U skoro cijeloj Ukrajini nema struje zbog štete od ruskih napada, objavio je danas operater mreže.&nbsp;
- Zbog kompleksne situacije u energetskom sistemu Ukrajine hitno je isključena struja u svim regionima" sem u Donjecku, na istoku - saopštio je elektro-operator Ukrenergo preko Telegrama pozivajući građane da štedljivo koriste struju ako je ipak imaju.
U toku su popravke radi ponovnog uspostavljanja snabdjevanja strujom u svim oblastima pogođenim bombardovanjem.
Sinoć su prekidi struje već bili uvedeni u osam od 24 ukrajinske oblasti.
Privatni operater DTEK takođe je objavio prekide struje u više oblasti, uključujući Lavov na zapadu, Odesu na jugu i glavni grad Kijev i njegovu okolinu.
Rusija posljednjih nedjelja umnožava napade na energetiku i željezničku mrežu.
Prekida struje je bilo prošle nedjelje širom Ukrajine, a nekoliko sati i u dijelu glavnog grada.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ukrajina bez struje poslije ruskih udara

Njemački stručnjaci za sajber kriminal blokirali su više od 1.400 ilegalnih veb-sajtova.
Lažni trgovački sajtovi služili su za masovne prevare, saopštile su vlasti u ponedjeljak.
Operacija je bila protiv "sajber-trgovačkih prevara", navodi se u zajedničkom saopštenju centra za sajber kriminal pokrajine Baden-Virtemberg i kriminalističke policije, u saradnji sa njemačkom Agencijom za nadzor finansijskog tržišta (BaFin).
Prevare preko nezakonitih sajtova su posljednjih godina postale masovne, a broj slučajeva stalno raste.
Na nekim sajtovima lakovjerne klijente namamljuju da ulože velike sume u nadi da će pronaći unosnu investicionu priliku.
U okviru "Operacije Herkul" 1.406 aktivnih ilegalnih domena je ugašeno u saradnji sa evropskom policijskom agencijom Europol i bugarskom policijom.
- Domeni koji su sada blokirani bili su namijenjeni obmanjivanju potrošača i privlačenju da navodno investiraju u manipulisane trgovačke platforme - navodi se u saopštenju.
Nepoznati počinioci djeluju međunarodno, ali "namjerno ciljaju njemačko tržište i ljude koji žive i borave u Njemačkoj".
Prevaranti otvaraju lažne trgovačke platforme bez dozvole BaFin-a i koriste kol-centre kako bi žrtve podstakli da ulažu novac u šemu.
- Zbog profesionalnog pristupa počinilaca i korišćenja lažnih trgovačkih platformi, mnoge žrtve mjesecima ne shvataju da su prevarene i motivisane su da nastave sa uplatom - navodi se u saopštenju.
Prevarantski domeni su sada preusmjereni na stranicu koja upozorava na kriminal.
Od kada su vlasti preusmjerile sajtove 3. oktobra, zabilježile su oko 866.000 posjeta, što pokazuje razmjere problema.
U sličnoj akciji u junu, vlasti su blokirale oko 800 ilegalnih domena. Od tada je oko 5,6 miliona korisnika pokušalo da pristupi tim sajtovima više od 20 miliona puta.

Ugašeno 1.400 prevarantskih sajtova

Opština Bar obavještava građane da će, zbog obilježavanja horizontalnom signalizacijom i ugradnje sistema za detekciju slobodnih parking mjesta, u periodu od 16. do 22. oktobra 2025. godine biti privremeno zabranjen saobraćaj i parkiranje na pojedinim lokacijama. U cilju unapređenja saobraćajne infrastrukture i bolje organizacije parkiranja, privremeno će biti zabranjen saobraćaj svih vozila na sledećim parking prostorima: Ulica Kapetana Ivana Zankovića (od raskrsnice sa Sutomorskom ulicom do raskrsnice sa ulicom Save Kovačevića) – 16.10.2025. od 08:00 do 15:00h Parking u ulici Rista Lekića (kod Vrtića) – 16.10.2025. od 15:00 do 19:00h Parking u Požarevačkoj ulici (naspram restorana „Banjalučki ćevap”) – 17.10.2025. od 08:00 do 14:00h Parking u Požarevačkoj ulici (između UP2 i UP3, u zoni „A”, po DUP-u „Topolica Bjeliši”) – 17.10.2025. od 14:00 do 19:00h Parking koji povezuje Borsku i Požarevačku ulicu – 18.10.2025. od 08:00 do 16:00h Parking u Trgovačkoj ulici (iza A1-UP1 i A1-UP2) – 19.10.2025. od 08:00 do 17:00h Krak ulice Jovana Stojanovića (iza trafostanice) – 20.10.2025. od 08:00 do 10:00h Krak ulice i parking u ulici Jovana Stojanovića (kod skloništa) – 20.10.2025. od 10:00 do 16:00h Parking ulice oko SC „Topolica” – 21. i 22.10.2025. od 08:00 do 18:00h Takođe, privremeno će biti zabranjeno parkiranje motornih vozila na parkingu preko puta Pionirskog parka u Ulici Branka Čalovića 16. i 17.10.2025. zbog ugradnje sistema za detekciju slobodnih parking mjesta. - Molimo sugrađane za razumijevanje i zahvaljujemo na strpljenju dok traju radovi - poručuju iz opštine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251015211028_3347338564c72fa567128f5132b0b8014d52f36c43b32326f166df81efcc0601.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251015211028_3347338564c72fa567128f5132b0b8014d52f36c43b32326f166df81efcc0601" data-rendition-name="original" width="1501" height="1876" loading="lazy" alt="red vožnje"></figure>

Privremena zabrana saobraćaja i parkiranja na parking prostorima u Baru

Vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin Kurti ponovo je zatražio od Evropske komisije da što prije preda upitnik za članstvo i dodijeli Kosovu status kandidata za prijem u Evropsku uniju.
Kurti je taj zahtjev iznio na sastanku sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, koja je danas boravila u Prištini.
U saopštenju Vlade Kosova navodi se da je Kurti zahvalio Fon der Lajen na, kako je istakao, „angažovanju i kontinuiranoj podršci evropskom putu Kosova“. Dvoje zvaničnika razgovarali su o produbljivanju odnosa Kosova i EU, kao i o reformama, vladavini prava, bezbjednosti, demokratskom razvoju i ekonomskom rastu.
Kurti je, kako se dodaje, govorio i o lokalnim izborima održanim prošle sedmice, koji su, prema njegovim riječima, bili slobodni, demokratski i u skladu sa najvišim evropskim standardima.
- Naglasio je značaj uredne tranzicije vlasti u opštinama u kojima će doći do promjene uprave, uz puno poštovanje Ustava i zakona Republike Kosovo, kao i posvećenost Vlade zaštiti demokratskih procesa od bilo kakvog spoljnog miješanja - navodi se u saopštenju.
Kako bi se ojačala ekonomska saradnja sa EU u okviru inicijative Single Market Highway, Kurti je Fon der Lajen uručio tri zvanična pisma o interesovanju Kosova za započinjanje strateškog dijaloga u tri ključna sektora: poljoprivredi, informacionim i komunikacionim tehnologijama (IKT) i odbrambenoj industriji – oblastima u kojima, kako se navodi, Kosovo vidi komparativnu prednost i visoki razvojni potencijal.
Kosovo je bilo pretposljednja stanica turneje predsjednice Evropske komisije po Zapadnom Balkanu. Fon der Lajen je u Prištinu stigla nakon posjete Srbiji, a prethodno je boravila u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, dok je iz Prištine otputovala u Sjevernu Makedoniju.

Kurti: Evropska komisija treba da preda upitnik za članstvo i dodijeli Kosovu status kandidata

Svijet se još oporavlja od razornog iskustva s pandemijom COVID-19, a stručnjaci upozoravaju da nas nove prijetnje čekaju iza ugla. Posljednjih mjeseci nekoliko međunarodnih institucija objavilo je zabrinjavajuće analize i mjere s jasnom porukom: nova pandemija nije hipotetički scenario, već epidemiološka izvjesnost – i samo je pitanje vremena kada će izbiti. Klimatske promjene, ljudski uticaj na životnu sredinu i globalna povezanost društava otvaraju vrata patogenima koji se brzo šire preko kontinenata.
U aprilu ove godine, direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Gebrejesus poslao je dramatično upozorenje: nova pandemija neizbježno će se dogoditi i globalna zajednica mora biti spremna na nju. Možda će nastupiti za dvadeset godina, ali isto tako može izbiti i sjutra. Gebrejesus je podsjetio na iskustvo sa COVID-om, tokom kojeg je, prema zvaničnim podacima, umrlo oko sedam miliona ljudi, dok se procjenjuje da je stvaran broj žrtava dostigao i 20 miliona. Poruka je jasna - svijet više ne smije sebi dopustiti da ga iznenadi novi talas globalne zaraze.
Upravo iz tog razloga SZO je u septembru revidirala međunarodna zdravstvena pravila kako bi ojačala spremnost država članica. Novi okvir omogućava Organizaciji da proglasi „vanredno stanje zbog pandemije“ kao najviši nivo uzbune kada se pojavi virus koji prijeti širenjem preko granica i ugrožava zdravstvene sisteme i ekonomiju. Cilj je podstaći brzu i koordinisanu reakciju, ali odluke o sprovođenju mjera – poput zatvaranja granica, obaveznog vakcinisanja ili karantina – i dalje ostaju u nadležnosti pojedinačnih država.
Revidirana pravila zahtijevaju od članica da razviju kapacitete za rano otkrivanje, praćenje i suzbijanje patogena, kao i da osnuju nacionalna tijela za koordinaciju. Poseban akcenat stavljen je na borbu protiv dezinformacija, koje su se tokom pandemije COVID-19 pokazale jednako opasnima kao i sam virus. Uz to, u junu je više od 190 država potpisalo novi sporazum o pandemijama, kojim se nastoji obezbijediti pravedna distribucija vakcina, ljekova i medicinske opreme u kriznim situacijama.
Dodatnu težinu ovim mjerama daje istraživanje Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije (JRC), objavljeno u julu u časopisu Science Advances. Naučnici su pomoću mašinskog učenja i satelitskih podataka izradili globalnu mapu rizika od zoonotskih bolesti – onih koje se prenose sa životinja na ljude i imaju potencijal da prerastu u pandemije.
Rezultati su zabrinjavajući: čak 9,3 odsto svjetske kopnene površine nalazi se u visokom ili veoma visokom riziku. Najugroženija područja su Latinska Amerika (27,1 odsto površine) i Okeanija (18,6 odsto), a slijede Azija (6,9 odsto) i Afrika (5,2 odsto). Evropa (0,2 odsto) i Sjeverna Amerika (0,08 odsto) za sada su relativno bezbjedne, ali globalna povezanost znači da se opasnost može brzo preliti s jednog kontinenta na drugi. Oko tri odsto svjetske populacije živi u zonama visokog rizika, a čak 20 odsto u područjima srednjeg rizika.
Na spisku prioritetnih bolesti koje SZO smatra potencijalnim okidačima pandemije nalaze se ebola, zika, krimsko-kongoanska hemoragijska groznica i još nekoliko virusa koji se šire u sredinama pogođenim klimatskim i ekološkim promjenama. Posebno zabrinjava što studija potvrđuje ključnu ulogu ljudskih aktivnosti u povećanju rizika: krčenje šuma, povećanje stočnog fonda, urbanizacija, gubitak biodiverziteta i klimatske promjene zajedno stvaraju idealne uslove za širenje patogena.
Iako su globalne mape rizika i prediktivni modeli sve precizniji, zdravstveni sistemi mnogih zemalja teško prate tempo. Na primjer, istraživanje JRC-a pokazuje da su Papua Nova Gvineja i Kongo među najugroženijima, jer im je spremnost na odgovor minimalna. Takav raskorak između prijetnji i mogućnosti reakcije otvara prostor za katastrofalne posljedice. Zato autori studije naglašavaju potrebu za integrisanim pristupom: jačanje zdravstvenih kapaciteta, prilagođavanje klimatskim promjenama i održivo upravljanje zemljištem moraju biti povezani u jedinstvenu strategiju.
Evropa, iako relativno bezbjedna, putem Agencije za pripravnost i odgovor na zdravstvene hitne situacije (HERA) već razvija medicinske protivmjere i logističke kapacitete. Naglasak je na virusima čija je povezanost s klimatskim promjenama posebno izražena – poput ebole ili zike – jer njihova učestalost raste s porastom globalne temperature i promjenama u obrascima padavina.
Gebrejesus je u aprilu sažeo ključni problem: ne znamo kada će se dogoditi nova pandemija. Možda će se virus pojaviti u udaljenoj tropskoj šumi pa će mu biti potrebno decenijama da se proširi, a možda će već sjutra, u globalizovanom i povezanom svijetu, pronaći put do miliona ljudi u roku od nekoliko nedjelja. Upravo zato SZO, EU i naučna zajednica insistiraju na stalnoj pripravnosti i međunarodnoj solidarnosti.
<h2>Sistemi kasne za prijetnjama</h2>
Iskustvo pandemije COVID-19 pokazalo je koliko su ljudski životi, ekonomije i društva krhki pred nevidljivim neprijateljem. Uprkos napretku medicine, vakcinama razvijenim u rekordnom roku i ogromnim ulaganjima, cijena zakašnjelih reakcija mjerena je milionima izgubljenih života i bilionima eura ekonomskih gubitaka.
Ako nova pravila, sporazumi i naučna upozorenja dobiju političku i društvenu težinu, svijet bi mogao izbjeći najgore posljedice budućih pandemija. Ali ako ih ignorišemo, vrlo je vjerovatno da će se ponoviti scenario u kojem iznenađeni i nespremni ulazimo u novu globalnu zdravstvenu krizu. Poruka je jednostavna, ali ne i utješna: nova pandemija će se sigurno dogoditi. Sve ostalo zavisi od toga hoćemo li je dočekati spremni.
No, pripravnost nije samo pitanje zdravstvenih sistema i međunarodnih institucija. Ona uključuje i svakodnevni život građana - od povjerenja u nauku i vakcine, preko borbe protiv dezinformacija na društvenim mrežama, do spremnosti lokalnih zajednica da poštuju mjere koje mogu spasiti živote. Pandemije su ogledalo društava: pokazuju koliko su solidarna, koliko vjeruju stručnjacima i koliko su sposobna brzo reagovati u krizi. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da su ulaganje u obrazovanje, transparentnu komunikaciju i jačanje povjerenja u institucije jednako važna odbrana kao i laboratorije i bolnice. Na kraju, svijet će novu pandemiju dočekati spreman samo ako u tom zadatku učestvuju i vlade, i naučnici - ali i sami građani.

SZO, EU i naučici upozoravaju: Nije pitanje hoće li, nego kada će izbiti nova pandemija

Ko je kriv odgovaraće, niko ne može pobjeći od odgovornosti. Ako budemo došli do toga da se ono što je dio postupka nađe u medijima i da to bude predmet javne poruge i diskreditacije - svako je onda predmet: i ko je u ovoj sali i ko nije - poručio je lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković tokom sjednice Skupštine a govoreći u posljednjoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Toga, podvlači on, ima na pretek.
- Kada bismo mi počeli da objavljujemo što misle predstavnici parlamentarne većine jedni o drugima - vjerujte mi da ne bi bilo prijatno. Kada bismo govorili o određenoj aferi u Beranama, mislite li da bi bilo prijatno da to izađe u javnost? Što se dešavalo u Češkoj u određenim motelima? Mislite li da takvi snimci treba da ugledaju svjetlo dana i da ne treba imati moralni kompas ili kod đe treba kazati ovo je granica ili linija preko koje ne treba otići? Mislite li da ne znamo što se dešava po hotelima u Beogradu? Mislite li da ne znamo ko se na tim adresama sastaje i raspravlja o Crnoj Gori? Mislite li da ne znamo ko je predmet ucjena različite prirode i da to ne treba da ugleda svjetlost dana? Mislite li da ne znamo što se priča po bazenima u Zeti đe prisustvuju određeni tužioci? Mislite li da ne znamo kako su određeni tužioci umiješani u određene kriminalne radnje koje se tiču šverca cigareta? - pitao je Živković.
Pošto je, kako je rekao, brana pukla sad ćemo, poručuje Živković, gledati sve.
- Treba sve o nama da izađe to kraja i nije nikakav problem - jer neka mi neko u ovoj prostoriji ljudski kaže da nema neku poruku sa nekim biračem koju nije razmijenio kao što se navodi u naredbi za istragu. Ovo ne govorim kao političar nego kao čovjek. Ako smo došli do toga: onda će 90 odsto političke scene završiti u zatvoru. Ovdje je neko sebi u tužilaštvu ispisao novu optužnicu đe se tajne informacije saopštavaju medijima koji treba da služe za diskreditaciju političkih subjekata i na taj način preuređuje politička scena - naglasio je Živković.
Izdržaće, poručuje, udar što se tiče politike.
- Oni koji danas u tužilaštvu misle da ne postoji nešto iznad zakona - postoji - u Crnoj Gori su to običaj i tradicija. Za nas običaj i tradicija imaju mnogo veću vrijednost nego zakon. Mi smo spremni u ovoj bici da idemo do kraja. Što god bila posljedica naše borbe: bila to smrt ili zatvor. Ko udari jednom na čast ovih ljudi, budite sigurni da ćemo odgovoriti mnogo žešće nego što iko misli - zaključio je Živković.

Živković: Mislite li da bi bilo prijatno da u javnost izađe što se dešavalo u motelima u Češkoj, da su određeni tužioci umiješani u radnje koje se tiču šverca cigareta, ko je predmet različitih ucjena?

Vučinić, Radović i Jovanović bez podrške u parlamentu za sudijsku poziciju u Ustavnom sudu

Odbrana suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića je toliko frapantna i ona zaslužuje da se danas ukine pritvor i bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i bivšem policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću. Čađenović je iz svoje tašne izvadio optužnice koje je kao tužilac podigao protiv vođa kavačkog klana upravo u periodu za koji SDT tvrdi da je on postao član tog istog klana, poručio je u izjavi za TV E, advokat Zoran Piperović.
&nbsp;„U periodu kada tužilaštvo Čađenovića tereti da je postao član grupe Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, on pokazuje optužnice koji je u tom periodu njih procesuirao i to za krivična djela za koja se može izreći maksimalna kazna od 40 godina. Kada povežemo taj fakat sa faktom da je u spojenoj optužnici gdje ga nema, a tu je član Lazovićeve grupe, isto pomagao kavačkom klanu i formirana je sa tim narativom kod Lazovića, onda vidite svu apsurdnost danas“, rekao je branjenik Zorana Lazovića.
Ovo je za vjerovali ili ne, smatra Piperović. Pitao se i kakav bi, da su u sudnici bili lider GP URA Dritan Abazović, poslanik Demokrata Boris Bogdanović, bio njihov komentar kada bi čuli odbranu Čađenovića.
„Ne znam kako će iz ovoga časno da se izađe, da se više neko ne bruka. Samo jednu stvar sam pomislio dok sam slušao iznošenje odbrane Čađenovića – zašto nema u sudnici recimo Abazovića, Bogdanovića i još par ovih ljudi da čuju ovo, i da ih čovjek pita – izvinite, poslije ovoga imate li komentar, jeste li dobro, sjećate li se šta ste pričali, koje ste narative uvodili, cijelu ste politiku vodili na ovome predmetu. Ja vam tvrdim da poslije ovoga čovjek ostaje bez teksta“, istakao je advokat.
Prema njegovom mišljenju, nakon iznošenja odbrane suspendovanog tužioca, nikome ne može biti dobro, pa ni sudskom vijeću.
„Mi smo ovo isticali i na potvrđivanju optužnice, nije pomagalo ništa. Evo sad je čovjek rekao javno, vi ste tu mediji – pomognite, da neki čuju ako žele da čuju“, dodao je.
Ponovio je da je Čađenović iz tašne izvadio i rekao – „evo šta sam uradio u periodu za koji me terete“.
„U kojim je bio tužilac protiv ljudi čiji je postao član, zbog čega je suspendovan, bio u pritvoru, zbog čega je kao treći ubačen u grupu Zorana Lazovića, pa taj OKG fiktivni drži i dalje Lazovića u pritvor. Jedna „vesela“ saznanja koja ovu državu čine ne tužnom, nego besudnom“, zaključio je Piperović.

Frapantna odbrana Čađenovića; Piperović: SDT ga tereti da je postao član kavačkog klana u periodu kada je podigao optužnice protiv njih

Kreatori optužnice naveli su skupinu neistina da sam postao član kriminalne organizacije jednog od vođa kavčana Radoja Zvicera, da protiv njega i ostalih visokorangirnah članova iz tog mafijaškog klana nijesam pokretao postupke, podizao optužnice i da sam ih štitio. U periodu kada sam postao navodi član te grupe od 2020. do 2022. godine podigao sam tri optužnice i u tim aktima su Zvicer, Slobodan Kašćelan, Duško Roganović i više osoba koje sam optužio za najteža krivična djela, a za koja je zaprijećena maksimlan kazna- kazao je u Višem sudu u nastavku odbrane suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Njega Tužilaštvo tereti da je radio u interesu te mafijaške grupe a osim njega na optuženičkoj klupi su i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Čađenović je na ročištu detaljno analizirao preostale četiri tačke optužnice ističući da su kreatori iznijeli neistine.
- Činjenično stanje ne podržava tezu da sam štitio Zvicera i ostale. Te zaključke ne podržava nijedan dokaz koji je tretiran u optužnici a biće dokaza koje svoje mjesto nijesu našli u optužnici i koji govore suprotno - kazao je Čađenović.
Jasno je, prema njegovim riječima, da nikada nije postao član nijedne kriminalne organizacije, već suprotno da je "gonio, procesuirao sve osobe za koje je postojala osnovana sumnja da su počinile neko krivično djelo iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva.
- Kod mene nije bilo povlašćenih, niti je bilo osoba kojima sam učinio neku uslugu. Odluke sam doniosio na osnovu svog znanja,dokaza i na osnovu ovlašćenja koja su mi data ZKP-om - rekao je Čađenović.
Dok je bio specijalni tužilac, ukazao je sudskom vijeću kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović, da je podnio više od 40 optužnica i sve su potvrđene.
On je zatražio da sud izvrši uvid u te optužne akte.
U tim optužnicama procesuirao je osobe iz kavačke, škaljarske grupe i osobe koje za koje je postojala sumnja da su počinila krivična djela iz nadležnosti SDT.
- Ponavljam podizao sam i pokretao postupke protiv osoba iz kavačke kriminalne grupe. Ili ja nijesam shvatio ulogu u kriminalnoj organizaciji ili organizator nije obavijestio svoje saradnike da sam im i ja član. Prvi sam tužilac koji je procesuirao osobe iz te grupe i to je predmet još iz 2016. godine - naveo je Čađenović.
Iako taj period nije obuhvaćen optužnicom on je taj podatak naveo da bi, kako je rekao, pokazao kakav je odnos bio prema njegovom navodnom nalogodavcu (Zviceru) od tada pa sve dok je radio.
On je podsjetio kako su u porukama članovi tog klana govorili o njemu, kakve monstruozne prijetnje iznose da će ga ubiti, osakatiti...Čađenović je upitao da li se tako govori o osobi koja ih štiti?!
On je ustvrdui da kad je pristigla skaj komunikacije prioritet su bila teška krivična djela. Smatrao je, kako objašnjava, da osim poruka treba da postoje i materijalni dokazi koji će potkrijepiti to što proizilazi iz tih razgovora.
-Kada su stigle skaj komunikacije naložio sam Odsjeku za organizovani kriminalne da sistematizuju sve podatke o nestalim i ubijenim osobama a što nijesmo riješili. Više od 25 predmeta je navedeno u tim dokumentima i proslijedili smo ih Europolu na pretragu podataka. Na tom spisku ćete naći gdje su potencijalni izvršioci osobe iz kavačkog klana. Eto tako sam ih štitio - naglasio je suspendovani tužilac. Objasnio je da je za te predmete a u razgovoru sa tadašnji direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom formiran istražni tim koji će napraviti taj spisak.
Čađenović je naveo i da za vrijeme koje mu se ootužnicom stavlja na teret realizovao tri predmeta za pokušaj ubistva Milića Šakovića, ubistvo Nikole Stanišića i predmet za ubistvo Hodžića i Spahića.
- Tužilac je kreirao fantaziju koja nema utemeljenje u dokazima. Da sam štitio Zvicera i članove te grupe je prevara kreatora optužnice da sam bilo što radio u njihovom interesu, uklanjao izveštaj Europola, prekrajao ih po svojoj volji i izostavljao određene komunikacije. Ovo je najveća laž kreatora optužnice - kazao je Čađenović.
Kategoričan je bio da se sve komunikacije nalaze u spasima predmeta konstatujući da policija prilikom pretresa njegove kancelarije nije evidentirala predmete koji su bili u radu, dokumentaciju a nijesu ni "vidjei desktop na kojem je radio svakodnevno".
Suđenje se nastavlja 20. oktobra kada će Čađenović nastaviti odbranu.

Tag: ruski-udari

Ukrajina bez struje poslije ruskih udara

Ugašeno 1.400 prevarantskih sajtova

Privremena zabrana saobraćaja i parkiranja na parking prostorima u Baru

Kurti: Evropska komisija treba da preda upitnik za članstvo i dodijeli Kosovu status kandidata

SZO, EU i naučici upozoravaju: Nije pitanje hoće li, nego kada će izbiti nova pandemija

PRATITE TVe UŽIVO