Bugarski predsjednik Rumen Radev u utorak je izjavio da je ostavka vlade neizbježna i da su prijevremeni izbori jedini održiv put naprijed, nakon velikih protesta protiv budžetske politike kabineta i široko rasprostranjenih optužbi za korupciju.
U obraćanju emitovanom na Bugarskoj nacionalnoj televiziji, Radev je rekao da je vladajuća koalicija izgubila legitimitet i da nije ispunila očekivanja javnosti.
- Bugarskoj su potrebne stvarne promjene koje će dovesti do obnove državnosti, a to je nešto što sadašnja koalicija ne može da postigne - izjavio je Radev, a javila je BTA.
Pozvao je Bugare da iskoriste ono što je nazvao istorijskom prilikom za obnovu, pozivajući na jedinstvo, volju i mudrost dok se zemlja suočava s rastućim društvenim i političkim tenzijama.
Radev je naglasio da demonstracije u ponedjeljak prelaze generacije.
- Na trgu su bili ljudi svih generacija - rekao je, odbacujući tvrdnje da nemiri odražavaju usko nezadovoljstvo vladinim nacrtom budžeta.
Umjesto toga, rekao je da su protesti usmjereni protiv otimanja države, korupcije, bezakonja i odbijanja političke klase da ih čuje, protiv upravljanja putem novca, kampanja blaćenja i straha. Oštro je kritikovao ono što je opisao kao neprincipijelnu koaliciju koja je podijelila društvo na one na vlasti i prevarene i ogorčene birače.
Obraćajući se, kako je rekao, gospodi oligarsima, Radev je rekao da su potcijenili odlučnost i starijih generacija koje su iskusile bugarsku političku tranziciju i hiljada mladih ljudi koji duboko brinu o Bugarskoj.
Radev se obratio demonstrantima i građanima koji su ostali kod kuće, ali dijele slične pritužbe.
- Obraćam vam se sa uvjerenjem da nećemo propustiti ovu priliku da promijenimo Bugarsku - poručio je Radev.
Upozorio je da će jedinstvo biti ključno za sprečavanje provokacija i pokušaja kooptiranja protestnog pokreta.
- Iz iskustva znamo zašto smo se okupili. Takođe znamo iz prošlosti da svaki pokušaj privatizacije protesta oduzima nade većin - kazao je Radev.
Zaključujući svoj govor, naglasio da zemlji treba radikalna i stvarna promjena kako bi se vratilo povjerenje u institucije i vladavinu prava, proces koji, kako je rekao, sadašnja vlada ne može sprovesti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bugarski predsjednik podržao proteste protiv korupcije: Ostavka vlade je neizbježna

Ostavka vlade i prijevremeni izbori. Na to je pozvao predsjednik Rumen Radev 1. decembra navečer, nakon eskalacije protesta u Sofiji protiv budžeta za 2026. godinu. Vlasti su izvijestile o najmanje 10 pritvorenih, kao i o dva povrijeđena policajca.
Razlog nezadovoljstva koje traje danima bio je nacrt budžeta za 2026. godinu i pokušaj predstavnika vladajućih partija GERB-a, BSP-a, ITN-a i "DPS-Novi početak" da ga zadrže, iako su rekli da će ga povući.
Demonstranti zahtijevaju da se budžet povuče, jer značajno povećava plate državne uprave, Ministarstva unutrašnjih poslova, vojske i pravosuđa, a istovremeno opterećuje privatni sektor višim doprinosima za socijalno osiguranje i dvostrukim porezom na dividende.
Protesta protiv budžeta bilo je i u nizu drugih gradova širom zemlje. Odvijali su se mirno i bez eskalacije.
Međutim, u Sofiji je nezadovoljstvo preraslo u zahtjev za ostavku vlade i bilo je posebno usmjereno protiv lidera DPS-Novi početak i GERB-a - Deljana Peevskog i Bojka Borisova.
U Sofiji je protest bio najveći. Prema navodima medija koje Radio Slobodna Evropa nije mogao da potvrdi, na protestu je bilo od 30.000 do 100.000 ljudi. Ovo je svakako bio jedan od najvećih protesta od 1989. godine i najveći u posljednjoj deceniji.
Ljudi su blokirali prostor ispred bivšeg Doma stranke, u kojem se sada nalazi Narodna skupština. Skandirali su "Mafija", "Ostavka" i nosili plakate usmjerene protiv Peevskog i Borisova.
Lideri PP-DB - Asen Vasilev i Ivajlo Mirčev - takođe su pozvali na njegovu ostavku.
Kasnije se povorka uputila prema sjedištu partija GERB-a i DPS - Novi početak.
<h2>Neredi</h2>
Oko sjedišta DPS - Novi početak u ulici Vrabča, protestu su se pridružili desetine muškaraca i mladića obučenih u tamnu odjeću i s maskama. Bacali su bombe i druge predmete na zgradu stranke i na organe reda. Ostali demonstranti su ih identifikovali kao provokatore koji nisu imali nikakve veze s protestnim akcijama.
Došlo je do sukoba između muškaraca u crnom i policije. Bilo je povrijeđenih i privedenih, razbijeni su policijski automobili i dio lokalne infrastrukture.
Razbijen je i klub GERB-a na sofijskom bulevaru Dondukov u području Engleske gimnazije.
Tokom nereda u području gdje su sjedišta stranke "DPS - Novi početak" i GERB-a, policija nije preduzela nikakve odlučne mjere da rastjera agresivne ljude u crnom dok je posljednjih godina, u drugim situacijama i u slučaju mnogo manjih provokacija policija djelovala oštrim mjerama.
Zbog ponašanja policije, PP-DB je zatražio ostavku ministra unutrašnjih poslova Daniela Mitova. Predsjednik Rumen Radev je ekscese vidio kao provokaciju mafije i zatražio ostavku vlade i prijevremene izbore.
Deljan Peevski, koji je sankcionisan zbog korupcije i protiv kojeg je bilo usmjereno najviše skandiranja na protestu, optužio je Radeva i PP-DB za nerede u Sofiji.
- Ovo nije sukob policije i demonstranata, već provokacija mafije, koja ima za cilj da se s njima suoči - napisao je predsjednik Rumen Radev na Fejsbuku.
Pozvao je na prestanak nasilja i na to da se svi pridržavaju zakona.&nbsp;
- Provokacije ne mijenjaju činjenicu: Bugari su rekli NE ovoj vladi. Postoji samo jedan izlaz: ostavka i prijevremeni izbori - napisao je Radev.
<h2>Protesti izvan Sofije</h2>
I izvan glavnog grada zabilježene su hiljade protesta u mnogim mjestima u Bugarskoj. U Plovdivu su se hiljade ljudi okupile na Trgu Saedinenie, a kasnije su blokirali ključne bulevare u gradu tokom povorke.
Protest u Varni je takođe okupio hiljade ljudi. Tamo su građani takođe tražili ostavku vladajuće stranke i povlačenje nacrta budžeta.
Masovni protesti uz povike "Ostavka" i "Mafija napolje" održani su i u Burgasu, Plevenu, Velikom Tarnovu, Staroj Zagori, Blagoevgradu, Slivenu, Jambolu, Dobriču, Goce Delčevu i drugim mjestima.
Ovako masovni i istovremeni protesti u gradovima izvan Sofije nisu održani od 2020. godine, kada su građani tražili ostavku posljednje vlade s premijerom Bojkom Borisovim i tadašnjim glavnim tužiocem Ivanom Geševom.
Istog dana, gradonačelnik Varne Blagomir Kocev vratio se u opštinu na svoj prvi radni dan nakon nekoliko mjeseci u pritvoru.
Prvi put je javno potvrdio navode da mu je prije hapšenja prijećeno i traženo da pređe u drugu stranku. Kasnije tog dana pridružio se protestu svojih sugrađana koji su tražili ostavku vlade.
Istog dana, Evropsko javno tužilaštvo podnijelo je tužbu protiv Kotsevovog prethodnika na mjestu gradonačelnika Varne Ivana Portniha iz GERB-a.
Optužen je za prevaru sa fondovima EU vrijednim 3,4 miliona eura.

Protesti u Bugarskoj eskalirali, predsjednik traži ostavku Vlade i izbore

Bugarski predsjednik, Rumen Radev, saopštio je da će podnijeti zahtjev parlamentu za održavanje referenduma o tome da li će zemlja usvojiti euro kao svoju valutu.
- Bugarska, kao punopravna članica Evropske unije (EU), suočava se sa strateškom odlukom – uvođenjem jedinstvene evropske valute - rekao je Radev u svom nacionalnom obraćanju.
On je istakao da će referendum biti test demokratije Narodne skupštine i da će pokazati ko slijedi principe demokratije, a ko Bugarima uskraćuje pravo da određuju svoju budućnost, prenosi Capital.ba.
- Referendum će biti koristan za bugarsku demokratiju - rekao je Radev.
Put ka eurozoni nije bio lak za Bugarsku. Evropska centralna banka (ECB) je prošle godine objavila da zemlja ne može da se pridruži valutnoj uniji, jer je inflacija u zemlji previsoka.

Bugarska uskoro referendumom odlučuje o uvođenju eura

U okolnostima određene neizvjesnosti na globalnom nivou, smatram da moramo bliže sarađivati upravo ovdje na Balkanu, jer jedni drugima nemamo bližih saveznika - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na pres konferenciji sa bugarskim kolegom Rumenom Radevom.
Milatović boravi u dvodnevnoj zvaničnoj posjeti Bugarskoj, a ovom prilikom je rekao da je i svoju poruku jasno prenio Radevu i njegovoj delegaciji.
On je podsjetio da su dvije države saveznice u okviru NATO-a i da dijele zajedničku viziju stabilnosti i bezbjednosti u regionu i šire.
- Crna Gora doprinosi jačanju istočnog krila Alijanse aktivnim učešćem pripadnika Vojske Crne Gore, upravo ovdje stacioniranih u Bugarskoj. Broj crnogorskih vojnika izvan teritorije Crne Gore najveći je upravo u Bugarskoj - istakao je Milatović.
Ocijenio je da to dovoljno govori o nivou povjerenja i savezništva koje postoji između naših dviju zemalja.
- I zaista mi je veliko zadovoljstvo što ćemo sjutra predsjednik Radev i ja posjetiti crnogorske i bugarske vojnike u NATO bazi Novo Selo. Takođe, zahvalan sam predsjedniku Radevu na inicijativi da u narednom periodu razmotrimo mogućnost obrazovanja naših oficira na vojnim akademijama u Bugarskoj - dodao je Milatović ističući da je to još jedan konkretan i vidljiv način saradnje u oblasti vojske i odbrane.
<h2>Slijede sporazumi privrednih komora, u oblasti sporta, naučno-tehnološke razmjene...</h2>
On je saopštio i da su potpisan važan sporazum u okviru naučne saradnje između Crne Gore i Bugarske - odnosno Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore i Polarnog instituta u Sofiji.&nbsp;
- Ovaj sporazum će po prvi put otvoriti vrata našim istraživačima za dugoročnije planirano istraživanje Južnog pola. Želim da se zahvalim i uvaženom profesoru na ovom značajnom koraku, a prije svega i predsjedniku Radevu, jer je inicijativa za ovu saradnju potekla upravo od njega tokom prošle godine - naveo je Milatović.
Pored ovog sporazuma, koji je, prema njegovim riječima - odličan, ako ne i najbolji primjer naučne saradnje između naših dviju zemalja, najavio je da će uskoro biti potpisana još tri važna sporazuma između Bugarske i Crne Gore.&nbsp;
- Prvi se odnosi na saradnju između naših privrednih komora, drugi na saradnju u oblasti sporta između ministarstava i vlada Republike Bugarske i Crne Gore, dok se treći tiče dodatne saradnje u oblasti naučno-tehnološke razmjene i prosvjete. Ovi konkretni sporazumi dodatno će unaprijediti ukupnu bilateralnu saradnju između Crne Gore i Bugarske - rekao je Milatović.
<h2>Bili bismo odličan domaćin Samita Evropske političke zajednice</h2>
On je kazao da je, po pitanju evropskih integracija, Crna Gora najnaprednija zemlja među svim kandidatima.
- Ovom prilikom želim da se zahvalim Bugarskoj, koja je iskren partner Crnoj Gori na našem evropskom putu. Crna Gora želi da postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine. To je ambiciozan, ali jasan i realan cilj koji smo postavili. Smatramo da je sada pravi trenutak i zato dodatno pozivam Bugarsku da bude još snažniji glas Crne Gore na sjednicama Savjeta Evropske unije - izjavio je Milatović.
Takođe, kaže, vjeruje da bi Crna Gora bila odličan domaćin Samita Evropske političke zajednice.
- Koji smo predložili da se održi na proljeće naredne godine, kada obilježavamo 20 godina od obnove nezavisnosti. Zahvalan sam predsjedniku Radevu i Vladi Bugarske na podršci Crnoj Gori u procesu postepenog uključivanja u različite evropske regionalne platforme. Nadamo se da će Crna Gora uskoro postati pridružena članica Inicijative tri mora na predstojećem samitu u Varšavi - istakao je on.
Saopštio je da su na bilateralnom planu odnosi dvije zemlje izuzetno dobri.
- Naravno, postoji prostor za unapređenje saradnje u oblasti ekonomije i investicija. U tom kontekstu me raduje i skorašnje potpisivanje memoranduma o saradnji između naših privrednih komora. Razgovarali smo i o uspostavljanju direktne avio-linije između Bugarske i Crne Gore. Raduje me sve što su u tom pravcu učinile obje vlade i optimista sam da ćemo ove godine dobiti direktne letove između Bugarske i Crne Gore, čak i uz angažovanje avio-kompanija iz trećih zemalja, poput onih iz Republike Turske. Na kraju, želim da se zahvalim Bugarskoj na konzularnoj podršci koju pruža crnogorskim građanima u Jermeniji, Gruziji, Kazahstanu i Moldaviji - rekao je Milatović.
To je, kaže, još jedan dokaz naših odličnih odnosa.
- Zamolio sam predsjednika Radeva da razmotri mogućnost da Bugarska predstavlja Crnu Goru u konzularnom smislu i u nekim drugim zemljama u kojima Crna Gora nema svoje diplomatsko predstavništvo, i drago mi je što će Bugarska tu mogućnost razmotriti - naveo je on.
<h2>Odnose ojačati imenovanjem ambasadora</h2>
Kaže da je siguran da ćemo imenovanjem ambasadora u Sofiji dodatno ojačati odnose između naših zemalja.
- Uz želju da dodatno učvrstimo veze između Crne Gore i Bugarske i trasiramo put još snažnijoj saradnji u budućnosti - kako u okviru NATO savezništva, tako i na našem evropskom putu i unapređenju bilateralnih odnosa - ovdje u Sofiji želim jasno da poručim: Živjelo crnogorsko-bugarsko prijateljstvo - zaključio je Milatović.

Milatović: U okolnostima određene neizvjesnosti na globalnom nivou moramo sarađivati na Balkanu, nemamo bližih saveznika

Bugarska će snažno podržavati Crnu Goru na putu ka Evropskoj uniji (EU) i pružiće joj ekspertsku i političku podršku - poručio je bugarski predsjednik Rumen Radev. 
 
On je to rekao na konferenciji za novinare sa crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem, koji boravi u zvaničnoj posjeti Bugarskoj. 
 
Radev je kazao da Crna Gora radi naporno i realizuje potrebne redorme, zbog čega uspješno zatvara poglavlja. 
 
Ocijenio je i da Crna Gora radi i na razvijanju dobrosusjedskih osnosa. 
 
- Taj pristup je ispravan i zaslužuje podrsku. Tako da ćemo jako podržavati Crnu Goru na putu kao EU - rekao je Radev. 
 
On je istakao da način rada i ponašanje Crne Gore treba da bude primjer ostalim državama koje teže članstvu u EU. 
 
- Pružaćemo ekspertsku i političku podršku na tom putu - dodao je Radev. 
 
On je rekao da je posjeta Milatovića važna, zbog odličnih odnosa Bugarske i Crne Gore na najvišem nivou. 
 
Radev je istakao da Crna Gora i Bugarska dijele vjekovne kulturne i istorijske veze.

Radev: Podržavaćemo Crnu Goru na putu ka EU

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boravi u zvaničnoj posjeti Republici Bugarskoj, na poziv predsjednika te države Rumena Radeva, saopšteno je iz Kabineta Predsjednika. On je dočekan uz najviše državne i vojne počasti na trgu Aleksandar Nevski u Sofiji, nakon čega je položio cvijeće na Spomenik neznanom junaku.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250310110336_f5c225d955dce66c1ef0a1f6239e238103d114790966d3da42fc13face7595b6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250310110336_f5c225d955dce66c1ef0a1f6239e238103d114790966d3da42fc13face7595b6" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatovć u Sofiji"> </figure>  - Dva zvaničnika imala su tete-a- tete razgovor u rezidenciji predsjednika Bugarske, u toku je sastanak delegacija a nakon toga i izjave za javnost- navodi se u saopštenju. Kako se u saopštenju navodi, predsjednici Milatović i Radev prisustvovaće i potpisivanju Sporazuma o saradnji između Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore i Bugarskog instituta za istraživanje Antarktika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250310110336_104a6002dab875c79a4855e438281b556768be1c1a77b8e38af411c6f7187e10.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250310110336_104a6002dab875c79a4855e438281b556768be1c1a77b8e38af411c6f7187e10" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović u Sofiji"> </figure>  U čast predsjednika Milatovića, predsjednik Radev će prirediti i svečanu večeru. Iz Predsjedništva ističu da će se predsjednik Milatović sastati tokom dana i sa predsjednikom Vlade Bugarske Rosenom Željaskovim, kao i sa predsjednicom Narodne skupštine Natalijom Kiselovom. - Posjeta predsjednika Milatovića Bugarskoj potvrda je odličnih i prijateljskih odnosa dvije države i prilika za jačanje podrške u kontekstu prioritetnog vanjskopolitičkog cilja naše zemlje- članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine - poručili su iz kabineta Predsjednika.

Milatović u Sofiji: Potvrda prijateljskih odnosa i prilika za jačanje podrške u EU integracijama

Četiri planinara poginula su u sniježnoj lavini u planini Vardusija, u oblasti Fokida u centralnoj Grčkoj.
Nestanak planinara prijavljen je u četvrtak uveče, a njihovi rođaci rekli su državnoj televiziji ERT da zbog nedostatka signala nijesu uspjeli da ih kontaktiraju telefonom.
Akcija spašavanja i potrage za tri muškarca i jednom ženom počela je rano u petak, prenosi grčki list Katimerini. 
Vjeruje se da je tridesetogodišnja žena koja je stradala partnerka jednog od muškaraca.

Grčka: U sniježnoj lavini stradala četiri planinara

Priča o diskriminaciji Srba i srpskog jezika je vrhunska hipokrizija, poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter.
Huter se na današnjoj sjednici parlamenta osvrnuo na riječi poslanika Demokratske narodne partije (DNP) Dragana Bojovića za kojeg naziv predmeta u školama Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost predstavlja vajveći oblik diskriminacije i, kako je rekao "pokušaj nasilne asimilacije".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5735%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbojovic-jezik-u-skolama-vidi-kao-nasilnu-asimilaciju-omladini-nametnuto-da-govore-crnogorskim&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Poslanik DPS-a je istakao da je jedino nepobitno da su danas diskirminisani Crnogorci koji govore crnogorskim jezikom.&nbsp;
- Za takve nema mjesta u državnoj administraciji, takvi se proganjaju kao politički protivnici - istakao je on.
Kako je kazao, desetine je takvih primjera. Posljednji je, podsjeća Huter, vezan za smjenu direktorice Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragice Lompar koja je, kako je istakao, digla glas prtiv sramotnog unižavanja najvažnijeg državnog priznanja - Trinaestojulske nagrade.
- Danas možete biti što god poželite, osim Crnogorac lojalan svojoj državi. Za takve u ovoj Crnoj Gori nema mjesta i zato je priča o diskriminaciji Srba i srpskog jezika vrhunska hipokrizija - poručio je Huter.
T.K.

Huter: Priča o diskriminaciji Srba i srpskog jezika je vrhunska hipokrizija

Gošća ovoneđeljne emisije "Dres nacija reprezentacija" je Itana Grbić, rukometna reprezentativka Crne Gore. 
 
Emisiju možete pratiti večeras od 21 sat na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Drq6PBF34LB8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Itana Grbić u emisiji "Dres nacija reprezentacija"

Gošća astrološkog talk-show programa Znak Podznak je eno-gastronom Zerina Bogućanin.&nbsp;
Kroz iskrenu ispovijest Bugućanin otkriva događaje i ljude koji su značajno uticali na formiranje njenog karaktera.&nbsp;
Ona je danas cijenjeno ime na italijanskoj kulinarskoj sceni. 
 
Emisiju možete pogledati večeras u 22 sata na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNOua0LDKwUc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Zerina Bogućanin gošća emisije "Znak Podznak"

Izraelski rezervista udario je kvadom Palestinca dok se molio pored puta na okupiranoj Zapadnoj obali u četvrtak, nakon što je ranije pucao u tom području, saopštila je izraelska vojska.
- Dobili smo snimke na kojima naoružana osoba gazi Palestinca - navodi se u saopštenju, uz dodatak da je riječ o rezervisti čija je vojna služba prekinuta, prenosi Rojters.
Rezervista je "ozbiljno prekršio svoje nadležnosti“ i njegovo oružje je oduzeto, saopštila je vojska.
Izraelski mediji su javili da je rezervista zadržan pod kućnim pritvorom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbUMpwXtkutg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Izraelska policija nije odmah odgovorila na zahtjev Rojtersa za komentar.
Palestinac je nakon napada otišao u bolnicu na pregled, ali nije povrijeđen i sada je kod kuće.
Na snimku, čiju je autentičnost Rojters potvrdio, vidi se muškarac u civilu sa oružjem prebačenim preko ramena kako vozi terensko vozilo pravo u čovjeka koji se moli pored puta.
Ova godina je bila jedna od najnasilnijih u istoriji ikada je reč o napadima izraelskih civila na Palestince na Zapadnoj obali, prema podacima Ujedinjenih nacija koji pokazuju više od 750 povreda.
Više od hiljadu Palestinaca je ubijeno na Zapadnoj obali između 7. oktobra 2023. i 17. oktobra 2025. godine, uglavnom u operacijama bezbjednosnih snaga, a djelimično i zbog nasilja naseljenika, navodi UN.
U istom periodu, 57 Izraelaca je ubijeno u palestinskim napadima.

(VIDEO) Izraelski vojnik udario Palestinca kvadom dok se molio pored puta

Dragan Štavljanin, novinar i urednik Radija Slobodna Evropa, te autor više knjiga i stručnih radova, preminuo je u Pragu od posljedica teške bolesti u 62. godini, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Sve što je radio nosilo je jasan profesionalni pečat. Velikodušno je dijelio svoje znanje i vrijeme, isporučujući izuzetno novinarstvo na svim našim platformama - navodi ovaj medij.
Kada je Balkanski servis obilježio 30. godišnjicu, u arhivi je pronađena fotografija Dragana kako izvještava sa građanskih protesta 1996-97. godine u Beogradu.
Draganov put vodio je od reportera do urednika, a izuzetan raezultat je postigao kada je tokom NATO kampanje protiv Srbije 1999. godine vodio petočasovni noćni program Radija Slobodna Evropa. U tim mjesecima straha i neizvjesnosti, RSE je u Srbiji dostigao rekordnu publiku kao jedan od rijetkih objektivnih izvora informacija, dobijenih od reportera prisutnih na svim stranama sukoba.
Dragan je izgradio i koordinisao mrežu dopisnika koji su pokrivali Srbiju, Kosovo i Crnu Goru. Sa mnogima od njih ostao je u profesionalnim i prijateljskim odnosima i nakon 1999. godine, baš kao što je uvijek bio rado viđen među kolegama i prijateljima u svim državama bivše Jugoslavije.
Intervjuisao je svjetski poznate ličnosti, uključujući Leha Valensu, Mariju Todorovu, Jorgosa Papandreua, Fransisa Fukujamu i mnoge druge, i dokazao se kao promišljen i cijenjen sagovornik vodećih glasova u politici, ekonomiji i spoljnim poslovima.
Karijeru na RSE završio je kao spoljno-politički urednik.
Posljednjih godina rada na RSE Dragan je pokrenuo video-serijal “Post Scriptum”, sažeta objašnjenja globalnih dešavanja – od Balkana do rata u Ukrajini; od demokratskog nazadovanja u Mađarskoj do autoritarizma u Turskoj; od tehnološke industrije do širenja digitalnog uticaja Kine.
Serijal je jedan od najgledanijih sadržaja na društvenim mrežama RSE.
Karijeru je započeo u drugoj polovini osamdesetih kao jedan od najmlađih novinara u tada visoko cijenjenom i popularnom nedjeljniku NIN. Nastaviće je u Radio Beogradu.
Privržen profesionalnom i etičkom izvještavanju tu kuću je među prvima napustio odbijajući da prihvati strogo kontrolisanu uređivačku politiku koju su nametali krugovi vlasti Slobodana Miloševića.
<h2>Serijal Dragana Štavljanina – Jugoslavija: 30 godina od raspada</h2>
Vjerujući da promjene u Srbiji mogu biti izvedene i u uslovima međunarodne izolacije tadašnje Jugoslavije i ratova u okruženju, kao pomoćnik ministra informisanja iz redova nestranačkih ličnosti, priključio se početkom devedestih timu Miloševićevog oponenta premijera Milana Panića.
Autor je više knjiga, a među njegovim najvažnijim djelima je “Hladni mir: Kavkaz i Kosovo” komparativna studija sukoba na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza, u kojoj je slučaj Kosova poslužio kao ključna tačka – zasnovana na intervjuu koji je uradio za RFE; kao i “Balkanizacija interneta i ‘smrt’ novinara”, knjiga o promjenama u novinarstvu u digitalno doba.
Magistrirao je na poljima međunarodnih odnosa na Otvorenom univerzitetu u Londonu i u Budimpešti. Godine 2012. odbranio je doktorsku disertaciju pod naslovom “Demokratija i mediji u eri globalizacije” na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.
Od Čačka gdje je rođen, preko Beograda gdje je ušao u novinarske vode, do Praga gdje je živio skoro tri decenije, prilagođavao se i igrao razne uloge: bio je suprug i otac troje djece, kolega i nezamjenjivi prijatelj. Uvijek je ostajao dosljedan, principijelan, etičan i profesionalan.
Iz bolnice u kojoj se borio sa najtežim izazovom, kolegama na RSE uputio je poruku: “Naše povremene međusobne nesuglasice nikada nijesu bile podsticane nacionalnom, vjerskom ili bilo kojom grupnom pripadnošću bilo koga od nas, već različitim profesionalnim viđenjima kako da dođemo do najboljeg rezultata. I po tome smo oaza u svijetu podijeljenom po raznim osnovama.”
Od radio-reportera do analitičara i pisca, Dragan Štavljanin je do kraja ostao briljantan.

Preminuo Dragan Štavljanin, veteran Radija Slobodna Evropa

Društvenim mrežama proširio se snimak koji navodno prikazuje ruske vojnike u zauzetom komandnom posmatračkom mjestu jedne od ukrajinskih jedinica u samom centru Huljajpolja u Zaporoškoj oblasti.
Zbog objave, koja je izazvala zabrinutost, ukrajinske Južne odbrambene snage pokrenule su istragu, piše Ukrainska Pravda.
Snimak, koji su vjerovatno prvi distribuisali Rusi, kasnije su proširili i među ukrajinskim vojnicima. Na njemu se navodno vidi komandno posmatračko mjesto jedne od brigada Teritorijalne odbrane koje su ukrajinski vojnici napustili, ostavivši za sobom računare, dokumenta, pa čak i telefon. Izvori portala Ukrainska Pravda navode da se incident dogodio još 18. decembra.
Na snimku se vidi kako pripadnici 50. odvojene motorizovane streljačke brigade ruske vojske obilaze komandu &nbsp;1. bojne 106. brigade Teritorijalne odbrane Ukrajine. Prema riječima jednog ukrajinskog oficira, komanda je duže odlagala odobrenje povlačenja, što je dovelo do žurnog povlačenja nakon što je jedinica više od mjesec dana bila u okruženju.
<h2>Pokrenuta detaljna istraga</h2>
Na upit o autentičnosti snimka, Vladislav Vološin, portparol ukrajinskih Južnih odbrambenih snaga, potvrdio je da je istraga u toku.
- Nadležna tijela provode detaljnu istragu o ovom incidentu, koja mora utvrditi razloge i preduslove za takvu situaciju i, uopšte, da li se ona uopšte dogodila. Tek nakon toga će informacije biti objavljene javnosti. Osim toga, tijela za sprovođenje zakona pokrenuće krivični postupak. Na osnovu rezultata istrage biće data ocjena postupaka svakog zvaničnika uključenog u ove događaje. Niko i ništa neće biti zataškano - rekao je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRWApodcast%2Fstatus%2F2004282409202667776%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2004282409202667776%7Ctwgr%5Eb670215b895d83593523559331aed2e71ea24291%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Komentarišući opštu situaciju u Huljajpolju, Vološin je istakao da ruske snage neprestano pokušavaju prodrijeti u centar grada te dovlače pojačanja i jurišne grupe na njegovu periferiju.
U naselju se nastavljaju teške ulične borbe, a samo tokom jučerašnjeg dana zabilježeno je 20 borbenih okršaja, prenosi Index.

Panika u Kijevu zbog videa koji su objavili Rusi: Pokrenuta detaljna istraga

Tri žene su povrijeđene, nakon što je ih je napao muškarac naoružan nožem na liniji 3 pariskog metroa.
Prema nekoliko policijskih izvora, muškarac je izvukao nož i izbo tri žene na različitim stanicama na ovoj liniji, koja saobraća između Banjolea (Sen-Sen-Deni) i Levaloa-Perea (O-de-Sen), prenosi Parizjen.
Napadi su se dogodili zmeđu 16:15 i 16:45 sati, saopštila je policija.
Žrtvama su brzo pružili pomoć pariski vatrogasci.
Izvor iz policije je naveo da su tri žene zadobile lakše povrede, od kojih dvije na leđima i butinama.
Osumnjičeni je potom pobjegao metro linijom 8, prije nego što je uhapšen u svom domu u Sarselu (Val d'Oaz).
Muškarac je navodno malijskog porekla i rođen je 2000. godine, prema policijskom izvoru.
Mogućnost terorizma je isključena, a policija pretpostavlja da je u pitanju djelo mentalno nestabilne osobe.

Tag: rumen-radev