Evropska komisija će podnijeti zakonski prijedlog za trajnu zabranu uvoza ruske nafte 15. aprila, tri dana nakon parlamentarnih izbora u Mađarskoj, javlja Rojters pozivajući se na zvaničnike Evropske unije i dokument u koji je agencija imala uvid.
Dva zvaničnika EU rekla su Rojtersu da je tajming osmišljen kako bi se spriječilo da zabrana nafte postane glavni faktor u predizbornoj kampanji u Mađarskoj.
Mađarska i Slovačka, koje i dalje zavise od uvoza ruske nafte, snažno se protive bilo kakvoj zabrani.
Na izborima 12. aprila, mađarski premijer Viktor Orban i njegova nacionalistička stranka Fides suočavaju se sa najvećim izazovom za svoju vlast u posljednjih 16 godina. Orban aprilske izbore predstavlja kao oštar izbor između „rata ili mira“, tvrdeći da će njegovi politički protivnici uvući zemlju u rat koji bjesni u susjednoj Ukrajini, što oni snažno poriču.
Evropska unija je već uvela sankcije na uvoz ruske nafte koja se prevozi morem, ali želi da u zakonodavstvo – koje bi ostalo na snazi – uvrsti potpuno postepeno ukidanje ruske nafte, čak i ako mirovni sporazum u ratu u Ukrajini dovede do ukidanja sankcija EU, navodi britanska agencija.
Prema nacrtu dnevnog reda u koji je Rojters imao uvid, Evropska komisija planira da predloži zabranu uvoza ruske nafte 15. aprila, a – upitan za komentar – portparol EK rekao je agenciji da su agende izvršne vlasti EU privremene i da nema potvrđen vremenski okvir za podnošenje prijedloga.
Isporuke ruske nafte Mađarskoj i Slovačkoj preko naftovoda „Družba“ prekinute su od 27. januara, kada je Kijev saopštio da je ruski napad dronom pogodio opremu cjevovoda u zapadnoj Ukrajini.
Slovačka i Mađarska optužuju Ukrajinu da je kriva za produženi prekid, dok Kijev tvrdi kako pokušava da popravi naftovod.
Orbanova vlada, koja je održavala srdačne odnose sa Moskvom od potpune ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, stavila je veto na nove sankcije EU Rusiji, kao i na ogroman zajam Kijevu zbog spora oko naftovoda „Družba“.
Očekuje se da će Evropska unija zaobići svaki pokušaj Mađarske i Slovačke da blokiraju planiranu trajnu zabranu uvoza ruske nafte korišćenjem zakona koji može da odobri kvalifikovana većina zemalja članica.
Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen rekao je da će prijedlog postepeno ukinuti uvoz ruske nafte najkasnije do kraja 2027. godine.
Do posljednjeg kvartala prošle godine, EU je uvozila samo 1 odsto svoje nafte iz Rusije, uglavnom kao rezultat sankcija bloka na rusku sirovu naftu koja se prevozi morem, navodi Rojters.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Evropska komisija će podnijeti zakonski prijedlog za trajnu zabranu uvoza ruske nafte

Indijske rafinerije izbjegavaju kupovinu ruske nafte za isporuke u aprilu, a prema izvorima iz rafinerijskog i trgovačkog sektora, očekuje se da će takvu praksu nastaviti duže vrijeme.
&nbsp;Taj potez mogao bi pomoći Nju Delhiju u sklapanju trgovinskog sporazuma s Vašingtonom, s kojim su se u petak približili dogovoru koji se nadaju da će finalizovati do marta, a koji bi smanjio carine i produbio ekonomsku saradnju, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Trgovac koji je kontaktirao rafinerije potvrdio je da Indian Oil, Bharat Petroleum i Reliance Industries ne prihvataju ponude za utovar ruske nafte u martu i aprilu. Ipak, izvori iz rafinerija navode da su te kompanije već ugovorile neke isporuke ruske nafte za mart, dok je većina drugih rafinerija već ranije prestala da kupuje rusku sirovu naftu.
&nbsp;Navedene rafinerije i Ministarstvo nafte nijesu odgovorili na zahtjeve za komentar. Indijski ministar trgovine u subotu je pitanja o ruskoj nafti preusmjerio na Ministarstvo vanjskih poslova.
&nbsp;- Diverzifikacija naših energetskih izvora, u skladu s objektivnim tržišnim uslovima i međunarodnim kretanjima, u centru je naše strategije, kako bi se obezbijedila &nbsp;energetska sigurnost- rekao je portparol Ministarstva vanjskih poslova.
Iako se u zajedničkoj izjavi SAD-a i Indije o trgovinskom okviru ruska nafta ne spominje, američki predsjednik Donald Tramp povukao je carine od 25 odsto na indijsku robu, uvedene zbog kupovine ruske nafte, jer se, kako je rekao, New Delhi "obvezao da zaustavi direktni i indirektni uvoz" ruske nafte.
&nbsp;Uprkos tome, Nju Delhi nije službeno objavio planove o obustavljanju uvoza. Trampova uredba navodi da će američki zvaničnici pratiti situaciju i preporučiti ponovno uvođenje carina ako Indija nastavi s nabavom nafte iz Rusije.
&nbsp;Indija je postala najveći kupac ruske sirove nafte po sniženim cijenama nakon invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine. To je izazvalo sankcije zapadnih zemalja usmjerene na ruski energetski sektor.
&nbsp;Međutim, izvori su prošli mjesec naveli da se Indija priprema da smanji uvoz ruske nafte na ispod milion barela dnevno do marta, s ciljem da se količine na kraju spuste na 500 do 600 hiljada barela dnevno. To je značajan pad u poređenju s prosjekom od 1,7 miliona barela dnevno prošle godine i vrhuncem od dva miliona barela dnevno sredinom prošle godine.

Indija smanjuje kupovinu ruske nafte

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kritikovao je Evropu zbog njenog odgovora na proteste u Iranu i pozvao da se učini više kako bi se zaustavio izvoz ruske nafte, obraćajući se učesnicima Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu u četvrtak.
- Bilo je mnogo govora o protestima u Iranu, ali su oni ugušeni u krvi. Svijet nije dovoljno pomogao iranskom narodu, i to je istina. Ostao je po strani. Ako režim opstane, to šalje jasnu poruku svakom nasilniku: ubijte dovoljno ljudi i ostaćete na vlasti - rekao je u svom govoru.
Iako je izrazio zahvalnost liderima Evropske unije zbog zamrzavanja ruske imovine u Evropi, predsjednik je rekao da to nije dovoljno da se oslabi ruska ratna mašinerija.
- Zašto predsjednik Tramp može da zaustavi tankere iz takozvane flote u sjenci i zaplijeni naftu, a Evropa ne može? Ruska nafta se transportuje tik uz evropske obale. Ta nafta finansira rat protiv Ukrajine. Ta nafta pomaže destabilizaciji Evrope. Zato ruska nafta mora biti zaustavljenpozvao a, zaplijenjena i prodata u korist Evrope - poručio je Zelenski.

Zelenski: Svijet nije dovoljno pomogao iranskom narodu; Evropa mora učiniti više kako bi se zaustavio izvoz ruske nafte

Kineske državne naftne kompanije obustavile su kupovinu ruske nafte putem mora nakon što su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije Rosnjeftu i Lukoilu, najvećim naftnim divovima u Rusiji.
Rafinerije u Indiji, koja je najveći kupac nafte iz Rusije, takođe se spremaju da znatno smanje uvoz nafte iz Moskve kako bi se uskladile s američkim sankcijama. Nagli pad potražnje za naftom dva najveća ruska kupca opteretiće prihode Rusije od nafte i prisiliti najveće svjetske uvoznike da traže alternativno snabdijevanje i podignu globalne cijene, prenosi SEEbiz.
Kineske nacionalne naftne kompanije PetroChina, Sinopec, CNOOC i Zhenhua Oil suzdržaće se od trgovanja ruskom naftom putem mora barem kratkoročno zbog zabrinutosti oko sankcija, navode izvori.
EU je dodala dvije kineske rafinerije ukupnog kapaciteta 600 hiljada barela dnevno,uključujući Chinaoil Hong Kong, trgovačku podružnicu PetroChine, na svoj popis sankcija protiv Rusije.&nbsp;
Dvije rafinerije su Liaoyang Petrochemical i Shandong Yulong Petrochemical. Sankcionirani pogoni čine tri odsto kineskih rafinerijskih kapaciteta od 19 miliona barela dnevno.

Kineske državne naftne kompanije obustavile kupovinu ruske nafte putem mora

Američka administracija je danas saopštila da uvodi dodatnu carinu od 25 posto Indiji, čime ukupne carinske dažbine na robu iz ove važne trgovinske zemlje prema Sjedinjenim Američkim Državama dosežu 50 odsto.
- Utvrđujem da Vlada Indije trenutno, bilo direktno ili indirektno, uvozi naftu iz Ruske Federacije - izjavio je predsjednik SAD-a Donald Tramp u izvršnoj uredbi, prenosi CNBC.
Shodno tome, i u skladu sa važećim zakonima, roba iz Indije koja se uvozi na carinsku teritoriju Sjedinjenih Američkih Država biće, kako je navedeno u uredbi, podložna dodatnoj carinskoj stopi od 25 odsto.

Tramp povećao carine Indiji na 50 odsto zbog uvoza ruske nafte

Ključni savjetnik američkog predsjednika Donalda Trampa u nedjelju je optužio Indiju da finansira ruski rat u Ukrajini kupovinom ruske nafte, nakon što je američki čelnik dodatno pojačao pritisak na Nju Delhi da prekine s time.
- Ono što je Tramp vrlo jasno rekao jeste da nije prihvatljivo da Indija i dalje finansira ovaj rat kupujući naftu od Rusije - izjavio je Stiven Miler, zamjenik šefa osoblja Bijele kuće i jedan od najuticajnijih Trampovih savjetnika.
Milerove kritike spadaju među najoštrije koje je Trampova administracija dosad uputila jednom od svojih ključnih partnera u indopacifičkoj regiji.
- Ljudi će biti šokirani kada saznaju da je Indija praktično izjednačena s Kinom po količini kupljene ruske nafte. To je zapanjujuća činjenica - rekao je Miler u emisiji "Sunday Morning Futures" na Fox News-u.
Izvori iz indijske vlade izjavili su za Reuters u subotu da Indija namjerava da nastavi da kupuje rusku naftu usprkos američkim prijetnjama.
U petak je na snagu stupila carina od 25 odsto na indijske proizvode kao posljedica indijske kupovine vojne opreme i energenata iz Rusije.
Tramp je takođe zaprijetio uvođenjem carina od 100 odsto na uvoz iz zemalja koje nastave da kupuju rusku naftu, osim ako Moskva ne postigne mirovni sporazum s Ukrajinom.

Trampov savjetnik optužio Indiju: Finansiraju rat u Ukrajini kupovinom ruske nafte

Mađarska će staviti veto na evropske sankcije Rusiji ukoliko se ukine izuzeće Budimpešte od zabrane kupovine ruske nafte, izjavio je za RIA Novosti mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
- Sankcije se obično preispituju u ciklusu od šest mjeseci. Sve dok su sankcije na snazi, izuzeća za snabdijevanje Mađarske i Slovačke naftom moraju ostati, jer ćemo u suprotnom staviti veto na sankcije - rekao je Sijarto, prenosi Srna.
Prema njegovim riječima, lideri drugih članica EU to dobro razumiju, te su stoga zagarantovana izuzeća.
Lideri EU usvojili su u maju 2002. godine šesti paket sankcija Rusiji, prema kojem je predviđeno postepeno uvođenje embarga na uvoz ruske nafte. Međutim, zabrana se odnosi samo na isporuku morem, dok za naftu koja dolazi preko gasovoda "Družba" nema sankcija, prije svega zahvaljujući zahtjevu Mađarske.
Sijarto je istakao da nije racionalan pristup EU kada se radi o planu da se odustane od ruske energije do 2027. godine, te da Budimpešta neće pratiti takav put.

Sijarto: Blokiraćemo sankcije ukoliko nam se zabrani kupovina ruske nafte

Godinu od prodaje hotela Igalo, od koje su se naplatili povjerioci u iznosu od 11, 3 miliona eura, nisu donijete pravosnažne presude na osnovu 18 prigovora koji su uloženi Osnovnom sudu u Herceg Novom. Jedan od prigovora uložio je advokat Ljubiša Matković, zastupnik porodice Šabović u dugogodišnjem postupku za povrat ili obeštećenje za oduzeto zemljište na kojem je izgrađen hotel Igalo, prenosi RTHN. Hotel je prodat Bratislavu Pidžuli, vlasniku firme Herc gradnja, a od 11,3 miliona eura naplatila se država oko četiri miliona eura, zatim opština oko dva miliona, porodica Acović 4,4 miliona, kao i jedan broj povjerilaca sa manjim iznosima. Među neisplaćenim povjeriocima je porodica Šabović koja potražuje oko dva miliona, ali za advokata Ljubišu Matkovića to nije najveći problem. - Mislim da je manji problem što ta porodica nije naplatila potraživanje, a mnogo veći problem je zbog čega sud nije do danas, godinu dana, evo, prvi rođendan od prodaje hotela Igalo, do danas nije imao snage da odluči o prigovorima raznih stranaka na nepravilnosti urađene u tom postupku. Razlozi zbog čega godinu dana sudu treba da to upućuju na nešto što je mnogo krupnije od toga da li će Šabović dobiti pare ili ne, na nešto što govori o uopšte o zakonitosti rada suda i o nekim uticajima negativnim na rad suda - kazao je Matković. Prodaja hotela, po riječima advokata Matkovića, nije sporna već iznos za koji je kupljen kao i sporost suda u odlučivanju po prigovorima. - Kao punomoćnik uložio sam prigovor o kome do danas nema rješenja, to je da se hotel nije mogao na tom ročištu prodati za 11 miliona eura, već za 16. Još važnije od toga je kako se dijeli 11 miliona. Naš prigovor je jedan od 18 koliko je uloženo nakon prodaje hotela. Sud je tih 18 razvuko na 18 predmeta, umjesto da riješi sve kao jedan predmet, jer postoji jedan izvršni postupak, jedna prodaja hotela Igalo i zahtjev za otklanjanje nepravilnosti u tom jednom postupku, a sud je napravio 18 od toga. Naš prigovor je bio da je 11 miliona trebalo podijeliti tako da Acovići i drugi u tom redu dobiju 66 odsto svojih potraživanja, a ne 100 odsto, i da u ovih 33 odsto ulazi i porodica Šabović. Do danas odluke nema - rekao je Matković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260227180232_92643a8abe084b31d09eee6951e567b71962aedcb69de5fecf4297535d5c1e39.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260227180232_92643a8abe084b31d09eee6951e567b71962aedcb69de5fecf4297535d5c1e39" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Ljubiša Matković"><figcaption>Ljubiša Matković(Photo: RTHN)</figcaption></figure>  Prigovor je uložen u zakonskom roku a na prvom ročištu održanom u junu sudija je saopštio da je izgubio predmet. Tek nakon što je, kako kaže Matković, u avgustu uzbunio javnost predmet je pronađen. - Tada, krajem avgusta, početkom septembra, predmet stiže iz kancelarije predsjednice suda. Znači, do tada je bio kod nje, u najboljem slučaju, ali bio je tu gdje ne treba da bude. Sudija nije znao za njega i spriječila je ovog sudiju da donosi odluku u našu korist ili na našu štetu.Tada se predmet šalje u Kotor zbog onog prvog prigovora u kome mi nismo ni učestvovali, niti nam je ko dostavio rješenje, a za jednu najobičniju stvar da li se hotel mogao prodati, i sudu u Kotoru je trebalo toliko mjeseci da donese rješenje. Na današnji dan i dalje imate 18 neriješenih prigovora na prodaju hotela Igalo, kao što ste imali prošle godine a sudu je rok bio za svaki prigovor tri dana da odluči - kaže Matković. Advokat Matković smatra da ovakvo postupanje nanosi veliku štetu ugledu Suda ali nepovjerenje u zakonitost njegovog rada. - Jedan dio suda, u ovom slučaju polovina, je pod uticajem nekim i pojedinog advokata, jednog advokata. I moj utisak je takav. I ta zagušenost suda utiče da se koristi da se ovakve neke mutne stvari sakriju i da se obrazlože sa: „Nemamo vremena da radimo, preopterećeni smo" - kazao je on. Iz Osnovnog suda u Herceg Novom su 13. februara, odgovarajući na pitanja RTHN, a prije oglašavanja advokata Matkovića, potvrdili da je jedan od dva predmeta povodom zahtjeva za otklanjanje nepravilnosti a koja su poslata Osnovnom sudu u Kotoru, vraćen ovom sudu na ponovni postupak. - Ne radi se o pravosnažno donijetoj odluci povodom zahtjeva za otklanjanje nepravilnosti. U Osnovnom sudu u Kotoru se nalazi još jedan predmet u kojem nije donijeta odluka po prigovoru. Imajući u vidu složenost i kompleksnost samog predmeta, kao i činjenicu da odluka povodom zahtjeva za otklanjanje nepravilnosti još nije pravosnažna, to u ovom trenutku nismo u mogućnosti u potpunosti odgovoriti na vaša pitanja - kazali su iz Osnovnog suda Herceg Novi. Pitanja na osnovu tvrdnji advokata Matkovića, RTHN je danas ponovo uputio Osnovnom sudu u Herceg Novom.

Bez pravosnažnih rješenja ni godinu nakon prodaje hotela Igalo

Jedna osoba je poginula, a najmanje 39 je povrijeđeno nakon što je danas tramvaj iskočio iz šina u Milanu, a zatim udario u zgradu.
Ovo je saopštila vatrogasna brigada koja je na terenu skupa sa ekipama hitne pomoći i policije.
U trenutku iskliznuća iz šina, tramvaj je bio pun ljudi koji su pri udaru pali na tlo. Žrtva je, međutim, pronađena ispod tramvaja i stoga je najvjerovatnije bila prolaznik u ulici Viale Vittorio Veneto.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fvideo.klix.ba%2Fhls%2Fqy4WFEde%2Fqy4WFEde.m3u8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Milanski tužilac Marselo Viola je na putu ka mjestu događaja. Izvještava se da će u narednih nekoliko sati biti otvoren slučaj za ubistvo iz nehata i nanošenje tjelesnih povreda. Gradonačelnik Milana, Đuzepe Sala, takođe je na mjestu događaja - izvještavaju italijanski mediji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fvideo.klix.ba%2Fhls%2FrdKchjDI%2FrdKchjDI.m3u8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Tramvaj sa linije 9,, najnovije generacije, saobraćao je ulicom Viale Vittorio Veneto u Milanu, dolazeći sa Piazza della Repubblica i krećući se prema Piazza Oberdan.
- Bilo je oko 16 sati danas. Stigavši ​​do raskrsnice sa ulicom Via Lazzaretto, gdje skretnica takođe dozvoljava skretanje s pruge ulijevo, vozilo (teoretski namijenjeno za pravo) umjesto toga je skrenulo. Ali, u stvari, vozio je prebrzo. Iskakao je iz šina i udario u zgradu na uglu, srušivši semafor i razbivši prozor restorana - javlja milanski Corriere.

(VIDEO) Tramvaj iskočio iz šina u Milanu: Poginula jedna osoba, desetine povrijeđenih

Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) izražava otvoreni protest načinom na koji se pokušava izvesti "blic krig" i kroz izmjene zakona iz oblasti bezbjednosti Crnu Goru "na mala vrata" uvesti u predvorje države sa obilježjima "policijske države". 
- Pored upozorenja 18 nevladinih organizacija i strukovnih asocijacija da dva zakonska teksta nemaju saglasnost EK, kao i ukazivanja na "nedopustiva i neustavna rješenja" kojima se uvodi retroaktivnost, te opasno ugrožavaju radna i druga temeljna ljudska prava, danas se istrajava u namjeri da se "ishitrenom akcijom" obezbijedi njihovo usvajanje - navedeno je u saopštenju STEGA-e.
Stoga, STEGA poziva ambasadora EU u Podgorici Johana Satlera na brzu intervenciju kojom bi zaustavio ovu vrstu "političke hajdučije" nad temeljnim pravima crnogorskih građana, te da se omogući primjerena procedura i rasprava o ovim zakonskim izmjenama.
Posebno zabrinjava, kako kažu, način rada i vođenja Skupštine koji, kako navode, nije zabilježen ni u najcrnjim devedesetim ratnim i kriznim godinama u kojima se ipak vodilo računa o dignitetu crnogorskog zakonodavnog doma i poštovanju elementarne procedure.
- Sada građani sa pravom mogu da postave pitanje čemu enormna milionska izdajanja javnih državnih sredstava za rad Skupštine i političkih partija kada se skoro sve sprovidi po "hitnoj i skraćenoj proceduri" bez potrebe da se daju odgovori na koje javnost u svakoj uređenoj državi ima pravo. Ovakva devastacija političkog sistema i načina rada zakonodavnog doma ne samo da nije slika "evropskog postupanja" već uveliko daje naznake totalitarnih tendencija koje bude strah i zabrinutost kod građana - navedeno je u saopštenju STEGA-e.

STEGA: Satler da zaustavi "političku hajdučiju" nad temeljnim pravima crnogorskih građana

Ideje, pitanja, diskusija i konkretna pojašnjenja o konkursu koji ima za cilj osnaživanje inicijativa usmjerenih ka mladima, uz značajno interesovanje organizacija civilnog društva (OCD), obilježili su današnje informativne sesije u Evropskoj kući u Bijelom Polju i u sali Centra za građansko obrazovanje (CGO) u Podgorici, organizovane u okviru programa „SINERGIJA Crna Gora – jačanje omladinskih mreža i osnaživanje otpornih grupa i mladih”.
Tokom susreta, predstavnicima organizacija civilnog društva predstavljene su ključne informacije o drugom konkursu za podnošenje projektnih prijedloga, uključujući ciljeve i prioritete konkursa, tematske oblasti, uslove učešća, procedure apliciranja, kao i kriterijumi evaluacije.
Na info sesijama je prisustvovalo ukupno 40 predstavnika/ca organizacija civilnog društva, od čega u Bijelom Polju 29, a 11 u Podgorici. Interesovanje i aktivno učešće prisutnih doprinijeli su sadržajnoj razmjeni informacija, uz diskusiju o konkursnim pravilima i praktičnim aspektima procesa prijave.&nbsp;
- Učesnici/ce su imali priliku da dobiju dodatna pojašnjenja, razmijene iskustva i postave pitanja u vezi sa konkursnom dokumentacijom - saopšteno je iz CGO-a.
Poseban fokus sesija bio je na osnaživanju manjih i lokalnih organizacija civilnog društva, sa ciljem da se obezbijedi ravnopravan pristup informacijama, kao i veća uključenost različitih aktera u procese koji doprinose razvoju zajednica i unapređenju položaja mladih i ranjivih grupa.
Program „SINERGIJA Crna Gora - jačanje omladinskih mreža i osnaživanje otpornih grupa i mladih u Crnoj Gori“ sprovodi CGO, u partnerstvu sa njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES) i NVO Multimedijal Montenegro, u saradnji sa Ministarstvom sporta i mladih, a uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

Tag: ruska-nafta