Mađarska će staviti veto na evropske sankcije Rusiji ukoliko se ukine izuzeće Budimpešte od zabrane kupovine ruske nafte, izjavio je za RIA Novosti mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
- Sankcije se obično preispituju u ciklusu od šest mjeseci. Sve dok su sankcije na snazi, izuzeća za snabdijevanje Mađarske i Slovačke naftom moraju ostati, jer ćemo u suprotnom staviti veto na sankcije - rekao je Sijarto, prenosi Srna.
Prema njegovim riječima, lideri drugih članica EU to dobro razumiju, te su stoga zagarantovana izuzeća.
Lideri EU usvojili su u maju 2002. godine šesti paket sankcija Rusiji, prema kojem je predviđeno postepeno uvođenje embarga na uvoz ruske nafte. Međutim, zabrana se odnosi samo na isporuku morem, dok za naftu koja dolazi preko gasovoda "Družba" nema sankcija, prije svega zahvaljujući zahtjevu Mađarske.
Sijarto je istakao da nije racionalan pristup EU kada se radi o planu da se odustane od ruske energije do 2027. godine, te da Budimpešta neće pratiti takav put.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Sijarto: Blokiraćemo sankcije ukoliko nam se zabrani kupovina ruske nafte

Vladajući Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića ponovo se suočava sa unutarpartijskim sukobima nakon poraza na proteklim lokalnim izborima u Nikšiću, tvrde izvori M portala iz te partije. Prema njihovim riječima, analizirani su rezultati svih izbora od osnivanja partije koji pokazuju ogroman trend pada povjerenja građana u Spajićevu politiku i to za veoma kratko vrijeme, ali se govorilo i o izbjegavanju premijera da se pojavi u Nikšiću i pruži podršku svojoj listi koja je nastupala samostalno. Izvori M portala tvrde da se Spajić pojavio u Nikšiću tokom popodneva na izborni dan, zajedno sa ministarkama Naidom Nišić i Majdom Gorčević, te da je prvobitni plan bio da tu i dočekaju izborne rezultate. Međutim, kada je dobio informaciju da lista PES „Zdrav Nikšić“ neće osvariti planirani rezultat i da će znatno podbaciti u odnosu na ranije rađene procjene, Spajić je naprasno odlučio da sa Nišić i Gorčević produži za Herceg Novi i tamo proslavi „pobjedu“. Naime, PES je na lokalnim izborima u Herceg Novom nastupao u koaliciji sa građanskom „Novskom listom“, koja već godinama učestvuje na lokalnim izborima u tom gradu, ostvaruje značajne rezultate i već je dugo dio lokalne vlasti, tako da zapravo u Herceg Novom nije bilo nikakvog doprinosa PES-a osvojenom broju glasova. Za razliku od Herceg Novog, PES je u Nikšiću nastupao prvi put na lokalnim izborima i to samostalno sa doktorom Zoranom Mrkićem kao nosiocem liste, pa je bilo očekivano da zbog značaja i veličine Nikšića, ali i ugleda koji PES-ov nosilac liste uživa u gradu bez obzira na politički angažman, podrška rukovodstva partije bude usmjerena upravo na taj grad. O tome se dogovorilo i u centrali partije u Podgorici, kažu izvori M portala iz PES-a, tokom analize rezultata izbora i konstatovanja da je u Nikšiću ostvaren neočekivano loš rezultat, posebno nakon pada rezultata u Podgorici i debakla u Budvi, pa je postavljeno i pitanje odgovornosti najužeg rukovodstva za takav trend. Osim što je u stranačkim organima još od osnivanja primijetna podjela po „nacionalnom ključu“ na procrnogorsku i prosrpsku struju, tvrde naši izvori, nakon lokalnih izbora u Nikšiću Predsjedništvo i Izvršni odbor PES su oštro podijeljeni i oko pitanja odgovornosti za sve lošije izborne rezultate partije, pa je tokom protekle sedmice na sastancima stranačkih organa prvi put pomenuta odgovornost samog Spajića, ali i pojedinih ministara iz redova njegove partije koji su nakon dobijanja državnih funkcija gotovo potpuno zanemarili i pasivizirali svoj rad u stranci. A partijska analiza rezultata PES na svim izborima na kojima su učestvovali u koaliciji ili samostalno pokazuje ogroman pad podrške građana.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041815040_00f1fca91cd72df49b3f01d4164e07a86cbce39c5e3179f61f1f12b61d1eb8b7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041815040_00f1fca91cd72df49b3f01d4164e07a86cbce39c5e3179f61f1f12b61d1eb8b7" data-rendition-name="original" width="1508" height="730" loading="lazy" alt="analiza"> </figure>  <h3>PODGORICA</h3> Na parlamentarnim izborima 2023. godine, prvim na kojima je PES učestvovao, u Podgorici je osvojeno 27.595 glasova. Međutim, već na lokalnim podgoričkim izborima 2024. godine, čak i u koaliciji sa Demokratama, PES osvaja 17.672 glasa. Tako su zabilježili gubitak čak 9.923 glasa, odnosno pad podrške od priblično 36%. <h3>NIKŠIĆ</h3> Na parlamentarnim izborima 2023. godine PES je u Nikšiću osvojio 9.617 glasova, a na upravo završenim lokalnim izborima samostalno su osvojili svega 5.253 glasa. Time je PES u drugoj po veličini crnogorskoj opštini zabilježio gubitak od 4.364 glasa, odnosno pad podrške od približno 45,38% <h3>BUDVA</h3> Samostalnim nastupom na parlamentarnim izborima 2023. godine PES je u Budvi uspio da pridobije povjerenje 2.301 građanina, a da u koaliciji sa Demokratama na burnim lokalnim izborima 2024. godine doživi debakl i osvoji svega 1.117 glasova. To predstavlja gubitak 1.184 glasa, odnosno pad povjerenja od priblično 51,45%. <h3>ANDRIJEVICA</h3> I u Andrijevici se topi povjerenje u vladajuću partiju. PES je na parlamentarnim izborima 2023. godine u toj opštini osvojio 558 glasova, a već na lokalnim 2024. godine svega 381 glas. To predstavlja gubitak 177 glasova, odnosno pad podrške PES-u od oko 31,72%. <h3>BERANE</h3> U Beranama je situacija nešto drugačija: PES na parlamentarnim izborima 2023. godine samostalno osvojio 3.729 glasvova, a na lokalnim 2024. kada su nastupali sa vladajućom SNP u tom gradu, zajedno su osvojili 4.529 godina. Zbog nedostatka partijske infrastrukture u tom gradu, za PES je gotovo nemoguće utvrditi koliki je tačno njihov doprinos ovakvom rezultatu u Beranama. <h3>KOTOR</h3> U Kotoru je slična situacija kao u Beranama. PES je na parlamentarnim izborima 2023. godine samostalno osvojio 2.143 glasa, a na lokalnim izboriima, u koaliciji sa kotorskim vladajućim Demokratama osvojili su 2.583 glasa. Izvori M portala iz PES-a tvrde da je za ovakav rezultat zaslužan isključivo predsjednik Opštine Vladimir Jokić koji je pristajanjem na koaliciju Demokrate-PES najvjerovatnije i izgubio određeni broj glasova svojih tradicionalnih birača, koji nijesu bili zadovoljni odlukom da u konačnom rezutatu učestvuje u PES bez ikakvog doprinosa terenskom radu u kampanji. <h3>ZBIR</h3> Nastupajući samostalno kao sasvim nova politička partija na parlamentarnim izborima 2023. godine, Pokret Evropa sad je u ovih šest opština – Podgorici, Nikšiću, Budvi, Beranama, Kotoru i Andrijevici - osvojio 45.943 glasa. Već na lokalnim izborima u ovih šest opština, koji su održani tokom 2024. i 2025. godine, PES osvaja 31.535 glasova, ali se odlučuje za samostane nastupe samo u Nikšiću i Andrijevici, dok se u četiri preostala grada oslanja isključivo na koalicije sa već vladajućim partijama. Čak i sa takvim nastupima, PES bilježi gubitak od 14.408 glasova, odnosno ukupni pad podrške od 31,35%. Spajićeva partija je na vanrednim parlamentarnim izborima 2023. godine, na čitavoj teritoriji Crne Gore, osvojila ukupno 25.53% glasova, odnosno 77.203 glasa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041815040_27fc976d4f46e9fc4ae67a6d3cf1744a355cae0ff57f6048e40bf9c1718aec38.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025041815040_27fc976d4f46e9fc4ae67a6d3cf1744a355cae0ff57f6048e40bf9c1718aec38" data-rendition-name="original" width="1493" height="885" loading="lazy" alt="analiza"> </figure>

U PES-u se traži odgovornost zbog rezultata u Nikšiću, ali i zbog ukupnog pada podrške partiji

U izraelskim vazdušnim napadima širom Gaze ubijeno je najmanje 17 ljudi, uključujući i djecu, rekli su radnici bolnice, dok je novi američki ambasador u Izraelu prvi put javno nastupio u Jerusalimu.
Među poginulima je 10 ljudi u izbjegličkom kampu Džabalija, saopštila je indonežanska bolnica, koja je preuzela tijela. U južnom gradu Kan Iounis ubijeno je sedam osoba, od kojih je jedna trudnica, saopštila je bolnica Naser, u koju su tijela dovezena.
Udari su uslijedili dan nakon što je više od dvije desetine ljudi poginulo u Gazi dok Izrael pojačava napade, pritiskajući Hamas, kojeg su Sjedinjene Države i Evropska unija označili kao terorističku organizaciju, da vrati taoce i razoruža se.
Izrael zahtijeva da Hamas oslobodi još talaca na početku bilo kakvog novog prekida vatre i da na kraju pristane na razoružavanje i napuštanje teritorija. Izrael je rekao da planira zauzeti velike "sigurnosne zone" unutar Gaze.
Halil al-Haja, šef pregovaračke delegacije Hamasa, rekao je u četvrtak, 17. aprila da je grupa odbacila najnoviji izraelski prijedlog u tom smislu. Ponovio je stav Hamasa da će vratiti taoce samo u zamjenu za oslobađanje više palestinskih zatvorenika, potpuno povlačenje Izraela iz Gaze i trajno primirje, kao što je traženo u sada već nepostojećem sporazumu o prekidu vatre postignutom u januaru.
Hamas trenutno drži 59 talaca, od kojih se vjeruje da su 24 živi.
Rat je počeo kada su militanti pod vodstvom Hamasa napali južni Izrael 7. oktobra 2023., ubivši oko 1.200 ljudi, većinom civila, i otevši 251. Većina talaca otad je oslobođena u okviru sporazuma o prekidu vatre ili drugih dogovora.
Izraelska ofanziva je od tada ubila više od 51.000 Palestinaca, većinom žena i djece, prema Ministarstvu zdravstva Gaze, koje ne pravi razliku između civila i boraca. Rat je uništio ogromne dijelove Gaze i većinu kapaciteta za proizvodnju hrane. Rat je raselio oko 90 odsto stanovništva, a stotine hiljada ljudi žive u šatorskim kampovima i razrušenim zgradama.
U četvrtak su humanitarne grupe podigle uzbunu zbog izraelske blokade Gaze, gdje je više od šest sedmica zabranjen ulazak sve hrane i druge robe. Hiljade djece postalo je pothranjeno, a većina ljudi jedva jede jedan obrok dnevno dok zalihe nestaju, rekli su iz Ujedinjenih nacija (UN).
Izraelski ministar odbrane kaže da je blokada jedna od "taktika ceportntralnog pritiska" protiv Hamasa, kojeg Izrael optužuje za izvlačenje pomoći kako bi se održao na vlasti. Humanitarni radnici poriču da postoji značajno preusmjeravanje pomoći, rekavši da UN pomno prati distribuciju. Grupe za ljudska prava to su nazvale "taktikom izgladnjivanja".

U izraelskim udarima na Gazu poginulo najmanje 17 ljudi

U Kotoru boravi 3,2 hiljade turista, oko 50 odsto više nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz kotorske Turističke organizacije (TO).
- Možemo reći da početak aprila već označava početak intenzivnijih turističkih aktivnosti, a aktuelne brojke još jednom potvrđuju uzlazni trend kada je riječ o posjećenosti grada - rekli su iz TO, prenosi Radio Kotor.
Najveći brojnjih turista opredijelio se za privatni smještaj, njih oko 1,68 hiljada, među kojima su najbrojniji oni iz Rusije, Turske, Srbije, Velike Britanije i Njemačke.
U hotelima boravi 1,49 hiljada gostiju, najviše iz Izraela, dok značajan broj dolazi i iz Velike Britanije, Turske, Njemačke, Francuske i Kine.
U hostelima je smješteno 39 gostiju.
- Iako je broj izletnika trenutno u skladu s prošlogodišnjim rezultatima, očekivanja su optimistična i nadamo se da će naredni period donijeti dodatni rast - rekli su iz TO Kotor.
Kotor je tokom protekle sedmice obišlo 11,46 hiljada izletnika, a najbrojnije su bile grupe iz Turske, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske i Velike Britanije.
- Iako je još rano za konačne prognoze, pokazatelji ukazuju na to da nas očekuje veoma uspješna turistička sezona - rekli su iz TO Kotor.

U Kotoru boravi 3,2 hiljade turista

Dok građani iščekuju da li će još jedan komad države na skoro vijek biti izdat stranim investitorima, glavni akteri cijele priče u javnim nastupima se „gađaju“ milijardama, (ne)namjerno zbunjuju javnost, konstantno bombarduju brojkama i obećanjima koja se mijenjaju gotovo svakog dana, ocijenili su u portalu Raskrinkavanje.me.
Kako navode u tom portalu, u susret glasanju o Prijedlogu zakona o potvrđivanju sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), koji se odnosi na turizam i razvoj nekretnina, dolazimo u situaciju da glavni investitor „buši balon“ vrijedan 35 milijardi eura, što je iznos investicije koji je prethodno najavljen građanima i građankama Crne Gore. &nbsp;
- Ipak, to što je Mohamed Alabar javno saopštio (arhivirano) da još uvijek nema plan niti projekat za Veliku Plažu (lokalitet koji se najčešće pominje kao predmet interesovanja arapskog investitora) kao ni da crnogorska Vlada i političari “ne znaju šta se sve tamo može graditi”, nije spriječilo premijera Crne Gore Milojka Spajića da licitira brojkama investicije za koju je u jednom trenutku utvrdio da može biti uloženo i “više od 35 milijardi eura - kazala je Jelena Jovanović, izvršna urednica portala Raskrinkavanje.me.
Da se ne radi o nespretnoj formulaciji ili pogrešnoj procjeni, navodi Jovanović, govori i činjenica da je Spajić najmanje četiri puta javno govorio o pomenutom iznosu.&nbsp;
<h2>Šta nam je i kad premijer saopštavao?&nbsp;</h2>
Na konferenciji za novinare (arhivirano) održanoj 21. marta nakon sjednice Vlade premijer je rekao da je Vlada usvojila okvirni ekonomski sporazum o saradnji sa UAE koji je istekao je 2022. godine, te da je proširen opus saradnje i da sada on podrazumijeva i turizam i ugostiteljstvo, izgradnju infrastrukture, poljoprivredu, inovacije i nove tehnologije. Spajić je odgovarajući na pitanje o ulaganju kompanije Eagle Hills i preduzetnika Mohameda Alabara, kazao da je na pomolu vrlo važan projekat, koji bi donio velike benefite državi Crnoj Gori.&nbsp;
Tada je, pozivajući političare da se suzdrže od “neopreznih i populističkih izjava” saopštio i konkretne brojke.
- Ako je jedan čovjek koji ponudi 20-30 milijardi eura nepoželjan, kakva je to poruka investitorima generalno - pitao je Spajić.&nbsp;
Nekoliko dana kasnije, u toku Premijerskog sata (arhivirano) koji je održan 26. marta, govoreći o Sporazumu koji je Vlada potpisala sa UAE-e, Spajić je rekao da je u pitanju projekat za koji se bori čak i američki predsjednik Donald Tramp.&nbsp;
- Ovo nema nigdje na Balkanu, predsjednik Tramp se bori za ovakve investicije, to u vaše vrijeme nije moglo da se zamisli, 35 milijardi investicija. Ja vas molim da se manemo populizma i loših praksi koje tjeraju investitore - poručio je Spajić.&nbsp;
Istu brojku premijer Spajić je iznio i na konferenciji za medije nakon 75. sjednice Vlade.&nbsp;
- Mislim da je broj investitora koji mogu da iznesu investiciju od 35 milijardi ekstremno ograničen, odnosno vjerovatno ih imate dva ili tri investitora na svijetu. Tender se obično radi kada imate makar deset potencijalnih kompanija koje bi se mogle uključiti. To je prva stvar, a druga stvar izgubili biste opciju da imate garanciju države za ovakav jedan projekat - kazao je predsjednik Vlade.&nbsp;
Na istoj konferenciji poručio je i da u Vladi očekuju da se lokalne zajednice odgovorno ponašaju, te da je loptica prebačena na njihov teren.&nbsp;
- Ajde sad je prebačena lopta na njihov teren, da vidimo kako će se oni ponašati. Odgovorno prema svojoj budućnosti, prema velikim investitorima i prema velikim mogućnostima. Pa da vidimo, ako se oni budu neodgovorno ponašali neka preuzmu to što su propustili i neka objašnjavaju i svojoj djeci i svojim unucima da su propustili 35 milijardi investicija u svoju opštinu. Neka oni nose taj teret - dodao je Spajić.&nbsp;
U intervjuu Javnom servisu od 8. aprila premijer je kazao da Vlada čeka pismo namjere zvaničnika Ujedinjenih Arapskih Emirata koji mogu garantovati kredibilitet investitora, ali i otkriti sve detalje.&nbsp;
- U neformalnoj komunikaciji nam je rečeno da su mogućnosti velike i da mogućnosti idu do 35 milijardi eura koje sam spomenuo na pres konferenciji, ali to zavisi od nas - rekao je Spajić.
Kako kaže Jovanović, ni u jednoj od navedenih izjava, kao dio cifre od 35 milijardi eura, premijer nije pominjao potencijalni širi uticaj projekta, efekte koje će izazvati na tržištu, niti dugoročne projekcije.
<h2>Alabar: Iznos od 35 milijardi – ne razmatramo&nbsp;</h2>
Da sve zavisi od nas – misli i arapski investitor Mohamed Alabar. Ali, ipak ima nešto drugačiju računicu.&nbsp;
- Konkretan iznos na koji se pozivate ne odgovara investiciji koju razmatramo - rekao je Alabar Centru za istraživačko novinarstvo (CIN) (arhivirano) odgovarajući na upit o tome kako je moguća investicija od 35 milijardi u Ulcinju.&nbsp;
Moguće je, međutim, kazao je da suma od 35 milijardi odražava širi ekonomski uticaj projekta.
- Trenutno čekamo smjernice lokalnih vlasti, zajednice i Vlade, kako bismo bolje razumjeli njihove želje i način na koji možemo smisleno doprinijeti - dodao je potencijalni investitor u intervjuu koji je objavljen 16. aprila.
Ni u jednom trenutku, napominje Jovanović, Alabar nije pomenuo iznos ulaganja od 30 ili 35 milijardi eura u kontekstu investicija, kako je to prethodno saopštavao Spajić.
<h2>Ministarka demantovala – ne znamo šta</h2>
Nakon što je Alabar saopštio da njegova kompanija ne razmatra cifru u iznosu od 35 milijardi eura, novoizabrana ministarka javnih radova Majda Adžović je kazala (arhivirno) da je “cifra koja se pominje od 30-35 miliona eura (op-ad milijardi) cjelokupan projekat, a ne konkretna investicija samog investitora nego ono što će ona da izazove na tržištu”.
Međutim, istog dana, nakon izjave ministarke Adžović, premijer Spajić je na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, pred kojim se raspravljalo o dokumentima u okviru sporazuma sa UAE, kazao da je 35 milijardi eura “konzervativna brojka i da ona može biti i veća”.
- Da li garantujem za 35 milijardi? Ja ne mogu da garantujem ali sporazumi omogućavaju da privučemo te investicije, a potencijal je da privučemo i preko 35 milijardi... 35 milijardi je konzervativna brojka i uvjeren sam da može biti i veća. Ne mogu da garantujem za UAE ali je potencijal ogroman - naglasio je on i dodao da investicije ne idu u državnu kasu već u ekonomiju i BDP.
<h2>“Kratak put od 3 do 15 milijardi”</h2>
Uoči glasanja u Skupštini, Alabar je u izjavi za Javni servis, kazao da je premijer komentarisao da ukoliko postoje investicije u - na primjer, Veliku plažu, tokom godina može se prema njegovim procjenama vratiti zemlji više od 40 milijardi eura.
U nastavku obraćanja Alabar je iznosio različite podatke, o tome, kako u zavisnosti od investicije i odgovora države, ona može iznositi milijardu eura, da sa recimo “tri milijarde može lako otići na 15 milijardi eura”, kao i da je njegova početna ideja bila dvije i po milijarde eura investicija. Kazao je i da se radi o ulaganju u periodu od 10 do 15 godina, a ne odjednom.
Spajić je naknadno u Skupštini, u kasnim jutarnjim satima, kazao da je sporazumom predviđena saradnja u industriji, tehnologijama u oblasti bezbjednosti, vazduhoplovstvu, trgovini, malim i srednjim preduzećima, elektronskoj upravi i ostalim oblastima…&nbsp;
Spajić je naveo da je o tome pričao kada je govorio o 35 milijardi, te da se poslanici ne izjašnjavaju o pojedinačnim projektima već da svi ovi projekti zbirno iznose 35 milijardi eura.
- Sve navedeno potvrđuje da Spajić nije govorio o efektima investicije na tržištu, kako tvrdi ministarka, jer to jednostavno nije pomenuo ni u jednoj od izjava kada je govorio u kontekstu iznosa od 35 milijardi eura - ocjenjuje Jovanović.
Ostaje nejasno, kaže ona, kako je uopšte moguće znati kumulativne efekte investicije za koje i sami potencijalni investitor kaže da još uvijek nema ni plan niti projekat (bar tako tvrdi), niti je definisano o kojoj tačno investiciji se radi, na kojim lokalitetima, u kom obimu...&nbsp;
- Da zaključimo, nakon svega izgovorenog, objavljenog, licitiranog, građani Crne Gore ne mogu imati “predstavu” o kolikoj se zapravo investiciji radi i kakvi bi bili njeni efekti. Sve zahvaljujući upravo onoj instituciji, koja se svakodnevno zaklinje u transparentnost, a koja je jedina nadležna i dužna da im sve to do detalja objasni umjesto što ih “izluđuje” brojkama koje im ništa ne znače - zaključila je Jovanović.

Premijerov vodič kroz milijarde: Od "konzervativnih" 35, do minimalnih 2,5

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: ruska-nafta

Sijarto: Blokiraćemo sankcije ukoliko nam se zabrani kupovina ruske nafte

U PES-u se traži odgovornost zbog rezultata u Nikšiću, ali i zbog ukupnog pada podrške partiji

U izraelskim udarima na Gazu poginulo najmanje 17 ljudi

U Kotoru boravi 3,2 hiljade turista

Premijerov vodič kroz milijarde: Od "konzervativnih" 35, do minimalnih 2,5

PRATITE TVe UŽIVO