Dva aerodroma na istoku Poljske, Radom i Lublin, u četvrtak ujutro su privremeno zatvoreni, jer je poljska vojska podigla borbene avione i stavila protivvazdušnu odbranu u stanje visoke pripravnosti, kao odgovor na ruske napade na susjednu Ukrajinu, piše TVP World.
Nacionalna agencija za vazdušni saobraćaj (PANSA) saopštila je da su aerodromi zatvoreni „zbog potrebe obezbjeđivanja slobode djelovanja vojnog vazduhoplovstva“. Obustava saobraćaja trajala je oko dva sata.
Iako poljske vazdušne snage redovno podižu svoje avione zbog događaja u Ukrajini, zatvaranje civilnih aerodroma predstavlja rijetkost. Aerodrom Lublin je 2024. godine bio 11. najprometniji u Poljskoj, dok je Radom zauzimao 13. mjesto.
<h3>Vojska podigla borbene avione i sisteme odbrane</h3>
Poljsko vojno zapovjedništvo saopštilo je da su podignuti borbeni avioni i avion za rano upozoravanje, dok su kopneni sistemi protivvazdušne odbrane stavljeni u „najviši stepen pripravnosti“, kako bi se obezbijedio vazdušni prostor u oblastima blizu ukrajinske granice.
U operaciji su učestvovali i avioni NATO saveznika – Norveške, Španije i Turske, uz podršku Njemačke. Zapovjednici su kasnije saopštili da su se operacije vratile u normalu, naglasivši da nema dokaza da je poljski vazdušni prostor bio narušen.
<h3>Incident iznad Baltika</h3>
Ovaj događaj uslijedio je nakon napetosti ranije ove sedmice, kada su poljski borbeni avioni presreli ruski izviđački avion Il-20 iznad Baltičkog mora.
Turbopropelerni avion iz sovjetske ere letio je u međunarodnom vazdušnom prostoru bez podnijetog plana leta i sa isključenim transponderom, ali nije ušao u poljsku teritoriju. Avion je presretnut, vizuelno identifikovan i praćen od strane para borbenih aviona MiG-29.
- Zahvaljujući visokom stepenu borbene spremnosti, profesionalnosti pilota i efikasnom radu sistema protivvazdušne odbrane, operacije su sprovedene brzo, učinkovito i bezbjedno- navedeno je u saopštenju Poljskog operativnog zapovjedništva (DO RSZ).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Poljska podigla borbene avione i stavila odbranu u stanje visoke pripravnosti, privremeno zatvorena dva aerodroma

Najmanje jedna osoba je ubijena, a tri su ranjene u ruskom vazdušnom napadu na jugu Odese, saopštila je Državna služba za vanredne situacije Ukrajine. 

Ruske snage jutros su izvele napad na jugu Odeske regije, koji je izazvao požar i zahvatio pet komercijalnih objekata prije nego što su ga vatrogasci ugasili. 
 
Zvaničnici su rekli da je oštećeno nekoliko zgrada i više vozila, prenosi Anadolija. 
 
Rusija je započela specijalnu vojnu operaciju 24. februara 2022. godine i tvrdi da je njen cilj zaštita ljudi u istočnoj regiji Ukrajine. 
 
Od tada su milioni ljudi raseljeni, hiljade su izgubile domove, a stotine medicinskih i obrazovnih ustanova je uništeno.

500x500

1250x600

1084x550

Najmanje jedna osoba ubijena u ruskom vazdušnom napadu na Odesu

Poljski kao i drugi NATO avioni poletjeli su 20. septembra nakon što je Rusija pokrenula još jedan masovni napad dronovima i projektilima na Ukrajinu.
Novi niz noćnih napada uslijedio je ubrzo nakon što su zemlje NATO-a izrazile ogorčenje zbog ruskog upada u estonski vazdušni prostor dan ranije, kao i nedavnih ruskih upada dronovima u Poljsku i Rumuniju.
- Poljski i saveznički avioni djeluju u našem zračnom prostoru, dok su sistemi protivvazdušne odbrane sa zemlje i radarski izviđački sistemi dovedeni u najviši stepen pripravnosti- saopštila je Operativna komanda poljske vojske u objavi na X-u.
Operacija, koja je trajala oko 90 minuta, naglasila je povišeni stepen uzbune u zemljama NATO-a nakon ruskih upada.
Ruski napadi na Ukrajinu uključivali su 579 dronova, 32 krstareće rakete i osam balističkih raketa, saopštila je ukrajinska avijacija.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su tri osobe poginule, a desetine povrijeđeno.
- Cilj neprijatelja bila je naša infrastruktura, stambena područja i civilna preduzeća. U Dnipru je zabilježen direktan udar rakete s kasetnom municijom na stambenu zgrad- rekao je Zelenski.
Zelenski je ponovio pozive upućene nakon upada dronova 9. septembra NATO-u da sarađuje s Ukrajinom na zajedničkoj protivzračnoj odbrani. "Za pouzdan štit moramo djelovati zajedno," rekao je ukrajinski predsjednik.
Iz NATO- je 12. septembra saopšteno da su pokrenuli novu "aktivnost", nazvanu "Istočno partnerstvo2 kojom bi rasporedili dodatnu vojnu opremu iz Britanije, Danske, Francuske i Njemačke u zemlje na istočnom krilu.
Ali savez se odupire pozivima za uspostavljanje zračne zaštite nad Ukrajinom.
Šef Dnjipropetrovske oblasti, Serhij Ljsak, rekao je da u Dnipru ima 26 žrtava.
- Četrnaest osoba je u bolnici, ostali će se oporavljati kod kuće. Muškarac od 55 godina je u teškom stanju. Ima opekotine na 70 posto tijela. Ljekari se bore za njegov život- rekao je Ljsak.
Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo saopštilo je da je protivzračna odbrana presrela veliku većinu dolazeće vatre, naglasivši upotrebu američkih aviona F-16 protiv ruskih krstarećih raketa.
U međuvremenu, rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je njihova protivzračna odbrana tokom noći oborila 149 ukrajinskih dronova na raznim lokacijama, uključujući oblasti Rostov, Saratov, Brjansk i Samara, kao i iznad Krima koji se nalazi pod ruskom okupacijom.
Tvrdnje nijedne strane nije bilo moguće nezavisno provjeriti.
Dok Rusija redovno gađa civilnu infrastrukturu, uključujući stanove, bolnice i škole, Ukrajina vodi ciljanu kampanju protiv ruskih rafinerija nafte, a prema izvještajima navodno su onemogućili skoro petinu ruskog kapaciteta.
Ukrajinska vojska saopštila je da je pogodila naftna postrojenja u oblastima Saratov i Samara, blizu Kazahstana.

Podignuti NATO avioni uslijed ruskog napada na Ukrajinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski pozvao je Evropu da ubrza uspostavljanje vazdušne odbrane nakon što je Rusija ponovo bombardovala ukrajinski grad Zaporožje, pri čemu je povrijeđeno najmanje 13 osoba, uključujući dvoje djece, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Zelenski je u objavi na društvenim mrežama 16. septembra rekao da su ruske rakete "namjerno ispaljene da bi zastrašile naš narod", pri čemu je oštećeno "mnogo stambenih zgrada".
Dodao je da je od početka septembra Moskva lansirala više od 3.500 dronova, skoro 190 raketa i više od 2.500 avionskih bombi na ciljeve unutar Ukrajine, kao i da su zabilježene "provokacije protiv naših partnera".
- Upravo je ovo vrsta vazdušnog terora protiv koje Ukrajina poziva na zajedničku odbranu – kako niko ne bi morao da u žurbi podiže borbene avione i osjeća ruski pritisak na svojim granicama. Sada je trenutak da se sprovede zajednička zaštita evropskog neba kroz višeslojni sistem vazdušne odbrane. Sve tehnologije za to već postoje. Potrebne su investicije i odlučnost – snažne akcije i odluke svih naših partnera- poručio je Zelenski.
Pitanje odbrane od ruskih dronova, čije je korišćenje naglo poraslo tokom više od tri godine rata protiv Ukrajine, postalo je ključna tema nakon što je više od deset ruskih dronova prošle sedmice ušlo u Poljsku, a zatim je jedan dron prekršio i vazdušni prostor NATO-a u Rumuniji.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lajen je u svom godišnjem govoru o stanju Evropske unije jasno poručila da EU mora pojačati odbranu od dronova, najavivši kredit od 6 milijardi eura za ulazak u "savez dronova" sa Ukrajinom.
Predsjednica Evropske komisije predložila je inicijativu pod nazivom "Nadzor istočnog krila", koja bi, kako je rekla, omogućila "praćenje kretanja iz vazduha u realnom vremenu" od Baltičkog do Crnog mora.
Von der Lajen se takođe obavezala da će izgraditi "zid od dronova" – projekat koji je njena komisija ranije odbila da finansira kada su Estonija, Letonija i Litvanija početkom godine tražile sredstva iz EU za tu svrhu.
Za sada ima malo konkretnih detalja: nema tačnih budžetskih brojki, preciznog geografskog obuhvata niti vremenskog okvira, osim što se očekuje da Evropska komisija u oktobru predstavi plan sa novim zajedničkim projektima odbrane.
- U ovim pograničnim zemljama moramo zajedno sa Ukrajinom da izgradimo 'zid od dronova' i uključimo Ukrajinu u taj projekat- rekao je evropski komesar za odbranu i svemir Andrius Kubilius za ukrajinsku agenciju Ukrinform 15. septembra.
Ranije 16. septembra, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je u intervjuu za Sky News da je potrebna "jasna pozicija" od američkog predsjednika Donalda Trampa u vezi sa sankcijama protiv Rusije i bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu. On je takođe pozvao Donalda Trumpa, koji 16. septembra započinje zvaničnu posjetu Britaniji, da preduzme "snažne lične korake" kako bi "zaustavio Putina".
- Vjerujem da su SAD dovoljno jake da donesu sopstvene odluke... Vjerujem da nam Donald Trump može obezbijediti sisteme vazdušne odbrane u dovoljnoj količini, i da SAD imaju dovoljno resursa. Siguran sam da SAD mogu uvesti dovoljno sankcija da nanesu štetu ruskoj ekonomiji, plus Donald Trump ima dovoljno snage da Putin osjeća strah od njega. Evropa je već uvela 18 paketa sankcija protiv Rusije. Ono što sada nedostaje jeste snažan paket sankcija od strane SAD-a- rekao je Zelenski.
Zvaničnici Evropske unije saopštili su 16. septembra da će 19. paket sankcija protiv Rusije biti odložen nakon što je Donald Tramp zatražio od Evrope da ubrza prekid kupovine ruske nafte i gasa.
Vašington je saopštio da će privremeno odustati od uvođenja dodatnih carina zemljama poput Kine kako bi se zaustavila kupovina ruske nafte.
Nove mjere EU protiv Rusije, uvedene zbog njene sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, očekuje se da će biti usmjerene na više banaka, tzv. "flotu u sjenci"– transport koji Moskva koristi da zaobiđe sankcije – firme iz trećih zemalja, kao i na crnu listu pojedinaca, posebno onih koji se smatraju odgovornima za otmicu ukrajinske djece.

Zelenski poziva Evropu da razvije vazdušnu odbranu nakon najnovijeg ruskog napada

U ruskom udaru na južni ukrajinski grad Herson jutros je bez struje ostalo 45.000 građana, izjavio je ukrajinski šef diplomatije Andrij Sibiga i optužio Moskvu za novo kršenje sporazuma o djelimičnom primirju.
- Rusija nastavlja da krši taj sporazum - rekao je ministar govoreći o sporazumu koji je prošle nedjelje najavio Vašington poslije odvojenih razgovora sa Kijevom i Moskvom u Saudijskoj Arabiji.
On je rekao da je "u ko zna kom ruskom udaru" jutros oštećena jedna energetska lokacija u Hersonu čime je bez struje ostalo 45.000 stanovnika.

Poslije ruskog udara na Herson 45.000 ljudi ostalo bez struje

Francuskog predsjednika Emanuela Makrona podržava samo 11 odsto Francuza, pokazala je najnovija anketa koju je danas objavio Figaro.
Ova istorijsko niska podrška predsjedniku dolazi u vrijeme produbljivanja političke krize u Francuskoj.
Francuska Vlada već dvije godine nema parlamentarnu većinu, što je posljedica Makronove odluke iz juna 2024. godine o raspuštanju Nacionalne skupštine.
Taj potez, podstaknut porazom Makronove koalicije na izborima za Evropski parlament, smatra se velikim političkim promašajem, koji je doveo do blokade zakonodavnog rada.
Makron je početkom ovog mjeseca izbjegao opoziv uprkos optužbama da snosi odgovornost za trenutnu političku situaciju.
Nestabilnost Makronove vladavine ogleda se i u činjenici da je od preuzimanja dužnosti 2017. godine promijenio čak sedam premijera.
Sadašnjeg premijera Sebastijana Lekornua, Makron je ponovno imenovao nakon što je podnio ostavku.
Podrškom od 11 odsto Makron je izjednačio sa bivšim predsjednikom Fransoom Olandom, koji je krajem 2016. godine zabilježio sličan rezultat, nakon čega je odustao od kandidature za drugi mandat.
Trend pada podrške Makronu je konstantan - u januaru je podrška bila 21 odsto, u septembru 15 odsto, dok se tada 80 odsto ispitanika izjasnilo da mu ne vjeruje.
Najnoviju anketu je provela agencija "Veran grup" na uzorku od 1.000 ispitanika, prenosi Srna.

Makronu vjeruje samo 11 odsto Francuza

Izrael je dobio saglasnost Sjedinjenih Američkih Država, Egipta i Katara da gađa Hamasove mete na izraelskoj strani takozvane "žute linije", koja razdvaja izraelsku kontrolisanu zonu od dela Gaze pod faktičkom upravom Hamasa, nakon što je istekao rok da Hamas povuče svoje borce iz istočnog dijela Pojasa Gaze, rekao je večeras neimenovani američki zvaničnik za Tajms of Izrael.
Prema njegovim riječima, odobrenje je došlo nakon što su Egipat i Katar obavestili Hamas da ima rok od 24 sata da povuče svoje borce iz istočnog dijela Pojasa Gaze ili će se suočiti s dejstvima izraleskim snaga, a taj rok je istekao večeras u 20 sati po lokalnom vremenu.
Kako navodi izraleski portal, u izjavi zvaničnika se ne pominje Turska, koja takođe učestvuje u posredovanju oko prekida vatre u Gazi.
Ankara, koja je među najglasnijim kritičarima izraelske politike na međunarodnoj sceni, navodno nije želela da bude povezana sa odlukom kojom se Jerusalimu daje "zeleno svjetlo" za napade na Hamas.
Izvor upoznat s tokom događaja rekao je za Tajms of Izrael da linija razgraničenja još nije u potpunosti sprovedena na terenu i da vojnicima nije uvijek jasno gdje tačno prolazi u pojedinim djelovima Gaze, budući da je uspostavljena tek prije nekoliko nedjelja u okviru dogovora o prekidu vatre.

Izrael dobio saglasnost da gađa Hamasove mete na svojoj strani "žute linije"

Crnogorski šahisti popravili su utisak sa starta Evropskog prvenstva za mlade šahiste u Budvi i u drugom kolu do poena stigle su Darija Majer, Kira Kornilova, Jana Zvicer, Simeona Vukotić, Adelina Trubina, Sofija Milović i Nikolina Dževerdanović. 
Polovičan učinak, zahvaljujući poenima u drugom kolu imaju i Lev Kalmakov i Stefan Vuković, dok su remizirali Dušica Petrušić, Anita Rovčanin, Kira Popova, David Pavlović, Jaroslav Popov, Rastko Šarić, Ilija Milović i Radovan Milović. 
Na šampionatu nastupa 1169 mladih šahistkinja i šahista iz Evrope, među kojima je i 73 predstavnika Crne Gore.
Podršku crnogorskim šahistima pruža trenerska ekipa koju predvodi velemajstorski trio Nikola Đukić, Dragan Kosić i Milan Draško.
Organizator prvenstva je Šahovski savez Crne Gore, pokrovitelji su Ministarstvo sporta i mladih i Opština Budva, dok su prijatelj turnira Budvanska rivijera, koja će ugostiti sve učesnike i njihove pratioce i trenere, Ministarstvo turizma, Crnogorski elektrodistributivni sistem CEDIS, A linija i Vau konekt.

Crnogorski šahisti popravili utisak sa starta EP

Nakon nemilih scena demoliranih objekata širom zemlje, danas drugačija slika.&nbsp;
Stanovnici Bara organizovali su se kako bi pomogli državljanima Turske kojima su demolirani objekti. Pomoć najavljuju građani, privrednici i Opština.
Vlasnik demoliranog objekta kazao je da je materijalna šteta u objektu velika, te da bi mu svaka pomoć dobrodošla.
Za sada nepoznate osobe u noći između ponedeljka i utorka demolirale su i pokušali da zapale ugostiteljku radnju brze hrze u Ulici Mila Boškovića čiji je vlasnik državljanin Turske.

Barani pomažu u sanaciji demoliranog objekta turskog državljanina

„Turci napolje“, „Odlazi Turčine“, zapaljeni lokal, demolirani objekti u vlasništvu turskih državljana, podmetnuti požar na automobilu… Ovo je samo djelić jezivih prizora kojima svjedočimo posljednjih dana, u haosu koji se poput virusa širi Crnom Gorom.
Pitanje koje odzvanja na svim stranama je isto: odakle je stiglo sjeme zla koje je proklijalo na crnogorskom tlu? Ko ga je posijao — i s kojom namjerom?
U zemlji koja se decenijama ponosila svojom građanskom tradicijom, multietničkim skladom i tolerancijom, danas svjedočimo scenama koje bi prije nekoliko godina djelovale nezamislivo. Talas netrpeljivosti, podstaknut anonimnim prijetnjama i huškačkim porukama na društvenim mrežama, prelio se na ulice.
Lider Demokratske unije Albanaca (DUA), Mehmed Zenka, za portal ETV kazao je da je ovakav ishod, nažalost, bio očekivan.
— Doživjeli smo u posljednjih pet godina razne provokacije i uvrede na vjerskoj i nacionalnoj osnovi. Kako je sve to prolazilo bez adekvatnog odgovora institucija, moglo se naslutiti da će se te pojave još više radikalizovati. Ali ovaj horor koji se ovih dana dešava prema turskim državljanima i njihovoj imovini definitivno ruši mukom stečeni imidž i koncept građanske Crne Gore — upozorava Zenka.
Podvlači da ovi zastrašujući prizori ne predstavljaju samo napad na pojedince, već i direktan udar na same temelje države.
— Ovo ruši sve vrijednosti po kojima je Crna Gora bila prepoznata u regionu i Evropskoj uniji — zaključuje on u izjavi za portal ETV.
Nad Crnom Gorom visi teško pitanje — da li je ovo samo prolazni talas mržnje ili početak dublje društvene krize?
Važno je upozoriti da Crna Gora apsolutno nema migracionu politiku. Bezbjednosni sektor je odavno nesposoban da obezbijedi mir i stabilnost u državi. Problem s nekontrolisanim ulaskom velikog broja stranih državljana, među kojima sigurno ima i onih koji zbog svojih „dosijea“ ne bi smjeli dobiti dozvolu za privremeni boravak u državi, isključiva je odgovornost nadležnih crnogorskih organa koji su morali da vode računa o situaciji u državi, rizicima…
Međutim, poziv na linč, ksenofobija koja je isplivala na površinu, slika je Crne Gore koju više niko ne prepoznaje.

Zenka: Ovo je horor

Spajić: Ekonomsko samoubistvo je slati poruke da neko nije dobrodošao u našu zemlju, iduće sedmice će u proceduri biti prijedlog zakona o strancima

Sve što se dešava posljednja tri dana, specifično u Podgorici, sa narativima koji jesu širi, gotovo je preslikano na ono što se, nažalost, desilo aprila 1992. godine u Bosni i Hercegovini — a znamo šta se dešavalo poslije tog aprila 1992. godine — rekao je u emisiji Na kraju dana na Televiziji E bosanskohercegovački pisac i kolumnista Dragan Bursać.
Situacija u Crnoj Gori, kaže Bursać, neodoljivo podsjeća na devedesete godine prošlog vijeka, jer su prisutni identični antibošnjački, antimuslimanski, kako kaže, klerofašistički narativi, u kojima se, preko nekih teorija zavjere, a najčešće kroz narativ o ugroženosti srpskog stanovništva, „spontano” dešava „narod”.
- Fascinantna je ta gotovo iskopiranost načina na koji se to dešava. Svakom čovjeku koji je došao iz Bosne ili Hrvatske trenutno se aktivira PTSP, jer vi vidite, iz sekunde u sekundu, rulju koja ide sa željom da linčuje ljude druge i drugačije — specifično, u ovom slučaju, Turke, građane Turske koji su u Crnoj Gori. To je nešto zastrašujuće, i prosto ne možete da vjerujete da se nakon 35–36 godina takve stvari, takvim intenzitetom i tako brzo, dešavaju tu. Vidimo posljednja tri-četiri dana da događaj prestiže događaj — vidite u jednom trenutku mlade ljude, a onda saznajete da imaju u štekovima bejzbol palice, parole, transparente i prevoz. Vidite da tu nema spontanosti: vidite spaljivanje prodavnica koje drže turski državljani, vidite zapaljene automobile, pa saznate da ti ljudi zapravo i nijesu Turci, osim jednog — da su Azerbejdžanci, i da je došlo do kafanske tuče, provokacija, posjekotina, poderotina, ali ne napada kojim bi bio ugrožen život.I onda vidite transkripciju, kako bih ja rekao — kancelarije — gdje dobijate situaciju da zli Turci ‘idu, ubijaju, spaljuju, pokušavaju da zlostavljaju poštene građane Crne Gore’. Što je potpuno ludilo, što je zastrašujuće - rekao je Bursać.
Evidentan je potpis „kancelarije“, smatra Bursać, sa sjedištem u Beogradu, koji je, kako tvrdi, prisutan nesmanjenom žestinom još od ranih devedesetih godina — i taj obrazac je zastrašujuće isti.
- Ovo što se dešava posljednja tri dana, specifično u Podgorici, sa narativima koji jesu širi, gotovo je preslikano na ono što se, nažalost, desilo aprila 1992. godine u Bosni i Hercegovini. A znamo šta se dešavalo poslije tog aprila 1992. godine - istakao je Bursać.
Kaže i da na Balkanu ništa nije slučajno kada se u blizini nalazi Vučićev režim, jer je, kako navodi, obrazac isti — slanje batinaša i isceniranje događaja.
- Kako su ti batinaši obučeni, kako su maskirani, kakvu imaju ‘radnu opremu’ — zovem je radna oprema jer dobar dio batinaša pohađa kojekakve vojne i policijske akademije, i svi imaju iskaznice državne. Kad vidite da je to poprilično slično onome što se dešava na ulicama Podgorice posljednja dva-tri dana - zaključio je Bursać.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjIG0lLMaVr4&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bursać: Evidentan je potpis „kancelarije” sa sjedištem u Beogradu, taj obrazac je zastrašujuće isti kao devedesetih

Advokat Stefan Jovanović, zastupnik mlade Podgoričanke koja je u petak popodne, po nalogu Osnovnog suda u Podgorici, završila u zatvoru na izdržavanje petnaestodnevne kazne na koju je osuđena, jer je odbijala da kćerku preda bivšem mužu, dostavio je Ministarstvu pravde, ministru Bojanu Božoviću, hitan zahtjev za prekid kazne, zatš što je žena u sedmom mjesecu rizične trudnoće, što je potvrđeno i pregledom u Kliničkom centru, na koji je upućena iz UIKS-a u utorak.
- Posjetio sam klijentkinju u prostorijama UIKS-a i danas sam predao Ministarstvu pravde, u skladu sa odredbama Zakona o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti, zahtjev za prekid izdržavanja kazne koja joj je izrečena. Zahtjev sam podnio zato što su ispunjeni zakonski uslovi za prekid izdržavanja kazne. Ona je trudnica, u sedmom mjesecu je trudnoće, a trudnoća je, prema medicinskoj dokumentaciji visokorizična. Pregledana je i prije dva dana i tim pregledom je ustanovljena visokorizična trudnoća. U zahtjevu Ministarstvu pravde tražio sam da te činjenice provjere uvidom u njen medicinski karton, odnosno taj posljednji izvještaj ljekara – kazao je&nbsp;
ISPUNJENI ZAKONSKI USLOVI
Kategričan je da su ispunjeni svi zakonski uslovi za prekid kazne.
- Prije svega iz humanih razloga nadležno ministarstvo, u skladu mogućnostima, mora što brže da reaguje kako bi ispitalo sve navode iz ovog zahtjeva i u krajnjem kako bi prekinulo kaznu zatvora. Kao advokat nemam namjeru da ulazim u postupke u toku pred nadležnim sudom i u činjenice koje se odnose, na samo dijete i sve te postupke, već kroz ovaj zahtjev samo apelujem na Ministarstvo pravde da ispita sve okolnosti i da prekine izdržavanja kazne zatvora, jer su za to ispunjeni svi zakonom propisani uslovi – zaključio je Jovanović.
O petogodišnjoj djevojčici mlade Podgoričanke brine njena porodica kojoj je naloženo da je preda ocu, ali dvije primopredaje – u utorak i druga danas bile su neuspješne jer je dijete odbilo da ide sa ocem.
- I danas smo je poveli, ali je ona vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je familija Podgoričnake.
Tvrde i kako su im u utorak izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila.
- Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni za naš Portal.
SUTKINJA HRKOVIĆ POMJERILA KAMERU
Dostavili su nam i video zapis sa sigurnosne kamere pred ulaznim vratima njihovog stana na kojem se vidi sutkinja Ina Hrković, koja je došla u pratnji policije i drugih službenika, prije nekoliko dana, da im naloži predaju đeteta.
Na snimku se vidi kako sutkinja Hrković pomjera kameru kako se ne bi vidjela njihova komunikacija sa porodicom Podgoričanke.
- To što je uradila je neprihvatljivo – poručuju oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FQTqzA1g-zD0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>VIDEO: Sutkinja Ina Hrković pomjera kameru ispred stana porodice mlade Podgoričanke</div>
&nbsp;Objavili smo da je Podgoričanka prošlog četvrtka doputovala iz inostranstva kada je policija zaustavila na aerodromu i saopštila joj da se sjutradan, u petak, u četiri popodne, javi u stanicu policije.
- Ona je pošla i dala izjavu policijskom službeniku po krivičnoj prijavi bivšeg supruga. Tužilac je potom naložio da bude puštena kući, ali kada je krenula zaustavili su je policajci iz Javnog reda i mira i sproveli je kod inspektora koji joj je saopštio da moraju da je sprovedu u zatvor na izdržavanje kazne od 15 dana, jer ne da dijete bivšem suprugu – ispričala je ranije našem portalu njena familija.
Rekli su i da je u Spuž dovedena „bez uputnog akta“, koji je sutkinja naknadno dostavila.
U petak je u policiji, kako su nam rekli, izjavu dala i majka uhapšene Podgoričanke.
Sutkinja Osnvnog suda u Podgorici Ina Hrković kaznila je Podgoričanku na petnaestodnevnim zatvorom, jer odbija da bivšem suprugu preda njihovu djevojčicu zato što tvrdi da je on fizički zlostavlja.
ODLUKA SUDA
Sutkinja je još u maju naložila ovoj ženi da petogodišnju kćerku mora da predaje ocu svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom, takođe od 16 do 19 sati, a te sedmice i vikendom – od petka do neđelje veče. Ona je to, međutim, odbijala i zahtijeva da se djevojčica sa ocem sastaje isključivo pod nadzorom, jer je on, kako tvrdi, tuče, zbog čega je protiv njega podnijela i krivičnu prijavu. Tužilaštvo je tu prijavu odbacilo.
Mlada Podgoričanka odbija da kćerku predaje ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim rekla da je tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Od tada traži da njihov kontakt bude isključivo pod nadzorom, što je sud odbio.
S druge strane, sutkinja Hrković smatra da sigurnost đeteta nije ugrožena i da je u najboljem interesu djevojčice da vrijeme provodi sa ocem, obrazlažući da je tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu protiv njega i da se postupak sada vodi po privatnoj tužbi, te da ni činjenica da se protiv njega pred tužilaštvom vodi još jedan postupak „nijesu dovoljni (razlozi p.a.) da sud zaključi da bi sigurnost djeteta bila ugrožena“.
Portal ETV uputio je pitanja ministru pravde Bojanu Božoviću, a nakon što je advokat Jovanović danas dostavio Ministarstvu hitan zahtjev za prekid kazne.

Tag: ruski-napad