Rusija je jutros lansirala stotine dronova i nekoliko desetina raketa u masovnom vazdušnom napadu na Ukrajinu, u kojem su ubijene najmanje četiri osobe, uključujući dvanaestogodišnjakinju u Kijevu. 
 
U napadu je, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, nanijeta šteta civilnoj infrastrukturi. 
 
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao je napad "gnusnim", navodeći da pokazuje da Moskva želi rat, a ne mir. 
 
- Divljački udari, namjerni, ciljani teror protiv običnih gradova. Skoro 500 jurišnih dronova i preko 40 raketa, uključujući rakete Kinžal - rekao je Zelenski u objavi na društvenim mrežama. 
 
On je kazao da Moskva želi da nastavi da se bori i ubija i da zaslužuje najoštriji pritisak svijeta. 
 
- Kremlj ima koristi od nastavka ovog rata i terora sve dok zarađuje prihode od energije i upravlja flotom u sjenci - dodao je Zelenski. 
 
On je rekao da je oko 500 dronova i 40 raketa ispaljeno na nekoliko regiona, pogodivši mete kao što su fabrika peciva, guma, privatne kuće i stambene zgrade. 
 
Dvanaestogodišnjakinja je jedna od četiri poginule žrtve u Kijevu, dok su desetine drugih povrijeđene, naveo je Zelenski. 
 
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da su pogođeni i medicinska ustanova i vrtić. 
 
Rusija nije komentarisala napade, ali zvaničnici su više puta negirali da su ciljali civilnu infrastrukturu, uprkos sve većem broju dokaza koji govore suprotno.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U masovnom vazdušnom napadu na Ukrajinu ubijene najmanje četiri osobe

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je da je gotovo 60 odsto oružja koje koristi ukrajinska vojska domaće proizvodnje, čime je premašen cilj postavljen prije samo dva mjeseca, piše Rojters.&nbsp;
- Tokom ovog rata, Ukrajina je došla do tačke gdje je gotovo 60 odsto oružja koje imamo, oružja u rukama naših vojnika, ukrajinske proizvodnje - poručio je Zelenski u video obraćanju, dodajući da je riječ o moćnom oružju.&nbsp;
Zelenski i drugi ukrajinski zvaničnici već dugo naglašavaju jačanje domaće proizvodnje naoružanja kao ključan element za osiguravanje budućnosti odbrane zemlje.
U svom je obraćanju takođe spomenuo zajednički projekat pokretanja proizvodnje oružja u Danskoj.
Podsjetimo, Zelenski je u julu pozvao svoju vladu da preduzme korake kako bi se udio domaće proizvedenog oružja povećao na više od 50 odsto. Tada je izjavio da ukrajinsko oružje čini oko polovinu naoružanja koje se koristi na bojištu, što je više nego ikad od sticanja nezavisnosti od sovjetske vlasti 1991. godine.
Ukrajina se posebno fokusirala na proizvodnju dronova i jačanje protivvazdušne odbrane kako bi se suprotstavila intenzivnim ruskim napadima bespilotnim letjelicama i projektilima.
Zvaničnici su istakli i razvoj dronova presretača kao učinkovit i isplativ način odbrane od ruskih vazdušnih udara.

1250x600

1084x550

Zelenski: Ukrajinska vojna industrija je ostvarila ogroman napredak

Moskva će ostvariti svoje ciljeve u Ukrajini vojnim putem ako pregovori sa Kijevom propadnu, upozorio je danas ruski predsJednik Vladimir Putin i dodao da njegove snage ostaju „u ofanzivi“ na cijelom frontu. 
 
- Vidjećemo kako će se situacija razvijati. U suprotnom (ako pregovori propadnu), moraćemo da riješimo naše probleme vojno - rekao je Putin koji boravi u Pekingu.
Ruski predsjednik je dodao da su sve grupe ruskih oružanih snaga u ofanzivi u svim sektorima fronta.
Putin je izrazio uvjerenje da ukrajinske snage nemaju sredstva za sprovođenje „velikih ofanzivnih operacija“ i da samo pokušavaju da drže svoje položaje.
&nbsp;Brojnija i bolje opremljena, ruska vojska već mjesecima napreduje u određenim djelovima fronta, uglavnom u Donjeckoj oblasti na istoku, uprkos velikim gubicima.
Putin je ponovo osporio legitimitet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, nazivajući ga „šefom ukrajinske administracije“, uz uvjeravanje da će biti spreman da se sastane sa njim.
- Ako je Zelenski spreman, neka dođe u Moskvu - rekao je Putin.
Moskva optužuje Zelenskog da je „nelegitiman“ jer je njegov petogodišnji predsjednički mandat istekao 2024. godine. Međutim, vanredno stanje, koje je na snazi u Ukrajini od početka ruskog napada početkom 2022. godine, sprječava održavanje izbora.

Putin: Rusija će vojnim putem ostvariti svoje ciljeve ako propadnu pregovori sa Ukrajinom

Predśednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen upozorila je na rizike koje Rusija predstavlja za Evropu, naglašavajući važnost osiguranja istočnih granica EU. Govoreći zajedno s letonskom premijerkom Evikom Silinom, istakla je kako je „Evropa sigurna samo ako je sigurna istočna granica“.
- Rizici na koje su nas vaša zemlja i ostale baltičke države upozoravale, nažalost, materijalizovali su se. Brutalni rat Rusije protiv Ukrajine sada je u četvrtoj godini, Putin je predator, Putinovi posrednici godinama ciljaju naša društva hibridnim napadima, sajber napadima, a naoružavanje migranata je još jedan primjer - kazala je.
Fon der Lajen je naglasila da cijela Evropska unija „mora shvatiti da je važno raditi na spremnosti, neposrednoj spremnosti“ kako bi se odgovorilo na rastuće rizike i prijetnje.
Napomenula je da to uključuje osiguranje finansijske fleksibilnosti za države članice EU kako bi „ulagale u vlastitu odbranu“ i potrebu razmatranja zajedničkih nabavki širom Evrope.

Ursula fon der Lajen: Putin je predator, Rusija predstavlja rizik za Evropu

Ruski napadi na Kijev, uključujući i napad na diplomatsku misiju EU u ukrajinskoj prijestonici, ne smiju ostati bez odgovora, rekao je danas njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful.
- Prošle noći smo ponovo na strašan način iskusili kako je Rusija napala i bombardovala Kijev, stradali su civili, djeca, a napadnuta je i delegacija Evropske unije. To ne smije ostati bez posljedica - rekao je Vadeful novinarima.
Na pitanje na konferenciji za medije sa svojim estonskim kolegom da da više detalja, Vadeful je odbio da pojašnjava, rekavši da Njemačka želi pokazati da razmatra dalji odgovor i da će bilo koja akcija biti preduzeta zajednički sa EU.
Takođe je pozdravio napore predsjednika SAD Donald Tramp ka miru u ratu u Ukrajini, dodajući da ih ruski predsjednik Vladmir Putin još nije dovoljno uvažio.
- Zato pretpostavljam da će Sjedinjene Američke Države ozbiljno razmotriti daljnje sankcije - rekao je Vadeful, dodajući da je Evropa odlučna da nastavi sa jasnom politikom sankcija.

Njemački ministar poručio da se mora odgovoriti na ruske napade na Kijev

Italijanska premijerka Đorđa Meloni zagovara konkretan plan bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, na osnovu kojeg bi Sjevernoatlantska alijansa u roku od 24 sata pružila vojnu pomoć Kijevu ukoliko bi Rusija u budućnosti ponovo izvršila napad. Takođe se navodi da još nije jasno da li bi ovaj plan podrazumijevao i slanje vojnika NATO-a.&nbsp;
Trenutno evropski lideri raspravljaju o mogućim modelima bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, a Melonijin plan predstavlja jednu od opcija.
Ovaj italijanski prijedlog polazi od toga da članstvo Ukrajine u NATO-u „nije izgledna opcija“, ali Meloni predlaže da Kijev dobije bezbjednosne garancije koje su vrlo slične članu 5 o kolektivnoj odbrani Sjevernoatlantske alijanse. Prema tom prijedlogu, ako bi Rusija treći put napala Ukrajinu, NATO bi joj u roku od 24 sata pritekao u pomoć.
Iako ova „olakšana verzija člana 5 nipošto ne doseže nivo kolektivne odbrane“ koji propisuje sam član, zemlje potpisnice bilateralnih sporazuma s Ukrajinom obavezale bi se na brzu reakciju u slučaju novog ruskog napada, navode izvori upoznati sa situacijom.
Među mogućim oblicima pomoći bile bi brza i stalna odbrambena podrška Kijevu, ekonomska pomoć, jačanje ukrajinske vojske te uvođenje sankcija protiv Rusije. Međutim, nije jasno da li bi to podrazumijevalo i slanje NATO trupa direktno na ukrajinsku teritoriju.
Meloni je o svom planu prvi put govorila u martu, ali tada nije bilo precizirano šta bi tačno podrazumijevao, podsjeća agencija. Italijanska premijerka tada je naglasila da bi to bilo trajnije rješenje od stacioniranja stranih vojski na ukrajinskom tlu.
<h2>Šta kaže član 5</h2>
Prema Sjevernoatlantskom ugovoru: „Strane ugovornice su saglasne da će se oružani napad na jednu ili više njih u Evropi ili Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve. Zbog toga su se dogovorile da će, u slučaju takvog napada, svaka od njih iskoristiti svoje pravo na individualnu ili kolektivnu odbranu, priznato članom 51 Povelje Ujedinjenih nacija, te pomoći napadnutoj strani ili stranama preduzimanjem odmah, samostalno i u saradnji s ostalim stranama, onih akcija koje smatra nužnim, uključujući i upotrebu oružane sile, s ciljem obnove i očuvanja bezbjednosti sjevernoatlantskog prostora. Svaki takav napad, kao i sve mjere preduzete kao odgovor, odmah će biti prijavljeni Savjetu bezbjednosti. Te mjere će biti okončane čim Savjet bezbjednosti preduzme potrebne mjere za obnovu i očuvanje međunarodnog mira i bezbjednosti.“
Da bi član 5 mogao biti aktiviran, najprije mora biti pokrenut član 4 (konsultacije partnera u NATO-u), a mora postojati i dokaz da napad na teritoriju pogođene države zaista dolazi iz inostranstva. Tek tada država pogođena napadom može zatražiti primjenu člana 5.
O zahtjevu odlučuje Sjevernoatlantsko vijeće, u kojem svaku članicu predstavlja po jedan predstavnik. Odluke se donose jednoglasno, a u eventualnom odgovoru ne moraju učestvovati sve članice.

Đorđa Meloni predlaže plan po kojem bi NATO u 24 sata odgovorio na ruski napad

Američki predsjednik Donald Tramp i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen razgovarali su o djeci koju je iz Ukrajine tokom rata navodno otela Rusija. Fon der Lajen juče je prisustvovala sastanku na kojem je Tramp ugostio evropske i NATO čelnike kako bi razgovarali o ratu u Ukrajini.
Supruga američkog predsjednika, Melanija Tramp, spomenula je tešku situaciju djece u Ukrajini i Rusiji u pismu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, koje mu je Tramp lično uručio tokom sastanka na Aljasci.
Tramp je objavio da je sa predsjednicom EK razgovarao o „ogromnom svjetskom problemu nestale djece“, bez spominjanja neke određene zemlje u objavi.
- Ovo je takođe velika tema s mojom suprugom Melanijom. To je tema na vrhu svih lista, i svijet će zajedno raditi na njenom rješavanju, nadajući se da će ih vratiti kućama njihovim porodicama - napisao je on u objavi na društvenim mrežama.
Fon der Lajen je, dijeleći njegovu objavu, dodala i da cijena koju plaćaju ljudi u ratu u Ukrajini mora da se okonča.
- To znači da svako ukrajinsko dijete koje je otela Rusija mora biti vraćeno svojim porodicama - navela je.
Ukrajina tvrdi da je ruska strana otela desetine hiljada djece i odvela ih u Rusiju od početka invazije 2022. godine.
Kijev odvođenje djece bez saglasnosti porodice ili staratelja naziva ratnim zločinom. Moskva tvrdi da štiti djecu od opasnosti u ratnoj zoni.
Kancelarija Ujedinjenih nacija za ljudska prava saopštila je da je Rusija nanijela patnju milionima ukrajinske djece i krši njihova prava od 2022. godine.

Fon der Lajen: Svako ukrajinsko dijete koje je otela Rusija mora biti vraćeno svojim porodicama

Američki predsjednik Donald Tramp objavio je da su već počele pripreme za sastanak ruskog i ukrajinskog predsjednika – Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog. 
Bijela kuća je na zvaničnom profilu na mreži Iks objavila trenutak iz Ovalnog kabineta kada je Donald Tramp telefonom razgovarao sa Vladimirom Putinom, a tema je bila Ukrajina.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FWhiteHouse%2Fstatus%2F1957618145885393162&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Na kraju sastanaka nazvao sam predsjednika Putina i započeo pripreme za sastanak, na mjestu koje će biti naknadno određeno, između predsjednika Putina i predsjednika Zelenskog - rekao je Tramp. 
Tramp je dodao da će američki potpredsjednik Dž. D. Vens, državni sekretar Marko Rubio i posebni izaslanik Stiv Vitkof koordinirati dogovore između Ukrajine i Rusije.
- Nakon toga bi uslijedio trilateralan sastanak sa mnom - najavio je Tramp.
Ovaj poziv dogodio se na dan kada su u Vašington doputovali Zelenski i sedam evropskih lidera kako bi zajednički pronašli najbolje rješenje za konačni mir u Ukrajini.
Tramp je sastanke nazvao vrlo dobrim, dok je Zelenski rekao da je imao „najbolji sastanak ikada“ sa američkim kolegom.
Pored Zelenskog, sa Trampom su razgovarali francuski predsjednik Emanuel Makron, italijanska premijerka Đorđa Meloni, njemački kancelar Fridrih Merc, finski predsjednik Aleksandar Stub, britanski premijer Kir Starmer, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i šef NATO-a Mark Rute.

Počele su pripreme za sastanak sa Zelenskim

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da ne vjeruje da je Vladimir Putin spreman okončati rat između Rusije i Ukrajine.
- Kada pogledam situaciju i činjenice, ne vidim da je predsjednik Putin sada baš voljan postići mir, ali možda sam previše pesimističan - izjavio je Makron za En-Bi-Si njuz.
Makron je insistirao da Sjedinjene Američke Države moraju izvršiti pritisak na Rusiju i Putina da pronađu rješenje, uključujući uvođenje dodatnih sankcija.
- Ako ne bude napretka na bilateralnom sastanku koji je predsjednik Donald Tramp najavio između Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i ako trilateralni sastanak propadne, ili ako Rusi ne budu poštovali ovaj pristup, da, moramo povećati sankcije. Postoji agresor, a to je Rusija. Postoji zemlja koja je odlučila ubijati ljude, krala djecu i koja je odbila primirje i mir, tako da ne možemo samo stvoriti ekvivalentnu situaciju između Ukrajine i Rusije - naveo je Makron.
Dodao je da se Ukrajini moraju dati sigurnosne garancije kako bi se spriječili bilo kakvi budući ruski napadi koji bi mogli produžiti sukob ili započeti novi rat.
- Ako napravite bilo kakav mirovni sporazum bez sigurnosnih garancija, Rusija nikada neće poštovati svoje riječi, nikada neće ispuniti vlastite obaveze - kazao je i dodao da se nada prekidu vatre.

Makron: Ne vidim da je Putin baš voljan postići mir, SAD moraju izvršiti pritisak

Njemački kancelar Fridrih Merc kazao je da je samit Donalda Trampa i Vladimira Putina na Aljasci imao i svijetle i tamne strane. On je za ARD govorio o narednim koracima na putu ka miru u Ukrajini, kao i o ulozi Evrope.
Odgovarajući na pitanje novinarke u emisiji njemačkog javnog servisa ARD Brennpunkt („U žiži“) – kako je reagovao „na slike sa kojima se Evropa probudila: crveni tepih i dodvoravanje zagovorniku rata“, Merc je rekao, kako prenosi Dojče vele, da je to bio „raskošan protokol. Štampa u Rusiji slavi. Malo manje bi bilo sasvim dovoljno“.
Novinarka je potom primijetila da, „osim toga što je Putinu dignuta cijena, na ovom samitu nije bilo dogovora bez Ukrajine. Vi ste se za to lično borili posljednjih dana. Ali više se ne govori o primirju. Tramp i Putin govore samo o mirovnom sporazumu. To znači da Putin može i dalje da bombarduje dok ne dobije ono što želi. Nastavio je da bombarduje Kijev i tokom razgovora na Aljasci, i to je samo po sebi veoma drsko. Ali to pokazuje koliko se u ovom trenutku osjeća sigurnim“, naveo je Merc.
Uprkos tome, dodao je da je bilo i svijetlih i tamnih strana, rezimirajući samit američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog lidera Vladimira Putina u Ankoridžu.
<h2>„Dobro i loše“ na samitu</h2>
- Dobro je to što Tramp Putinu nije učinio nikakve ustupke kada je riječ o ukrajinskoj teritoriji - naveo je on. To je, kako je rekao, bila „veoma kritična tačka“ u razgovorima Evropljana i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog sa Trampom uoči samita.
Za Merca je „pozitivno iznenađenje“ američka spremnost na bezbjednosne garancije za napadnutu Ukrajinu - zajedno sa Evropljanima, i to i nakon završetka rata.
To, kako kaže, nije rečeno na konferenciji za medije, već u razgovorima saveznika sa Trampom nakon samita.
- Amerika ostaje uz nas i poslije rata. Smatram da je to izuzetno važno - naglasio je Merc.
Na pitanje kako je lično doživio Trampa tokom video-uključenja sa Zelenskim i Evropljanima poslije susreta s Putinom, Merc je odgovorio da je američki predsjednik bio „veoma zadovoljan sobom“.
Čak i u avionu za Aljasku, Tramp je izjavio da je primirje „najvažnija stvar“. Sada, međutim, smatra da treba ići dalje - do sveobuhvatnog mirovnog sporazuma - i to u što kraćem roku.
- To sada treba vrlo pažljivo pratiti - ocijenio je Merc.
<h2>Zelenski sjutra u Vašingtonu</h2>
Sljedeći korak je već u ponedjeljak u Vašingtonu – sastanak Trampa i Zelenskog. Merc je kazao da se nada da će razgovor biti na „veoma visokom nivou“ i za ukrajinskog predsjednika.
Na samitu je, prema njegovim riječima, dogovoren i trilateralni sastanak Trampa, Zelenskog i Putina, koji bi trebalo da se održi uskoro.
- Mnogo toga ostaje otvoreno. Ali ipak - razgovori su počeli. I to je dobra vijest. Mi to podržavamo - rekao je Merc.
On je naglasio da Njemačka i Evropa ostaju u „tesnoj vezi sa Kijevom“, te da su neposredno prije samita razgovarali sa Trampom. Još jedna dobra vijest, dodao je, jeste da američki predsjednik „nije odbacio nijednu od tačaka koje su tada postavljene“.
- Dobro smo usaglašeni. Tramp se kreće u okviru onoga o čemu smo razgovarali. To je dobar napredak, uprkos ponekim uznemirujućim slikama - naveo je Merc.
<h2>„Više diplomatije skoro da nije moguće“</h2>
Njemački kancelar je istakao da mu je „veoma važno da Evropa govori jednim glasom“.
- To smo postigli. Evropa treba da nastavi da priprema stvari zajedno sa Amerikancima. I to nam, do sada, uspijeva. Prije svega - ne smije biti teritorijalnih ustupaka od strane Ukrajine prije nego što se postigne mirovni sporazum. A taj sporazum je trenutak kada bi bezbjednosne garancije morale da stupe na snagu - objasnio je Merc.
Dodao je da „ima još mnogo posla“, ali da vjeruje da će zajedničkim snagama uspjeti.
Osvrnuo se i na današnji dogovor saveznika „koalicije voljnih“ da treba uraditi još više. Na pitanje kako bi to konkretno izgledalo, odgovorio je da se naprije radi o diplomatiji.
- Više diplomatije nego proteklih dana zaista nije moguće. Ali, to znači i spremnost za nove sankcije, održavanje postojećih i nastavak vojne podrške Ukrajini - istakao je on.
Na kraju je zaključio da, čak i poslije eventualnog mirovnog sporazuma, „Evropa mora konačno da odraste i postane sposobna za odbranu“ - kako bi mir i sloboda na kontinentu bili dugoročno obezbijeđeni, bez stalnog oslanjanja na američku pomoć.

Merc: Sastanak Trampa i Putina imao i svijetlih i tamnih tačaka

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti promjenljivo oblačno, sa dužim sunčanim intervalima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti umjereno do potpuno oblačno, uglavnom tokom prijepodneva ponegdje sa slabim padavinama.
Vjetar će biti sjevernih smjerova, povremeno umjeren do jak, ponegdje na udare i veoma jak, u jutarnjim satima moguće i olujne jačine, krajem dana u slabljenju.
Jutarnja temperatura vazduha od tri do 15, najviša dnevna od šest do 22 stepena.

Sjutra oblačno, do 22 stepena

Evropska unija (EU) kreće u ofanzivu za spasavanje svoje industrije čelika - Eropska komisija je danas saopštila nove mjere, uključujući udvostručavanje carina na uvoz čelika, da bi svoje proizvođače zaštitila od rastuće kineske konkurencije koja se smatra nepravednom.
Evropska komisija namjerava da prvo prepolovi kvote za uvoz čelika bez carine iz zemalja van EU, napisao je na platformi Iks (X) potpredsjednik Komisije, Francuz Stefan Sežurne.
Pored toga, uvoz koji prelazi te kvote biće podložan udvostručenim carinama, povećavanjem "sa 25 na 50 odsto", rekao je Sežurne.
Ove carine će stići na nivoe slične onima koji se primijenjuju u SAD i Kanadi, po predlozima Komisije koje treba da potvrde 27 država članica i Evropski parlament.
- Taj novi plan za spasavanje naših čeličana i naših evropskih radnih mjesta ima za cilj da zamijeni zaštitnu klauzulu koju je EU uvela 2019. godine da bi pomogla evropskim proizvođačima, a koja ističe sredinom 2026. godine - rekao je Sežurne, prenio N1.
On je dodao da je evropska industrija čelika bila na ivici kolapsa.
- Zaštitićemo je da bi mogla da investira, dekarbonizuje se i tako ponovo postane konkurentna - rekao je on.
EU takođe pregovara sa Vašingtonom o carinskom izuzeću za evropski čelik. Cilj je da se Evropa i SAD uzajamno podrže da bi se bolje oduprle kineskoj konkurenciji.
Prošle godine Kina je proizvela više od 1.000 miliona tona čelika, više od polovine svjetske proizvodnje, daleko ispred Indije (149 miliona), Japana (84 miliona) i SAD (79 miliona), po podacima profesionalne organizacije World Steel.
Evropske zemlje su slabije - Nemačka je proizvela samo 37 miliona tona, Španija 12, a Francuska manje od 11.
Evropski proizvođači su godinama duboko destabilizovani konkurencijom masovno subvencionisanih kineskih čeličana. I oni zato snose najveći teret prekomjernih kapaciteta koje održava Peking, što obara globalne cijene.
Uz nagli rast cijena energije izazvan ratom u Ukrajini i sporom potražnjom u Evropi (što odražava teškoće u sektorima kao što su automobilska i građevinska industrija), nefer praksa Kine, po EU, gurnula je evropske proizvođače čelika "u crveno".
Kao rezultat toga, oni povećavaju otpuštanje i zatvaranje čeličana što izaziva strah od posledica u tom sektoru koji i dalje ima 300.000 radnih mjesta i još 2,5 miliona pratećih radnih mesta u EU.

EU će udvostručiti carine na uvoz čelika da bi spasla svoju industriju

Crnogorski vojnik je oduvijek bio više od vojnika. On je bio simbol dostojanstva jedne male, ponosne zemlje, koja je svoje mjesto među slobodnim državama izborila krvlju i vjerom u slobodu. Naši preci su se izborili da stojimo rame uz rame sa velikim zemljama i nacijama, kao nezavisna, međunarodno priznata i suverena država. To nas nasljeđe obavezuje da vojsku jačamo kao stub bezbjednosti, mira i državnosti, ali i da je čuvamo od svakog pokušaja zloupotrebe, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom govora na svečanosti povodom Dana Vojske Crne Gore u kasarni "Milovan Šaranović" u Danilovgradu.
Prema njegovim riječima, vojska ne pripada partijama, vojska pripada državi Crnoj Gori građanima.&nbsp;
- Zato ću se, uvijek boriti da u vašim redovima napreduju najbolji, a ne podobni. Samo tako Vojska može biti u službi države i građana - poručio je Milatović.
On je kazao da je Crna Gora, kao kredibilna NATO članica, dio iste misije na braniku otadžbine i zaštite sigurnosti naših domova i porodica.
- Na tome vam, kao čovjek, roditelj i građanin, od srca zahvaljujem. U svakoj misiji širom svijeta Crna Gora pokazuje da zna šta znači biti pouzdan saveznik. Vi, naši vojnici danas rame uz rame sa savezničkim snagama branite vrijednosti na kojima se temelje savremena demokratska društva.Vrlo je važno da država na adekvatan način pokaže poštovanje za rad i ulogu Vojske Crne Gore. Tretman crnogorskog vojnika treba biti onakav kakav mu i priliči, u skladu sa časnom službom svojoj domovini. Materijalna situacija naših vojnika mora se popraviti i biti odraz vašeg društvenog značaja. Dodatna sredstva za odbranu, na koja smo se obavezali na NATO samitu u Hagu, moraju biti transparentno raspoređena i usmjerena na modernizaciju naše vojske i unapređenje položaja naših vojnika - rekao je Milatović.
On je kazao da investicije u odbranu nisu trošak, već ulaganje u sigurnost svake porodice u Crnoj Gori.
- Modernizovana vojska i bolji standard našeg vojnika su najjača garancija da će Crna Gora ostati sigurna i poštovana u svijetu. Ljetos, kada je vatrena stihija gutala naše domove i šume, još jednom smo svi svjedočili nezamjenljivoj ulozi koju su crnogorski vojnici odigrali kada je bilo najpotrebnije. Pokazali ste da se u Crnoj Gori i danas rađaju šćeri i sinovi spremni da, bez dvoumljenja, uđu u svaku vrstu borbe i da u toj borbi pobijede, bez obzira na cijenu koju plaćaju. Vojska je pokazala ono što druge institucije često zaboravljaju: odgovornost i spremnost da se djeluje odmah i bez oklijevanja. Zato od svih zahtijevam isto: da država funkcioniše kao što funkcioniše Vojska Crne Gore: tačno, pravovremeno i bez izgovora -saopštio je Milatović.
On je kazao da ne traži čuda već vojsku bez politike i državu koja cijeni svoju vojsku.
- Da Crna Gora ostane zemlja koja zna ko su joj bili heroji i šta znači braniti njeno ime, čast i slobodu: to je zavjet svake generacije vojnika, i to je zavjet svih građanki i građana Crne Gore. Živjela Vojska Crne Gore i da je vječna Crna Gora -zaključio je predsjednik Milatović.

Milatović: Crnogorski vojnik oduvijek simbol dostojanstva male, ponosne zemlje koja je mjesto među slobodnim državama izborila krvlju i vjerom u slobodu

Američki predsjednik Donald Tramp kritikovao je klimatsku aktivistkinju Gretu Tunberg na što mu je sada stigao njen odgovor.
Ove komentare je dao nakon što je Tunberg pritvorena i deportovana iz Izraela gdje je učestvovala u Globalnoj flotili solidarnosti za Gazu.
On ju je nazvao “izazivačicom problema” te je izrazio iznenađenje jer je “tako bijesna” za jednu mladu osobu.
- Ona je samo problematična. Misliš da je više ne zanima životna sredina, a sada se bavi ovim? Ima problem s upravljanjem bijesom, mislim da bi trebala posjetiti doktora. Toliko je ljuta, toliko je luda - kazao je Tramp.
Ona mu je sada odgovorila putem Instagrama uz poruku da je čula kako je Tramp “ponovo iznio veoma laskave komentare o mom karakteru” te kako je zahvalna na njegovoj brizi za njeno mentalno zdravlje.
- Rado bih prihvatila bilo kakve preporuke koje možda imate za suočavanje s takozvanim ‘problemima s kontrolom bijesa’, budući da, sudeći po vašem impresivnom dosadašnjem ponašanju, izgleda da i sami patite od istih - navela je ona.
Tunberg je bila među više od 400 aktivista koji su na više od 40 brodova pokušali probiti blokadu Gaze i dostaviti pomoć stanovništvu.
Nakon što su ilegalno zarobljeni u međunarodnim vodama, aktivisti su zadržani u izraelskim logorima. Tunberg je bila izložena psihičkom i fizičkom zlostavljanju dok se nalazila u izraelskom zatvoru dok nije prebačena u Grčku.

Greta odgovorila Trampu: Prihvatam Vaše preporuke za kontrolu bijesa, jer i Vi sami patite od toga

Cetinjanin Boban Sjekloća (33) ubijen je u Kotoru, a njegovo tijelo pronađeno je u vozilu na skretanju za plažu Trsteno, saznaje Portal ETV Državna tužiteljka Ana Radović, nakon prijave da se desio zločin, obavila uviđaj tokom kojeg su, kako je rekla Portalu ETV, oduzeti brojni tragovi. - Večeras sam od strane policije obaviještena da je na neposrednom skretanju za plažu Trtsteno pronađeno vozilo u kojem se nalazi tijelo muškarca. Tokom uviđaja pronađen je određen broj čaura i drugi tagovi koji će biti predmet vještačenja. Utvrđeno je da se u vozilu Golf plus podgoričkih registarskih oznaka nalazilo tijelo muškarca B.S, 1992. godište, iz Cetinja - kazala je Radović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn4vKH7DFOCk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je, ističe, naložila obdukciju i poručila da će u daljem toku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju identifikacije počinilaca ovog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran put do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Put do plaže Trstenovo je bio blokiran tokom vršenja uviđaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija na putu do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Prema našim nezvaničnim saznanjima, prvobitno je prijavljeno da se desila saobraćajna nezgoda, zbog čega su upućeni vatrogasci koji su otkrili da se radi o ubistvu. Sjekloća je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodi se kao pripadnik cetinjskog ogranka "škaljarskog klana".&nbsp; Od ranije je u policiji zaveden kao operativno interesantno lice. Nalazi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva sa još &nbsp;šest osoba zbog sumnje da je učestvovao u švercu 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom "Budva". Bio je obuhvaćen i sudskim postupkom povodom ubistva Andrije Gazivode na Cetinju 2020. godine.

Ubistvo u Kotoru: U golfu pronađeno tijelo Bobana Sjekloće, više čaura na mjestu zločina

Teško je bilo vjerovati da je ovakvo brutalno ugrožavanje slobode govora i zastrašivanje medija moguće u savremenoj Evropi, i to u Crnoj Gori koja je na korak od prijema u Evropsku uniju.
Ali, eto desilo se: koncern Vijesti, uslužni servis Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio je javno tajne detalje iz istrage. Koji kao da su prepisani iz bilježnice Lavrentija Berije, mračnog Staljinovog tužioca. Dakle, SDT i SPO terete biznismena Aleksandra Mijajlovića da je uređivao više crnogorskih medija u periodu od 2018. do 2024. godine. I to uglavnom medija koji su istraživali nepodopštine vlasti, počev od Mportala, Portala Analitika, Standarda, Pobjede, Antene M... Čak je Mijajlović, tvrde Vijesti, kreirao uređivačku politiku Portala ETV. I to, izgleda, skokom u budućnost: Portal ETV je počeo sa radom 5. septembra 2024. godine, a SDT navodi kritični period od 2018. do 2024.
Kako je onda Mijajlović uspio da se projektuje kao urednik Portala ETV prije nego što je medij i postojao: ko bi mogao da da odgovor na ovo pitanje?
Da je živ možda bi Lavrentij Berija sigurno našao način da okrivi čovjeka, ma što radio. Kako nije odavno među živima, ostaje da se to pitanje proslijedi čelniku SPO Predragu Šukoviću, kao i šefu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Očito je da su oni aminovali ovu savremenu hajku kakva nije viđana još iz vremena 1948. godine.
A ovo je danas kraj 2025, u Crnoj Gori, državi na pragu Evropske unije, koja sve više podsjeća na neka mračna vremena. U tom duhu - srećna Nova 1948!
Glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac

Srećna nova ‘48.

Firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata, Anđele Vojinović, 28. avgusta izabrana je za najpovoljnijeg ponuđača usluge održavanja i unapređenje sistema video nadzora granice i unapređenje sistema senzora za kontrolu granice. Kako je pokazalo istraživanje M portala početkom septembra, taj tender je namješten, a službenici koji su zaduženi za javne nabavke bili su izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden. Međutim, na te navode do danas nijesmo čuli ni slova od poslanice Vojinović koja je inače prilično ažurna i glasna kada treba da se "obračuna" sa političarima, medijima...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06" data-rendition-name="original" width="1361" height="489" loading="lazy" alt="Pavle i Anđela Vojinović"> <figcaption>Pavle i Anđela Vojinović(Photo: screenshot/ASK)</figcaption> </figure>  Podsjetimo, nakon realizacije ove javne nabavke, kasa kompanije muža Anđele Vojinović, biće bogatija za 120.000 eura. Na odluku i izbor da baš ova kompanija dobije posao, potpis je stavio partijski kolega Vojinovićke i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Izvori M portala iz Ministarstva unutrašnjih poslova tvrdili su da ovdje baš i nijesu čista posla. Naime, izvori tog medija kazali su da je tender namješten za „Gold Security DOO“, odnosno da je specifikaciju potrebne opreme koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji pripremao blizak rođak Danila Šaranovića, zaposlen u MUP-u tek po dolasku aktuelnog ministra, te da su službenici koji zaduženi za javne nabavke bili izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden prema ranijem dogovoru među Demokratama.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ftender-mup-a-od-120-000-eura-za-muza-andele-vojinovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Takođe, simptomatičan je momenat, a koji je objavio M portal, da se jedino kompanija na čijem čelu je muž Anđele Vojinović javila na tender. Kako prenosi M portal, kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. &nbsp; Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. I dok od početka septembra redovno imamo saopštenja i reagovanja poslanice Vojinović, za ove navode ostaje nijema. "Previše je slučajnosti da bi bile slučajne", kaže u svojim javnim nastupima Vojinović.&nbsp; Da li bi se pozvala na ove riječi kada su u pitanju ona i suprug?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a" data-rendition-name="original" width="1627" height="749" loading="lazy" alt="Anđela Vojinović"> <figcaption>Saopštenja i reagovanja Vojinović za manje od mjesec dana(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>

Vojinović ćuti o tenderu MUP-a od 120.000 eura za njenog muža

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Bošković priveden je jutros na aerodromu u Podgorici. To je Portalu ETV potvrdio njegov advokat Mihailo Volkov. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDF8YUftK-GY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> On se, prema našim informacijama, vraćao sa puta na kojem je bio sa suprugom. Bošković je oko 12 sati i 15 minuta izveden iz prostorija Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Bošković je oko 16 sati priveden na saslušanje u SDT-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Predrag Bošković izveden iz SPO"> <figcaption>Foto: Portal ETV/M.Ž.</figcaption> </figure>  Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić saopštio je na konferenciji za medije, nakon jutrošnjeg privođenja Boškovića, kazao je da se to sve savršeno uklapa u progon političkih neistomišljenika. - Vidjeli smo od prve apostolske vlade Zdravka Krivokapića, kad je ministarka Olivera Injac pokušavala na razne načine da pripiše krivicu za određen finansijske transakcije Boškoviću. To je propalo, pa se krenulo sa novim progonom u djelokrugu zloupotrebe stambene politike vlade, pa kad je oslobođen optužbi i u toj presudi nadležnih suskih instanci, pokrenuta je još jedna optužba u serijalu Demokratske Crne Gore, odnosno njihovog ministra odbrane koji je pokušao da optuži Boškovića za podjelu oružja na izborni dan, za plaćanje smještaja Upravi policije tokom 2020. Ništa od toga nije dokazano, niti postoji optužba od tužilaštvva. Ovo je pokušaj da se skrene pažnja sa rasula u bezbjednosnom sektoru, a da se Bošković uključi navodno u određenu kriminalnu organizaciju koju je formirao Aleksandar Mijajlović - kazao je Nikolić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-tuzilastvo-preuzelo-ulogu-da-u-ime-vlasti-progoni-politicke-neistomisljenike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na pitanje očekuje li da će neko biti pozvan na saslušanje rekao je da će, prema njihovim saznanjima, doći do ili privođenja ili poziva na saslušanje u svojstvu svjedoka ili hapšenja određenih opozicionih lidera, ali i urednika medija i nevladinih organizacija. - Ovo pokazuje da je ova vlast u terminalnoj fazi. Pozivamo tužilaštvo da se zaustavi i vrati se u okvire zakona, a ne da servilno služi vlasti i da se ne obračunava na besprizoran način sa političkim protivnicima - rekao je, pored ostalog, Nikolić.

Tag: ruska-agresija