Poljski ministar vanjskih poslova Radoslav Sikorski upozorio je juče kako se Evropa mora pripremiti na mogućnost da Rusija izvede udare duboko na njenoj teritoriji. Pritom je nazvao "neodgovornim" propuštanje izgradnje odbrambenih sistema poput "zida od dronova" na istočnoj granici, piše Rojters.
<h3>"Nadam se da će Tramp Ukrajincima dati Tomahavke"</h3>
Sikorski je govorio u britanskom parlamentu u Londonu, gdje je donio iranski dron Shahed-136 oboren u Ukrajini. Tom je prilikom pozvao evropske nacije da "ostanu na kursu" u svojoj podršci Kijevu te izrazio nadu da će američki predsjednik Donald Tramp Ukrajini staviti na raspolaganje dalekometne projektile Tomahavk kako bi mogla pojačati udare na rusku infrastrukturu.
Naglasio je kako je snabdijevanje Ukrajine streljivom, protivvazdušnim sistemima te oružjem kratkog i srednjeg dometa ključna za zaštitu cijele Evrope, podsjetivši na incidente s dronovima iznad Poljske i borbenim avionima iznad Estonije. Dodao je kako još uvijek nije poznato jesu li dronovi nedavno primijećeni iznad Kopenhagena bili ruski.
<h3>"Rusija može dosegnuti duboko u Evropu"</h3>
Na pitanje o mogućem proširenju inicijative "zida od dronova" radi suzbijanja budućih upada, Sikorski je izjavio kako Rusija, "nažalost, može dosegnuti duboko u Evropu".
- Trebali bismo biti spremni tome se suprotstaviti, i stoga mislim da neizgradnja protivdronskih i dronovskih kapaciteta ovih dana ne bi bila odgovorna- poručio je Sikorski, govoreći pored izloženog iranskog drona u rezidenciji predsjednika britanskog parlamenta.
<h3>"Moramo uvjeriti Putina"</h3>
Iako je ruski predsjednik Vladimir Putin ideju o napadu na članicu NATO-a nazvao "besmislicom", Sikorski, poznat kao dugogodišnji i oštar kritičar Kremlja, pozvao je Evropu da se pripremi na podršku Ukrajini u iduće tri godine. Naglasio je kako je to vremenski okvir za koji se priprema i sam Kijev.
- Ukrajinci planiraju ovaj rat za tri godine, što je razborito. I moramo uvjeriti Putina da smo spremni ostati na kursu barem te tri godine- kazao je Sikorski.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsikorskiradek%2Fstatus%2F1978382814476218562%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1978382814476218562%7Ctwgr%5E2a0b73268c2e2b6deb80affa9040cd01983afc36%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Poljski ministar donio dron u britanski parlament: Moramo biti spremni na ruske udare

Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Šikorski upozorio je danas da Evropa mora biti spremna na mogućnost da Rusija izvrši napade duboko u njenoj unutrašnjosti, ocijenivši kao „neodgovorno“ da se ne grade odbrambeni sistemi, uključujući i takozvani „zid od dronova“ na istočnom krilu. 
 
Tokom posjete Londonu, gdje je predstavio iranski dron tipa Šahed-136 oboren iznad Ukrajine, Šikorski je pozvao evropske zemlje da ostanu čvrsto opredijeljene u podršci Kijevu.
Izrazio je nadu da će američki predsjednik Donald Tramp omogućiti isporuku raketa dugog gometa „Tomahavk“ Ukrajini, kako bi pojačali udare na rusku infrastrukturu.
Šikorski je istakao da je od ključnog značaja da se Ukrajini obezbijedi dodatna vojna pomoć, uključujući protivvazdušne sisteme, kao i oružje kratkog i srednjeg dometa, kako bi se zaštitila evropska teritorija. Upozorio je na sve češće upade dronova iznad Poljske, kao i prelete ruskih lovaca iznad Estonije. Naveo je i da se još uvijek ne zna da li su dronovi primijećeni iznad Kopenhagena povezani sa Rusijom.
&nbsp;Na pitanje o mogućem proširenju inicijative za izgradnju „zida od dronova“, Šikorski je za Rojters rekao da Rusija, nažalost, „može da doseže duboko u Evropu“.
- Trebalo bi da budemo spremni da se tome suprotstavimo. Mislim da bi bilo krajnje neodgovorno ne razvijati kapacitete za protivdronovsku zaštitu - rekao je on.
Ruski predsednik Vladimir Putin ocijenio je kao „besmislicu“ tvrdnje da bi Rusija mogla ciljati neku članicu NATO saveza. Ipak, Šikorski, dugogodišnji i oštar kritičar Kremlja, pozvao je evropske zemlje da planiraju podršku Ukrajini za naredne tri godine, period za koji, kako je rekao, i sama Ukrajina priprema ratne planove.
- Ukrajinci se pripremaju za rat koji bi mogao trajati tri godine i to je mudro. Naš zadatak je da ubijedimo Putina da smo spremni da izdržimo bar toliko - naveo je Šikorski.

500x500

Poljski šef diplomatije upozorio da Evropa mora biti spremna na ruske napade

Najmanje 16 osoba poginulo je u napadima Rusije koja je ispalila stotine dronova i raketa na mete širom Ukrajine, uništivši stambene zgrade i kuće u Kijevu, ali i na drugim lokacijama. 
 
Prema dostupnim informacijama, najmanje 16 ljudi je poginulo, a desetine su ranjene, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE). 
 
Taj ruski napad predstavlja najveći napad na Kijev u poslednjih nekoliko nedjelja, još jedan jasan znak da Rusija ne planira da odustane od svojih napada – bilo na frontu ili na civilne mete. 
 
Napad dolazi skoro dvije nedjelje nakon velikog samita između ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trampa, čiji je cilj bio pronalazak puta ka obustavi ruske invazije na Ukrajinu koja traje već 42 mjeseca. 
 
Prema podacima tužilaštva u Kijevu, do podneva je potvrđeno najmanje 14 mrtvih, dok je više od 30 osoba ranjeno. 
 
Spasioci su pretraživali ruševine u potrazi za preživjelima, a vlasti su upozorile da bi broj žrtava mogao da raste. 
 
Jedna od najteže pogođenih lokacija bila je kijevska četvrt Darnica, gdje je dio jedne petospratne stambene zgrade pogođen direktnim udarom. 
 
Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je tokom noći izvršen napad u kojem je učestvovalo skoro "600 kamikaza i mamac-dronova", kao i 31 raketa, uključujući balističke i krstareće projektile. Neke rakete su lansirane iz aviona. 
 
Najmanje 13 lokacija širom Ukrajine je pogođeno, dok su ostaci projektila pali na još 26 lokacija. 
 
Biro RSE u Kijevu takođe je oštećen, nakon što su dvije rakete pogodile stambene zgrade u blizini. 
 
Neki prozori su razbijeni, a oprema oštećena. 
 
- Oni koji svjedoče o dešavanjima u Ukrajini ne bi smjeli biti ugroženi. Iako su prostorije RSE pretrpjele štetu, srećom nijedan član osoblja nije povrijeđen- rekao je predsjednik RSE Stiven Kapus. 
 
On je naglasio da će novinari RSE nastaviti svoj važan rad. 
 
- Naše misli su uz porodice poginulih i ranjenih, kao i uz prve reagente Ukrajine- istakao je Kapus.

Kijev: U ruskim napadima dronovima i raketama 16 osoba stradalo

Osmogodišnji dječak i dvije odrasle osobe ubijene su u ruskom napadu dronovima na selo u sjeveroistočnoj regiji Sumi u Ukrajini, saopštila je regionalna vojna administracija.
Šef regionalne vojne uprave Sumi Oleh Hrihorov kazao je da su potvrdili tri smrti, uključujući osmogodišnjeg dječaka čije je tijelo izvučeno iz ruševina uništene kuće.
- U napadu su poginule različite porodice, sve su živjele u istoj ulici. Otišli su na spavanje u svojim domovima - ali ruski dronovi su zauvijek prekinuli njihov san - napisao je Hrihorov na Telegramu.
Lokalna policija je izvijestila da je šest osoba, uključujući troje djece, povrijeđeno u noćnom napadu u regiji Sumi.
Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo je saopštilo da su ruske snage danas izvele napad na Ukrajinu koristeći 97 Šahed udarnih dronova i nekoliko vrsta mamaca UAV-a.
Ruski balistički raketni napad na grad Dnjenpro pogodio je nekoliko civilnih područja oko podneva u utorak, ubivši sedam ljudi i ranivši 70 drugih, prema lokalnim zvaničnicima.
Šef regionalne administracije Dnjepra Serhii Lisak kazao je da su u obližnjem gradu Samar, u napadu su ubijene dvije osobe, a devet je ranjeno.
U nizu napada oštećeno je 19 škola, deset vrtića, jedna stručna škola, jedna muzička škola i jedna kancelariju za socijalnu zaštitu, kao i osam medicinskih objekata, prema gradonačelniku Dnjepra, Borisu Filatovu.
Prema riječima Aleksandra Prokudina, šefa regionalne vojne administracije, Rusija je takođe bombardovala naseljene četvrti i kritičnu infrastrukturu u južnoj regiji Herson u Ukrajini, ubivši četiri civila i ranivši najmanje 11 drugih.

1084x550

U ruskim napadima ubijeno 16 civila u Ukrajini

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće u zvaničnoj posjeti Irskoj 25. i 26. februara u okviru intenziviranih međunarodnih aktivnosti usmjerenih ka ubrzanju evropskog puta Crne Gore i ostvarivanju strateškog cilja - punopravnog članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine - saopšteno je iz njegovog kabineta.
Riječ je o prvoj zvaničnoj posjeti jednog crnogorskog predsjednika Irskoj od obnove nezavisnosti.
- Tokom posjete Dablinu Milatović će se sastati sa predsjednicom Irske Katrin Konoli i predsjednikom Vlade Mihalom Martinom. Razgovori će biti fokusirani na dalju dinamiku pregovaračkog procesa, zatvaranje preostalih poglavlja i snažniju političku i institucionalnu podršku Crnoj Gori u završnoj fazi pristupanja - naveli su u Milatovićevom kabinetu.
Posjeta se, kažu oni, realizuje u posebno važnom političkom trenutku, imajući u vidu da će Irska predsjedavati Savjetu Evropske unije u drugoj polovini 2026. godine.
- Upravo uz aktuelno kiparsko predsjedavanje, irsko predsjedavanje biće jedno od dva ključna politička prozora mogućnosti u ovoj godini za konkretan iskorak u pregovaračkom procesu i zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja - naglasili su u saopštenju.
Crna Gora u ovu fazu, prema njihovim riječima, ulazi sa jasnom ambicijom da 2026. bude godina odlučujućeg napretka, a 2028. godina punopravnog članstva.
- U tom kontekstu, podrška država članica koje preuzimaju predsjedavanje Savjetu EU ima strateški značaj za dinamiku procesa i političku vidljivost napretka Crne Gore na evropskoj agendi - naveli su u saopštenju.
Podsjećaju da je Milatović sa premijerom Martinom razgovarao na marginama Samita Evropske političke zajednice u oktobru 2025. godine, kada je potvrđena snažna i principijelna podrška Irske evropskoj perspektivi Crne Gore, kao i spremnost da se bilateralni odnosi dodatno osnaže u susret irskom predsjedavanju.
- Pored evropske agende, sagovornici će razmotriti mogućnosti za unapređenje bilateralne saradnje, sa posebnim fokusom na ekonomiju, trgovinu, investicije i turizam, kao i na razmjenu iskustava u oblastima digitalne transformacije, održivog razvoja i jačanja konkurentnosti - zaključili su u saopštenju.

Predsjednik Crne Gore u prvoj zvaničnoj posjeti Irskoj: „Diplomatska ofanziva Milatovića za ubrzanje EU puta Crne Gore“

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Uprave policije protiv bivše direktorke Direktorata za unaprjeđenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Crne Gore Mirjane Pajković zbog sumnje da je učinila krivično djelo prinuda na štetu bivšeg šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića.
- Nakon ocjene spisa predmeta i sprovedenih svih zakonom predviđenih mjera i radnji, postupajuća državna tužiteljka je odbacila krivičnu prijavu protiv M.P. Ocinjeno je da ne postoji osnovana sumnja da je izvršila ni navedeno, ni bilo koje drugo krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - navedeno je u saopštenju ODT-a Podgorica.
Policija je postupala po prijavi koju je Vukšić podnio krajem marta 2025. godine, te su, nakon preduzetih policijsko-tužilačkih mjera i radnji, protiv Pajković podnijeli krivičnu prijavu.
Oni su sumnjičili Pajković da je, 10.oktobra 2024. godine, bez saglasnosti uzela Vukšićev telefon, nakon čega je sa njega poslala više uvredljivih fotografija i poruka poznanicima bivšeg šefa ANB-a, "stvarajući lažan utisak da navedene poruke i fotografije šalje lično oštećeni, čime je narušila njegov ugled i privatnost”.
Nakon navedenog događaja, Vukšić je telefonskim putem kontaktirao Pajković i tom prilikom joj uputio riječi uvredljivog sadržaja, koje je ona, kako je navedeno u prijavi, u namjeri da ih iskoristi kao sredstvo pritiska i prinude, tajno snimila.
- Pajković je potom navedeni audio-snimak 20.03.2025. godine, putem aplikacije „Signal“, dostavila oštećenom, uz riječi prijeteće sadržine i izričit zahtjev da odustane od kandidature za poziciju sudije Ustavnog suda, čime je kod oštećenog izazvala osjećaj straha i pritiska - kazali su ranije iz policije.
Dejan Vukšić je krajem prošle godine podnio ostavku na mjesto savjetnika za bezbjednost predsjednika države nakon što su se u javnosti pojavili snimici prijetnji koje je uputio Mirjani Pajković. Nedugo zatim isplivali su i eksplicitni snimci Pajković, nakon čega je ona podnijela ostavku na mjesto direktorke Direktorata za unaprjeđenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Crne Gore. Oboje su jedno protiv drugog podnijeli više krivičnih prijava.

ODT odbacilo krivičnu prijavu: Pajković nije izvršila prinudu na štetu Vukšića

Abaze, bujrum kod nas da se borimo zajedno za građansku državu u kojoj ti nacionalna pripadnost neće biti smetnja da budeš predsjednik Opštine, poručio je šef kluba poslanika Bošnjačke stranke (BSCG) Amer Smailović u odgovoru je potpredsjedniku i poslaniku Demokratske partije socijalista (DPS) Abazu Dizdareviću, povodom njegovog reagovanja na izjavu poslanice BS Kenane Strujić-Harbić.
Dizdarević je, komentarišući istup poslanice BS Kenane Strujić-Harbić, kazao da Bošnjačka stranka nema ekskluzivno pravo da govori u ime svih Bošnjaka u Crnoj Gori, poručujući da je jedina matica Bošnjaka – Crna Gora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdizdarevic-bosnjacka-stranka-nema-pravo-da-govori-u-ime-svih-bosnjaka-jedina-matica-nam-je-crna-gora&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Uvaženi kolega i brate Abaze, ti si od građanske Crne Gore odustao onog trenutka kada si pristao da poziciju predsjednika Opštine Bijelo Polje, kao nosilac liste i čovjek koji je u kampanji predstavljan kao budući predsjednik, prepustiš Petru, jer “ne može i predsjednik Opštine i predsjednik Skupštine Opštine biti Bošnjak” - naveo je Smailović u reagovanju.
On je poručio Dizdareviću da je za one koji donose odluke i DPS-u prvo Bošnjak pa posle čovjek – član partije i uvaženi Bjelopoljac Abaz Dizdarević. 
- To sa građanskim karakterom društva nema nikakve veze. Zato, Abaze, bujrum kod nas da se borimo zajedno za građansku državu u kojoj ti nacionalna pripadnost neće biti smetnja da budeš predsjednik Opštine – navodi se u obraćanju Smailovića.

Smailović: Abaze, bujrum kod nas da se borimo za građansku državu u kojoj ti nacionalna pripadnost neće biti smetnja da budeš predsjednik Opštine

Podgorička policija uhapsila je državljanina Alžira J.B. (42) i Podgoričanina D.S. (45) zbog sumnje da su počinili dvije teške krađe, odnosno oduzimanje vozila.
J.B. se sumnjiči da je, u noći između 14. i 15. februara, u jednoj ulici u dijelu grada Siti kvart, polomio staklo na putničkom motornom vozilu, i iz njega uzeo četiri mobilna telefona marke Samsung, naočare i baterijsku lampu. Nakon toga je izvršio premetačinu još jednog vozila u vlasništvu druge osobe.
Takođe, osumnjičeni je 15. i 16. februara, u dijelu grada preko Morače, iz dva ugostiteljska objekta, koristeći nepažnju oštećenih, ukrao mobilne telefone marke iPhone i Xiaomi, 200 eura i lična dokumenta.
- Kod osumnjičenog je prilikom pregleda pronađeno pet mobilnih telefona, koji su vraćeni vlasnicima - saopšteno je iz Uprave policije.
Podgoričanin D.S, koji je višestruki povratnik u vršenju krivičnih djela, sumnjiči se da je 15. februara u kasnim večernjim satima, došao do jedne benzinske stanice, gdje je iskoristio privremeno odsustvo vozača, ukrao automobil koji je bio upaljen i pobjegao. 
Vozilo je u međuvremenu vraćeno vlasniku.
- Imenovani su u zakonskom roku privedeni Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost - kazali su u Upravi policije.

Tag: ruski-napadi