Ukrajinka Olena Jančuk provodi još jedan dan u ledenoj izolaciji u svom stanu u visokoj zgradi, usljed ruskih udara na elektroenergetski sistem zemlje. Takva je svakodnevica brojnih Ukrajinaca koji se bore s nedostatkom električne energije.
Bivša vaspitačica u vrtiću boluje od teškog reumatoidnog artritisa i već sedmicama je zarobljena na 19. spratu svoje zgrade u Kijevu – 650 stepenica iznad zemlje.
Dugi svakodnevni nestanci struje, uzrokovani ruskim bombardovanjem elektrana i dalekovoda, pretvorili su liftove u luksuz.
Dok se januarske temperature spuštaju i do minus 10 stepeni Celzijusa, na unutrašnjoj strani prozora u stanu Olene Jančuk stalno se hvata led – bijeli šareni oblici koji se do jutra šire preko stakla.
Ova 53-godišnjakinja grije se pored improvizovanog „kamina“ napravljenog od svijeća poređanih ispod naslaganih cigli, koje upijaju i polako otpuštaju toplotu. USB kablovi za punjenje vijugaju preko poda od prenatrpanih razdjelnika, dok je njena električna deka povezana na power bank koji čuva za najhladnije sate.
„Kad nema svjetla i grijanja sedamnaest i po sati, moraš nešto smisliti“, kaže ona. „Cigle najbolje zadržavaju toplotu u maloj sobi, zato smo svi u njoj.“
Tokom dana porodica se seli u prostorije koje hvataju zimsko sunce, pa se namjena svake sobe mijenja u skladu s rasporedom nestanaka struje. Noću se teška zimska odjeća ne skida ni u stanu, jer se bez centralnog grijanja prostor brzo hladi.
Kijev, grad s oko tri miliona stanovnika, pretežno čine neboderi – mnogi iz sovjetskog doba – koji sada veći dio dana ostaju bez električne energije.
U četvrtoj ratnoj zimi, struja je postala racionalizovana roba.
Stanovnici planiraju život prema terminima uključenja struje: kada kuhati, tuširati se, puniti telefone i uključiti veš-mašinu. Hrana se bira prema tome koliko može da traje, voda se filtrira u boce i skladišti u kantama. Mali kamperski plinski rešo koristi se za zagrijavanje supe ili čaja kada nema struje.
San je isprekidan sirenama za vazdušnu opasnost i potrebom da se struja maksimalno iskoristi u satima kada je dostupna.
Napolju, širom snijegom prekrivenog Kijeva, dizel-agregati bruje duž komercijalnih ulica. Kupci se kroz prodavnice probijaju uz svjetlost mobilnih telefona, a barovi rade u polumraku svijeća.
Aplikacije obavještavaju korisnike o sve kraćim periodima s uključenom strujom – često tek nekoliko sati, taman dovoljno za „resetovanje“ domaćinstva.
Jančuk živi u zgradi od 22 sprata, smještenoj blizu jedne elektrane, pa stanari iz prve ruke svjedoče raketnim i dron-napadima, dok bljeskovi osvjetljavaju horizont tokom noći.
Za vrijeme nestanaka struje penju se stepenicama u potpunom mraku; svjetlost mobilnih telefona odbija se od betonskih zidova, uz odjek dječjih glasova i lavež pasa. Ljudi ponekad ostavljaju plastične kese s keksima ili vodom u liftovima za one koji ostanu zaglavljeni kada se struja isključi usred vožnje.
Suprug Olene Jančuk, koji veći dio dana provodi na poslu, naveče donosi namirnice, dok je njena majka, 72-godišnja Ljudmila Bačurina, zadužena za kućne poslove.
- Hladno je, ali snalazimo se. Kad dođe struja, odmah uključujem veš-mašinu, punim boce vodom, kuvam, punim power bankove, trčim po kuhinji i po cijelom stanu - kaže majka, držeći kvadratnu baterijsku lampu koja se puni preko USB kabla i koju je nedavno pričvrstila za zid.
U luksuznijim kvartovima, stanari udružuju novac za agregate kako bi liftovi radili. Ali većina zgrada, u kojima žive penzioneri, porodice i osobe s invaliditetom, to ne može da priušti.
Udruženja osoba s invaliditetom, uključujući i organizacije koje zastupaju ranjene ratne veterane, upozoravaju da su stepeništa postala nevidljiva društvena barijera koja ljude zatvara unutar sopstvenih domova.
Pozivaju gradske vlasti da finansiraju agregate za stambene zgrade.
Do tada, život se prilagođava terminima kada ima struje. USB lampe, power bankovi i inverter baterije postali su standardni dio domaćinstava. Telegram grupe koriste se da komšije provjere kako su stariji i da razmjenjuju informacije o nestancima struje.
S viših spratova Kijevljani gledaju preko horizonta ispresijecanog neboderima i istorijskim crkvama sa zlatnim kupolama. Noću su vidljivi bljeskovi eksplozija dok Rusija nastavlja kampanju napada na ukrajinski energetski sistem.
Previše elektrana i dalekovoda je pogođeno da bi se zadovoljila potražnja, čak i uz uvoz struje iz Evrope. Kako bi spriječili kolaps mreže, operateri uvode rotacione restrikcije, održavajući u funkciji bolnice i ključne službe, dok domaćinstva tonu u mrak.
U jednoj termoelektrani na ugalj, koja je više puta bila meta napada, smjenski nadzornik Jurij prolazi kroz zgarište spržene opreme, urušenih krovova i komandnih ploča istopljenih u beskorisne nakupine. Popravke se obavljaju uz svjetlost baterijskih lampi, dok ogromne vreće pijeska štite ono što je preostalo. Fotografije kolega poginulih na poslu vise kraj ulaza.
- Nakon raketnih i dron-napada posljedice su strašne, razmjere su ogromne - kaže on.
Zvaničnici su zamolili da se, iz bezbjednosnih razloga, ne navode lokacija elektrane ni Jurijevo puno ime.
- Naša energetska oprema je uništena. Skupa je - kaže Jurij. „Sada popravljamo ono što možemo.“
Ukrajinski energetski sektor pretrpio je više od 20 milijardi dolara direktne ratne štete, prema zajedničkoj procjeni Svjetske banke, Evropske komisije i Ujedinjenih nacija.
Kijev je više puta ažurirao svoj rigorozni zimski režim štednje struje, prigušujući ili gaseći uličnu rasvjetu u manje prometnim zonama i ulažući u decentralizovanije izvore proizvodnje električne energije.
U neboderima, povratak na staro djeluje daleko.
- Umorna sam, stvarno umorna. Kad ne možeš da izađeš, kad ne vidiš sunce, kad nema svjetla i ne možeš ni do prodavnice sama… to te slomi. Ali najvažnije je, kako sada svi Ukrajinci kažu, da ćemo sve izdržati dok se rat ne završi - kaže Bačurina.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Smrznuti i u mraku: Kako žive stanovnici Kijeva, zarobljeni u neboderima dok Rusija napada

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kritikovao je Evropu zbog njenog odgovora na proteste u Iranu i pozvao da se učini više kako bi se zaustavio izvoz ruske nafte, obraćajući se učesnicima Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu u četvrtak.
- Bilo je mnogo govora o protestima u Iranu, ali su oni ugušeni u krvi. Svijet nije dovoljno pomogao iranskom narodu, i to je istina. Ostao je po strani. Ako režim opstane, to šalje jasnu poruku svakom nasilniku: ubijte dovoljno ljudi i ostaćete na vlasti - rekao je u svom govoru.
Iako je izrazio zahvalnost liderima Evropske unije zbog zamrzavanja ruske imovine u Evropi, predsjednik je rekao da to nije dovoljno da se oslabi ruska ratna mašinerija.
- Zašto predsjednik Tramp može da zaustavi tankere iz takozvane flote u sjenci i zaplijeni naftu, a Evropa ne može? Ruska nafta se transportuje tik uz evropske obale. Ta nafta finansira rat protiv Ukrajine. Ta nafta pomaže destabilizaciji Evrope. Zato ruska nafta mora biti zaustavljenpozvao a, zaplijenjena i prodata u korist Evrope - poručio je Zelenski.

1250x600

1084x550

Zelenski: Svijet nije dovoljno pomogao iranskom narodu; Evropa mora učiniti više kako bi se zaustavio izvoz ruske nafte

U mnogim regionima situacija i dalje ostaje teška nakon ruskih udara na kritičnu infrastrukturu, kazao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, dodajući da energetski radnici i ekipe za sanaciju rade danonoćno kako bi građanima obnovili snabdijevanje električnom energijom, grijanjem i vodom.
To je, kaže on, zaista monumentalan napor koji ima ogroman značaj za njihove građane.
- Vraćanje normalnog života nakon stalnih ruskih terorističkih udara. Zahvalan sam svima koji su u tome uključeni - napisao je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZelenskyyUa%2Fstatus%2F2010264430102114633%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2010264430102114633%7Ctwgr%5E67fd7e3ab8eb43967fce12315c900a343fc380f2%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zelenski je podsjetio da je tokom ove sedmice Rusija na Ukrajinu lansirala gotovo 1.100 napadačkih dronova, više od 890 navođenih avionskih bombi i preko 50 projektila različitih tipova - balističkih, krstarećih, pa čak i balističku raketu srednjeg dometa „Orešnik“.
- Gađali su ciljeve koji nemaju apsolutno nikakvu vojnu svrhu - energetsku infrastrukturu i stambene objekte. Namjerno su čekali niske temperature kako bi dodatno pogoršali stanje za naše ljude. To je svjesni, cinični ruski teror, usmjeren isključivo protiv civila - istakao je Zelenski.
On se zahvalio svim mobilnim vatrenim grupama koje danju i noću brane Ukrajinu od ovih napada, kao i svim ostalim borcima iz jedinica protivvazdušne odbrane i elektronskog ratovanja.
- Zahvaljujem svima koji rade za Ukrajinu. U ovom trenutku, naša unutrašnja otpornost i napori na jačanju odbrane posebno su važni. Potrebna nam je stabilna podrška Ukrajini, našoj odbrani i usklađena diplomatija u interesu mira. Zahvalan sam svim partnerima koji sa nama rade upravo na takav način - naglasio je on.

Zelenski: Situacija u mnogim regionima i dalje kritična

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da je Vašington predložio direktne pregovore u kojima bi učestvovali američki, ruski i ukrajinski pregovarači.&nbsp;
Zelenski je to rekao na konferenciji za novinare u Kijevu, dok se glavni pregovarač Kremlja, Kiril Dmitrijev, spremao za nove sastanke sa američkim zvaničnicima na Floridi.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, direktni pregovori mogli bi označiti novu fazu u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini.
- Sjedinjene Američke Države (SAD) su nam rekle da će imati poseban sastanak s ruskim predstavnicima. Predložili su format Ukrajina - SAD - Rusija, a pošto su prisutni i predstavnici Evrope, moguće je i uključivanje Evrope - rekao je Zelenski.
Nije bilo neposredne potvrde iz SAD, Rusije ili evropskih zemalja o promjeni formata pregovora.&nbsp;
Izjava Zelenskog dolazi nakon još jedne sedmice intenzivne diplomatske i vojne aktivnosti, dok se ruska invazija u punom obimu približava kraju četvrte godine.
Do sada su američki zvaničnici uglavnom održavali odvojene sastanke sa ruskim i ukrajinskim predstavnicima.
Dva kruga direktnih pregovora u Turskoj, u maju i junu, rezultirala su dogovorima o razmjeni zarobljenika, ali bez suštinskog napretka ka rješenju sukoba.

Zelenski: SAD predložile direktne pregovore

Američki i ukrajinski zvaničnici saopštili su da su ostvarili značajan napredak tokom dva dana razgovora čiji je cilj približavanje okončanju ruske invazije, ali da su ostala otvorena pitanja o ključnim temama, uključujući sudbinu teritorije koju Kijev i dalje drži u istočnoj Donjeckoj oblasti.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je danas da su razgovori bili teški, ali korisni, prenosi Radio Slobodna Evropa.&nbsp;
Glavni pregovarač Rustem Umerov kazao je da je u Berlinu ostvaren „stvarni napredak“ u razgovorima sa specijalnim izaslanikom Bijele kuće Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa, DŽaredom Kušnerom, među ostalim američkim delegatima.
- Ovi razgovori nikada nijesu laki, iskreno ću vam reći. Ali to je bio produktivan razgovor, sa mnogo detalja, zaista mnogo - rekao je Zelenski na njemačko-ukrajinskom poslovnom forumu koji je uslijedio nakon sastanka Sjedinjene Američke Države (SAD)-Ukrajina.
Na kasnijoj konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, Zelenski je rekao da strane „imaju razlike“ po pitanju teritorije, navodeći da to pitanje „nije zatvoreno“.
Merc je rekao da će ukrajinski pregovarači nastaviti razgovore s američkom delegacijom, a američki zvaničnik je naveo da će se Tramp uključiti telefonom tokom zajedničke večere.&nbsp;
- Teritorijalno pitanje je bolno. Mi 100 odsto znamo šta Rusija želi, i za mene je ključno da su me Amerikanci čuli po ovom pitanju - rekao je Zelenski.
Novinska agencija Rojters, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, navela je da su oni rekli novinarima kako postoji saglasnost o nizu pitanja i da je 90 odsto pitanja između Rusije i Ukrajine riješeno, ali da još ima tema za razgovor. Zvaničnici su rekli da je Tramp zadovoljan trenutnim stanjem.
Merc je bio optimističan, rekavši da se sada pojavila najveća šansa za stvarni mirovni proces od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, i da su SAD ponudile značajan materijalni doprinos bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, što je ključno pitanje.
Dok SAD vrše pritisak za postizanje mirovnog sporazuma, ključno pitanje ostaje sudbina dijela Donjecke oblasti na istoku Ukrajine koji snage Kijeva i dalje drže uprkos višegodišnjim naporima Rusije da u potpunosti zauzme Donbas, koji obuhvata oblasti Donjecka i Luganska.
Merc je novinarima rekao da samo Ukrajina može odlučiti o teritorijalnim ustupcima, a citiran je i američki zvaničnik koji je dao sličnu izjavu.
Po drugom ključnom pitanju, američki zvaničnik rekao je novinarima da SAD nude Kijevu snažne, „zaista, zaista snažne“ bezbjednosne garancije u skladu s Članom 5 NATO-a, koji napad na jednu članicu smatra napadom na sve, i izrazio uvjerenje da će Rusija prihvatiti predložene mjere.
- Te garancije neće zauvijek biti na stolu. Te garancije su sada na stolu ako se postigne zaključak na dobar način - rekao je zvaničnik.

SAD i Ukrajina izvještavaju o napretku ka okončanju rata

Rusija je tokom noći izvela veliki kombinovani napad dronovima i raketama na više regija Ukrajine, a, prema navodima ukrajinskih zvaničnika, energetska infrastruktura i civilni objekti bili su ključne mete.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je da je lansirano više od 450 dronova i 45 raketa različitih tipova.&nbsp;
On je naveo da su napadi usmjereni na svakodnevni život, stambene zgrade, energetske objekte i infrastrukturu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Za svaki napad koji Moskva pokrene na naš energetski sistem u pokušaju da nanese štetu običnim ljudima pred zimu, mora postojati odgovor u vidu sankcija protiv cijelog ruskog energetskog sektora, bez izuzetaka - napisao je Zelenski na Telegramu.&nbsp;
On je pozvao na pojačani međunarodni pritisak na Kremlj.
Zbog napada je došlo do vanrednih isključenja struje u Poltavskoj oblasti prema posebnom rasporedu koji je naložio Ukrenergo.
Kremenčuk je, kako se navodi, prijavio potpuni nestanak struje i otvorio "Tačke nepokolebljivosti", odnosno privremene javne punktove koji nude grijanje, električnu energiju, internet, vodu i osnovnu pomoć.
U Harkovu je obustavljen rad metroa, a došlo je do prekida u snabdijevanju električnom energijom i vodom.
U tom gradu električni transport zamijenjen je autobusima, a otvoreni su centri za grijanje.
Željeznički saobraćaj u Poltavskoj oblasti navodno je značajno poremećen.
U Dnjepru su najmanje dvije osobe poginule kada je dron pogodio devetospratnu stambenu zgradu i uništio stanove na dva sprata.

Rusija intenzivira napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski najavio je nove vojne poteze na frontu i odlučan odgovor na svaki ruski napad, poručivši da je situacija na ključnim tačkama bojišta pod kontrolom.
- Danas sam primio izvještaje Vojske i Službe bezbjednosti Ukrajine. Situacija na frontu, naročito u sektoru Pokrovska i okolnim oblastima, kao i u Kupjansku, pograničnim dijelovima Harkivske i Sumske oblasti, te u Zaporožju, pod kontrolom je. Zahvalan sam svakoj našoj jedinici na izdržljivosti. Pripremamo određene korake na frontu i odgovaramo na svaki ruski udar - rekao je Zelenski.
<h2>„Vraćamo Rusiju u realnost“</h2>
Ukrajinski predsjednik naveo je da je s vrhovnim komandantom Oružanih snaga Ukrajine, Oleksandrom Sirski, razgovarao o jačanju dalekometnih sposobnosti.
- Povećali smo domet i preciznost naših napada. Gotovo svakog dana ili svaka dva dana pogađamo ruske rafinerije. To doprinosi vraćanju Rusije u stvarnost - istakao je Zelenski.
<h2>Zahvalnica borbenim jedinicama</h2>
Zelenski je pohvalio ukrajinske snage koje djeluju na pravcu Kupjanska, posebno ističući 13. operativnu brigadu Nacionalne garde i 92. jurišnu brigadu.
- Tamo su takođe uspješne i 127. mehanizovana brigada, jedinice Snaga za specijalne operacije, Služba bezbjednosti Ukrajine i Vojna služba za sprovođenje zakona. Hvala vam svima, ratnici! - poručio je Zelenski.
<h2>Jačanje saradnje sa Zapadom</h2>
Predsjednik je najavio nastavak saradnje sa partnerima kako bi se proširila inicijativa Popisa prioritetnih ukrajinskih zahtjeva (PUR) i povećala nabavka američkog oružja.
- Posebno to uključuje sisteme protivvazdušne odbrane i naše dalekometne udarne kapacitete. Sljedeće sedmice razgovaraćemo s partnerima u Evropi o novim doprinosima. Takođe, privodimo kraju važne sporazume s nekoliko država o oružju i odbrambenim tehnologijama - kazao je Zelenski.
U zaključku je dodao da se finalizuje sporazum na kojem se mjesecima radilo, a koji će dodatno osnažiti ukrajinske vojne kapacitete.
Prema prethodnim izvještajima, samo u protekla 24 časa registrovano je 223 borbena sukoba duž cijele linije fronta, s najžešćim okršajima u pravcu Pokrovska.

Zelenski: Pripremamo nove vojne akcije, odgovaramo na svaki ruski udar

Prekidi struje uvedeni su u cijeloj Ukrajini drugi uzastopni dan zbog štete izazvane ruskim udarima na infrastrukturu zemlje, saopštio je večeras operater elektro mreže.
- Zbog teške situacije za energetski sistem hitni prekidi struje uvedeni su u svim oblastima Ukrajine - saopštio je Ukrenergo preko Telegrama.
Mjere ograničenja potrošnje struje za industrijske klijente već su uvedene cijeli dan u cijeloj zemlji, dodao je Ukrenergo, najavljujući da će iste mjere biti ponovo na snazi sutra.
Rusija je nedavno pojačala svoje udare na ukrajinsku elektro mrežu kako se približava zima.
Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je danas da je sproveo veliki udar sa preciznim oružjem dugog dometa ispaljenog sa zemlje, iz vazduha i sa mora, odnosno balističkim hipersoničnim raketama Kindžal i dronovima.
Ministarstvo kaže da su udari ciljali gasnu infrastrukturu koja podržava operacije ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa.
Ukrajinska gasna kompanija Naftogaz je saopštila da je uništeno više od polovine njenih kapaciteta, a da su ruski udari od 3. oktobra vjerovatno bili najveći napad u istoriji na gasnu infrastrukturu.
Ta infrastruktura napada se u vrijeme kada se očekuje povećanje potrošnje gasa zbog dolazeće zime.
Šef kompanije Naftogaz Sergij Korecki rekao je da je prisilno prekinut rad jednog broja neophodnih instalacija.
Prema ukrajinskim vazduhoplovnim snagama, Rusija je u noći od srijede na četvrtak, poslala 320 dronova, od kojih su 283 oborena, i ispalila 37 raketa od kojih su pet presretnute.
Napad je bio usmjeren na oblasti Harkov na sjeveroistoku i Poltava u centru zemlje, gdje je privatni operater DTEK saopštio da je jedan pogon za proizvodnju gasa zaustavljen.
Ukrenergo je sinoć objavio da je mora da uvede restrikcije struje u cijeloj Ukrajini, osim u Donjecku na istoku gdje su koncentrisane borbe.
Takvi prekidi već su se dogodili prošle nedjelje, kada je na nekoliko sati bio bez struje dio glavnog grada Kijeva.
S druge strane Ukrajina redovno gađa ruski naftni sektor sa napadima dronovima na rafinerije, a ta strategija izazvala je porast cijene goriva u Rusiji od ljetos.

Drugi dan prekidi struje u Ukrajini zbog ruskih udara

Rusija je jutros lansirala stotine dronova i nekoliko desetina raketa u masovnom vazdušnom napadu na Ukrajinu, u kojem su ubijene najmanje četiri osobe, uključujući dvanaestogodišnjakinju u Kijevu. 
 
U napadu je, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, nanijeta šteta civilnoj infrastrukturi. 
 
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao je napad "gnusnim", navodeći da pokazuje da Moskva želi rat, a ne mir. 
 
- Divljački udari, namjerni, ciljani teror protiv običnih gradova. Skoro 500 jurišnih dronova i preko 40 raketa, uključujući rakete Kinžal - rekao je Zelenski u objavi na društvenim mrežama. 
 
On je kazao da Moskva želi da nastavi da se bori i ubija i da zaslužuje najoštriji pritisak svijeta. 
 
- Kremlj ima koristi od nastavka ovog rata i terora sve dok zarađuje prihode od energije i upravlja flotom u sjenci - dodao je Zelenski. 
 
On je rekao da je oko 500 dronova i 40 raketa ispaljeno na nekoliko regiona, pogodivši mete kao što su fabrika peciva, guma, privatne kuće i stambene zgrade. 
 
Dvanaestogodišnjakinja je jedna od četiri poginule žrtve u Kijevu, dok su desetine drugih povrijeđene, naveo je Zelenski. 
 
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da su pogođeni i medicinska ustanova i vrtić. 
 
Rusija nije komentarisala napade, ali zvaničnici su više puta negirali da su ciljali civilnu infrastrukturu, uprkos sve većem broju dokaza koji govore suprotno.

U masovnom vazdušnom napadu na Ukrajinu ubijene najmanje četiri osobe

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je za portal Axios da bi bio spreman da se povuče sa funkcije nakon završetka rata sa Rusijom.
- Moj cilj je da završim rat, a ne da nastavim da se kandidujem za funkciju - citirao je Axios Zelenskog.
Govoreći sa reporterom Barakom Ravidom, Zelenski je rekao da nema namjeru da se drži za vlast kada rat sa Rusijom završi, poručujući: „Moj cilj je da završim rat“, a ne da beskonačno predsjedava Ukrajinom.
Zelenski je nagovijestio da bi, ako bi se mogao postići dugotrajan prekid vatre, tražio od ukrajinskog parlamenta da organizuje izbore. Prema ukrajinskom ustavu, izbori su suspendovani tokom vanrednog stanja — koje je na snazi od ruske pune invazije 2022. Prvi predsjednički mandat Zelenskog, koji je počeo 2019, uobičajeno bi istekao u maju 2024. Umjesto toga, ratne prilike su zamrzle politički kalendar. Zelenski je priznao ustavne i logističke prepreke za održavanje glasanja, ali je naglasio da bi obnavljanje demokratskih normi bio prioritet čim neposredne ratne opasnosti oslabe.
Istovremeno, Zelenski je uputio jedno od svojih najoštrijih upozorenja Moskvi. Rekao je ruskim zvaničnicima da, ako odbiju da okončaju rat, treba da budu spremni da potraže sklonište u bunkerima. Ukrajina, kako je rekao, nema namjeru da cilja civile, ali bi imala opravdanje da gađa energetski i infrastrukturni sistem Rusije, posebno ako dobije naprednije dalekometno oružje od saveznika. „Mi nijesmo teroristi,“ rekao je, naglašavajući da bi ukrajinska odmazda bila usmjerena isključivo na strateške objekte.
Ukrajinski lider je otkrio da njegova zemlja već posjeduje dronove sposobne da dosegnu duboko u rusku teritoriju, ali je tvrdio da bi novi oružani sistemi mogli da promijene ravnotežu rata. Na nedavnom sastanku sa predsjednikom Donaldom Trampom, Zelenski je tražio upravo takvu tehnologiju, za koju vjeruje da bi mogla da natjera Vladimira Putina na ozbiljne pregovore.

Zelenski: Spreman sam da napustim funkciju poslije rata, cilj mi je da ga okončam

Plavljanka R.Đ. (26) uhapšena je jer je sedamdesetogodišnjaku u tom gradu ukarala novac u iznosu od 70.000 eura, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Kako je navedeno u saopštenju, policija je u roku od jednog dana od prijave rasvijetlila tešku krađu.
- Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Plav su u roku jednog dana rasvijetlili krivično djelo teška krađa u kojoj je oštećenom licu otuđeno 70.000 eura, 1.100 dolara i 300 švajcarskih franaka, a što je oštećeni ovom Odjeljenju bezbjednosti prijavio 19.02.2026. godine. Policijski službenici su u najkraćem roku, u toku jednog dana, identifikovali osumnjičenu, lišili je slobode i u šteku u njenom stanu pronašli i oduzeli više od polovine otuđenog novca, a pronađeno je i oduzeto i vozilo kupljeno novcem koji je otuđila. Ona je krivično djelo, sumnja se, počinila skoro mjesec dana prije nego je oštećeni tešku krađu prijavio Policiji - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Ona je, kako se sumnja, 24. januara ove godine oko 19.00 sati, koristeći prethodno stečeno povjerenje oštećenog sedamdesetogodišnjaka, ušla u njegovu porodičnu kuću čija su vrata bila nezaključana.&nbsp;
- Ona se potom stepenicama popela na sprat kuće i iz spavaće sobe, sa više mjesta – iz džepova sakoa, otuđila nekoliko koverti u kojima se nalazilo ukupno 15.000 eura, 1.100 dolara i 300 švajcarskih franaka. Zatim je, sumnja se, znajući gdje se sef nalazi, otuđila i sef koji je, kada se udaljila sa lica mjesta sa navedenim novcem i sefom, uz upotrebu podesnog sredstva i fizičke snage obila u svojoj kući i iz sefa otuđila još oko 55.000 eura - dodaje se u saopštenju.
Osumnjičena R.Đ. je potom, sumnja se, sav otuđeni novac smjestila u plastičnu kutiju i sakrila ga u šteku u svom stanu – šupljini zida ispod stepenica koja se nalazi iza kuhinjskih elemenata.&nbsp;
- Novac, koji je krila na navedenom mjestu koje nije bilo vidljivo i koje je bilo dobro zamaskirano, je potom počela da troši na putovanja, luksuznu garderobu, nakit i poklone, dok je dio novca – 11.000 eura dala svom emotivnom partneru. Njen emotivni partner je za taj novac kupio vozilo „VW Golf“ VII na auto placu u Tuzima - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Policijski službenici su, kako ističu, postupajući po prijavi oštećenog, vrlo brzo, za manje od jednog dana, došli do identiteta osumnjičene, kod koje su u kući pronašli sakriven novac u šteku u iznosu od 36.850 eura.&nbsp;
- Novac je oduzet i biće vraćen oštećenom vlasniku, a takođe je i oduzeto i navedeno vozilo koje je kupljeno otuđenim novcem koje će takođe, nakon kriminalističke obrade i procedura, biti predato vlasniku otuđenog novca. Osumnjičena će, uz krivičnu prijavu, biti privedena državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu, zbog sumnje da je počinila navedeno krivično djelo - naglasili su u saopštenju.&nbsp;
Policijski službenici nastavljaju sa preduzimanjem mjera i radnji iz svoje nadležnosti, radi rasvjetljavanja svih krivičnih djela među kojima i djela iz oblasti imovinskog kriminala, a u cilju zaštite građana i njihove imovine.

Plav: Uhapšena osumnjičena za krađu novca u iznosu od 70.000 eura

Mithat Kuč, kandidat koji se prijavio na konkurs za direktora Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), obratio se Savjetu ASK nakon što je to tijelo najavilo da će od Višeg suda za prekršaje zatražiti informaciju o kazni – sudskoj opomeni – koja mu je izrečena.
U dopisu Savjetu ASK, u koji je Portal ETV imao uvid, Kuč, koji je nekadašnji vršilac dužnosti sekretara Sekretarijata Tužilačkog ssvjeta, detaljno informiše Savjet o pravosnažnosti rješenja, razlozima zbog kojih nije izjavio žalbu, kao i o svim izvještajima o prihodima i imovini koje je podnosio tokom vršenja funkcije i nakon njenog prestanka. Takođe, on obrazlaže okolnosti koje su dovele do pokretanja prekršajnog postupka.
Kuč u dopisu navodi:
„Ovim putem želim da Vas obavijestim, u vezi samom kandidaturom za direktora, da je rješenje Suda za prekršaje kojim mi je izrečena sudska opomena postalo pravosnažno. Takođe Vas obavještavam da na navedeno rješenje nijesam ulagao žalbu.“
Prema njegovim riječima, on je od dana imenovanja redovno i blagovremeno podnosio izvještaje o prihodima i imovini, u skladu sa zakonskim obavezama, te cijeni da je potrebno da ib i detaljnije upoznam u ss tim.&nbsp;
„Dana 15.12.2022. godine, od strane Tužilačkog savjeta, određen sam za VD Sekretara Sekretarijata Tužilačkog savjeta. U skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije, uredno i blagovremeno sam, u roku od 30 dana od stupanja na navedenu funkciju, podnio Agenciji izvještaj o prihodima i imovini.“
On ističe i redovne godišnje izvještaje.&nbsp;
„Takođe, do 30. marta 2023. godine, uredno i blagovremeno sam Agenciji podnio redovni godišnji izvještaj o prihodima i imovini za 2022. godinu, te za 2023. godinu do 30. marta 2024. godine.“
Kuč u dopisu navodi da je, nakon prestanka funkcije, uredno podnio izvještaj.
„Nakon što mi je 6. juna 2024. godine prestala funkcija VD Sekretara Sekretarijata Tužilačkog savjeta, u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije, u roku od 30 dana od prestanka funkcije, podnio sam Agenciji izvještaj o prihodima i imovini.“
On dalje ističe vanredne izvještaje podnesene nakon prestanka funkcije.
„Dana 3. decembra 2024. godine, nakon što mi je prestala funkcija, kada je moja supruga refinansirala potrošački kredit, podnio sam blagovremeno i uredno Agenciji vanredni izvještaj, koji u prilogu dostavljam.“
„Dana 30. decembra 2024. godine, dakle nakon što mi je prestala funkcija, a kada sam refinansirao potrošački kredit, podnio sam vanredni izvještaj Agenciji, koji u prilogu dostavljam.“
„Takođe, 2. jula 2025. godine, nakon što sam ponovo refinansirao navedeni kredit, te nakon što je moja supruga takođe refinansirala potrošački kredit, podnio sam blagovremeno i uredno Agenciji vanredni izvještaj, koji u prilogu dostavljam.“
Kuč u dopisu podvlači:
„Dakle, iz naprijed navedenog jasno proizilazi da sam Agenciji, nakon što mi je prestala funkcija, podnio četiri izvještaja o prihodima i imovini, a tokom vršenja funkcije tri.“
Kako je kazao, nakon prestanka funkcije konsultovao je Zakon o sprečavanju korupcije.&nbsp;
„Nakon što mi je prestala funkcija, konsultovao sam Zakon o sprečavanju korupcije, kako bih video koje su mi obaveze po prestanku funkcije, te utvrdio da je odredbom člana 25 stav 4 Zakona o sprečavanju korupcije, koji je bio važeći u trenutku kada mi je prestala funkcija, propisano da je javni funkcioner dužan da, u roku od 30 dana od dana prestanka funkcije, obavijesti Agenciju i podnese izvještaj, što sam i učinio, dok je stavom 5 istog člana propisano da javni funkcioner kome je prestala funkcija dužan da jednom godišnje u naredne dvije godine po prestanku funkcije podnese izvještaj Agenciji, sa stanjem na dan podnošenja izvještaja. Dakle, nije bilo propisano ograničenje da se izvještaj po prestanku funkcije u naredne dvije godine podnosi do 30. marta tekuće godine za prethodnu, te iz tog razloga izvještaj za 2024. godinu nijesam podnio do 30. marta 2025. godine, cijeneći da je navedena odredba važeća.“
On navodi razloge kašnjenja.&nbsp;
„Međutim, nakon što je protiv mene pokrenut prekršajni postupak da izvještaj o prihodima i imovini za 2024. godinu nijesam dostavio do 30. marta 2025. godine, utvrdio sam, a što mi do tada zaista nije bilo poznato, da se nakon prestanka funkcije (funkcija prestala dana 05. juna 2024. godine) izmijenila odredba člana 25 stav 5 Zakona o sprečavanju korupcije (‘Službeni list CG’, br. 54/2024 od 11.6.2024. godine, a stupio je na snagu 12.6.2024), kojom je propisano da javni funkcioner kome je prestala funkcija dužan je da jednom godišnje u naredne dvije godine po prestanku funkcije, do kraja marta tekuće godine za prethodnu godinu, podnese izvještaj Agenciji.“
Prema njegovim riječima, &nbsp;Izvještaj o prihodima i imovini za 2024. godinu nije &nbsp;dostavio blagovremeno (do 30. marta 2025. godine), zato što mu je promakla izmjena člana 25 stav 5 Zakona o sprečavanju korupcije (koja izmjena je stupila na snagu nakon prestanka funkcije), a zbog čega je i pokrenut prekršajni postupak protiv njega, u kom postupku je pred sudom detaljno naveo razloge propuštanja, te tokom postupka, odnosno dana 5. novembra 2025. godine, otklonio nepravilnost, odnosno Agenciji dostavio izvještaj za 2024. godinu (koji u prilogu dostavljam), te o tome obavijestio sud, nakon čega mu je izrečena sudska opomena.
„Dakle, imajući u vidu prednje, moja kandidatura ni na koji način ne može biti sporna, jer sam u konkretnom slučaju otklonio nepravilnost, prijavio imovinu, izrečena mi je najblaža sankcija i nema elemenata prikrivanja ili sticanja koristi, a što pokazuje da nema trajne povrede integriteta, nema teškog oblika kršenja zakona i radi se formalnom izricanju sankcije.“
On dalje ističe:
„Smatram da kao Savjet, prilikom daljeg odlučivanja o mojoj kandidaturi trebate imati u vidu da li je bilo namjere da izvještaj za 2024. godinu ne podnesem blagovremeno – a iz svega naprijed navedenog jasno je da nije, da li je bilo prikrivanja – a nije, jer sam izvještaj naknadno podnio, te da li postoji kontinuitet povreda – a ne postoji, jer sam za nepune tri godine (tokom vršenja funkcije te nakon prestanka funkcije), u periodu kada sam bio u obavezi da dostavljam redovne i vanredne izvještaje o prihodima i imovini, dostavio Agenciji blagovremeno i uredno šest (6) izvještaja, koji se nalaze na zvaničnom sajtu Agencije, što sam provjerio.“
Na kraju, Kuč u dopisu navodi:
„Ukoliko Savjet ocijeni da nijesam prošao test integriteta (što po mom dubokom uvjerenju ne može biti) zbog izrečene sudske opomene, koja mi je izrečena zbog propuštanja roka za podnošenje izvještaja o prihodima i imovini za 2024. godinu, koju nepravilnost sam otklonio, zanemarujući naprijed navedene činjenice, ukazujem na odredbu člana 88 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije, koja se primjenjuje i na izbor direktora Agencije, a koja propisuje da se ne može birati lice koje je pravosnažno osuđeno za krivična djela iz oblasti korupcije i koje nije prošlo provjeru integriteta u skladu sa ovim zakonom. Dakle, prostim jezičkim tumačenjem formulacija je kumulativna, te zbog toga obje smetnje moraju postojati da bi kandidat bio eliminisan.“

Kuč pisao Savjetu ASK: Sudska opomena ne može biti prepreka kandidaturi za direktora – riječ je o formalnom propuštanju roka

Nekadašnjoj ministarki prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesni Bratić juče je ukinut pritvor, a već u ponedjeljak biće joj ukinuta mjera zabrane napuštanja stana i skinuta nanogica ukoliko se tog dana prema planu Specijalnog tužilaštva saslušaju sva tri svjedoka u okviru ove istrage, kazao je za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/vesni-bratic-vec-u-ponedjeljak-skidaju-nanogicu">Pobjedu </a>advokat Mitar Šušić.
- U istrazi su predviđena saslušanja tri svjedoka – Milice Kadović, Dejana Dašića i Jovane Mijović – nakon čega će, praktično, prestati razlozi za trajanje mjere zabrane napuštanja stana – precizirao je advokat Šušić.
Slučaj Vesne Bratić dobio je novi obrt nakon što joj je Viši sud u Podgorici u petak ukinuo pritvor i odredio blaže mjere nadzora: zabranu napuštanja stana uz elektronski nadzor i zabranu kontakta sa svjedocima na udaljenosti manjoj od 50 metara.
Odluka je uslijedila nakon što je vanraspravno vijeće Višeg suda uvažilo žalbe odbrane advokata Mitra Šušića, Aleksandra Rmuša i Aleksandra Delevića i preinačilo rješenje sutkinje za istragu Suzane Mugoše od 17. februara, odbijajući prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za određivanje pritvora.
Vanraspravno vijeće Višeg suda je konstatovalo da u ovom trenutku postoji osnovana sumnja da je Bratić izvršila produženo krivično djelo zloupotrebe službenog položaja.
Ključna pravna dilema u ovoj fazi postupka nije bila da li postoji osnovana sumnja, već da li su ispunjeni uslovi za pritvor.
Za razliku od sutkinje Mugoše, vanraspravno vijeće Višeg suda ocijenilo je da, kad je u pitanju Bratić, ne postoji opasnost da će pobjeći, dok je eventualni rizik od uticaja na svjedoke moguće u potpunosti neutralisati blažim mjerama nadzora.
Bratić je tako, umjesto pritvora, dobila nanogicu i kućni nadzor, uz upozorenje da bi kršenje mjera moglo rezultirati ponovnim određivanjem pritvora.
- Mjere će trajati dok za to postoji potreba, a najduže do pravosnažnog okončanja postupka – precizirali su iz Višeg suda i dodali da će nadzor nad sprovođenjem ovih mjera izvršavati Uprava policije – Centar bezbjednosti Podgorica.
Advokat Šušić je za Pobjedu kazao da je odbrana zadovoljna odlukom vijeća da ukine pritvor Bratić, barem kada su u pitanju pritvorski razlozi, odnosno samo postojanje pritvora.
Time su, kako navodi, potvrđene teze koje je odbrana iznosila od samog početka postupka i u žalbama – da ne postoje razlozi za pritvor, niti opasnost od bjekstva, niti opasnost od uticaja na svjedoke.
- Opasnost od bjekstva je u potpunosti odbačena kao osnov za određivanje mjere. Mjera zabrane napuštanja stana izrečena je isključivo kao mjera obezbjeđenja u odnosu na navodnu opasnost od uticaja na svjedoke, a ne zbog bjekstva – precizirao je Šušić.
On je kazao da, iako je zadovoljan ukidanjem pritvora, nije saglasan sa ocjenom da postoji osnovana sumnja da je Bratić izvršila krivično djelo.
- Smatram da, čak i kada bi se dokazalo da je tačno ono što joj se stavlja na teret, u tim radnjama nema elemenata krivičnog djela. Samim tim, ne može postojati ni osnovana sumnja u bilo kojoj fazi postupka - naveo je on.
<h2>Hapšenje</h2>
Bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić uhapšena je u ponedjeljak po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u okviru istrage koja se odnosi na način na koji su tokom 2021. godine vršena razrješenja i imenovanja direktora obrazovnih ustanova.
Prema navodima iz istrage, Bratić se sumnjiči za selektivnu primjenu zakonskih ovlašćenja: razriješila je osam direktora za koje su sudovi kasnije utvrdili da su nezakonito smijenjeni, dok istovremeno nije razriješila oko četrdeset direktora koji, prema dokumentaciji tužilaštva, nijesu ispunjavali zakonske uslove za ostanak na funkciji.
Zanimljivo je da fokus SDT-a nije primarno na nezakonitim smjenama osam direktora, koje su već dobile sudski epilog u parničnim postupcima, već na navodnom nepostupanju, odnosno propuštanju da se razriješi veći broj direktora. Upravo ta razlika između građanskopravne odgovornosti (naknade štete zbog nezakonite smjene) i eventualne krivične odgovornosti zbog nečinjenja otvorila je brojna pitanja o osnovu ove istrage Specijalnog tužilaštva.
Slučaj tako ima dvostruki karakter: parnični, u kojem su pojedini direktori dobili sporove protiv države i dosuđene su im odštete, i krivični, koji tek ulazi u fazu ispitivanja osnovanosti optužbi.
Hapšenje bivše ministarke izazvalo je snažne političke reakcije.
Dio političkih subjekata ocijenio je hapšenje kao politički progon, dok su drugi tvrdili da je riječ o zakasnjelom, ali nužnom procesuiranju.
U javnu raspravu uključio se i predsjednik države Jakov Milatović, koji je, nakon apela sestre Vesne Bratić, Slavice, zatražio izjašnjenje Ministarstva pravde u vezi s mogućim pomilovanjem.
Ministar pravde Bojan Božović saopštio je da neće preporučiti pomilovanje.
Milatović je potom naglasio da je postupao isključivo u skladu sa Ustavom i zakonom, ističući da ne može niti želi da utiče na stav Ministarstva, te poručio da „selektivna pravda može biti gora od najveće nepravde“.
Paralelno sa raspravom Milatovića i Božovića, iz Demokratske Crne Gore poručeno je da je mjera kućnog nadzora u slučaju Bratić pokazala da se ista takva mjera mogla primijeniti i u drugim predmetima, konkretno u slučaju Miloša Medenice.
Poslanik Momčilo Leković problematizovao je različit pristup u određivanju pritvora i mjera nadzora, otvarajući pitanje dosljednosti pravosudne prakse.
On je podsjetio da se ni nakon više od 20 dana od zahtjeva tužilaštva, Vesni Medenici ne određuje pritvor, već joj je izrečena mjera zabrane napuštanja mjesta prebivališta.
„Pobijedila je pravda, slava i hvala Gospodu na svemu!“
Bivša ministarka Vesna Bratić nakon ukidanja pritvora zahvalila je na podršci koju je dobila. Prokomentarisala je i oslobađajuću presudu protiv optuženih u slučaju „državni udar“ riječima da je pravda povrijedila.
- Slava i hvala Gospodu na svemu! Volim vas i hvala vam do neba! - poručila je Bratić na društvenoj mreži X.
Na objavi iznad postavljene fotografije predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića napisala je:,, Pobijedila je pravda“.
Bratić se juče nakon izlaska iz Istražnog zatvora u Spužu javila u Centar bezbjednosti Podgorica, a zatim otišla kući gdje joj je određena mjera nadzora.
Joanikije: Nadam se da će nastavak postupka biti pravičan
Mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve Joanikije izrazio je zabrinutost zbog načina pritvaranja bivše ministarke Vesne Bratić, ocjenjujući da takvo postupanje ne doprinosi jačanju povjerenja u vladavinu prava, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske.
On je, nakon što je Bratić ukinut pritvor i određena mjera zabrane napuštanja stana, posjetio bivšu ministarku i istakao da, kao i dio javnosti, dijeli zabrinutost zbog načina na koji je sprovedena mjera lišenja slobode i ukupne atmosfere koja je pratila taj slučaj.
Iz Mitropolije su naveli da nije dobra poruka ako se univerzitetska profesorka, koju nadležni organi ne terete za pribavljanje lične koristi na štetu države ili naroda, tretira na način koji ostavlja utisak nesrazmjernosti. Naglašeno je i da takav pristup može dovesti do „osude prije presude“, što ne bi smjelo biti cilj društva koje nastoji da jača institucije i pravnu sigurnost.
Mitropolit Joanikije izrazio je nadu da će nastavak postupka biti pravičan, te da će se kroz dostojanstven i zakonit proces u najkraćem roku utvrditi istina. Bratić je, kako se navodi, zahvalila na posjeti i poručila da su za svakog čovjeka najvažniji čista savjest, strpljenje i dostojanstvo pred Bogom i ljudima.

Vesni Bratić već u ponedjeljak skidaju nanogicu

Izmjene Ustava koje predlaže Vlada, u dijelu koji se odnosi na Tužilački savjet ne rješavaju ključni sukob interesa i neprimjerene koncentracije moći u funkciji Vrhovnog državnog tužioca koji po službenoj dužnosti predsjedava Tužilačkim savjetom, a uvođenjem kvalifikovane većine neopravdano otežavaju izbor netužilačkih članova Tužilačkog savjeta u Skupštini, saopšteno je iz Instituta Alternativa.&nbsp;
Vlada predlaže da se uvede dvotrećinska odnosno tropetinska većina glasova poslanika kao neophodna za izbor članova Tužilačkog savjeta, stavljajući tako još jednu pravnu, a tešku političku prepreku, što izvjesno može dovesti do toga da Tužilački savjet mjesecima ili godinama bude bez članova koji nisu državni tužioci.&nbsp;
Iskustva Skupštine, kako se navodi u saopštenju Instituta Alternativa, u naporima da postigne navedene većine su upozoravajuća.&nbsp;
- Naš predlog je bio da se članovi iz reda uglednih pravnika biraju apsolutnom (natpolovičnom) većinom poslanika u Skupštini, za razliku od sada dovoljne obične većine (većine od prisutnih poslanika). Vladini predlozi ne nude objašnjenje ni opravdanje da &nbsp;Sudskim savjetom predsjedava član koji nije sudija, a Tužilačkim savjetom Vrhovni državni tužilac. Predlozima Vlade se ne obezbjeđuje ustavna nadležnost nadzora Tužilačkog savjeta nad državnim tužilaštvom. U vrijeme pisanja Ustava, Venecijanska komisija je preporučila da njegova ustavna funkcija treba takođe da bude "nadgledanje da se tužilačka aktivnost sprovodi u skladu sa načelom zakonitosti - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Predloženim izmjenama Ustava, kako pojašnjavaju, ne mijenja se sastav Tužilačkog savjeta, kako bi se to moglo zaključiti iz nekih medijskih naslova, jer sastav Tužilačkog savjeta nije upisan u Ustavu.&nbsp;
- Riječ je o tome da se vladinim predlogom sastav Tužilačkog savjeta propisan Zakonom iz 2024.godine prepisuje u Ustav, a da se i konačno odustaje od sastava koji je bio propisan izmjenama iz 2021.godine - izmjenama koje su omogućile početak reforme u državnom tužilaštvu. Ustavom Crne Gore predviđeno je da Vrhovni državni tužilac predsjedava Tužilačkim savjetom, osim u disciplinskom postupku. Navedeno rješenje uvedeno je u Ustav, amandmanima iz 2013. godine. Navedeno rješenje, VDT koji je istovremeno i predsjednik Tužilačkog savjeta, proizvodi očigledan sukob interesa, donosi neprimjerenu koncentraciju moći, te kao posljedicu ima ograničenje kontrole rada tužilaštva od strane Tužilačkog savjeta - naglasili su u saopštenju.&nbsp;
Nije moguće, podvlače, da Vrhovni državni tužilac istovremeno bude odgovoran "za vršenje poslova Državnog tužilaštva i dužan je da preduzima mjere i radnje za efikasno i zakonito vršenje poslova Državnog tužilaštva", a s druge strane da kao Predsjednik Tužilačkog savjeta traži od sebe, rukovodilaca i državnih tužilaca kojima je hijerarhijski nadređen i za čiju zakonitost rada odgovara, odgovore na pitanja, dostavljanje informacija i izvještaja Tužilačkom savjetu.&nbsp;
- Suštinska nespojivost funkcije VDT i predsjednika Tužilačkog savjeta, potvrđena je kada su neke pozitivne kontrolne prakse, ukinute ili obesmišljene, nakon imenovanja Vrhovnog državnog tužioca u januaru 2024.godine. Podsjećamo da Venecijanska komisija, u mišljenju iz 2007.godine, u dijelu koji se odnosi na Sudski savjet, navodi da bi "bilo poželjnije da se, umjesto da se predsjedniku Vrhovnog suda po službenoj dužnosti povjeri predsjedavanje Sudskim savjetom, predvidi da predsjednika bira Sudski savjet iz reda uglednih pravnika, kako bi se obezbijedile neophodne veze između pravosuđa i društva i izbjegao rizik od „autokratskog upravljanja“ pravosuđem." Iako je ova preporuka usvojena za Sudski, nije za Tužilački savjet, iako bi po logici da je sud nezavisan, a tužilaštvo samostalno, prije trebala da bude usvojena u slučaju Tužilačkog savjeta. U mišljenju Venecijanske komisije se takođe ističe da "Postoji rizik da bi, kao članovi tužilačkog vijeća, tužioci glasali u bloku, slijedeći uputstva (formalna ili neformalna) svojih nadređenih. Tužilački savjet koji nema jaku i istinski nezavisnu komponentu neće biti efektivna kontrola ovlašćenja viših tužilaca, a posebno glavnog tužioca - objasnili su iz Instituta Alternativa.&nbsp;
Prethodno navedena zabrinutost, kako kažu, nažalost je dobila svoju potvrdu u praksi, jedinstvom i hijerarhijskom disciplinom tužilaca članova Tužilačkog savjeta, što vodi korporativizmu unutar tužilačke organizacije.&nbsp;
- Korporativizam u državnom tužilaštvu predstavlja obrazac u kome državni tužioci razvijaju zatvoren sistem odlučivanja, snažnu unutrašnju solidarnost i ograničenu spoljašnju kontrolu. Iako je autonomija tužilaštva ključna za zaštitu od političkog uticaja, međunarodni standardi naglašavaju da ona mora biti uravnotežena jasnim mehanizmima odgovornosti, transparentnosti i nadzora. U suprotnom, postoji rizik da se samostalnost državnog tužilaštva i profesionalna nezavisnost tužilaca pretvori u profesionalnu izolaciju i međusobnu zaštitu od odgovornosti - ističu.&nbsp;
U tom smislu, dodaju, neophodno je razmotriti da se umjesto ustavnog propisivanja strukture Tužilačkog savjeta iz aktuelnog Zakona o državnom tužilaštvu, ustavnim izmjenama propiše apsolutna većina za izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika i nevladinih organizacija.&nbsp;
- Mi razumijemo, čitajući preporuke Venecijanske komisije, da sastav Tužilačkog &nbsp;savjeta &nbsp;nije bio sporan prije izmjena iz 2024.godine, već je bilo sporno što je Skupština mogla da izabere člana Tužilačkog savjeta prostom većinom glasova poslanika. - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Tag: ruska-invazija