<p>Rusija je rano jutros pokrenula veliki raketni napad na Ukrajinu koji je nanio štetu u najmanje dva regiona, saopštile su ukrajinske vazdušne snage i regionalni čelnici.<br/>
<br/>
Ruski napad, koji je uključivao upotrebu interkontinentalne balističke rakete, dolazi samo nekoliko dana nakon izvještaja da je Ukrajina koristila britanske projektile i sisteme ATACMS proizvedene u Sjedinjenim Američkim Državama za napad na vojne ciljeve dublje unutar Rusije.<br/>
<br/>
Glavna meta ruskog napada bio je jugoistočni region Dnjepropetrovsk, najvažniji industrijski region Ukrajine, i njegov glavni grad Dnjepar.<br/>
<br/>
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, cijela država je bila nekoliko sati pod uzbunom za napad.<br/>
<br/>
Vazduhoplovstvo Ukrajine saopštilo je da je pored ICBM-a, Rusija lansirala hipersoničnu raketu Kh-47M2 Kinzhal i sedam podzvučnih krstarećih raketa Kh-101.<br/>
<br/>
Kako se navodi, ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila je šest projektila Kh-101.<br/>
<br/>
Guverner regiona Serhij Lisak naveo je u objavi na Telegramu da je njegova regija podnijela najveći teret ruskog napada.<br/>
<br/>
- Od ranog jutra, agresor je masovno napao našu regiju - naveo je Lisak, dodajući da preliminarne informacije pokazuju da je oštećen industrijski objekat u glavnom gradu regije Dnjepru, gdje su napadom izazvana dva požara.<br/>
<br/>
Eksplozije su takođe prijavljene u Kremenčuku, u centralnoj Poltavskoj oblasti.<br/>
<br/>
Pretpostavlja se da je upotreba velikog broja sofisticiranih projektila od strane Moskve, za razliku od uobičajenih napada bespilotnim letjelicama, odgovor na to što je Ukrajina dobila odobrenje da koristi neke raketne sisteme dugog dometa koje je donirao Zapad za napad dublje u Rusiju.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rusija ispalila interkontinentalnu balističku raketu u napadu na Ukrajinu

<p>Propagandni manevar je potez predsjednika Rusije, Vladimira Putina, da izmijeni doktrinu o nukleranom naoružanju. U stvarnosti, ništa se novo ne dešava, osim u medijima, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, vojni analitičar, Aleksandar Radić.</p>
<p>Sedmice pred nama biće burne, smatra Radić, jer se sve strane učesnice rata u Ukrajini pozicioniraju, a vode se i javni ili tajni razgovori o tome kako obustaviti borbena dejstva.</p>
<p>- Administracija američkog predsjenika Džozefa Bajdena je u posljednjim sedmicama postojanja podigla nivo uloga, odlukom da konačno ukrajinska vojska može da koristi rakete velikog dometa. Te rakete su dosad mnogo puta lansirane na ruske položaje, ali unutar teritorija međunarodno priznatih granica Ukrajine. Rusi su odgovorili burno. Ali, mislim da su njihovi interesi, prije svega, propagandni. Čeka se inauguracija novog američkog predsjednika Donalda Trampa u januaru i zlatna je to prilika za Moskvu da sada pokaže zube, da pokaže da je spremna da radikalno odgovori na izazov - kaže Radić.</p>
<p>Vjeruje da je riječ o političkim porukama i, kako kaže, propagandnoj mašini.</p>
<p>- Neće doći do nuklearnog rata u ovom trenutku. Teatralno potpisivanje izmjena doktrine, koje definišu upotrebu nuklearnog oružja s ruske strane, zapravo je verifikacija dokumenta koji je usvojen prije nekoliko mjeseci. Sada je bila zgodna prilika da se pošalje poruka da je Rusija spremna na sve ako treba, čak i na upotrebu nuklearnog oružja. Zato valjda i služi to nuklearno oružje, da bude jedna jasna prijetnja - ocijenio je Radić.</p>
<p>Vojni analitičar podjseća da su Ukrajinci još od aprila koriste rakete ATACMS, dometa 300 kilometara, za uništavanje ruske infrastrukture.</p>
<p>- Njihov maksimalni domet je 300 kilometara. Bitno je reći da se koristi fraza - dugi domet. Strogo terminološki gledano, to dugi domet nije, ali je svakako više od u odnosu na ukrajinske kapacitete. Takve rakete koriste od ljeta 2022. godine. Postepeno su dobijali one sa dometom od 70, pa 165, pa 300 kilometara. Dakle, suštinske promjene nema - istakao je Radić.</p>
<p>Dok Putin, propagandnim manevrima, stvara sliku Rusije u punoj snazi, koja u ratu koristi sve što može, šire se i teorije zavjere. Jedna od njih je potekla od, kako kaže, putinofila sa prostora Balkana.</p>
<p>- Jako vole da pričaju o tome kako se ratuje sa malo resursa. Zapravo, koliko ruska vojna industrija napravi raketa, koje imaju domet do ukrajinskih gradova, toliko se pošalje na narod. To se radi u talasima, kako se skupi izvjesna količina raketa, tako se dejstvuje po dubini Ukrajine. Naravno, traže se mjesta gdje se nalaze sredstva dostavljena od NATO-a, gdje se vodi obuka, gdje je razmještaj raketnih sistema protivvazdušne odbrane velikog dometa. Tuče se po vojnoj industriji, ali desi se da nekada te rakete padnu i na civilne objekte. Činjenica je da dinamika napada po dubini Ukrajine presudno zavisi od količine raketa koju ruska vojska ima. I po tom pitanju, ne može da se dogodi nešto spektakularno novo. Ali, može u medijima! Može da se podigne propagandna slika. Jedino što bi zaista bio izazov za Moskvu je ako Kijev pronađe sredstvo za rušenje Krimskog mosta, za Ruse strateški vrijedne komunikacije i ponosa - ocjenjuje Radić.</p>
<p>Podsjeća da su Ukrajinci bezuspješno pokušavali da unište Krimski most kamionom bombom, dronovima, čamcima sa eksplozivom na daljinsko upravljanje. Na stolu je, kaže, i opcija da dobiju rakete koje bi im omogućile da ponovo pokušaju da sruše most. Kada bi se to desilo, ne bi, kaže Radić, bio presedan jer je ratu bilo poniženja za obje strane, poput potonuća krstarice Moskva, komandnog broda Crnomorske flote.</p>
<p>Radić vjeruje da nije slučajno to što se gotovo istovremeno uz radikalizaciju prijetnji pojavljuju informacije o primirju. Tako se, smatra, stvara slika da je Rusija odlučna da upotrijebi nuklearno naoružanje, ako pregovori ne budu u smjeru koji želi.</p>
<p>- Rusija želi da ostane tamo gdje je sada sa svojim vojnicima. Opravdanje za ulazak u rat, pored ostalog, bilo je odbacivanje NATO-a sa granica. Rusija je u prilično neobičnoj situaciji da je poslije 1000 dana rata, zapravo, sada NATO mnogo jači. Izvjesno je da će NATO snage ući u Ukrajinu, ali da će pitanje - hoće li Ukrajina postati članica ili ne – ostati otvoreno - smatra vojni analitičar.</p>
<p>Radić vjeruje da format NATO nije doveden u pitanje, osim ako Tramp ne zatraži neku vrstu distanciranja. Vjeruje da je mnogo bitnija za Evropu ideja da nacionalne vojske postanu mnogo brojnije i jače.</p>
<p>- Prošlo je vrijeme kad se vjerovalo u to da će Evropa da šalje ekspedicione snage negdje daleko. Priča o konvencionalnim sukobima je pred nama i u tom kontekstu možemo očekivati da će drastično da se povećaju budžeti vodećih evropskih zemalja, što će povući i ostale da se uvede obavezno služenje vojnog roka - smatra Radić.</p>
<p>Govoreći o pozicioniranju budućeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trampa, Radić kaže da je jasno da će njega zanimati Kina, pacifički teren.</p>
<p>- Kinezi nijesu nevini u toj priči, oni grade nosače aviona, žele da izađu sa flotom otvorenog mora na okeane, žele da zaštite ono što smatraju da njima pripada. To ih dovodi u konflikt sa zemljama oko njih, ali i sa Amerikancima koji su njihovi saveznici. Biće mnogo više priča o Dalekom istoku, a Evropa će morati da se bavi sobom u okviru formata koji smo dosad prepoznavali, i da vidi kako će eventualne strahove od nesigurne budućnosti rješavati na formatu komunikacije između evropskih zemalja, sa puno manje oslonca na Amerikance - zaključio je Radić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlxMIRICzP0E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radić: Putinov propagandni manevar, ništa se novo ne dešava - osim u medijima

<p>Sudbina Ukrajine će odrediti sudbinu Evropske unije (EU) - izjavio je danas visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj na 1.000. dan ruske invazije na Ukrajinu.</p>
<p>To je rekao nakon sastanka ministara odbrane EU održanog u Briselu, dodajući da je ruska nuklearna prijetnja neodgovorna.</p>
<p>- To nije prvi put da Rusi prijete nuklearnim zaoštravanjem, što je potpuno neodgovorno - istakao je Borelj.</p>
<p>Visoki predstavnik EU je prije sastanka kazao da bi Evropljani trebalo da slijede primjer SAD i da dozvole napade na teritoriju Rusije raketama dugog dometa, koje šalju ukrajinskim snagama.</p>
<p>- Nadam se da će sve države članice slijediti američku odluku. Uvjeren sam da će Evropljani slijediti primer SAD i odobriti Ukrajincima da koriste to oružje za borbu protiv Rusa unutar ruske teritorije - rekao je Borelj, koji je predsjedavao sastankom, njegovim posljednjim na kraju mandata na čelu evropske diplomatije.</p>
<p>Francuska je Ukrajincima isporučila rakete zemlja-vazduh srednjeg dometa Skalp, ne isključujući mogućnost da budu korišćene na ruskom tlu. Francuska, međutim, nikada nije potvrdila da li su takvi napadi već bili izvedeni, niti koliki je broj projektila dostavljenih Kijevu.</p>
<p>Berlin je, s druge strane, do sada odbijao da Kijevu isporuči rakete njemačke proizvodnje Taurus, dometa od 500 kilometara, iz straha od zaoštravanja sukoba sa Rusijom.</p>
<p>- Ništa se nije promijenilo u stavu Njemačke - rekao je danas ministar odbrane Boris Pistorijus po dolasku u Brisel.</p>
<p>Borelja, koji odlazi sa funkcije u decembru, će zamijeniti bivša premijerka Estonije Kaja Kalas.</p>

1084x550

Borelj: Sudbina Ukrajine će odrediti sudbinu EU

<p>Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost <b>Žozep Borelj </b>izrazio je nadu da će se članice EU saglasiti da dozvole Ukrajini da upotrijebi oružje za napad unutar Rusije, prenosi Rojters.&nbsp;</p>
<p>- Ukrajina treba da bude u mogućnosti da koristi oružje koje smo joj dali, ne samo da zaustavi strijele, već i da pogodi strijelce - rekao je Borelj, prenosi Gardijan.&nbsp;</p>
<p>I dalje, kaže, vjeruje da je to ono što mora da se uradi.</p>
<p>- Siguran sam da ćemo još jednom razgovarati. Nadam se da će se zemlje članice saglasiti oko toga - dodao je Borelj.</p>

Borelj: Članice EU da dozvole Ukrajini da upotrijebi oružje za napad unutar Rusije

<p>Služba bezbjednosti Ukrajine (SBU) saopštila je danas da je uhapsila komandanta jedinice za specijalne operacije, zbog sumnje da je ruskoj Vojnoj obavještajnoj službi (GRU) otkrivao planove o akcijama iza neprijateljskih linija.</p>
<p>Agresor je najviše zainteresovan za informacije o sabotažama i izviđačkim akcijama ukrajinskih specijalnih snaga iza linije fronta u smjeru Zaporožja, Hersona i Krima, navela je SBU.</p>
<p>Tvrdi se da je uhapšeni potpukovnik imao pristup podacima o planiranim pravcima, oružju i ciljevima.</p>
<p>Navodi se da je GRU „aktivirala“ potpukovnika ovog proljeća, ali da ga je, preko njegovih poznanika u Rusiji, pridobila prije ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.</p>
<p>Osumnjičenom prijeti doživotna zatvorska kazna, zbog izdaje, javlja Rojters.</p>

1250x600

U Ukrajini uhapšen komandant jedinice za specijalne operacije

<p>U oktobru je prosječno oko 1.500 ruskih vojnika bilo ubijeno ili ranjeno svakog dana - što je najgori mjesec za rusku vojsku od početka invazije, izjavio je načelnik generalštaba britanske vojske <b>Toni Radakin</b>.</p>
<p>- Rusija je blizu da dosegne 700.000 ljudi koji su ubijeni ili ranjeni – ogromna bol i patnja koju ruski narod mora da podnese zbog ambicija predsjednika <b>Vladimira Putina - </b>rekao je Radakin za BBC.</p>
<p>Moskva ne objavljuje broj svojih ratnih žrtava.</p>
<p>Radakin tvrdi da Moskva troši više od 40 procenata javnih sredstava na odbranu i bezbjednost, što predstavlja “ogroman pritisak” na zemlju.</p>

Ruska vojska navodno imala 1.500 žrtava dnevno u oktobru

<p>Evropska unija radi na 15. paketu sankcija protiv Rusije koji će pojačati mjere protiv zaobilaženja postojećih sankcija, s ciljem izolovanja ruske industrije od uvoza - saopštio je danas šef diplomatije Evropske unije (EU) Žozep Borelj.</p>
<p>On je razgovarao sa ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Andrijem Sibihom u Kijevu.</p>
<p>- Pomenuo sam sankcije na početku našeg razgovora. Da, radimo na 15. paketu protiv Rusije, kako bismo uveli mjere protiv zaobilaženja sankcija jer Rusija ne može da proizvodi bez stranih djelova, stranih čipova i ostalih komponenti - izjavio je Borelj.</p>
<p>Njegova izjava je objavljena na sajtu EU.</p>

Borelj: EU radi na 15. paketu sankcija protiv Rusije

<p>SAD namjeravaju da učine sve što je u njihovoj moći da upute svu dodijeljenu pomoć Ukrajini prije kraja administracije predsjednika Džozefa Bajdena, rekao je danas novinarima portparol Stejt departmenta Metju Miler.</p>
<p>Istovremeno, Bijela kuća je saopštila da će SAD nastaviti da šalju pomoć Ukrajini uoči prenosa vlasti sa Bajdena na novoizabranog predsjednika Donalda Trampa u januaru, prenio je Rojters.</p>
<p>- To se neće promijeniti. Pojačaćemo i poslati (pomoć) Ukrajini. Razumijemo koliko je važno da se uvjerimo da imaju ono što im treba - rekla je portparolka Bijele kuće Karin Žan Pjer novinarima.</p>
<p>Bijela kuća planira da požuri sa slanjem milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini pod predsjednikom Džozefom Bajdenom, koji napušta tu funkciju u januaru, prenio je Rojters.</p>
<p>Kako su za tu agenciju rekli neimenovani zvaničnici, sa slanjem pomoći Ukrajini se žuri da bi se vlada u Kijevu ojačala prije inauguracije Trampa 20. januara.</p>
<p>Tramp je kritikovao Bajdenovu pomoć Ukrajini, što je podstaklo zabrinutost za budućnost podrške Sjedinjenih Američkih Država predsjedniku Ukrajine Volodomiru Zelenskom, kada pod kontrolom republikanaca budu Bijela kuća, Senat i vjerovatno Predstavnički dom.</p>
<p>Predstavnički dom pod kontrolom republikanaca je posljednji put u aprilu odobrio pomoć za Ukrajinu, uključujući ovlašćenje da Bajden prenosi milijarde dolara u oružju iz američkih zaliha u Ukrajinu, osam mjeseci nakon što je Bajden prvi put zatražio dodatnu pomoć, uz podršku više demokrata nego republikanaca.</p>
<p>Od ovlašćenja za prenos oružja usvojenog u aprilu, preostala je realizacija još 4,3 milijarde, pored transfera u vrijednosti od 2,8 milijardi dolara koje su odobrene u prethodnim mjerama potrošnje, i dvije milijarde dolara za finansiranje kupovine novog naoružanja.</p>
<p>Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.</p>
<p>Dok se kandidovao za drugi četvorogodišnji mandat, Tramp je insistirao da predsjednik Rusije Vladimir Putin nikada ne bi izvršio invaziju na Ukrajinu 2022. godine da je on bio na funkciji, dodajući da bi „mogao da riješi to za 24 sata“.</p>
<p>Tramp je prošle godine rekao da će Kijev možda morati da ustupi teritorije za postizanje mirovnog sporazuma sa Rusijom, što je Ukrajina odbila kao naznaku i što Bajden kao predsjednik SAD nikada nije predložio, navodi Rojters.</p>
<p>Novoizabrani potpredsjednik Džej D. Vens, je glasni kritičar pomoći Ukrajini, koji tvrdi da bi vlada sredstva bolje utrošila na domaće prioritete.</p>

Stejt department i Bijela kuća: SAD će poslati pomoć Ukrajini prije kraja Bajdenovog mandata

<p>Najmanje devet osoba je povrijeđeno noćas u Kijevu, glavnom gradu Ukrajine, u napadu ruskog drona koji je izazvao požar u stambenoj zgradi, saopštile su ukrajinske vlasti.</p>
<p>- Poslije napada dronom, izbio je požar na drugom i trećem spratu devetospratnice“ u zapadnom kvartu Solomjanski - saopštila je ukrajinska služba hitne pomoći na Telegramu.</p>
<p>Zvaničnici su rekli da je u napadu povrijeđena i 11-godišnja djevojčica.</p>
<p>Istovremeno je rusko ministarstvo odbrane saopštilo da je vojska noćas presrela 23 ukrajinska drona iznad ruske teritorije.</p>

U Kijevu devet osoba povrijeđeno u napadu ruskog drona

<p>Crna Gora kao teritorijalno mala država daje svoj puni doprinos da se Ukrajini vrati mir i sloboda koju zaslužuju - poručio je potpredsjednik Skupštine Crne Gore <b>Nikola Camaj </b>tokom sastanka sa ambasadorom Ukrajine u Crnoj Gori Nj.E. <b>Olegom Herasimenkom</b>.</p>
<p>Istakao je odlučnost za nastavak podrške i solidarnosti Ukrajini na svim poljima, te da će Crna Gora i u buduće biti sigurno utočište svima koji se nađu u nevolji uz nadu da se što prije stvore mirnodopski uslovi za njihov povratak kući.</p>
<p>Tema sastanka, kako je saopšteno iz Skupštine, bio je predstojeći Parlamentarni samit Krimske platforme u Rigi od 23. do 28. oktobra na kojem će učestvovati i potpredsjednik Camaj.</p>
<p>On je izrazio žaljenje zbog ratnih dešavanja i nevino stradalih u Ukrajini, i kazao da je Crna Gora država koja je uvijek širom otvarala svoja vrata za sve nevoljnike pa je tako i prva od zemalja van EU koja je prihvatila izbjeglice iz Ukrajine.&nbsp;</p>
<p>Ambasador Herasimenko zahvalio je na toplom prijemu i, kako je rekao, sveukupnoj pomoći Ukrajini crnogorskog naroda i vlasti u Crnoj Gori.</p>
<p>On je još jednom zahvalio naglasivši da je, bez obzira na veličinu države, Crna Gora dokazala da ima veliko srce. Takođe, kako su dodali u Skupštini, iskazao je nadu da raseljena lica neće čekati još dugo na mir u Ukrajini i da će se uskoro vratiti svojoj domovini.&nbsp;</p>

Camaj: Crna Gora daje puni doprinos da se u Ukrajini vrati mir i sloboda koju zadužuju

<p>Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata i predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet istakao je da je Vlada prihvatila njegove predloge za unapređenje predloženog Zakona o budžetskoj inspekciji.</p>
<p>- Prihvaćena su dva moja predloga za unapređenje predloženog Zakona o budžetskoj inspekciji, koja sam iznio na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet, a sve u cilju ostvarenja načela preventivnosti, javnosti i zaštite javnog interesa - ističe Mugoša.</p>
<p>Prvi predlog je da se u Zakonu o budžetskoj inspekciji unese zakonska obaveza navedenoj inspekciji da na svojoj internet stranici objavljuje zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru, rješenja kojima se nalaže otklanjanja nepravilnosti, izriču upravne mjere i drugostepena rješenja po žalbi na rješenja budžetske inspekcije. &nbsp;</p>
<p>Drugi prihvaćeni predlog se odnosi na to da Ministarstvo finansija dostavlja radnom tijelu Skupštine Crne Gore nadležnom za poslove budžeta Godišnji izvještaj o radu inspekcije, kao i da Budžetska inspekcija objavijuje Godišnji izvještaj o radu na svojoj internet stranici.</p>

Mugoša: Vlada prihvatila moje prijedloge za unapređenje Zakona o budžetskoj inspekciji

<p>Menadžment Javnog servisa (RTCG) reagovao je na jučerašnje saopštenje predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića koji je rekao da neće prisustvovati svečanosti povodom obilježavanja 80 godina postojanja tog medija jer bi tako dao legitimitet nezakonitom izboru generalnog direkora Borisa Raonića i poručio da to nije proslava rukovodstva nego institucije i svih građana Crne Gore.</p>
<p>- Jer smo kroz osam decenija našeg postojanja bili svjedoci, hroničari i partneri u ključnim trenucima istorije i razvoja naše države - poručili su oni.</p>
<p>RTCG se, kažu, kontinuirano zalaže za profesionalno, odgovorno i transparentno ispunjavanje svoje misije kao javnog servisa posvećenog interesima svih građana Crne Gorel.</p>
<p>- I zato smatramo da je ovaj značajni jubilej prilika za dostojanstvenu proslavu doprinosa koji RTCG decenijama pruža društvu. U tom svjetlu, neprisustvovanje predsjednika svečanosti povodom 80 godina Javnog servisa može se tumačiti kao odstupanje od očekivanog nivoa institucionalne odgovornosti i poštovanja prema tradiciji koja bi trebalo da nadilazi pojedinačne političke stavove, a samim tim i kao odsustvo poštovanja prema građanima Crne Gore i insitucijama države Crne Gore. Kada smo predsjednika Crne Gore, g-dina Jakova Milatovića, pozvali da prisustvuje na svečanosti, uradili smo to vođeni dubokim poštovanjem prema intituciji predsjednika države, a nikako političkim preferencijama na koje, baš kao i predsjednik Milatović, svaki član uprave ili zaposleni u RTCG ima pravo. Na taj način, a to je u svakom civilizovanom društvu odgovorna praksa, pokazali smo poštovanje prema građanima, državi i institucijama - ocijenili su u Menadžmentu RTCG.</p>
<p>Jednog dana, ističu oni, ni aktuelni menadžment RTCG, ali ni uvaženi gospodin Milatović, neće biti na sadašnjim funkcijama.</p>
<p>- Ali će i institucija predsjednika države i Javni medijski servis Crne Gore nastaviti da traju i moraće da sarađuju, što bi upravo trebalo da bude najveći mogući motiv da svoje djelovanje treba da upodobimo tom cilju, u korist našeg društva, a ne da forsiramo lične političke stavove, kao što je nažalost predsjednik Crne Gore neprimjereno uradio koristeći jubilej RTCG da vodi političku bitku. Ovom prilikom zahvaljujemo predsjedniku Milatoviću na čestitkama koje je uputio sadašnjim i bivšim zaposlenima RTCG-a. Njihova predanost i stručnost oblikovali su naš Javni medijski servis u ono što je danas - platformu za informisanje, obrazovanje i povezivanje građana Crne Gore - dodali su u reagovanju.</p>
<p>Što se tiče primjedbi na rad Savjeta i menadžmenta, oni ističu da RTCG poštuje zakonske i demokratske procedure u svom djelovanju.</p>
<p>- Pto je potvrdio i nalaz Inspekcije rada, nastao kao plod veoma detaljne i dugotrajne kontrole. Ostaje žal što predsjednik u svom obraćanju krši pravila institucionalne komunikacije, koristi netačan naziv institucije kojoj se obraća i nama adresira stvari koje nijesu naša nadležnost - istakli su u Menadžmentu RTCG.</p>
<p>Poručuju da će nastaviti da dosljedno primjenjuju standarde profesionalizma i objektivnosti.</p>
<p>- Kao što smo to činili i do sada, u duhu nezavisnosti, profesionalizma i posvećenosti javnom interesu, svjesni svoje odgovornosti prema građanima i društvu. Naš cilj ostaje isti - da budemo servis svih građana Crne Gore, bez obzira na političke, kulturne ili druge razlike - zaključili su u reagovanju.</p>

Menadžment RTCG: Jubilej RTCG nije proslava rukovodstva nego institucije i svih građana Crne Gore

<p>Osjećam zadovoljstvo što sam uvijek pravovremeno i tačno informisao javnost i nadležni skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu, koji sam juče upoznao sa informacijom da se Alija Balijagic ne nalazi na teritoriji Crne Gore, već Srbije - saopštio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović nakon što je osumnjičeni za dvostruko ubistvo danas uhapšen na teritoriji Srbije.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.3792%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fbalijagic-uhapsen-u-srbiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Raduje ga, kaže, što je i informacija koju je juče iznio pred članovima skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu da se Balijagić na teritoriji Srbije potvrđena.</p>
<p>- Što je odraz odgovornog pristupa u informisanju javnosti - ocijenio je Šaranović.</p>
<p>Izražava i zadovoljstvo zbog hapšenja bjegunca Balijagića.</p>
<p>- Upućujem veliku zahvalnost Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije i svim pripadnicima srpske policije koji su učestvovali u ovoj akciji. Posebnu zahvalnost dugujem svim našim policijskim službenicima, taktičkim jedinicama Sektora policije posebne namjene i Vojsci Crne Gore na danonoćnom angažmanu, koji su pretraživali blizu 600 kvadratnih kilometara ruralnog područja i nepristupačnog terena - istakao je Šaranović.</p>
<p>Naglasio je da posebnu zahvalnost duguje i srpskom kolegi Ivici Dačiću na kontinuiranoj saradnji.</p>
<p>- A naročito na tome što smo zajedničkom snagama uspjeli da do lišavanja slobode Balijagića obezbijedimo sigurnost građanima Crne Gore i Srbije. Ovo je još jedan dokaz da saradnja, istrajnost i posvećenost donose rezultate čak i u najkompleksnijim i najzahtjevnijim akcijama - naveo je Šaranović.</p>
<p>Policijske snage Crne Gore i Srbije, uz podršku Vojske Crne Gore i uz saradnju sa građanima, još jednom su, smatra on, pokazale kako izgleda pravi primjer timskog rada i profesionalizma.</p>
<p>- Ova operacija, koja je zahtijevala ogromnu energiju, pažljivo planiranje i strpljenje, potvrđuje da smo jači kada djelujemo zajednički. Posebno želim da istaknem važnost timskog duha i istrajnosti svih pripadnika policije i vojske. Zahvaljujem se svim pripadnicima policije i vojske na njihovom neumornom zalaganju, ali i građanima na razumijevanju i strpljenju tokom trajanja akcije - zaključio je Šaranović.</p>

Šaranović: Uvijek sam pravovremeno i tačno informisao javnost o Balijagiću, raduje me što je potvrđeno da je bio u Srbiji

<p>Dojave o bombama u zgradi Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, ali i više škola na teritoriji Crne Gore su lažne.</p>
<p>To je Portalu ETV potvrđeno iz Uprave policije.</p>
<p>Ranije nam je iz resora Anđele Jakšić-Stojanović potvrđeno da im je jutros stigla dojava o bombi, te da je zbog toga zgrada evakuisana.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63.2813%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fzgrada-mpni-evakuisana-zbog-dojave-o-bombi-i-vise-skola-zaprimilo-upozorenje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Istu prijetnju zaprimilo je više škola u Crnoj Gori.</p>

Lažne dojave o bombama u MPNI i školama

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: ruska-agresija