Nama nije želja da kažemo da je borba uzaludna - već da je teška, ali neophodna - poručio je u intervjuu za Portal ETV jedan od režisera i kreatora novog serijala „Sablja“ Vladimir Tagić. Sa njim i njegovim kolegom Goranom Stankovićem razgovarali smo o suštini nedavno lansirane i dugo iščekivane serije koja trenutno ruši sve rekorde gledanosti u regionu - a u čijem fokusu je funkcionisanje trulog sistema kroz prizmu istoimene policijske akcije nakon ubistva srpskog premijera Zorana Đinđića 2003. godine i procesuiranja članova najmoćnije kriminalne organizacije u tom periodu - „zemunskog klana“. Stanković i Tagić su decidni da se njihovim ostvarenjem ne stavlja tačka na otvorenu ranu Srbije - već da se njime poziva na suočavanje i razumijevanje toga što se desilo. PORTAL ETV: Vaša „Sablja“ pruža pažljiv i analitičan uvid u zbilju Srbije u periodu nakon pada Slobodana Miloševića, ubistva premijera Zorana Đinđića i vrhunca sprege države i kriminala na početku dvijehiljaditih. Na seriji ste radili više od šest godina - što nije ni iznenađujuće uzevši u obzir da se radi o veoma ozbiljnoj temi i rani koja i dan danas krvari. Mislite li da je Vašim serijalom stavljena tačka na ovu priču? Je li upravo to potrebno Srbiji i regionu - ili je zapravo suprotno - da „Sablja“ treba da se ponavlja sve dok ishod ne bude drugačiji? GORAN STANKOVIĆ: Daleko od toga da našim serijalom treba da se stavi bilo kakva tačka na ovu temu. Jedina tačka koja se stavlja je naša tačka na radu na seriji nakon šest dugih godina.&nbsp; Mislim da je ulazak u svoju sopstvenu prošlost i pokušaj da se ona razumije i da se sa njom suoči potreban, ne samo Srbiji, već i Hrvatskoj, Bosni, Crnoj Gori i svima onima koji imaju običaj da svoj prljav veš guraju ispod tepiha.&nbsp; PORTAL ETV: Dragan Mićanović maestralno je oživio lik Zorana Đinđića, što kroz identičan govor, a što kroz suštinu njegove biti - čovjeka koji je u borbi za pravdom i za bolje sjutra izgubio glavu. Je li suština ovog serijala zapravo surovi prikaz (kako tada - tako i danas) toga kako prolaze oni koji bespogovorno tragaju za istinom i bore se protiv trulog sistema, ali i da je svaka borba protiv malignih pojava uzaludna? VLADIMIR TAGIĆ: Ne. Nama nije želja da kažemo da je borba uzaludna, već da je teška, ali neophodna.&nbsp; Morate da se borite, i morate da krenete od sebe. Mi se bavimo našim društvom zato što želimo da ono bude bolje.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201151216_318ffc314ffb05641d82abee7e7549cbdc17357caa51c71875ae35a142ce79b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241201151216_318ffc314ffb05641d82abee7e7549cbdc17357caa51c71875ae35a142ce79b3" data-rendition-name="original" width="3500" height="2334" loading="lazy" alt="Vladimir Tagić"> <figcaption>Vladimir Tagić na snimanju „Sablje“(Photo: Katarina Marčetić)</figcaption> </figure>  PORTAL ETV: Kako mislite da bi Zoran Đinđić prošao danas - bi li uopšte uspio da se dohvati vlasti? Ako bi - kako mislite da bi to teklo u današnjoj Srbiji? GORAN STANKOVIĆ: Nezahvalno je govoriti o tome kada je njegova smrt toliko puno izmijenila tok naše istorije. On je bio nesvakidašnji političar i poseban čovjek, on bi se i danas razlikovao od svakog političara na sceni i siguran sam da bi njegovo postojanje neizmjerno uticalo na naše društvo i da bi i dan danas bio inspiracija i vodilja. PORTAL ETV: U prvom pitanju sam, sa razlogom, rekla da ste dali pažljiv uvid ovaj slučaj. Ipak, ne čudi da je javnost očekivala da se pažnja posveti još nekim detaljima. Zašto slučaj Svetlane Ražnatović, koja je procesuirana u tom periodu, nije prožet kroz Vašu „Sablju“? Mislim da se javnost za njeno odsustvo u seriji nije tako grčevita uhvatila jer se radi o estradnoj ličnosti i jer Srbija žudi za „žutilom“ - već jer je riječ o udovici komandanta paravojne formacije iz ratova devedesetih Željka Arkana Ražnatovića - čiju prljavu biografiju ni sama država decenijama ne uspijeva da izbriše. Fakat je da optužnica protiv Svetlane Ražnatović nije podignuta - ali „Sablja“ nam upravo daje realan prikaz u to da moćnici i kriminal na samom kraju ostaju na vrhu i nedodirljivi - iako tako isprva ne izgleda. Jeste li izostavljanjem njenog lika afirmisali taj narativ - ili ste zaista uvjereni da je supruga Arkana Ražnatovića, otjelotvorenja svega što predstavlja vladavina Slobodana Miloševića, toliko irelevantna za ovaj slučaj? VLADIMIR TAGIĆ: Nismo afirmisali nikakav narativ, niti nam je ideja da bilo koga poštedimo. Stvar je vrlo jednostavna. Ona je zanimljiva kao folklorno-tabloidni element, a ne zato što je bila, na bilo koji način, bitan faktor atentata na Zorana Đinđića. Ona jeste Arkanova žena i kao takva jeste naslijedila njegove prljave poslove. Arkan je ubijen tri godine prije ubistva Đinđića i ta dva zločina nemaju nikakave suštinske veze. Tačno je da su Duća i Kum tražili od Cece da im pruži alibi, ako zatreba, ali nije tačno da je ona znala šta se oni spremaju da urade. Za to je znala samo jako mala grupa ljudi. Ubacivati njenu priču u našu seriju bio bi čist senzacionalizam s naše strane i mi to nismo željeli da uradimo.&nbsp; PORTAL ETV: Tadašnji politički izazovi i saradnja sa međunarodnim sudom i danas oštro dijele srpsko društvo i političku scenu. Jeste li zbog toga nailazili na opstrukcije i izazove? Jesu li Vam dokumenta o „Sablji“ bila lako dostupna? GORAN STANKOVIĆ: Nećete vjerovati koliko su dokumenti o Sablji javno dostupni svima. Dakle, u prvom krugu imate knjige Miloša Vasića „Atentat na Zorana Đinđića“, zatim „Oni su jači od nas“, Miodraga Vukovića i Vojislava Tufegdžića, potom knjigu Mileta Novakovića „Državo ruke uvis“. Od toga može da se krene. Zatim imate 28 snimljenih epizoda „Insajdera“ na temu ubistva premijera, onda imate transkripte sa cijelog suđenja na internetu, gdje možete iz dana u dan da pročitate svačije javno svjedočenje. Samo nakon ovoga možete da donesete jako puno zaključaka.&nbsp; Međutim mi smo u saradnji sa policajcima koji su vodili akciju Sablja došli u posjed policijske dokumentacije koja je vođena za vrijeme akcije. Ono što je glavni problem jeste što je ljudima puno lakše da pogledaju dvije emisije, pročitaju tri članka i popričaju sa jednim čovjekom u kafani i da donesu stav o tome ko zapravo stoji iza atentata i koja zavjera je u biti stvarna. Nemam nikakav problem sa njihovim izvorima i mi smo takođe sve te izvore prošli - ali smo takođe uzimali i ove koje sam naveo. Kada se sve to uzme u obzir postaje veoma lako da se donese stav o tome šta se dogodilo i možete mnogo lakše da uvidite koja agenda stoji iza koje od teorija zavjera koje kruže.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201151216_651f68dbefb894c6b1ebe73d068f4d31075a79f9e77e50dbdcc769127d92907d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241201151216_651f68dbefb894c6b1ebe73d068f4d31075a79f9e77e50dbdcc769127d92907d" data-rendition-name="original" width="5807" height="3872" loading="lazy" alt="Goran Stanković"> <figcaption>Definitivno je najveći izazov bio teret odgovornosti: Goran Stanković(Photo: Nebojša Babić)</figcaption> </figure>  PORTAL ETV: Koliko je do sad poznato javnosti - likovi novinarke Danice Mandić (Milica Gojković), Uroša - „malog“ (Lazar Tasić) i pandurskog dvojca Ljube i Rakića (Feđa Štukan i Ljubomir Bandović) su fiktivni. Danica i Uroš ipak neodoljivo podsjećaju na određene ličnosti - ili makar događaje iz realnog života. Je li lik Danice Mandić makar nekim dijelom inspirisan likom i djelom Brankice Stanković - za koju je u realnosti, kao i za Danicu u seriji, stigao snajper? VLADIMIR TAGIĆ: Brankica Stanković je vjerovatno najznačajnija novinarka u Srbiji u 21. vijeku. Njen rad je nama bio velika inspiracija i mi izuzetno poštujemo i cijenimo emisiju Insajder i ono što je ona postigla, ali naša Danica je inspirisana sa više različitih novinara koji su svojim poštenim radom doveli svoj život u opasnost. Svakako su nam, pored Brankice, bili inspiracija i Dada Vujasinović, Slavko Ćuruvija i Milan Pantić. Danica u našoj seriji preživi pokušaj atentata i to je nada, koju smo željeli da ostavimo na kraju, jedno zrno nade, da kažemo i sebi i drugima: vrijedno je boriti se, nije sve crno i bezizlazno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201151216_f07953358e3db21773eabeaba96ee3bd02d4f3baf1cb07699bdd31f9be682fc4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241201151216_f07953358e3db21773eabeaba96ee3bd02d4f3baf1cb07699bdd31f9be682fc4" data-rendition-name="original" width="3840" height="2160" loading="lazy" alt="Milica Gojković"> <figcaption>Milica Gojković ubjedljiva u ulozi novinarke Danice Mandić(Photo: Kadar iz serije „Sablja“)</figcaption> </figure>  PORTAL ETV: Ninoslav Konstantinović jedan je od pripadnika tadašnje najmoćnije mafijaške organizacije na Balkanu koji u Sablji nije procesuiran. Postoji teorija da je stigao do Hrvatske gdje je ubijen - isto dokle i Uroš „mali“ stiže u seriji. Je li njegov lik, makar dijelom, inspirisan Ninoslavom Konstantinovićem? GORAN STANKOVIĆ: Uroš je kombinacija nekoliko članova Zemunskog klana, jer je bilo nemoguće za kratko vrijeme u seriji uvesti i prikazati sve njih - a da postoji jasna distinkcija ko je ko.&nbsp; Čitajući o klanu i razvijajući likove koji predstavljaju taj klan vam se zgrči želudac i onda kada vidite da u javnosti još postoji jedna fetišizacija njihovog lika i djela, ne bude vam dobro.&nbsp; Uopšte ne želimo da pružamo prostor da se o njihovim zlodjelima gleda na neki senzacionalistički način. Serija prikazuje jedan period kada nema bilo kakve glorifikacije njihovog kriminalnog života i gdje oni doživljavaju svoj krah.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201151220_d24cd00de205bd0ed0340b59f73b5ec6338ea223185211abd7e5ec8710ef985d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241201151220_d24cd00de205bd0ed0340b59f73b5ec6338ea223185211abd7e5ec8710ef985d" data-rendition-name="original" width="3840" height="2160" loading="lazy" alt="Kadar iz Sablje"> <figcaption>„Nema nikakve glorifikacije kriminalnog života“(Photo: Kadar iz serije „Sablja“)</figcaption> </figure>  PORTAL ETV: I Žarko Ilić (Zlatko Burić) je fiktivni lik. Personifikuje li on kompletan sistem u Srbiji - tj u ovom slučaju državu i DB? Mislite li da ste upravo kroz njegov lik najefektivnije uperili reflektore u slučaj ubistva Đinđića i ukazali na to kako funkcionišu Srbija i njena služba bezbjednosti - ali i samim tim generacijama koje tek stasavaju omogućili da bolje razumiju sistem koji nasljeđuju? VLADIMIR TAGIĆ: Kamo sreće da tako funkcioniše samo Srbija i njena služba bezbjednosti. Mislim da je situacija vrlo slična u mnogim zemljama u regionu, a i u svijetu. Pogrešno je misliti, i to je još jedan narativ koji se zloupotrebljava, da smo mi željeli da ocrnimo Srbiju. Ne, to nije istina, mi kritikujemo sistem zato što mislimo da Srbija može da bude mnogo bolja. Svako društvo treba da se suoči sa sopstvenim problemima i da sređuje svoje dvorište. Da se vratim na Vaše pitanje u vezi Žarka: Žarko jeste fiktivan lik, ali je takođe zasnovan na nekim stvarnim ličnostima do kojih smo istraživanjem došli, nastao je kao kombinacija par njih.&nbsp; PORTAL ETV: Nakon zajedničkog lansiranja uspješne „Jutro će promeniti sve“ djeluje da ste „Sabljom“ otišli korak dalje. Što Vam je bio najveći izazov u pripremi ovog serijala? Kolika je razlika u procesu stvaranja ove dvije serije i jesu li oni uopšte uporedivi? GORAN STANKOVIĆ: Uporedive su u tome što smo ponovo za centralne likove uzeli obične ljude koje pokušavamo da razumijemo i sa kojima ostvarujemo neki vid identifikacije.&nbsp; Nismo htjeli da nam glavni likovi serije budu javne ličnosti, političari ili vođe klana, već ljudi na koje je događaj ubistva premijera ostavio uticaj i koji pokušavaju sa tim da se izbore.&nbsp; Naravno da je centralni lik Zoran Đinđić, ali se preko sudbina naših fiktivnih likova čita naš autorski stav prema svemu što se događa. Definitivno je najveći izazov bio teret odgovornosti koju nosite sa ovakvom temom, odgovornost koje samo ime Zoran Đinđić sa sobom nosi - zato smo i proveli četiri godine u istraživanju ove teme - dok nismo bili sigurni da smo pronašli pravi ugao i u istraživanju stigli do trenutka kada možemo mirno da stanemo iza svega što u seriji postoji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201151224_dd579bcc6a77073fc0bf56fe82d90a35b4871eb198013d75c35faa66a6c07bcb.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241201151224_dd579bcc6a77073fc0bf56fe82d90a35b4871eb198013d75c35faa66a6c07bcb" data-rendition-name="original" width="3840" height="2160" loading="lazy" alt="Kadar iz serije Sablja"> </figure>  PORTAL ETV: Uzevši u obzir i pozitivne i negativne kritike na račun „Sablje“ - jeste li postigli cilj kojem ste stremili u pripremi ovog ozbiljnog serijala? Vidite li mogućnost da se u budućnosti ponovo posvetite ovako škakljivim temama? VLADIMIR TAGIĆ: Nije nam to prioritet. Želimo da se bavimo inspirativnim i zanimljivim temama, želimo da filmski i autorski idemo dalje. Šta će biti sljedeće, ne znam. Vidjećemo. Ali svakako će biti nešto za čim postoji unutrašnja potreba u nama. PORTAL ETV: „Sablja“ je, po prirodi same tematike, otvorila razne polemike u javnosti, ali mislim da Vam jednu stvar niko ne može zamjeriti: a to je izbor glumaca. Kako je tekao taj proces? Jeste li se dvoumili prilikom izbora ili su Vas u samoj pripremi, kao što su i publiku u emitovanju, odmah „oborili s nogu“? VLADIMIR TAGIĆ: To je studiozan proces gdje pokušavate da sklopite jednu komplikovanu slagalicu. Mora da se radi metodično i precizno. Željeli smo da iznenadimo sebe, da ne idemo očekivanim i utabanim putevima - već da nađemo rješenja koja će i nama, glumcima, a i publici biti zanimljiva i neočekivana.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Režiseri „Sablje“ za Portal ETV: Suočavanje sa prošlošću potrebno je svima koji prljav veš guraju pod tepih

Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić odgovorio je na navode lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića slučaju o pokušaju terorizma 2016. godine u kojem su se među optuženima našli on i predsjednik Skupštine Andrija Mandić, poručujući mu da pokušava da nastavi sa političkim pritiskom na pravosuđe.&nbsp;
- Kazali ste da je Zoran Pažin vršio određene pritiske na neke advokate, pominjete advokata koji danas, gle čuda, zastupa Duška Kneževića - jednako kao što su Vas u procesu pokušaja terorizma zastupali neki od onih koiji su branili optužene u akciji „Sablja“. To što vi pokušavate da nastavite sa političkim pritiskom na pravosuđe je ključna odlika onoga o čemu je govorio Milojko Spajić – istakao je Nikolić.
On je podsjetio da je Knežević najavio da će vrhovnog državnog tužioca glasati tek onda kad čuje kakav odnos ima prema slučaju pokušaja terorizma.&nbsp;
- To je vaš odnos prema vladavini prava i neka građni sude o tome – podvukao je Nikolić.
<h2>Spajićeva amnezija</h2>
Nakon što je premijer Milojko Spajić izjavio da se <a href="https://etv.me/politika/spajic-od-europola-smo-dobili-podatke-ko-je-iz-policije-saradivao-sa-kriminalnim-sluzbama">saosjeća sa Kneževićem i ostalima iz koalicije Za budućnost Crne Gore u periodu kada su bili opozicija</a>, Nikolić je poručio da je razlika između bivše i aktuelne opozicije to što je ona danas konstruktivna.
- Prvo gospodine Spajiću, kad kažete da je drastična razlika između statusa bivše opozicije do 2020. i nakon toga: moram da Vas podsjetim na osnovnu razliku: Vi danas imate konstruktivnu opoziciju. Do 2020. opozicija većinski nije bila konstruktivna - pola te opozicije je provela mandat u bojkotu, a druga polovina je učestvovala u radu parlamenta i unijela atmosferu ulice u rad zakonodavnog doma. Treba li da vas podsjetim da su u susret izborima 2016. godine, prije slučaja pokušaja terorizma, opozicioni prvaci organizovali blokadu grada i parlamenta zbog činjenice da crna gora treba da postane članica NATO? Zaboravili ste to vjerovatno i to me ne čudi jer danas činite koalicini savez sa njima. I neka građani sude o vašoj amneziji. Ona je posljedica Vaše potrebe da po svaku cijenu ostanete u fotelji predsjednika Vlade - podvukao je Nikolić, a nakon što je Spajić kazao da se saosjeća sa liderom DNP-a Milanom Kneževićem i ostalima iz ZBCG u periodu kada su bili opozicija.
Nejednak status današnje opozicije je, kaže, jer danas postoje dvostruki aršini u radu SDT-a prema ubjeđenju opozicije.&nbsp;
- Ne postupa se jednako u slučajevima kad se targetiraju ljudi koji su dio bivšeg sistema ili pripadaju opoziicji, u odnosu na ljude koji su vezani za današnji sistem. Treba li da idemo od nalaza budžetske inspekcije, skidanja imuniteta određenim poslanicima... Kad govorite na ove teme morate se držati argumenata. U neslobodnim sistemima opozicija ne može da smijeni vlast na izborima. Ovdje je vlast 2020. godine smijenjena na izborima - a 30 godina ste bili u opoziciji jer nijeste bili dovoljno sposobni da budete vlast. I rezultati svih izbora nakon 2020. potvrđuju tu tezu - poručio je Nikolić.

Nikolić Kneževiću: Pokušavate da nastavite sa političkim pritiskom na pravosuđe, tako ste i najavili da ćete VDT-a glasati nakon što čujete njegov stav o slučaju pokušaja terorizma

Požar je izbio u Nuklearnoj elektrani Kursk u Rusiji nakon što su ruske vojne snage oborile ukrajinski dron koji je letio u blizini elektrane, saopštila je pres-služba elektrane.
Dron, jedan od nekoliko o kojima su 23. avgusta izvijestile ruske vlasti, pao je na pomoćni transformator, izazvavši požar koji je ugašen, a povrijeđenih nije bilo, navodi se u saopštenju pres-službe.
- Borbena bespilotna letjelica (UAV) koja pripada Oružanim snagama Ukrajine oborena je sistemima protivzračne odbrane u blizini Nuklearne elektrane Kursk - navodi se u saopštenju objavljenom na Telegramu.
Kako se dodaje, po udaru, dron je eksplodirao, što je dovelo do oštećenja pomoćnog transformatora.
Povrijeđenih nije bilo, ali je kao posljedica eksplozije, kapacitet trećeg bloka elektrane smanjen na 50 odsto, saopštila je pres služba.
Nivoi radijacije na lokaciji i u okolini nisu premašili normalne granice, dodaje se.
Ukrajina se nije odmah oglasila. Kijev je u posljednjih nekoliko mjeseci pojačao napade dronovima unutar Rusije kao odgovor na kontinuirane ruske napade na Ukrajinu. Navodi da su ti napadi usmjereni na uništavanje infrastrukture koja je ključna za vojne napore Moskve.
Priču je prvi objavila ruska federalna televizijska mreža REN TV. Naveli su da transformator nije dio nuklearnog dijela elektrane, pozivajući se na izjavu pres-službe elektrane. Nije odmah bilo jasno u kojem dijelu elektrane je izbio požar.
Nuklearna elektrana Kursk nalazi se 40 kilometara zapadno od grada Kurska, regionalne prijestonice, na obali rijeke Seim. Prva jedinica puštena je u rad 1976. godine. Ostale jedinice dodate su 1979, 1983. i 1985, prema navodima pres-službe.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) više puta je upozoravala na opasnosti borbi u blizini nuklearnih elektrana otkako je Rusija pokrenula punu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022.
Ranije 23. avgusta, Sankt Peterburg i Lenjingradska oblast bili su meta napada dronovima, saopštile su regionalne vlasti, dodajući da je šest dronova oboreno iznad Lenjingradske oblasti, a dva iznad Sankt Peterburga.
Vlasti u Sankt Peterburgu saopštile su da su prozori na stambenoj zgradi u Krasnoselskom okrugu razbijeni kada je dron "neutralizovan". Nije bilo izvještaja o povrijeđenima ili poginulima.
Napadi dronovima doveli su do kašnjenja i otkazivanja letova na aerodromu Pulkovo u Sankt Peterburgu. Tokom dana više od 30 letova preusmjereno je na alternativne aerodrome, a više od 50 letova je kasnilo. Aerodrom je nastavio s radom do večeri.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin saopštio je da je dron koji je letio prema Moskvi oboren.

Oboreni ukrajinski dron izazvao požar u nuklearnoj elektrani Kursk

U Crnoj Gori jutros su povoljni uslovi za vožnju, frekvencija vozila je umjerena, a tokom dana se očekuje pojačana, kazali su iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG).
Iz AMSCG su vozačima savjetovali maksimalno opreznu vožnju.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj je obustavljen za sve vrste vozila od devet do 11 i od 12 do 15 sati na regionalnom putu R-11 dionica Dubočica – Trlica, zbog asfaltiranja.
Na magistralnom putu M-2, u Virpazaru, na dionici Virpazar - Sotonići, zbog adaptacije kosine vozila saobraćaju naizmjenično od 24 do šest sati.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, a saobraćaj se povremeno totalno obustavlja ne duže od 60 minuta na mjestima radova.
Na magistralnom putu M-2, na dionicama Ribarevine - Poda i Poda - Berane, vozila saobraćaju jednom trakom naizmjenično, a saobraćaj se povremeno obustavlja, ne duže od 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2, na dionici Bijelo Polje-Barski most, granični prelaz Dobrakovo, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični.
Vozila na magistralnom putu M-2, na dionici Lepenac – Ribarevina, saobraćaju naizmjenično zbog radova na toj saobraćajnici.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog adaptacije regionalnog puta R-19, dionica Trešnjevik – Andrijevica, saobraćaj je na mjestu radova promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Iz AMSCG su kazali da je saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen zbog izgradnje bulevara i da će vozila saobraćati alternativnim putevima.
Na magistralnom putu M-6, dionica Pljevlja - Đurđevića Tara, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.
Na magistralnom putu M-6, na dionici Šavnik - Žabljak, saobraćaj će od sedam do 17 sati povremeno biti promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, zbog sanacije klizišta Provalija.
Iz AMSCG su kazali da će privremeno biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.

Na pojedinim dionicama izmijenjen režim saobraćaja

Crnogorskom premijerom dugometražnog igranog filma „Vidra“ (Otter), reditelja Srđana Vuletića i scenariste Stefana Boškovića i dodjelom nagrade „Milan Žmukić“ legendarnom piscu, scenaristi i reditelju Dušanu Kovačeviću, jednom od najznačajnijih autora jugoslovenske i regionalne kinematografije, otvoren je 38. Filmski festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival. Pred publikom na prepunoj pozornici Kanli Kule poklonila se brojna ekipa filma „Vidra“ na čelu sa Vuletićem, koji je izrazio zadovoljstvo što film crnogorsku premijeru ima u Herceg Novom. Ovogodišnja tema otvaranja festivala „Bilo jednom u Herceg Novom“ bila je posvećena gradu koji ima pregršt neispričanih priča, od kojih bi svaka mogla biti film. Program otvaranja su vodili glumački par Miloš Pejović i Marija Bergam, a Himnu Crne Gore i Odu radosti izveo je hor Vokalisti pod dirigentskom palicom Saše Barjaktarevića. Svečanosti su prisustvovale brojne zvanice izu svijeta filma i javnog života, koje su prethodno prošetale crvenim tepihom podno Tore. Otvarajući festival, pisac, scenarista i reditelj Dušan Kovačević evocirao je uspomene na svoje stvaralačke početke i ljude sa kojima je gradio svoju bogatu karijeru u pozorištu i filmu dugu 50 godina. - Radio sam sa svim velikim glumcima i rediteljima bivše Jugoslavije. Danas se i dalje družim sa ljudima iz tog svijeta: iz filma, književnosti, pozorišta, i imao sam sreću da kroz život steknem mnogo prijatelja. U pozorišta sam ušao kao student treće godine akademije i zatekao sam ih u njihovim najboljim godinama. A kako je vrijeme prolazilo, većina njih je otišla. Danas, kada gledam svoje filmove, u njima prepoznajem ljude sa kojima sam nekada sjedio i radio. Ti moji prijatelji pretvorili su se u imena ulica, trgova i spomenike - rekao je Kovačević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824080840_a5715658284b34358407389e15c57495cae8e25b0a50103dc4c441a9aff2997b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250824080840_a5715658284b34358407389e15c57495cae8e25b0a50103dc4c441a9aff2997b" data-rendition-name="original" width="1140" height="650" loading="lazy" alt="Sa otvaranja festivala"></figure>  Prisjetio se i saradnje sa Milanom Žmukićem, producentom prvog filma Beštije koji je radio 1976. godine. - Sa Milanom sam radio i on je bio u pravom smislu gospodin, čovjek od znanja i od riječi. Posle „Beštija“ nastavili smo sa radom, od „Ko to tamo peva“ preko Maratonaca i „Sabirnog centra“ do brojnih drugih filmova sve do njegovog odlaska - naveo je Kovačević koji je proglasio festival otvorenim. Ministarka kulture i medija Tamara Vujović istakla da je za 38 godina Filmski festival u Herceg Novom izrastao u jednu od najvažnijih kulturnih adresa Crne Gore. - Prikazati film na pjaceti starog grada , ili dokumentarni film u bašti kuće Iva Andrića, a da ne govormo o počasti da ti se igrani film prikaže na Kanli Kuli, vjerujem da i već samo za sebe predstavlja doživljaj. A još kada film bude jedan od onih, zbog kojih volimo film, koji dodirne dušu i nekako je izmijeni. Od onih, ne nužno pobjedničkih, nego onih što se pamte - navela je Vujović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824080840_c02ba3b3ba3187172523da0bb39db63bb0ce06a231449ec73f19e2b65c5c0e57.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250824080840_c02ba3b3ba3187172523da0bb39db63bb0ce06a231449ec73f19e2b65c5c0e57" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Sa otvaranja festivala"></figure>  Ocijenila je da je kinematografija ojačala. - Samo između 2021. i 2024. godine podržano je više od 120 filmskih projekata, u iznosu većem od četiri miliona eura, dok je u ovoj godini, podržano 39 projekata sa 1,36 miliona eura. Taj kontinuitet ulaganja stvorio je plodno tlo za razvoj crnogorskog filma i jasno je vidljiv u programu našeg festivala - istakla je Vujović. Podsjetila je da je crnogorska kinematografija ojačala na međunarodnoj sceni – od Berlinalea do Roterdama, Soluna i Talina, svi znaju za Filmski centar Crne Gore i naše sineaste. - Ovo je pokazatelj predanog dosadašnjeg rada i zaloga za budućnost - poručila je Vujović. Govoreći o ovogodišnjoj selekciji dugometražnog filma, ministarka je istakla da se ponose sa osam crnogorskih ostvarenja, od čega pet većinskih. - Takođe, primjećujemo da su većina filmova koprodukcije iz regiona. Time film potvrđuje da smo dio jednog prostora, i da zajedničkim znanjima stvaramo raskošne priče, da širenjem znanja i povezivanjem možemo kreirati filmove vrijedne svjetske pažnje. U takvoj atmosferi saradnje, privlačimo i pažnju evropskih i svjetskih producenata i oni se odlučuju da podrže naše filmsko stvaralaštvo - rekla je Vujović. Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić istakao je da ga raduje što novske tvrđave, trgovi i ulice i ovog avgusta postaju mjesto povezivanja filmskih stvaralaca iz naše države, regiona i Evrope, prostor za profesionalno umrežavanje i saradnju između autora, producenata i distributera.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824080840_e8928d928a5f6b1701899dce05728fc57ec1af673e95a515716355bb9c32a5dd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250824080840_e8928d928a5f6b1701899dce05728fc57ec1af673e95a515716355bb9c32a5dd" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Sa otvaranja festivala"></figure>  - Naročito je važno da istaknem značaj koji ovaj festival ima za razvoj publike – on nudi priliku da posjetioci, posebno mlađe generacije, upoznaju različite filmske estetike i razviju osjećaj pripadnosti zajednici koja cijeni umjetnost, što je od suštinskog značaja za održivost kulturnog života grada - kazao je Katić. Prema njegovim riječima, potvrđuje se to i ove godine da je među gostima, autorima i u organizacionom timu veliki broj onih koji su film zavoljeli upravo na hercegnovskom festivalu. - Među njima su autori i naši Novljani – Ivan Salatić, Maja Todorović, Ivan Marinović - dodao je Katić. Istakao je da za njih u lokalnoj samoupravi, značaj ovog festivala prevazilazi ono što nam donosi sedam dana programa, „on je najjači argument da Herceg Novi zovemo gradom filma“. - Strateško usmjerenje lokalne uprave je da Herceg Novi pozicionira kao atraktivnu destinaciju za snimanja. Tokom posljednjih nekoliko godina u našem gradu je snimano nekoliko filmova i serija, uskoro počinje snimanje još jedne regionalne serije, a interesovanje da svoje projekte realizuju u Herceg Novom iskazalo je više produkcija iz okruženja, Evrope i svijeta - rekao je Katić. Više informacija o programu FFHN koji će trajati narednih sedam dana i tokom kojeg će biti prikazano više od 60 ostvarenja dostupno je na veb sajtovima https://filmfestival.me/ i https://www.hercegfest.me/ kao i na kanalima na društvenim mreža. Pokrovitelji 38. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Herceg Novi, a izvršni producent Javna ustanova kulture „Herceg-fest“.

Premijerom filma „Vidra“ i dodjelom nagrade Dušanu Kovačeviću otvoren 38. Filmski festival Herceg Novi

&nbsp;Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Srbijom u finalu Evropskog prvenstva za igrače do 18 godina u Oradei.
Crnogorski vaterpolisti u polufinalnom meču eliminisali su Italiju 10:6, dok je Srbija bila bolja od Grčke 20:14.
Crna Gora i Srbija bili su rivali i u grupi, a međusbni duel na otvaranju šampionata pripao je izabranicima trenera Nebojše Milića 9:8.
Crnogorski vaterpolisti do finala došli su sa maksimalnim učinkom.
U grupi slavili su protiv Srbije 9:8, Hrvatske 12:7 i Španije 14:13, u četvrtfinalnom meču eliminisali Francusku 21:11, a u polufinalu Italiju 10:6.
Finalni meč počeće u 18:30 sati.

Vaterpolisti Crne Gore danas sa Srbijom za evropsko zlato

Svjestan da njegovo „ministrovanje“ broji potonje dane, odlazeći ministar odbrane Dragan Krapović obrušio se sinoć nesojski na „glasnika“ da će biti smijenjen – Portal i Televiziju E, „prišivajući“ nam razne etikete, od toga da je tekst naručila mafija, Demokratska partija socijalista, „inostrani elementi“... Da bi na kraju uputio direktnu prijetnju - da će njegove Demokrate u procesu „pročišćenja sistema“ doći ne samo do (po) nas, nego i do svih drugih medija koji, kako reče, prenose ovakve spinove.&nbsp; Što je to u radu Televizije E i Portala ETV tako drastično poremetilo duševni mir ministra odbrane, da je zaprijetio – ne samo metaforično – već vrlo direktno? Poremetile su ga informacije objavljene nakon našeg novinarskog istraživanja.&nbsp; <h2>OBJAVE BEZ DEMANTIJA</h2> Tako su Portal ETV i Televizija E objavili 5. avgusta da će premijer Milojko Spajić smijeniti ministra odbrane Krapovića, nakon skandala koji je priredio državi Crnoj Gori izradom znački specijalno za posadu Školskog broda „Jadran“ zbog kojeg se Crna Gora spori sa Hrvatskom koja polaže pravo na njega. Odmah je stigla protestna nota Hrvatske, novo ozbiljno upozorenje našoj zemlji da ova članica Evropske unije ponovo može blokirati zatvaranje Poglavlja 31 – Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika. Kao što su to učinili i prošle godine nakon što je crnogorski parlament usvojio, za Hrvatsku neprihvatljivu Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Prethodno su nepoželjnima u svojoj zemlji proglasili – predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića, poslanika Milana Kneževića i lidera Krapovićeve partije, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića. Postoje ozbiljne indicije da će se ove godine i Krapović pridružiti ovom proruskom i prosrpskom trojcu. Portal ETV i Televizija E objavili su 7. avgusta da premijer Spajić planira da novi ministar odbrane bude Mirsad Nurković, funkcioner Bošnjačke stranke, aktuelni potpredsjednik Skupštine Crne Gore. Portal ETV i Televizija E objavili su 20. avgusta da premijer Spajić priprema plan rekonstrukcije Vlade, a prema završnom dokumentu u koji smo imali uvid, koji je dostavio svojoj partiji Pokretu Evropa sad, primarno bi na udaru bili ministri koje su kandidovale Demokrate.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160848_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9" data-rendition-name="original" width="800" height="783" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>DEMOKRATE SMETNJA EVROPSKOM PUTU CRNE GORE: Šaranović, Bečić i Krapovićetv</figcaption> </figure>  Nijedna od tri informacije koje smo objavili nije demantovana. Ono što je posebno upečatljivo - Demokrate su ćutale čitavih 18 dana.&nbsp; <h2>KAD PARTIJA BIRA ,,MANJE ZLO“</h2> A ćutali su, jer su pokušavali da „saniraju štetu“, kako bi u partiji opravdali Bečićev ostanak u Vladi, bez obzira na najavljenu čistku njihovih funkcionera iz izvršne vlasti, jer u Demokratama već neko vrijeme postoji više frakcija, ali ih fotelje koje su zakučili u Vladi, još drže na okupu.&nbsp; Ipak, nakon brojnih konsultacija u vrhu stranke, svjesni su da za Krapovića više ne može biti mjesta u Vladi koja, navodno, teži evropskom putu Crne Gore, a nakon diplomatskog skandala koji je izazvao. Međutim, u tom slučaju lider Demokrata Aleksa Bečić ulazi u problem: kako da objasni unutar partije da on može ostati na istaknutoj poziciji u Vladi Milojka Spajića, dok će, gotovo svi ostali iz Demokrata biti zamijenjeni?&nbsp; Vjerovatno bijesan da je partija spremna da ga ,,proda“ da bi zadržala poziciju u izvršnoj vlasti, Krapović je sinoć odlučio da „ubije glasnika“, medije koji su objavili informacije. Istinite informacije. Latinska izreka kaže „ne nuntium necare“ – „ne ubij glasnika“. Neka Dragan Krapović istraži zašto.&nbsp; <h2>BUKA I BIJES</h2> Nazvao nas je sinoć „digitalnim pamfletom organizovanog kriminala“ koji, kako je rekao, „finansiraju šverceri akciznih roba, šverceri narkotika, narko klanovi“. - I to želim iz punih usta da kažem – precizirao je Krapović okvir za potencijalnu tužbu gostujući na Televiziji A plus.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802140816_ae9aa8a4b61a5ff02c37ccffa43206433a12ddf099eac6bbf010e13253e4c482.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250802140816_ae9aa8a4b61a5ff02c37ccffa43206433a12ddf099eac6bbf010e13253e4c482" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="vojne značke "> <figcaption>OZBILJNA PROVOKACIJA: Značke za Školski brod „Jadran“(Photo: MO)</figcaption> </figure>  I nije se zaustavljao, pa je rekao i kako ga sve što rade ETV, M portal „upućuje na zaključak da rade i da ih finansira organizovani kriminal u Crnoj Gori, eto tako to otvoreno da vam kažem“. Nemoć proizvodi bijes, a Krapović je očigledno nemoćan da zadrži ministarsku funkciju. Kako su Demokrate prepoznate po opsjednutošću funkcionerskim foteljama sada iz ove partije, prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, mole premijera Spajića, preko posrednika, da mu se da direktorska funkcija u nekom „velikom državnom preduzeću“. Ali, Krapović bi još da „ministruje“ i još se nada, pa je sinoć imao poruku i za premijera, kojem je, između ostalog, poručio da nije on taj koji bira ministre?!&nbsp; - Niko nema mogućnost da odlučuje o ministrima, osim parlamenta Crne Gore – bio je kategoričan, što mu je posljednja šansa da još malo ostane ministar. Ako poslanici ne bi podržali njegovo razrješenje, pala bi Vlada. Takav scenario je, međutim, gotovo nemoguć. Jer, teško je povjerovati da poslanici opozicije ne bi glasali za Krapovićevu smjenu.&nbsp; <h2>MASAKR NA CETINJU I LJETOVANJE U ITALIJI...&nbsp;</h2> I prije godinu i po Demokrate su „krizirale“ u Vladi Milojka Spajića, kada je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović čak i tužio Vladu, a Krapović prijetio Spajiću da „ukoliko bi Demokratska Crna Gora odlučila ... da izađe iz ove Vlade, to bi bio njen kraj“. Za razliku od marta 2024. sinoć je bio manje bučan u odnosu na premijera, ali se zato razgoropadio na naš portal i televiziju. I jasno je otkuda njegov bijes na „glasnika“. Jer, Televizija E i Portal ETV bili su „glasnik“ ili među „glasnicima“ raznih njegovih sumnjivih poslova, imenovanja, razrješenja, razobličavajući ih. Vjerovatno ga je posebno zaboljelo kada smo otkrili da je u danima kada je Crna Gora tugovala zbog masovnog zločina na Cetinju, kada je ubijeno 13 osoba, on sa porodicom otputovao u italijansko mondensko odmaralište. U pratnji četiri vojna policajca u civilu, koristeći dva vozila Ministarstva odbrane - mercedes E klase i tojotu land cruiser – otisnuo se u Alta Badiu u Dolomitima pozirajući pred kamerom mobilnog telefona sa širokim osmijehom na licu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082313084_56b9733e3996986a21457ab95f5210da752b2f4e5a2d8680d4bf77a1e793d138.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025082313084_56b9733e3996986a21457ab95f5210da752b2f4e5a2d8680d4bf77a1e793d138" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Krapović sa prijateljima u mondenskom italijanskom odmaralištu u januaru ove godine"> <figcaption>SKUPI PROVOD DOK JE CRNA GORA TUGOVALA: Krapović sa prijateljima u mondenskom italijanskom odmaralištu u januaru ove godine</figcaption> </figure>  <h2>...POŽARI I MINISTROVO BRČKANJE U MORU&nbsp;</h2> Isto tako, u jeku borbe sa požarima u okolini Podgorici, dok je vatra „gutala“ i kuće, a vatrogasci na izmaku snaga pokušavali da je obuzdaju, u danima tuge zbog smrti pripadnika Vojske Crne Gore koji je poginuo na putu ka Piperima đe se zaputio da pomogne vatrogascima, mještanima i volonterima, ministar odbrane Krapović se, kako su mediji razotkrili, baškario na plaži.&nbsp; I onda on sinoć govori o vrijednostima i kako je misija Demokrata da „Crna Gora ide u Evropsku uniju, ali ne tako što će ići klečeći i saginjući se“, ne „ispunjavajući štrikove“, nego ispunjavajući vrijednosti... A vrijednosti, onako kako ih vide Demokrate, Crna Gora živi već pet godina. I postala je vrijednosno duboko posrnulo društvo. Sve što govore i urade Demokrate isključivo je vezano za njihove partijske i lične interese. Progon neistomišljenika, političke čistke, nepotizam, partijsko zapošljavanje, korupcija, sumnjive diplome, neznanje... Sve to u jednom političkom subjektu – Demokratama.&nbsp; I bestidna beskrupuloznost. Koju je odlazeći ministar odbrane i sinoć demonstrirao. Pred kamerama se pojavio sa značkom na reveru sakoa – onom specijalno rađenom za posadu broda „Jadran“ zbog koje je Crna Gora dobila novu diplomatsku notu od Hrvatske u kojoj je konstatovano da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa, te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje“.&nbsp; Ministar Krapović u jeku pregovora Crne Gore za ubrzano pristupanje Evropskoj uniji stao je – umjesto da bude most - kao opasna prepreka, jer sve ukazuje da će Hrvatska opet blokirati zatvaranje Poglavlja 31.&nbsp; Jedini koji bi ostali bez benefita ulaskom Crne Gore u EU su Rusija i Srbija, koje predano rade na usporavanju našeg evropskog puta preko svojih ovdašnjih političkih partnera predvođenih Crkvom Srbije. Demokrate su, naravno i ministar Dragan Krapović, dokazale da su njihove vjerne sluge.&nbsp; Portal ETV i Televizija E će, bez obzira na prijetnje i pritiske ministarstava sile, ali i svih drugih, nastaviti da budu „glasnici“ vijesti koje upozoravaju na one koji ruše građansku, sekularnu, antifašističku Crnu Goru i njen evropski put. Crna Gora nema i ne smije da ima drugi put.&nbsp; A ministar Dragan Krapović, umjesto da prijeti medijima, valjalo bi da, osim što se trudi da omete crnogorski put ka EU, malo pogleda u papire koje je svojevremeno potpisivao. Ima za to 1.560.000 razloga.&nbsp; Da, Državna revizorska institucija je dala negativno mišljenje jer je utvrdila da je minsitar odbrane Krapović krajem 2023. godine nezakonito isplatio 1.560.000 eura varijabila za 700 vojnika, i sve to – bez uplate poreza i doprinosa.&nbsp; Ko zna, ako sjutra ne bude ministar Specijalno državno tužilaštvo moglo bi da, osim što je formiralo predmet, počne i da preduzima radnje za koje je i osnovano?&nbsp; To može da bude veća opasnost za Dragana Krapovića, nego mediji koji objavljuju istine.&nbsp;

Ministre, ne ubijajte glasnika

Da, naslov ove kolumne je provokativan. Da, prejudicira da je stanje u Srbiji veoma loše, čak kritično, i da je zemlja takoreći na aparatima, čije je isključivanje sasvim realna i očekivana opcija.
Srbija će - da odmah rešimo zabrinutost onih koji političke i opštedruštvene procese gledaju kroz maksimu "u se, na se i poda se" - opstati kao država. Pitanje iz naslova se, u stvari, više odnosi na pravac kojim će država - po geografskom i političkom položaju "viđena" da bude zamajac i lider Balkana - ići sutra. Odnosno, ne da li će države biti, već kakva će država biti.
I koliko god se taj put ka "sutra" činio maglovit prethodnih godina, pa i prvih meseci velikog narodnog bunta zbog smrtonosne korupcije i neodgovornosti današnjeg režima, čini se da se u poslednje vreme koprena diže i da slika nije baš idealna.
Ako govorimo činjenicama i ako gledamo stvarnost, a zanemarimo izuzetke i lepe želje, Srbija danas je, baš kao i Srbija 1990, okovana mitom, isfantaziranom istorijom, lažno izgrađenim osećajem sopstvenog nužnog hegemonizma i šovinizmom. Ovako pljusnuto direktno u lice čitaoca deluje baš grubo i poražavajuće. Ali, to je zato što istina jeste gruba i poražavajuća, a njeno zanemarivanje, lakiranje, ublažavanje... ni dosad nije donelo ničega dobrog. I nema razloga za očekivanje da će ubuduće biti drugačije.
Prosečan čovek, a takvih je većina svuda, više voli život bez trzavica, zameranja, bolnih tema, makar i u sopstvenom mehuru nerealnosti - nego suočavanje sa istinom koja je najčešće teška za prihvatiti i nimalo povoljna za verovanja i ubeđenja tog prosečnog čoveka. A upravo u tome se čovek razlikuje od životinje, koja bez obzira koliko manji mozak ima, ipak ne uleti dva puta u istu klopku.
Vlažni srpski san o posebnoj vrednosti, istorijskim granicama, izvornoj dominaciji i natprirodnim pravima nije od juče, ali se tačno može odrediti vreme njegovog nastanka. Nastao je sa nastankom srpske države 1878, kao odgovor Petrograda zapadnim silama koje su Rusiji pokvarile planove.&nbsp;
Za one koji su preskakali časove u školi (a uvek se iznova zaprepastimo koliko mnogo takvih ima): ruski plan za jutro posle ratova 1875-1878. bila je Velika Bugarska, znatno uvećana Crna Gora, i Srbijica, tek malo veća od Crne Gore. Da zapadne sile Berlinskim kongresom nisu pokvarile (ruski) Sanstefanski mir, Pirot, Vranje i cela današnja Makedonija bili bi Bugarska.
Uglavnom, Berlinski kongres je umnogome izmenio tu mapu dirljive ruske ljubavi i upravo je Zapad Srbiji podario granice koje su joj posle omogućile osvajanje Kosova i Makedonije, pa sledstveno i stvaranje prve Jugoslavije. Dosledna onome što je istorijski uvek najbolje radila, Rusija se brzo prilagodila, te je njen vojni logor na Balkanu umesto Bugarske postala Srbija. Jeftino. Uz malo dizanja ega, epova o bratstvu, nežnih pravoslavnih tonova i brižljivo plasiranih mitova i izmišljotina.
Da se razumemo, a i da bi se izbegla stigma: nisu Srbija i srpski narod usamljeni u raznim fantazijama i nerealnim viđenjima sebe, svojih kvaliteta, prava i granica. Samo su, za razliku od većine, ostali zakovani u prošlosti i mitovima, umesto da su - što većina jeste uradila - istoriju ostavili za pijana kafanska busanja, a realnost za svakodnevicu i planove kako da sutra bude još bolje. U tome Srbija ima uzor - Rusiju, takođe nerealnu u sagledavanju istorijske pozicije, kvaliteta, svoje moći i prava ruskog naroda.
Istorija kao nauka je neumoljiva. Ona veli da Srbija mnogo duže nije postojala kao država, nego što je postojala. To, naravno, ne sme da bude nikakav argument protiv Srbije, kao što neke druge činjenice ne smeju da čine argumentaciju "za" činjenje nekakve nepravde Srbiji. Ali je zato uvek zgodno podsetiti nacional-šoviniste da su i drugi narodi imali srednjevekovne države i da se neko posebno pravo ne može i ne sme tražiti iz izabrane idealne vremenske pozicije ("sve što smo ikad držali je naše i sve što sad držimo je naše"), jer onda neko drugi može da "podseti" na drugu krajnost (kada recimo države nije ni bilo, pa otud nema ni prava), već je jedina polazna tačka za svako zahtevanje i obavezu sadašnjost i realnost. I tu se stavlja tačka na neka izmaštana istorijska prava i poseban položaj.
Vraćamo se na naslov. Ima li, dakle, Srbiji spasa?&nbsp;
Stanje, rekosmo, danas nije ružičasto. Ne u smislu državnih granica, one će opstati, već moralno, civilizacijski, biološki. Jer danas čak i oni koji se mesecima bore protiv odnarođenog režima ogrezlog u kriminalu i korupciji, zvuče poput ideoloških predaka tog režima, zaslužnih za katastrofalni raspad SFR Jugoslavije.&nbsp;
Duže od sedam meseci od početka masovnih protesta zbog tragedije koju karakterišu obrasci istočnjačkih uzora srpske vlasti - na ulicama je nemoguće videti zastavu EU. Zato se slobodno viju neki "nedavački" barjaci koje je kreirala BIA za potrebe bezbednog nacionalizma u pravcu Kosova, i zastave s ruskim svecem koji je pod "vagnerovcima" postao simbol agresorskog, genocidnog rata protiv suverene Ukrajine.
Dok Evropska unija sve glasnije kritikuje i osuđuje srpski režim, zbog korupcije i sadističkog nasilja prema demonstrantima, Rusija to otvoreno podržava, a njen ambasador u Beogradu čak javno "crta" smernice srpskim vlastima za nasilno suzbijanje protesta. Sinhrono, predstavnici studenata i najvećeg dela opozicije, građanskih i intelektualnih organizacija i kružoka, kao guje otrovnice skaču kada EU ne ispuni neko njihovo, najčešće nerealno očekivanje, "dokazujući" time da "EU nas ne želi". Na rusko gubernadurstvo, međutim, uočljivo niko ne reaguje i teško je reći da je razlog izostanku osuda i distanciranja samo strah od nekog čaja, davljenja u praznom bazenu ili ispadanja kroz prozor.
U tom smislu, Srbija trpi posledice jednoipovekovne otrovanosti, pa ćete tako i od teško prebijenog studenta iz bolesničkog kreveta čuti salve protiv "mrskog Zapada". Iako su ga prebili upravo oni koji, vrlo osnovano se veruje, rade po direktnim direktivama "voljenog Istoka". Najzad, Moskva i Beograd su javno obelodanili zajedničku borbu protiv "obojenih revolucija", a kad govore o studentskom i građanskom protestu u Srbiji, i jedni i drugi ga "krste" kao obojenu revoluciju. Reklo bi se - pametnom dovoljno. U praksi: ili nije dovoljno - ili nema pametnih.
Ovako gledano, mogla bi da se uvede neka psihološka kategorija pod nazivom "srpski apsurd". Srpski apsurd je, recimo, kada onaj koji do puštanja krvi bije studente ima na rukavu sliku istog ruskog sveca, koji je i na zastavama prebijenih studenata. Ili kada za događaje u Srbiji obe strane optužuju Zapad: on je istovremeno kreirao "obojenu revoluciju" i podržava Vučića zbog iskopavanja litijuma. Ako neko primeti da su to pomalo šizofreni stavovi, u redu je. Jesu.
Stiče se utisak da su sadašnjem srpskom režimu odbrojani dani. On jednostavno ide iz greške u grešku, leluja kao bokser u nokdaunu, a pošto sudija ne prekida borbu, jedino je pitanje da li će bokser na nogama ostati još dva-tri meseca ili godinu.&nbsp;
Sada je prava nepoznanica, u stvari, kako će doći do smene režima, a ne kada. I da li će upražnjene fotelje zauzeti trudbenici sa platnog spiska Moskve, koji su sada u ofanzivi, i koji bi bili "ruskiji" od sadašnjih vlastodržaca, ili će šansu dobiti ljudi koji bi Srbiju najzad i nedvosmisleno u spoljnopolitičkom kursu okrenuli Zapadu i njegovim vrednostima, a na domaćem planu - samoj sebi i problemima koji kipe bukvalno iz svake sfere života.
I kada to budemo znali, znaćemo i odgovor na pitanje iz naslova: ima li Srbiji spasa?

Ima li Srbiji spasa?

Spomenik zlikovcu Pavlu Đurišiću prenijet je u Đurđeve stupove, objavila je Radio-televizija Srbije u TV magazinu „Oko“, emitovanom u srijedu na programu te televizije. Novinar u reportaži navodi da je „ono što je poznato da neće biti ovih dana vraćen u Zaostro, selo koje je u Crnoj Gori za Đurišića predstavljalo isto što i Ravna Gora za Dragoljuba Mihailovića u Srbiji – komandni štab“. RTS je emitovao i kadrove iz manastira Đurđevi Stupovi u Beranama koji pripada Eparhiji budmiljansko-nikšićkoj kojom komanduje novoproizvedeni mitropolit Crkve Srbije Metodije Ostojić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822100832_7e202620-eba7-4345-9da7-7779ddd01bee.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250822100832_7e202620-eba7-4345-9da7-7779ddd01bee" data-rendition-name="original" width="1270" height="720" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić Đurđevi Stupovi"> <figcaption>Crkva Srbije još jednom pokazala da državne institucije ne kontrolišu djelove teritorije Crne Gore(Photo: RTS/Screenshot)</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822100832_d18c98d2-9383-4da6-ba76-6aeea2f30dd3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250822100832_d18c98d2-9383-4da6-ba76-6aeea2f30dd3" data-rendition-name="original" width="1273" height="720" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić Đurđevi Stupovi"> <figcaption>Crkva Srbije još jednom pokazala da državne institucije ne kontrolišu djelove teritorije Crne Gore(Photo: RTS/Screenshot)</figcaption> </figure>  U reportaži se ne otkriva tačan datum prenošenja spomenika iz crkve Svete Mati Paraskeve u Gornjem Zaostru gdje je Metodije sklonio totem Pavla Đurišića 8. avgusta kada je poručio crnogorskim vlastima „pa neka dođu da ruše crkvu“. - Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede – poručio je Metodije. I, očigledno je bio u pravu.&nbsp; Činjenica da je ovaj transfer dvometarskog bronzanog totema, dug preko sedam kilometara, ponovo prošao ispod radara (ili možda baš nije) crnogorskih državnih institucija, prije svega bezbjednosnog sektora, govori dovoljno sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822100836_2e3c84539f087520212cda41f3538ef6de136f32f87eb9045040a23b0d217589.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250822100836_2e3c84539f087520212cda41f3538ef6de136f32f87eb9045040a23b0d217589" data-rendition-name="original" width="1143" height="742" loading="lazy" alt="Transfer Pavle Đurišić "> <figcaption>Transfer dvometarskog bronzanog totema, dug preko sedam kilometara, prošao ispod radara državnih institucija?</figcaption> </figure>  Crkva Srbije još jednom je pokazala da je jača od države. Dok su se institucije prethodnih dana u javnosti preganjale je li takozvani Temeljni ugovor iznad Zakona o krivičnom postupku, a tužilaštva i policija prebacivali odgovornost jedni na druge zbog čega spomenik zlikovcu i četničkom koljaču Đurišiću nije izuzet kao sredstvo izvršenja krivičnog djela, „institucija“ koja očigledno ima kontrolu nad dijelom teritorije Crne Gore organizovala je njegov transport na „sigurnije“ mjesto. U manastir u kojem stoluje iguman Danilo Romanov koji je prošle godine Berance nazvao „kriminalcima, kockarima i drogašima“, ali i koji se nedvosmileno pozicionirao kao još jedan glasnogovornik četničke ideologije pod plaštom crkvenog autoriteta. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 72.9622%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-instagram-performans-igumana-iz-berana-cetnicka-himna-uz-durdeve-stupove-amfilohija-i-svetog-savu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spomenik zlikovca Đurišića premješten u Đurđeve Stupove

Kip četničkog koljača Pavla Đurišića zanoćio je 8. avgusta u crkvi u Gornjem zaostru, da bi se ukazao nekoliko dana kasnije u Manastiru Đurđevi Stupovi. I to se ukazanije dogodilo pred - kamerama Raio televizije Srbije. &nbsp;&nbsp; Ne, nije čudo, nije ni šala. A nije ni slučajnost, već sumorna crnogorska realnost: nakon tajne transportne akcije Crkve Srbije i novočetničkog pokreta iz Berana i okoline, bronzani kip - koji je predmet krivičnog djela veličanja ratnog zločinca - prebačen je sedam kilometara dalje, iz malene crkve Svete Paraskeve u Manastir Đurđevi stupovi - ,,na sigurno mjesto”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082219084_f5cb4a6bd100b42e00277833f20903d380bbfefc4ab1c087d70f84b13d9c9609.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082219084_f5cb4a6bd100b42e00277833f20903d380bbfefc4ab1c087d70f84b13d9c9609" data-rendition-name="original" width="1273" height="720" loading="lazy" alt='ČETNIČKI ZLOČINAC PREBAČEN ,,NA SIGURNO": Kip Pavla Đurišića u Manastiru Đurđevi stupovi'> <figcaption>ČETNIČKI ZLOČINAC PREBAČEN ,,NA SIGURNO": Kip Pavla Đurišića u Manastiru Đurđevi stupo(Photo: RTS)</figcaption> </figure>  I sve to pred očima vrha crnogorske policije, počev od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, ali i načelnika regionalnog centra ,,Sjever” Harisa Đurđevića i njemu podređenih načelnika Odjeljenja bezbjednosti Željka Babovića i komandira policije Dalibora Delevića. &nbsp; METODIJEVO ,,OBEĆANJE” &nbsp; Svi u lancu bezbjednosti neobjašnjivo su zakazali, jer akcija transporta nije bila neka moćno skrivana, već indirektno najavljivana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822190816_6b9f3121f10ccbb7913e007b629274850b576a3162df7a62ed495af44deaf5f0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250822190816_6b9f3121f10ccbb7913e007b629274850b576a3162df7a62ed495af44deaf5f0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="JAVNO OBEĆANJE KOJE DRŽAVA NIEJ ŽEJELA DA ČUJE: Mitropolit Metodije u Gornjem Zaostru"> <figcaption>JAVNO OBEĆANJE KOJE DRŽAVA NIEJ ŽEJELA DA ČUJE: Mitropolit Metodije u Gornjem Zaostru(Photo: Boris Pejović, Vijesti)</figcaption> </figure>  Kako je Portalu ETV kazao izvor iz vrha Uprave policije, mitropolit Srpske pravoslavne crkve Metodije Ostojić je, nakon što je komandovao premještanje bronzanog kipa u crkvu Svete Paraskeve u Gornjem Zaostru, preko posrednika obećaojoš &nbsp;8. avgusta i čelniku Berana Đolu Lutovcu i policijskom načelniku Željku Baboviću da neće vraćati spomen obilježje na postament, već da će biti, citiramo, ,,trajno zbrinuto na nekom drugom mjestu”. &nbsp; Da li su ovo obećanje srpskog sveštenika Lutovac prenio vrhu Spajićevog Pokreta Evropa sad, kako je izvijestio načelnik Babović svoje pretpostavljene u Podgorici – nije poznato. Izvjesno je da crnogorska policija nije znala – ili nije htjela da zna - što se dešava na dijelu crnogorske teritorije. &nbsp; Crnogorska policija drastično je zakazala i 7. i 8. avgusta kada je krenula akcija postavljanja spomenika u Gornjem Zaostru. Neaktivnošću je dozvolila suspenziju prava i praktično asistirala u nepoštovanju crnogorskih zakona i Ustava Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822190824_2e3c84539f087520212cda41f3538ef6de136f32f87eb9045040a23b0d217589.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250822190824_2e3c84539f087520212cda41f3538ef6de136f32f87eb9045040a23b0d217589" data-rendition-name="original" width="1143" height="742" loading="lazy" alt="PUT OD SEDAM KILOMETARA: Prikaz prenosa kipa od Gornjeg Zaostra do Đurđevih stupova "> <figcaption>PUT OD SEDAM KILOMETARA: Prikaz prenosa kipa od Gornjeg Zaostra do Đurđevih stupova(Photo: Ilustracija: D. MIHAILOVIĆ )</figcaption> </figure>  Ne samo da je vrh crnogorske policije dozvolio nezakonito postavljanje spomenika, i &nbsp;nijesu zaplijenili kip kao predmet izvršenja krivičnog djela, već policija nije reagovala shodno ovlašćenjima prilikom ugrožavanja bezbjednosti fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića i fotoreportera i novinara Vijesti Borisa Pejovića i Balše Rudovića. &nbsp; KAD SLUŽBA ZAKAŽE Sve je to posljedica pogrešne procjene koju su – svjesno ili slučajno – napravili čelnici policije! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822190820_981c035f183904b597cd56e43d7f1394175331aeffc5ad1c1172c0276bc09d06.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250822190820_981c035f183904b597cd56e43d7f1394175331aeffc5ad1c1172c0276bc09d06" data-rendition-name="original" width="922" height="537" loading="lazy" alt='POGREŠNA PROCJENA: Haris Đurđević, načelnik regionalnog centra ,,Sjever"'> <figcaption>POGREŠNA PROCJENA: Haris Đurđević, načelnik regionalnog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Načelnik sentra ,,Sjever” Haris Đurđević i čelnici beranske policije, načelnik Željko Babović i komandir Dalibor Delević na lice mjesta su uputili - samo dva policijska službenika. Jedan od službenika je bio aktivni policajac, Milorad Vulević, rukovodilac bezbjednosnog sektora za taj dio Berana. Sa njim u pratnji je bio neobučeni momak, Obradović, koji radi po ugovoru o djelu, bez &nbsp;prethodnih bezbjednosnih provjera i to na opštim i pomoćnim poslovima. &nbsp; Obradović kao ugovorac, nije ovlašćen da obavlja policijske poslove i primjenjuje policijska ovlašćenja. I, da sve bude čudnije, upravo je tom policijskom službeniku-pripravniku istekao ugovor o djelu prije nego što je poslat u akciju u selu Gornje Zaostro. &nbsp; Drugim riječima: da je Obradović sa iskusnijim Vulevićem uopšte preduzimao bilo kakve policijske radnje, to bi radio - mimo zakona. ,,MUDRO ĆUTANJE” BEČIĆEVIH DEMOKRATA &nbsp;Taj frapantan podatak očito nikoga u vrhu crnogorskog bezbjednosnog sektora nije interesovao. Mudro su ćutali čelnici Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor. Nije se na društvenim mrežama oglašavao ni Aleksa Bečić, ni Boris Bogdanović, obojica zagledani u famozni veting dok policija tihuje, bez valjane komande i subordinacije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822190820_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250822190820_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="ZA SADA BEZ PROMOCIJE NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: Boris Bogdanović i Aleksa Bečić"> <figcaption>ZA SADA BEZ PROMOCIJE NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: Boris Bogdanović i Aleksa Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U namjeri da nekako prikažu sebe kao odgovorne funkcionere, Šaranović i Šćepanović – uz prethodne kosultacije sa Bečićem i Bogdanovićem – nakon skandala u Gornjem Zaostru - planirali su da kazne policajce koje su angažovali komandir policije Delević i načelnik Babović. &nbsp; Jedan od ciljeva akcije je bio da se kažnjavanjem umiri crnogorska javnost. Međutim, ubrzo je propala ideja da se žrtvuje integritet policajaca i umiri javnost. &nbsp; Naime, Obradović je angažovan u Upravi policije kao službenik po ugovoru na pomoćnim poslovima, nema zakonsku mogućnost da reaguje kao aktivni policajac i protiv njega se ne može pokrenuti disciplinski postupak. &nbsp; RAZOTKRIVANJE VLASTI &nbsp; &nbsp;Slučaj postavljenja, sakrivanja i transportovanja bronzanog kipa ozloglašenog četničkog zločinca otkriva pravo lice vrha crnogorske policije, odnosno čelnika Demokrata koji upravljaju sistemom bezbjednosti. &nbsp;&nbsp; Dok su zabavljeni čišćenjem politički nepodobnih iz policije i vojske, čelnici bezbjednosnog sektora svjesno su ruinirali bezbjednosni sektor do te mjere da je dio &nbsp;crnogorske teritorije ostao - bez državne kontrole. &nbsp; Kako drugačije objasniti činjenicu da ni policija ni Agencija za nacionalnu bezbjednost navodno nijesu znali pa zato nijesu reagovali 7. avgusta na postavljanje spomenika ratnom zločincu? Kako razumjeti da je kip četničkog koljača bez ikakvih prepreka transportovan kamionom u manastir Đurđevi stupovi? &nbsp; Je li to nesposobnost ili svjesno iskazivanje pokornosti prema Crkvi Srbije za koju očito crnogorski zakoni ne važe? &nbsp; Kako god tumačili: bruka crnogorske države očito mnogo ne zanima, ne samo Bečićeve Demokrate, nego i ostale čelnike partija parlamentarne većine koje obrazuju 44. Vladu Crne Gore. I ko zna, možda će kao kontrolu štete, Aleksa Bečić za koji dan opet saoštiti da su suspendovana dva ili tri policajca. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822190824_a5e3493bfc9514ad244b9b16cb344224fe3731acc71bc666d4a9869e331cacc2.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250822190824_a5e3493bfc9514ad244b9b16cb344224fe3731acc71bc666d4a9869e331cacc2" data-rendition-name="original" width="263" height="192" loading="lazy" alt="PRAVIĆE SELEKCIJU BERANACA KOJI MOGU DA VIDE ĐURIŠIĆA: Iguman manastira Danilo Romanov "> <figcaption>PRAVIĆE SELEKCIJU BERANACA KOJI MOGU DA VIDE ĐURIŠIĆA: Iguman manastira Danilo Romanov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U međuvremenu, kip ratnog zločinca Pavla Đurišića pohranjen je u Manastiru Đurđevi stupovi, iako idolopoklonstvo i ređanje spomenike pored ikona - vjera ne dopušta i smatra bogoljuenjem. No, za Crkvu Srbije očito važe druga pravila i spomenik je, kako se to kaže na sigurnom jer će o njemu se starati Danilo Romanov iguman Manastira Đurđevi stupovi i moći će da ga, kažu u crkvi, pod crkvenim nadzorom dodirnu i cjelivaju građani. &nbsp; &nbsp;Ali ne svi građani i, svakako, ne svi Beranci. Jer, valja se podsjetiti da je iguman Romanov prije dvije godine javno ocijenio da su ,,Beranci kriminalci, kockari, drogeraši... &nbsp; &nbsp;I nikoga nije procesuirao zbog tih riječi. Neće ni zbog unošenja kipa, predmeta krivičnog djela, u manastir. Jer, u ovakvoj Crnoj Gori, baš se ovakva Crkva Srbije pita. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;