Poljski ministar vanjskih poslova Radoslav Sikorski upozorio je juče kako se Evropa mora pripremiti na mogućnost da Rusija izvede udare duboko na njenoj teritoriji. Pritom je nazvao "neodgovornim" propuštanje izgradnje odbrambenih sistema poput "zida od dronova" na istočnoj granici, piše Rojters.
<h3>"Nadam se da će Tramp Ukrajincima dati Tomahavke"</h3>
Sikorski je govorio u britanskom parlamentu u Londonu, gdje je donio iranski dron Shahed-136 oboren u Ukrajini. Tom je prilikom pozvao evropske nacije da "ostanu na kursu" u svojoj podršci Kijevu te izrazio nadu da će američki predsjednik Donald Tramp Ukrajini staviti na raspolaganje dalekometne projektile Tomahavk kako bi mogla pojačati udare na rusku infrastrukturu.
Naglasio je kako je snabdijevanje Ukrajine streljivom, protivvazdušnim sistemima te oružjem kratkog i srednjeg dometa ključna za zaštitu cijele Evrope, podsjetivši na incidente s dronovima iznad Poljske i borbenim avionima iznad Estonije. Dodao je kako još uvijek nije poznato jesu li dronovi nedavno primijećeni iznad Kopenhagena bili ruski.
<h3>"Rusija može dosegnuti duboko u Evropu"</h3>
Na pitanje o mogućem proširenju inicijative "zida od dronova" radi suzbijanja budućih upada, Sikorski je izjavio kako Rusija, "nažalost, može dosegnuti duboko u Evropu".
- Trebali bismo biti spremni tome se suprotstaviti, i stoga mislim da neizgradnja protivdronskih i dronovskih kapaciteta ovih dana ne bi bila odgovorna- poručio je Sikorski, govoreći pored izloženog iranskog drona u rezidenciji predsjednika britanskog parlamenta.
<h3>"Moramo uvjeriti Putina"</h3>
Iako je ruski predsjednik Vladimir Putin ideju o napadu na članicu NATO-a nazvao "besmislicom", Sikorski, poznat kao dugogodišnji i oštar kritičar Kremlja, pozvao je Evropu da se pripremi na podršku Ukrajini u iduće tri godine. Naglasio je kako je to vremenski okvir za koji se priprema i sam Kijev.
- Ukrajinci planiraju ovaj rat za tri godine, što je razborito. I moramo uvjeriti Putina da smo spremni ostati na kursu barem te tri godine- kazao je Sikorski.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsikorskiradek%2Fstatus%2F1978382814476218562%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1978382814476218562%7Ctwgr%5E2a0b73268c2e2b6deb80affa9040cd01983afc36%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Poljski ministar donio dron u britanski parlament: Moramo biti spremni na ruske udare

Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Šikorski upozorio je danas da Evropa mora biti spremna na mogućnost da Rusija izvrši napade duboko u njenoj unutrašnjosti, ocijenivši kao „neodgovorno“ da se ne grade odbrambeni sistemi, uključujući i takozvani „zid od dronova“ na istočnom krilu. 
 
Tokom posjete Londonu, gdje je predstavio iranski dron tipa Šahed-136 oboren iznad Ukrajine, Šikorski je pozvao evropske zemlje da ostanu čvrsto opredijeljene u podršci Kijevu.
Izrazio je nadu da će američki predsjednik Donald Tramp omogućiti isporuku raketa dugog gometa „Tomahavk“ Ukrajini, kako bi pojačali udare na rusku infrastrukturu.
Šikorski je istakao da je od ključnog značaja da se Ukrajini obezbijedi dodatna vojna pomoć, uključujući protivvazdušne sisteme, kao i oružje kratkog i srednjeg dometa, kako bi se zaštitila evropska teritorija. Upozorio je na sve češće upade dronova iznad Poljske, kao i prelete ruskih lovaca iznad Estonije. Naveo je i da se još uvijek ne zna da li su dronovi primijećeni iznad Kopenhagena povezani sa Rusijom.
&nbsp;Na pitanje o mogućem proširenju inicijative za izgradnju „zida od dronova“, Šikorski je za Rojters rekao da Rusija, nažalost, „može da doseže duboko u Evropu“.
- Trebalo bi da budemo spremni da se tome suprotstavimo. Mislim da bi bilo krajnje neodgovorno ne razvijati kapacitete za protivdronovsku zaštitu - rekao je on.
Ruski predsednik Vladimir Putin ocijenio je kao „besmislicu“ tvrdnje da bi Rusija mogla ciljati neku članicu NATO saveza. Ipak, Šikorski, dugogodišnji i oštar kritičar Kremlja, pozvao je evropske zemlje da planiraju podršku Ukrajini za naredne tri godine, period za koji, kako je rekao, i sama Ukrajina priprema ratne planove.
- Ukrajinci se pripremaju za rat koji bi mogao trajati tri godine i to je mudro. Naš zadatak je da ubijedimo Putina da smo spremni da izdržimo bar toliko - naveo je Šikorski.

500x500

Poljski šef diplomatije upozorio da Evropa mora biti spremna na ruske napade

Najmanje 16 osoba poginulo je u napadima Rusije koja je ispalila stotine dronova i raketa na mete širom Ukrajine, uništivši stambene zgrade i kuće u Kijevu, ali i na drugim lokacijama. 
 
Prema dostupnim informacijama, najmanje 16 ljudi je poginulo, a desetine su ranjene, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE). 
 
Taj ruski napad predstavlja najveći napad na Kijev u poslednjih nekoliko nedjelja, još jedan jasan znak da Rusija ne planira da odustane od svojih napada – bilo na frontu ili na civilne mete. 
 
Napad dolazi skoro dvije nedjelje nakon velikog samita između ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trampa, čiji je cilj bio pronalazak puta ka obustavi ruske invazije na Ukrajinu koja traje već 42 mjeseca. 
 
Prema podacima tužilaštva u Kijevu, do podneva je potvrđeno najmanje 14 mrtvih, dok je više od 30 osoba ranjeno. 
 
Spasioci su pretraživali ruševine u potrazi za preživjelima, a vlasti su upozorile da bi broj žrtava mogao da raste. 
 
Jedna od najteže pogođenih lokacija bila je kijevska četvrt Darnica, gdje je dio jedne petospratne stambene zgrade pogođen direktnim udarom. 
 
Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je tokom noći izvršen napad u kojem je učestvovalo skoro "600 kamikaza i mamac-dronova", kao i 31 raketa, uključujući balističke i krstareće projektile. Neke rakete su lansirane iz aviona. 
 
Najmanje 13 lokacija širom Ukrajine je pogođeno, dok su ostaci projektila pali na još 26 lokacija. 
 
Biro RSE u Kijevu takođe je oštećen, nakon što su dvije rakete pogodile stambene zgrade u blizini. 
 
Neki prozori su razbijeni, a oprema oštećena. 
 
- Oni koji svjedoče o dešavanjima u Ukrajini ne bi smjeli biti ugroženi. Iako su prostorije RSE pretrpjele štetu, srećom nijedan član osoblja nije povrijeđen- rekao je predsjednik RSE Stiven Kapus. 
 
On je naglasio da će novinari RSE nastaviti svoj važan rad. 
 
- Naše misli su uz porodice poginulih i ranjenih, kao i uz prve reagente Ukrajine- istakao je Kapus.

Kijev: U ruskim napadima dronovima i raketama 16 osoba stradalo

Osmogodišnji dječak i dvije odrasle osobe ubijene su u ruskom napadu dronovima na selo u sjeveroistočnoj regiji Sumi u Ukrajini, saopštila je regionalna vojna administracija.
Šef regionalne vojne uprave Sumi Oleh Hrihorov kazao je da su potvrdili tri smrti, uključujući osmogodišnjeg dječaka čije je tijelo izvučeno iz ruševina uništene kuće.
- U napadu su poginule različite porodice, sve su živjele u istoj ulici. Otišli su na spavanje u svojim domovima - ali ruski dronovi su zauvijek prekinuli njihov san - napisao je Hrihorov na Telegramu.
Lokalna policija je izvijestila da je šest osoba, uključujući troje djece, povrijeđeno u noćnom napadu u regiji Sumi.
Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo je saopštilo da su ruske snage danas izvele napad na Ukrajinu koristeći 97 Šahed udarnih dronova i nekoliko vrsta mamaca UAV-a.
Ruski balistički raketni napad na grad Dnjenpro pogodio je nekoliko civilnih područja oko podneva u utorak, ubivši sedam ljudi i ranivši 70 drugih, prema lokalnim zvaničnicima.
Šef regionalne administracije Dnjepra Serhii Lisak kazao je da su u obližnjem gradu Samar, u napadu su ubijene dvije osobe, a devet je ranjeno.
U nizu napada oštećeno je 19 škola, deset vrtića, jedna stručna škola, jedna muzička škola i jedna kancelariju za socijalnu zaštitu, kao i osam medicinskih objekata, prema gradonačelniku Dnjepra, Borisu Filatovu.
Prema riječima Aleksandra Prokudina, šefa regionalne vojne administracije, Rusija je takođe bombardovala naseljene četvrti i kritičnu infrastrukturu u južnoj regiji Herson u Ukrajini, ubivši četiri civila i ranivši najmanje 11 drugih.

1084x550

U ruskim napadima ubijeno 16 civila u Ukrajini

Dragoslav Šćekić, sad već bivši ministar za sport i mlade, potpisao je tokom 2024. i 2025. godine više ugovora o djelu sa nekim zaposlenim u medijskim kućama. &nbsp; Iako su ugovori o djelu sa ljudima iz crnogorske medijske zajednice sklopljeni - formalno u interesu propagiranja Ministarstva za sport i mlade - suštinski je tim ugovorima Šćekić gradio i vlastitu poziciju kod onih koji utiču na rad medija. &nbsp; POLITIČKA I LIČNA MOTIVACIJA Naročito je Šćekiću to bilo značajno nakon političkog razlaza sa Vladimirom Jokovićem, predsjednikom Socijalističke narodne partije i stvaranja novog političkog subjekta – Pokreta narodnog povjerenja. &nbsp; Televizija E raspolaže ugovorom koji su potpisali ministar Dragoslav Šćekić i predsjendik Savjeta Radio televizije Crne Gore Veselin Drljević. Shodno članovima ugovora o djelu, za svoje usluge je Drljević u 2024. godini dobio ukupni honorar od 2.340 eura. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010819018_3be35ec9699b879bb6bd96bd60178125b27b16cd07aecb9daf11f95121362776.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026010819018_3be35ec9699b879bb6bd96bd60178125b27b16cd07aecb9daf11f95121362776" data-rendition-name="original" width="1080" height="765" loading="lazy" alt="DOKAZ: Potpisi Drljevića i Šćekića"> <figcaption>DOKAZ: Potpisi Drljevića i Šćekića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U potrazi za informacijom o broju ugovora o djelu koje je ministar Šćekić potpisao, Televizija E je još 23. decembra uputila pitanja Ministarstvu sporta i mladih. &nbsp; -Molimo Vas da za potrebe informativne emisije 24 sata odgovorite na sljedeća pitanja: 1. Koliko je konsultantskih ugovora i ugovora o djelu trenutno aktivno i na koji vremenski period? 3. Koliko novca se izdvaja iz Ministarstva? 4. Na koje se poslove odnose? 5. Da li su ugovori sa Veselinom Drljevićem... u periodu 01.10.2024. do 31. 12.2024. obnovljeni i da li se njime ,,kupovala” medijska naklonost – piše, između ostalog, u pitanjima &nbsp;Televizije E za Ministarstvo sporta i mladih. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010819018_45999bc8e03773557378fc6ddd2db150a85a699e7759f27f87e3a4fc0751eb83.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026010819018_45999bc8e03773557378fc6ddd2db150a85a699e7759f27f87e3a4fc0751eb83" data-rendition-name="original" width="883" height="348" loading="lazy" alt="UZALUDNI UPITI: Pitanja Televiziji E upućena Ministarstvu sporta i mladih "> <figcaption>UZALUDNI UPITI: Pitanja Televiziji E upućena Ministarstvu sporta i mladih(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  ,,ĆUTANJE ADMINISTRACIJE" Iako je proteklo 15 dana, nije bilo odgovora iz Ministarstva sporta i mladih. Nije poznato i da li je ugovor sa Drljevićem obnovljen i tokom 2025. godine. Na upit naše Televizije, Drljević je samo lakonski odgovorio: ,,Pitajte Ministarstvo!” &nbsp; Moguće da je premor uzrok Drljevićevog odbijanje da govori za Televiziju E, jer je ugovorom predviđeno baš puno poslova za predesjednika Savjeta RTCG. &nbsp;&nbsp; Između ostalog: poslovi podizanja svijesti o značaju bavljenja sportom u školskom uzrastu kao značajnom segmentu za zdravlje djece... poslovi koji se odnose na utvrđivanje statusa, prava, obaveza sportista iz mlađih kategorija...sprovođenje postupka sufinansiranja programa za bavljenje djece sportskim aktivnostima u okviru sportskih klubova... podizanje i promocija sporta kod djece, studenata i lica sa invaliditetom, unapređenje sportske rekreacije... Sudeći prema planovima iz ugovora, ministar Dragoslav Šćekić je bezrezervno vjerovao u sposobnosti Veselina Drljevića kao sportskog radnika. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010819018_034738fb48aa021c29fd58b32df8822bbe603e005a7b8fa3ac62e2bedfb872ce.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026010819018_034738fb48aa021c29fd58b32df8822bbe603e005a7b8fa3ac62e2bedfb872ce" data-rendition-name="original" width="1205" height="1600" loading="lazy" alt='KAD NADLEŽNI ĆUTE: urgencija zaposlenih radnika RTCG u ,,slučaju Drljević"'> <figcaption>KAD NADLEŽNI ĆUTE: urgencija zaposlenih radnika RTCG u ,,slučaju Drljević"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  OPTUŽBE ZA PLAGIJAT Međutim, dostupni podaci bacaju sjenku na Drljevićevu stručnost. &nbsp; Naročito nakon objave da je više zaposlenih u Javnom servisu februara prošle godine podnijelo Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv predsjednika Savjeta Javnog servisa Veselina Drljevića, zbog krivičnog djela protiv intelektualne svojine, odnosno povrede prava autora i interpretatora. &nbsp; - Veselin Drljević se crnogorskoj javnosti predstavlja kao doktor i docent. Prostim uvidom u doktorat „PERSPEKTIVE RAZVOJA SPORTSKOG TURIZMA U CRNOJ GORI“ koji je branio na Alfa Univerzitetu u Beogradu vidi se da je prepisao 36 strana Master plana crnogorskog turizma koje je objavilo Ministarstvo turizma Crne Gore 2008. godine – piše, između ostalog u prijavi koju su podnijeli Srđan Čović, Snežana Rakonjac, Tanja Šuković, Mladen Vukčević, Vesna Banović, Slaven Knezović, Časlav Vujotić, Vesna Terić, Nataša Baranin i Žarko Božović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260108190112_2d0f046537ee29a5fe2d3acf7740791e3c405329eb936a19b04ddf13ceb38bcc.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260108190112_2d0f046537ee29a5fe2d3acf7740791e3c405329eb936a19b04ddf13ceb38bcc" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="KOGA BRIGA ZA ZAKONITOST: Drljević i Raonić"> <figcaption>KOGA BRIGA ZA ZAKONITOST: Drljević i Raonić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U krivičnoj prijavi se precizira da je Drljević u tobožnjem „doktoratu“’ od 103-e do 138-e strane u cjelosti prenio tekst od 33 do 64 strane Master plana crnogorskog turizma. &nbsp; -Plagijator Veselin Drljević predstavio je sebe kao zaslužnog doktora nauka i sportskog radnika Administrativnom odboru Skupštine Crne Gore koji ga je birao za člana, a potom predsjednika Savjeta RTCG – zapisano je u prijavi dugogodišnjih novinara i radnika Javnog servisa. &nbsp; Iako je prijava podnijeta još u februaru prošle godine Osnovno državno tužilaštvo nije reagovalo. Nije se oglašavao ni Etički odbor Univerziteta Crne Gore, niti izvršni deirektor Javnog servisa Boris Raonić. &nbsp; A kakvi su rezultati Drljevićevog rada sa mladim sportistima Crne Gore tokom oktobra, novembra i decembra 2024. godine – i to javnosti nije dostupno. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Od ministra Dragoljuba Šćekića, s ljubavlju: ugovor o djelu za predsjednika Savjeta RTCG Veselina Drljevića

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno, u drugom dijelu dana mjestimično uglavnom slab snijeg i susnježica, a u nižim predjelima na jugu kiša. 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, krajem dana i tokom noći u južnim i centralnim predjelima očekuju se intenzivnije padavine, mjestimično pljuskovi i grmljavina. 
Na sjeveru će u nižim predjelima padati kiša i susnježica, a u višim snijeg. 
Vjetar mjestimično umjeren do jak, ponegdje na udare moguće veoma jak, južnih smjerova. 
Jutro će biti hladno, na sjeveru veoma hladno. 
Jutarnja temperatura vazduha od minus 15 do dva, najviša dnevna od minus jedan do 11 stepeni.

Sjutra oblačno, krajem dana intenzivnije padavine

Na graničnim prelazima u Herceg Novom tokom prazničnih dana u periodu od 20. decembra do 5. januara zabilježen je oko 20 odsto manji promet nego prošle godine.
Načelnik stanice Granične policije Herceg Novi Dejan Janković kazao je da je u ovom periodu kontrolisano 181,94 hiljade putnika i 60,04 hiljade vozila, a najprometniji je bio Granični prelaz Debeli brijeg.
- Na graničnom prelazu Debeli brijeg kontrolisali smo 111,45 hiljada putnika, što je oko 23 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine. Ovi podaci govore da je nastavljen trend iz prethodne turističke sezone, kada je dio tranzita putnika iz zemalja Evropske unije, koji tradicionalno provode praznike u zemljama regiona, preusmjeren na neke druge granične prelaze - rekao je Janković, prenosi portal RTHN. 
To je, kako je ocijenio, doprinijelo i smanjenju gužvi i nije bilo višečasovnih zadržavanja kao prethodne godine. 
- Najveći broj putnika, oko deset hiljada, zabilježeno je na ulazu u Crnu Goru 21. decembra prošle godine - kazao je Janković.
Na zajedničkom prelazu Sitnica – Zupci zabilježen je pad od oko 17 odsto u odnosu na prošlu godinu.
- U novogodišnjoj noći 31. decembra na ulazu u Crnu Goru kontrolisano je oko 3,6 hiljada putnika. Tokom Praznika mimoze očekujemo veći promet na ovom graničnom prelazu. Povećaćemo broj službenika, kao što je bilo i tokom novogodišnjih praznika - najavio je Janković.

Herceg Novi: Znatno manji promet na graničnim prelazima tokom praznika

Obilne padavine prouzrokovale su poplave u nekoliko gradova u Albaniji, poplavljene su kuće, poslovni objekti i poljoprivredno zemljište, a desetine porodica su evakuisane. Stradala je jedna osoba u Draču, a u nekoliko područja države proglašena je vanredna situacija.
Najproblematičnija situacija sa padavinama i poplavama zabilježena je u regionima Drač, Lež, Đirokastra, Valona i Skadar.
Albanske oružane snage angažovane su u regionu Drača i drugim područjima kako bi uklonile vodu iz kuća i pomogle u evakuaciji stanovnika.
Vlasti ulažu napore na terenu kako bi pomogle stanovnicima u područjima pogođenim poplavama.

Tag: ruski-napadi