<p>(S)avetnica: Kad je došlo stani - pani...<br/>
<br/>
Emisiju Na kraju dana možete pratiti svakog radnog dana od 20 sati.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Ftve_montenegro%2Freel%2FDPMi6EFjOqM%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

(S)avetnica: Kad je došlo stani - pani...

<p>(S)avetnica je ovoga puta imala neobičan poziv.&nbsp;</p>
<p>Šta je imao da joj poruči četnički komandant Pavle Đurišić pogledajte i poslušajte u video emitovanom u emisiji "Na kraju dana".</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDO6hZGYjPub%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(S)avetnica: Bio je poziv koji se ne odbija

<p>I (S)avetnica bi da se kandiduje za Trinaestojulsku nagradu.</p>
<p>Ona je, podstaknuta poezijom ovogodišnjeg dobitnika Trinaestojulske nagrade <b>Bećira Vukovića</b>, negatora Crne Gore i crnogorske nacije, odlučila da se sama prijavi za najveće državno priznanje i ispita koji su kriterijumi.</p>
<p>Pogledajte: </p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4U9X9FuH0NY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(S)avetnica i kandidatura za Trinaestojulsku nagradu (VIDEO)

<p>(S)avetnica se vratila na Televiziju E!</p>
<p>Pogledajte na koji način je poželjela srećan početak rada Vladi Crne Gore.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDOEcm-5jOwY%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

TV E: (S)avetnica poželjela Vladi srećan početak rada

<p>(S)avetnica ima krizu identiteta.</p>
<p>Pogledajte novi video:&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXG5f9LLCntA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(S)avetnica ima krizu identiteta (VIDEO)

<p>(S)avetnica je danas održala press konferenciju ispred zgrade Vlade.</p>
<p>Pogledajte šta je imala da poruči:</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdT3EaYcUqMM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: (S)avetnica održala konferenciju ispred Vlade

<p>Novu epizoda (S)avetnice pod nazivom: "(S)avetnica i protokol u mimohodu" prikazana je večeras na Televiziji E.</p>
<p>Emisiju Na kraju dana možete pratiti svakog radnog dana od 20 sati.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZ9vH9FzOZzY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(S)avetnica i protokol u mimohodu

<p>Novu epizodu (S)avetnice pod nazivom: "Ministarka sako mijenja ali namjeru nikada" možete pogledati večeras na TV E.<br/>
<br/>
Emisiju Na kraju dana možete pratiti svakog radnog dana od 20 sati.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DG_RhZEsmGew&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(S)avetnica: Ministarka sako mijenja ali namjeru nikada

<p>Pogledajte šta (S)avetnica ima da kaže o izborima u Nikšiću - slava im i milost!</p>
<p>Emisiju "Na kraju dana" možete pratiti radnim danima od 20 sati na Televiziji E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8cIjxPJGKnc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: (S)avetnica o izborima u Nikšiću - slava im i milost!

<p>(S)avetnica i njen habibi Temeljni zaključili da Crna Gora nije na prodaju sem kada je oni izdaju.</p>
<p>Emisiju Na kraju dana možete pratiti radnim danima od 20 sati.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D43fGsDAn0Bg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(S)avetnica i njen habibi Temeljni zaključili da CG nije na prodaju - sem kada je oni izdaju

<p>Vjerujem da je snaga u umrežavanju i međusobnoj podršci, jer svi dijelimo isti cilj: da obrazovanje učinimo dostupnim, kvalitetnim i jednakim za svako dijete - poručio je učitelj Sava Kovačević i organizator Međunarodne konferencije „Svijet obrazovanja briše granice“ koja je u Baru, u hotelu Princes, okupila oko 100 nastavnika, direktora i obrazovnih lidera iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Hrvatske.</p>
<p>Ovaj događaj je organizovala Asocijacija lidera i nastavnika ANN&amp;LN sa prostora Zapadnog Balkana, s ciljem da se podstakne dijalog o budućnosti obrazovanja u digitalnom dobu.</p>
<p>Kako su saopštili organizatori, ovogodišnja tema, „Vještačka inteligencija u obrazovanju“, otvorila je mnoga pitanja o ulozi nastavnika, etici primjene tehnologije i važnosti očuvanja ljudskog pristupa učenju, a učesnici su kroz interaktivne radionice, panele i razmjene iskustava, zajednički promišljali kako obrazovanje može izgledati danas iz šest različitih uglova: nastavnika, učenika, roditelja, škole, zajednice i tehnologije.</p>
<p>Iz Srbije je stigla, učiteljica <b>Željana Radojičić Lukić</b>, koja je poručila da je željela da poveže nastavnike i pokaže da je saradnja jača od razlika.&nbsp;</p>
<p>- Posebno mi je drago što su crnogorski nastavnici prepoznali tu ideju i što je Crna Gora ponovo domaćin ove posebne konferencije. Kada se ljudi upoznaju i razumiju, nestaju predrasude, rađaju se poštovanje i mir - naglasila je ona.</p>
<p>Za <b>Mirsadu Šabotić</b>, nastavnicu iz Rožaja, konferencija ima i dublji smisao.</p>
<p>- Ova konferencija nije samo skup o obrazovanju, već prostor koji promoviše ljudskost, empatiju i vrijednosti što čine osnov svakog istinskog učenja - ocijenila je ona.</p>
<p>Učesnica iz Bosne i Hercegovine, <b>Žanela Paži</b>, već šesti put dio je ovog događaja.</p>
<p>- Čast mi je i veliko zadovoljstvo što sam šesti put dio ovog divnog susreta. Tema Vještačka inteligencija u nastavi izuzetno je važna, jer mijenja tradicionalnu ulogu nastavnika i traži razmišljanje, kreativnost, timski rad i etički pristup. Zato smo ovdje, da učimo, sarađujemo i zajedno rastemo - navela je Paži.</p>
<p>Svoje očekivanje podijelila je i <b>Milica Petklieva</b>, koja nosi titulu najbolje nastavnice iz Skoplja.</p>
<p>- Konferencija u Baru je donijela novu energiju kroz razmjenu stručnih iskustava, saradnju sa kolegama iz regiona i sticanje znanja koja će obogatiti naš rad u učionici. Odlučila sam se da učestvujem jer vjerujem u snagu profesionalnog povezivanja i zajedničke ideje koje mogu unaprijediti obrazovanje u svim našim državama - rekla je ona.</p>
<p>Ovaj skup je, cijeni nastavnica, više od konferencije.</p>
<p>- Ovo je prilika za iskreno druženje, podršku i osjećaj da svi pripadamo jednoj velikoj nastavničkoj porodici - dodala je Petklieva.</p>
<p>Učitelj Sava Kovačević je poručio da razlike nestaju kada se ljudi povežu.&nbsp;</p>
<p>- Ostaje ono najvažnije, zajednička želja da djeci pružimo svijet u kojem će učiti srcem i razumom - zaključio je on.</p>
<p>Organizatori su naglasili da će, tokom četiri dana konferencije, učesnici stvarati mrežu znanja, razumijevanja i podrške, pokazujući da obrazovanje nadilazi granice država i jezika.</p>

„Svijet obrazovanja briše granice“: Crna Gora domaćin događaja koji povezuje učitelje iz regiona

<p>Dok se Ministarstvo javnih radova i lokalna uprava u Bijelom Polju međusobno prepucavaju i traže krivce za nedostavljanje projekata, upirući prstom jedni u druge, mi iz Stranke evropskog progresa poručujemo da još uvijek nije kasno da se stvari isprave - poručio je<b> </b>predsjednik Opštinskog odbora te partije <b>Admir Mustajbašić</b>.</p>
<p>Bijelo Polje, podvlači on, ne smije biti talac birokratskih propusta i političkih razlika.</p>
<p>- Još postoji način da se projekti našeg grada nađu u kapitalnom budžetu, i to amandmanskim djelovanjem svih poslanika iz Bijelog Polja, bez obzira na to kojoj partiji pripadaju. Moramo da pokažemo da znamo da se ujedinimo kada je u pitanju interes našeg grada - poručio je on.</p>
<p>Ne treba im, kaže, nova epizoda međusobnih optužbi - već serija pametnih poteza.</p>
<p>- Pozivamo sve bjelopoljske poslanike - i iz vlasti i iz opozicije, da sjednu za isti sto i amandmanima isprave ono što je, ako jeste, propušteno u administraciji. To je jedini pravi test - ko zaista misli dobro svom gradu, a ko se samo deklarativno zalaže za to - naveo je Mustajbašić.</p>
<p>Vrijeme je, cijeni on, da se spusti lopta.</p>
<p>- Da se zaborave sujete i da se izborimo za fer odnos prema gradu koji zaslužuje mnogo više. Stranka evropskog progresa vjeruje da Bijelo Polje može i mora biti primjer jedinstva, a ne novih podjela. Ako se bude timski djelovalo još se može izboriti da naši projekti uđu u kapitalni budžet. Bijelo Polje i naši sugrađani moraju biti iznad svih naših razlika - naglasio je on.</p>
<p>To je, dodaje, poruka koju očekuju i oni koji su ih birali. </p>
<p>- I oni koji će nas birati sjutra - zaključio je Mustajbašić.</p>

Mustajbašić: Još postoji način da se projekti Bijelog Polja nađu u kapitalnom budžetu, moramo pokazati da znamo da se ujedinimo

<p>Politički vlastodršci u Crnoj Gori ne haju za opasno povampirenje ideologija fašizma, nacizma, ksenofobije, revizije istorije, glorifikacije zločina i presuđenih ratnih zločinaca - jer mnogi od njih upravo promovišu ideologije zla, mržnje, ubijanja, etničkog čišcenja.</p>
<p>To je aktivistkinja mirovnog i feminističkog pokreta <b>Aida Petrović</b> ocijenila povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma koji se danas obilježava širom svijeta kao sjećanje na „Kristalnu noć“ u kojoj je 9. novembra 1938. u Njemačkoj počeo veliki progon Jevreja i označio početak organizovanog i javno podržanog progona Jevreja koji je završen ubistvom šest miliona nedužnih muškaraca, žena i djece, te oko pet miliona Slovena, Roma, osoba sa invaliditetom, LGBT osoba, političkih predstavnika i ostalih grupa.</p>
<h2>NEDOVOLJNA OPOMENA</h2>
<p>Petrović je ustvrdila da zločini iz najmračnijih razdoblja čovječanstva nijesu bila dovoljna i ozbiljno shvaćena opomena da se spriječi ponavljanje sličnih događaja, o čemu svjedoče ratovi, zločini i srebrenički genocid devedesetih god na prostorima bivše Jugoslavije.</p>
<p>- Devedestih godina su nacionalistčki, šovinistički i fašistički izdanci retrogradnih politika započeli krvavo kolo uz oganj mržnje različitih i drugačijih po vjerskoj, nacionalnoj i bilo kojoj drugoj osnovi koja se nije uklapala u njihovu zločinačku i ratno huškačku ideologiju krvi i tla - navela je ona.</p>
<p>Podvukla je da brutalna borba i ratna mašinerija ni danas ne miruje u svijetu.</p>
<p>- Pa se i danas na više frontova odvijaju ratne „igre“ najmoćnijih, u kojima stradaju mnogobrojni ukrajinski civili nakon ruskog ratnog pohoda na ovu nezavisnu državu. Pred očima cijelog svijeta, koji većinski ćuti, traje genocid nad nedužnim palestinskim civilima. Fašistički oblici uništavanja ljudi i država dobija sve veći zamah što zabrinjava i ujedno podsjeća da borba protiv retrogradnih ideologija mora biti permanentna i zahtijeva mobilizaciju svih građana/ki - jasna je Petrović.</p>
<h2>KSENOFOBIJA NA POLITIČKOM ŠVEDSKOM STOLU</h2>
<p>U odnosu na Crnu Goru, ocijenila je da ima političkih subjekata i javnih ličnosti koji su, u svojim namjerama, prešli na veći nivo podsrekavanja govora mržnje, sijanja straha i gušenja kritičke javne riječi.</p>
<p>- Te su otpočeli sa postavljanjem spomenika ratnim zločincima i mrziteljima različitih na javnim mjestima, kao svojevrsnu opomenu svima koji ne misle kao oni ili ih u zlokobnim naumima ne podržavaju - navela je Petrović.</p>
<p>U skoro potpunoj odsutnosti lične i političke odgovornosti politička elita nam je, ističe ona, skoro na politički švedski sto ponudila ksenofobične, zastrašujuće urlike razjarene mase podgoričkim ulicama.</p>
<p>- Koji su, umjesto da osude individualne počinioce nedavnog nemilog incidenta na osnovu argumenata, prozivali čitav jedan narod kličuci njegovom progonu i pozivajući na linč... A onda su se ulicama Podgorice, Bara, Herceg Novog, rasula razbijena stakla sa izloga radnji turskih državljana. Gorjela su njihova auta, lokali, privođeni turski građani i postrojavani uza zid zgrada sa podignutim rukama. To je neodoljivo podsjećalo na događaje koji su predhodili Drugom svjetskom ratu - ocijenila je Petrović.</p>
<p>Da bi „ugođaj“ bio potpun kao u „kristalnoj noći“, vlast je, kaže ona, vjerovatno u „euforičnom zanosu“ dok je „razgonila Turke na buljuke“ zaboravila da ih oblježji žutom, bijelom, zelenom ili nekom drugom trakom da bi se znalo ko su „oni“ - a ko smo „mi“.</p>
<p>- Veličanje ratnih zločinaca i njihovih sramnih i varvarskih zločina, stavljanjem njihovih zločina na pijedestal dobročinstva umjesto zla i osude, prekid filmskog festivala zbog albanskog jezika, prebijanje đece iz BiH, sve podržano i praćeno „hitovima“ ,,leleču Turci, kukaju bule“, „nož, žica, Podgorica“ je slika posrnulog crnogorskog društva koje sve dublje tone u podjele, govor mržnje i različite fašističke i ksenofobične oblike - naglasila je Petrović.</p>
<h2>RELATIVIZOVANJE POKRETA</h2>
<p>Svako društvo, pa i crnogorsko, mora, poručuje Petrović, pravovremeno, ozbiljno i odgovorno pristupiti preventivnoj otpornosti na različite oblike fašizma i svih oblika nazadnih i retrogradnih koncepata koji utiru put ponavljanju zločina iz bliže i dalje nam istorijske prošlosti.</p>
<p>- Zabrinjavajući su i nedopustivi pokušaji revizije istorije koji u Crnoj Gori skoro da imaju pojavni - a ne pojedinačni oblik - posebno kada dolaze, ili kada se prihvataju od strane političkih subjekata ili donosioca odluka, koji direktno narušavaju temelje antifašističkih vrijednosti Crne Gore - navela je Petrović.</p>
<p>Tome, kaže ona, uveliko doprinosi i relativizovanje fašističkih i antifašističkih pokreta.</p>
<p>- Čime se dodatno doprinosti strahu i neizvijesnosti u društvenom okruženju - zaključila je Petrović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcutanje-na-opasne-narative-je-dozvola-da-se-sire-protiv-fasizma-se-uvijek-mora-dici-glas-a-institucije-da-daju-jasan-otklon-od-svih-oblika-mrznje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mnogi politički vlastodršci ne haju za opasno povampirenje ideologija fašizma jer to i promovišu

<p>Ministarstvo finansija Hrvatske raspisalo je upis novog izdanja trezorskih zapisa, koje će u prvom krugu moći da kupe i građani.</p>
<p>Prema informacijama iz Ministarstva finansija, cilj je prikupiti 1,2 milijarde eura uz godišnju stopu prinosa od 2,6 odsto, s dospijećem 19. novembra naredne godine.</p>
<p>Period ponude imaće dva kruga upisa, od kojih je prvi namijenjen građanima, a drugi direktno institucionalnim ulagačima, prenosi Klix.ba.</p>
<p>Zainteresovani građani će u prvom krugu moći da upišu trezorske zapise putem mreže poslovnica FINE i putem digitalne platforme Ministarstva finansija za hartije od vrijednosti, pristupom veb ili mobilnoj aplikaciji M-RIZNICA.</p>
<p>Ovo će ujedno biti 17. izdanje hartija od vrijednosti države koje će moći da kupe građani.</p>
<p>- Građani tako trenutno drže više od 8,5 odsto javnog duga, pri čemu su kroz dosadašnja izdanja učestvovali s više od 340 hiljada ponuda ukupne vrijednosti veće od 11,2 milijarde eura. Izdanjima 'narodnih' hartija od vrijednosti građanima je tako usmjereno više od 320 miliona eura kamata - navodi se u saopštenju.</p>

Hrvatska prikuplja 1,2 milijarde eura putem trezorskih zapisa

<p><b>07.11.</b></p>
<p><b>22:00h</b></p>
<p>Najvjerovatnije je da su glasači Demokrata kao ona publika koja gledajući in vivo ili na TV mađioničara vjeruje da on zbilja može da uradi ono što im izgleda da radi.</p>
<p>Kako drugačije objasniti onako opuštene i lagodne nastupe Bogdanovića u kojima prijeti pesnicama države, jurišom države, kako će mjaukanje odlijegati planinama kad neki krenu na neke.</p>
<p>Zar im članstvo ne misli da je Koprivica zbilja naplatio 28 miliona poreza.</p>
<p>Zamislite da ti ljudi mrze crnogorska drva za ogrijev i da im misle isto što i Bemaxu, koji CG budžetu najviše daje.</p>
<p>Niko se od Crnogoraca ogrijao ne bi.</p>
<p>Naša je sreća što je njima ishod svega onoga što rade i čime prijete - nepoznat.</p>
<p>A nepoznat im je nezavisno od sile kojom prijete, spinovanja, neznanja, brutalnog targetiranja i svega drugog na čemu im počiva trud.</p>
<p>Mržnja je najveći beskraj. Koja ne trpi razloge.</p>
<p>Na negativnoj emociji niko nije uspjeh sazidao i takav primjer kroz istoriju ne poznajete.</p>
<p>P.S: Plašim se života koga bih bio prinuđen da se stidim. Ili dođem u situaciju da se samoubistvom sačuvam.</p>
<p>P.S. 1: Od nepismenosti se vremenom može i neka pristojna vrlina napraviti.</p>
<p>Od polupismenosti se niko još nije spasio.</p>
<p>Posebno ako je stečena diplomom, recimo, u okolini Mrčajevaca.</p>

Nepoznat ishod

<p>Smrt vojnika Dejana Božovića u avgustu, tokom velikih požara koji su pogodili Crnu Goru, nije i nikad neće biti zaboravljena. Snažna reakcija društva bila je lijek na ranu koja i dalje boli. Braća Šahović pokrenula su akciju prikupljanja pomoći, organizovan je i humanitarni marš, a Dejan je odlikovan ordenom za hrabrost.</p>
<p>Crnogorska porodica iz Berlina obezbijedila je stipendiju za školovanje njegove djece. Njegova prodica danas zahvaljuje svima koji su odlučili da pruže pomoć i utjehu.</p>
<p>Skoro su tri mjeseca od dana kada je Crna Gora izgubila jednog od svojih najboljih sinova.</p>
<p>Neko koga je krasila ogromna hrabrost.</p>
<p>Mlađi vodnik Vojske Crne Gore, Dejan Božović, poginuo je u avgustu, bio je čovjek lavljeg srca.&nbsp;</p>
<p>Danas, prvi put, njegova porodica govori o svemu, o Dejanu , o gubitku, i o snazi koja ih drži.</p>
<p><b>Vladica Božović</b>, supruga preminulog Dejana Božovića kaže da tog dana kad je otišao na zadatak i da je znao da ide u smrt on bi otišao ipak.</p>
<p>Cistijerna kojom je išao na interevenciju sletjela je u provaliju u teško pristupačnom i tih dana dimom obavijenom rejonu Kuča. Dejan je na mjestu stradao.<br/>
<br/>
- Sat vremena prije nego što se sve to izdešavalo čuli smo se, razmijenili te informacije, šta ko radi od nas, gdje su djeca. To je nažalost bio posljednji put da smo se čuli. To je bio taj razgovor, i naše uobičajeno volim te - kazala je Vladica.&nbsp;</p>
<p>Tišinu će zamijeniti neizmjerna tuga i bol, pomiješani potom sa osjećanjem ponosa na supruga, oca, brata i sina koji je dao život pokušavajući da zaštiti drugog. Uslijedili su prilozi građana, humanitarni marš, orden za hrabrost - sve to postalo je simbol zahvalnosti Dejanu i njegovoj žrtvi.<br/>
<b><br/>
Boro Božović</b>, otac preminulog Dejana Božovića kaže da mu ublažava bol što je Dejan bio takav.&nbsp;</p>
<p>- Ja imam još dva sina a sa njim sam bio kao drug. On se stalno šalio. Narod ga je pohvalio. Kad me sretnu ljudi govore evo oca onog vojnika. Šta ću, takva je sudbina, pošao je na zadatak - rekao je on. <br/>
<br/>
Dejanova smrt potresla je cijelu zemlju.</p>
<p>Građani, dijaspora, kolege, svi su se ujedinili da pomognu njegovoj porodici.</p>
<p>Za Vladicu i njenu djecu, život bez Dejana nikada neće biti isti.</p>
<p>Ali sjećanje na njega i zahvalnost naroda ostaće kao dokaz da heroji ne umiru.</p>

Supruga Dejana Božovića: Da je znao da toga dana ide u smrt ipak bi otišao

<p>Sutkinja Osnovnog suda u Beranama <b>Dubravka Popović</b> juče je ponovo odbila da preinači odluku o odbijanju zahtjeva tamošnjeg Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) da se iz Manastira Đurđevi stupovi privremeno oduzme spomenik ratnom zločincu i četničkom komandantu Pavlu Đurišiću.</p>
<p>To je Portalu ETV potvrđeno iz beranskog suda.</p>
<p>Sada bi Vanraspravno vijeće suda trebalo preinači ili potvrdi njenu odluku, a prema našim informacijama, postoji i zakonska mogućnost da joj ovaj predmet bude oduzet.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsutkinja-ponovo-odbila-zahtjev-odt-a-da-se-spomenik-durisicu-privremeno-oduzme-iz-manastira-durdevi-stupovi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Tužilaštvo je, kada je u Gornjem Zaostru postavljen spomenik četničkom komandantu, naložilo njegovo privremeno oduzimanje cijeneći da može biti dokaz u krivičnom postupku protiv <b>Vujadina Dobrašinovića</b> za nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja u saizvršilaštvu. Sutkinja Popović je odbila, kako prvi - tako i svaki naredni zahtjev, a Vanraspravno vijeće ukinulo je njenu odluku i predmet joj vratio na ponovno odlučivanje.</p>
<p>Ona je, tako, ostala pri istom stavu, pa je Vanraspravno vijeće i 1. oktobra donijelo odluku da se žalba tužilaštva uvaži, odnosno da se spomenik iz konaka privremeno oduzme od starješine Manastira. Ta akcija bila je neuspješna pošto spomenik nije pronađen u Manastiru Đurđevi stupovi, a Tužilaštvo je onda 8. oktobra od suda zatražilo da se odobri oduzimanje spomenika iz konaka.</p>
<p>Akcija za ljudska prava (HRA) je, inače, 4. novembra Komisiji za Etički kodeks sudija podnijela inicijativu u odnosu na sutkinju Popović zbog sumnje da je ponovljenim odbijanjem prijedloga ODT Berane za privremeno oduzimanje spomenika, uprkos odlukama vijeća koja su ukidala njene odluke, postupala protivno načelima stručnosti, savjesnosti i nepristrasnosti, propisanim Etičkim kodeksom sudija.</p>
<p>Da je spomenik Pavlu Đurišiću iz crkve u Gornjem Zaostru prenijet u manastir u Beranama objavila je Radio-televizija Srbije u TV magazinu „Oko“ u avgustu.</p>
<p>Novinar je tada u reportaži naveo da je „ono što je poznato jeste da neće biti ovih dana vraćen u Zaostro, selo koje je u Crnoj Gori za Đurišića predstavljalo isto što i Ravna Gora za Dragoljuba Mihailovića u Srbiji - komandni štab“.</p>
<p>RTS je emitovao i kadrove iz manastira Đurđevi Stupovi u Beranama koji pripada Eparhiji budmiljansko-nikšićkoj kojom komanduje novoproizvedeni mitropolit Crkve Srbije <b>Metodije Ostojić</b>.</p>
<p>U reportaži nije otkriven tačan datum prenošenja spomenika iz crkve Svete Mati Paraskeve u Gornjem Zaostru gdje je Metodije sklonio totem Pavla Đurišića 8. avgusta kada je poručio crnogorskim vlastima „pa neka dođu da ruše crkvu“.</p>
<p>- Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede - izjavio je on tada.</p>
<p>Činjenica da je ovaj transfer dvometarskog bronzanog totema, dug preko sedam kilometara, ponovo prošao ispod radara crnogorskih državnih institucija, prije svega bezbjednosnog sektora, dovoljno govori o tome da je Crkva Srbije još jednom pokazala da je jača od države.</p>
<p>Dok su se institucije u javnosti preganjale je li takozvani Temeljni ugovor iznad Zakona o krivičnom postupku, a tužilaštva i policija prebacivali odgovornost jedni na druge zbog čega spomenik zlikovcu i četničkom koljaču Đurišiću nije izuzet kao sredstvo izvršenja krivičnog djela, „institucija“ koja očigledno ima kontrolu nad dijelom teritorije Crne Gore organizovala je njegov transport na „sigurnije“ mjesto - u manastir u kojem stoluje iguman <b>Danilo Romanov </b>koji je prošle godine Berance nazvao „kriminalcima, kockarima i drogašima“, ali i koji se nedvosmileno pozicionirao kao još jedan glasnogovornik četničke ideologije pod plaštom crkvenog autoriteta.</p>
<p>Osim toga, fotoreporteri Pobjede i Vijesti <b>Stevo Vasiljević</b> i<b> Boris Pejović </b>fizički su napadnuti ispred crkve u Gornjem Zaostru - u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu.</p>
<p>Tokom napada razularene mase, Vasiljeviću je uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.</p>
<p>Zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar Balša Rudović, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Fotoreporteru Vijesti Borisu Pejoviću je prijećeno da, ukoliko bilo što „izađe na Vijesti“ da će ga ubiti golim rukama.</p>
<p>Ovaj skup su „obezbjeđivala“ svega dva policajca u civilu, a cijeli incident se dogodio pred njihovim očima.</p>

Popović ponovo odbila zahtjev tužilaštva za izuzimanje spomenika Pavlu Đurišiću

<p>Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem je čelu <b>Slaven Radunović</b> iz Nove srpske demokratije (NSD), prihvatilo je prijedlog Mitropolije crnogorsko-primoske (MCP), da lokaciju na vrhu Rumije uvrsti u Prostorno-urbanistički plan (PUP) Bara kao mjesto za vjerske objekte.</p> <p>Time je i ispunjen preduslov da pomenuta crkva bude legalizovana pošto nedavno usvojeni Zakon o legalizaciji bespravnih objekata predviđa da se nelegalni objekti mogu legalizovati ako se nalaze na orto-foto snimku, ako su unijeti u katastar, riješeni imovinski problemi, te ako su predviđeni urbanističkim planom. Definisanjem namjene površine na vrhu Rumije za vjerski objekat bi trebalo da započinje taj postupak.</p> <p>- Ovim izmjenama i dopunama PUP-a trebalo bi da bude prepoznata Crkva Svete Trojice na vrhu Rumije, koja se nalazi na katastarskoj površini (kp) 1, katastarske opštine (KO) Mikulići i kp 3192 KO Livari, s opredjeljenjem za vjerske objekte - piše u izvještaju s javne rasprave o izmjenama i dopunama PUP-a Bar.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251108151124_675095a2e436378c1f96efb930ed95e51e889219aaf2e4579a2b586224f92845.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251108151124_675095a2e436378c1f96efb930ed95e51e889219aaf2e4579a2b586224f92845" data-rendition-name="original" width="762" height="107" loading="lazy" alt="legalitacija crkve na rumiji"> </figure>  <p>Na vrh svete crnogorske planine - koja je simbol multikulturalnosti hiljadugodišnjeg trajanja - u julu 2005. godine je, u crkveno-vojnoj operaciji, spuštena metalna crkva manjih dimenzija, bez prozora i sa fiksnim zvonima pristiglim iz Rusije.</p> <p>Ova akcija - koju crnogorska vlast tada nije spriječila, a poslije referenduma 2006. godine ostavila objekat na vrhu Rumije, izvedena je helikopterom Vojske Srbije i Crne Gore. Crkva je tako spuštena i fiksirana za ranije pripremljen temelj, takođe transportovan helikopterom, a potom spojena na vrhu i fiksirana podesnim kamenjem.</p> <p>Prema tumačenju tadašnjeg mitropolita Amfilohija Radovića, time je ispunjeno proročanstvo i „volja božja“: pošto je na vrh Rumije „doletjela“ crkva sa neba tamo gdje je bila dok je, prema njegovom tumačenju, Turci nijesu srušili 1571. godine. No, istorijski izvori vrlo precizno ukazuju: Turska nije srušila bilo kakvu crkvu jer je na vrhu Rumije nije bilo kada su Turci osvojili Bar.</p> <p>Akcijom Srpske pravoslavne crkve tada je oskrnavljen Kult Svetog Vladimira Dukljanskog - tj. obred iznošenja njegovog krsta na Rumiju na Trojičin dan - viševjekovni zajednički obred barskih pravoslavaca, muslimana i katolika - postajući eksplicitno pravoslavni ritual.</p>

Tag: s-avetnica