Za ambiciozni plan koji je predsjednica Skupštine Glavnog grada, Jelena Borovinić Bojović, najavila kroz projekat ’’sveobuhvatne obnove Duklje’’ kroz njenu turističku valorizaciju, još uvijek ne postoje planski i projektni osnovi, a od strane nadležnih državnih organa, prije svega Uprave za zaštitu kulturnih dobara, skrenuta je pažnja da je neophodno najprije izraditi Plan upravljanja kulturnim dobrom, te obezbijediti valjanu projektnu dokumentaciju, kako bi jedan tako važan projekat na lokalitetu od izuzetnog značaja uopšte mogao i da bude razmatran. Borovinić Bojović je na prezentaciji idejnog rješenja Centra za posjetioce uz lokalitet Duklja, kazala da je to projekat koji će ’’oblikovati našu budućnost i učiniti Podgoricu nezaobilaznom turističkom destinacijom.’’  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250514020556_50fd9634b15be54c086abc7105a96fe0cb9ce7a0ef14cee3c447a5f9d6bb8d80.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250514020556_50fd9634b15be54c086abc7105a96fe0cb9ce7a0ef14cee3c447a5f9d6bb8d80" data-rendition-name="original" width="1024" height="553" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović "><figcaption>Predsjednica Skupštine Glavnog grada na predstavljanju projekta valorizacije DukljeGlavni grad</figcaption></figure>  - Ovo nije samo kulturni poduhvat – ovo je dokaz da Crna Gora gradi svoj evropski identitet na temeljima bogate istorijske baštine. Duklja, kao simbol civilizacijskih tokova na ovim prostorima, postaće most između naše prošlosti i evropske budućnosti- poručila je tada Borovinić Bojović. Podsjećamo, valorizacija Duklje, prema riječima Borovinić Bojović, podrazumijevala bi i izgradnju putne infrastrukture koja će povezati Duklju sa Podgoricom, nastavak šetališta od mosta Milenijum do lokaliteta, kao i izgradnju multifunkcionalnog Centra za posjetioce sa sadržajima poput bioskopa na otvorenom, konferencijskih sala, biblioteke i interaktivnih edukativnih prostora.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250514020552_4d188f60e19c3e033166602098158fc393c741dc06a5231a58dd985e5f50d8dc.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250514020552_4d188f60e19c3e033166602098158fc393c741dc06a5231a58dd985e5f50d8dc" data-rendition-name="original" width="800" height="444" loading="lazy" alt="Kongresna sala u sklopu Centra za posjetioce na Duklji"><figcaption>Kongresna sala u sklopu Centra za posjetioce na DukljiGlavni grad</figcaption></figure>  S ozbirom na to da se radi o izgradnji kompleksa u neposrednoj blizini kulturnog dobra od izuzetnog značaja za Crnu Goru, iz Uprave za kulturna dobra Portalu ETV su potvrdili da intervencije ovog tipa nije moguće planirati na samom kulturnom dobru, niti u njegovoj zaštićenoj okolini, što će se uzeti u obzir prilikom eventualnog odabira lokacije za izgradnju ovog kompleksa. Kako su iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara pojasnili, inicijatorima ove projektne ideje je predočeno da moraju obezbijediti projektnu dokumentaciju koja bi predvidjela formiranje adekvatnijh sadržaja u okviru Duklje, u skladu sa konzervatorskim standardima, te da se u slučaju izrade projekta, mora raditi u relaciji sa relevantnim institucijama, prvenstveno Upravu za zaštitu kulturnih dobara.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250514020556_f555877df8e5632d4fc1e1636c04ac8306da9e276831ad387c3f32a4f54f16db.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250514020556_f555877df8e5632d4fc1e1636c04ac8306da9e276831ad387c3f32a4f54f16db" data-rendition-name="original" width="800" height="456" loading="lazy" alt="Muzejski prostor u Centru za posjetioce kod Duklje"><figcaption>Muzejski prostor u Centru za posjetioce kod DukljeGlavni grad</figcaption></figure>  O planiranim radnjima koje se tiču izgradnje Centra za posjetioce na Duklji nijesu bili obaviješteni ni u JU Muzeji i galerije Podgorice, koji već godinama radi na promociji ovog arheološkog lokaliteta. Aktivnosti na zaštiti antičke Dokleje JU Muzeji i galerije ostvaruju i kroz saradnju i zaštitna istraživanja koja sprovodi Centar za konzervaciju i arheologiju, kao i kroz projekat Duklja-Mozaik, koji označava diverzifikaciju turističkog portfolija Podgorice. Nije poznato zašto su u startu ’’preskočeni’’ određeni koraci, koji se prvenstveno odnose na upućenost i uključenost zainteresovanih nadležnih institucija u planove podgoričke gradske uprave vezane za radove na Duklji, niti je poznato zašto je inicijativa pokrenuta u ovom trenutku i na netransparentan način, jer nema jasnih informacija o tome ko je izradio rendere idejnih rješenja koja je predsjednica Skupštine Glavnog grada predstavila. Niti iz kabineta Jelene Borovinić Bojović, kao ni kabineta Gradonačelnika i gradskih službi, nijesu željeli da Portalu ETV pojasne ko je radio idejni projekat valorizacije Duklje i ko su partneri u izradi idejnog rješenja. Ostali smo uskraćeni i za odgovore vezane za proceduru i način izbora idejnog rješenja projekta valorizacije Duklje, koji je predstavila predsjednica Skupštine Glavnog grada. Kako stoji u obavještenju na web stranici Glavnog grada, planirano je da se projekat valorizacije Duklje realizuje do 2028. godine, što se poklapa sa očekivanim završetkom procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. -Sastanku koji je organizovala predsjednica podgoričke Skupštine, na kojem je prezentovala projekat obnove Duklje, prisustvovali su Novica Vuković, ministar finansija, Tamara Vujović, ministarka kulture i medija, Vladimir Božović, rektor Univerziteta Crne Gore, državni sekretari i generalni direktori Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Ministarstva turizma, Ministarstva evropskih poslova. Pored gradonačelnika Glavnog grada, Saše Mujovića, sastanku su takođe prisustvovali zamjenici gradonačelnika Nađa Ljiljanić i Boris Spalević, potpredsjednik Skupštine Glavnog grada, Dragutin Vučinić- obavijestili su iz Glavnog grada. S ozbirom na to da je sastanku na kojem je prezentovana ideja valorizacije lokaliteta Duklja, prisustvovala i ministarka kulture i medija Tamara Vujović, očekivali smo da ćemo više informacija dobiti od Ministarstva u čijem se resoru nalazi Duklja kao kulturno dobro i jedno od najvažnijih bisera kutlurne baštine u Crnoj Gori. Kao resorno ministarstvo, u čijoj je nadležnosti zaštita kulture baštine, te koje je godinama već upućeno u istraživačke projekte koji se odvijaju, ne samo na Duklji, već i na drugim arheološkim lokalitetima, interesovalo nas je da li je MKM bilo upućeno i dalo dozvolu za izradu projekta valorizacije Duklje, kao i da li je izgradnja ikakvih kompleksa na ovom lokalitetu i njegovoj neposrednoj blizini uopšte dozvoljena. Ostali smo uskraćeni za odgovore iz Ministarstva kulture i medija vezano za arheološka istraživanja na arheološkom lokalitetu Dujklja. Zanimljivo je, međutim, da je povodom nedavno održanog Sajma knjiga u Podgorici, Crnu Goru posjetio ministar kulture Srbije, Nikola Selaković, te da su, nakon sastanka dvoje kolega, iz MKM saopštili da je ministarka Vujović ’predložila je da se arheolozi iz Srbije uključe u istraživačke kampanje koje sprovodi crnogorski Centar za konzervaciju i arheologiju’. - U Crnoj Gori imamo nekoliko izuzetno značajnih, a nedovoljno istraženih arheoloških lokaliteta. Nemamo studijski program za školovanje arheologa, a interesovanje mladih za ovu oblast je u opadanju- pisalo je u saopštenju Ministarstva kulture i medija. Ne znamo o kojim se lokalitetima radi tačno radi, i da li je lokalitet Duklja među njima, i bez obzira na izostanak odgovora državnih i gradskih vlasti, Portal ETV će nastaviti da prati dešavanja vezano za valorizaciju turističkog potencijala Duklje i radovati se svakom pozitivnom rješenju koje je u skladu sa pravilima struke. U svako slučaju lijepo je vidjeti da je u moru političkih rasprava, ekonomskih sporazuma, partijskog zapošljavanja, javnost konačno počelo i da zaokuplja pitanje kulturno-istorijske baštine Crne Gore, prije svega arheološkog lokaliteta Duklja. Problematično je, nažalost, što se to dešava zbog najnovijih pokušaja istorijskih revizionizama i aproprijacije crnogorske kulturne baštine. Arheološki lokalitet i simbol istorijskog trajanja crnogorske države, Duklja, prije dvadeset dana (27. aprila) poslužila je kao mjesto održavanja ’’tradicionalnog crkveno-narodnog sabora’’ u organizaciji Srpske pravoslavne crkve i uz prisustvo ambasadora Republike Srbije u Crnoj Gori Nebojše Rodića. U javnosti svakako nije prošlo nezapaženo ni održavanje crkvenog obreda na temeljima ranohrišćanske bazilike niti igranje srpskog kola na lokalitetu starom dva milenijuma. Osude zbog upotrebe Duklje kao pozornice za nacionalističku propagandu, sveprisutniju u javnosti, su stigle od stručnjaka, građanskih aktivista, političkih partija i zainteresovane javnosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250514020556_25e4b43e23ea3d74ef3c2f1479007205fe250828ed23b9a2249b23a64eca5344.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250514020556_25e4b43e23ea3d74ef3c2f1479007205fe250828ed23b9a2249b23a64eca5344" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Liturgija na Duklji"><figcaption>Liturgija na DukljiMCP</figcaption></figure>  Iz JU Muzeji i galerije Portalu ETV su kazali da nijesu bili niti uključeni, niti informisani o organizaciji crkveno-narodnog sabora na Duklji, te da smatraju da su gradske službe, nadležne za čuvanje lokaliteta od bilo kakvih mogućih štetnih ili opasnih akcija koje mogu ugroziti njeno stanje i fizički integritet, trebale da reaguju. - Kao što smo više puta naglasili, nijesmo bili uključeni niti informisani o navedenim aktivnostima. Pri organizaciji pomenutog događaja ili bilo kakvoj intervenciji na takvom jednom lokalitetu, zakon nalaže jasne korake ka svim instuticijama i centrima, čije ingerencije pokrivaju isti. Svjedoci smo da su mnogi takvi koraci izostali- poručeno je iz JU Muzeji i galerije. Šturo objašnjenje, nedjelju dana nakon održavanja sabora, stiglo je iz Ministarstva kulture i medija, koji su poručili da je ’’pomenuti događaj održan na lokaciji za koju nemamo precizne informacije o vlasništvu, ali koja prema nezvaničnim izvorima nije u državnoj svojini’’, dodajući da svi treba da imaju na imu da je lokalitet Duklja od izuzetnog nacionalnog značaja i zaštićen zakonom, te da to zahtijeva poseban režim pristupa. Ono što je međutim, ostalo nezapaženo jesu reakcije iz Glavnog grada Podgorice, u čijoj je nadležnosti staranje nad arheološkim lokalitetom Duklja, odakle su, ako je suditi prema inicijativi gospođe Borovinić Bojović, veoma zainteresovani za zaštitu ovog lokaliteta. Ipak, na internet stranici i medijima Glavnog grada, ne mogu se naći informacije o održavanju crkveno-narodnog sabora SPC na lokalitetu, kao ni reakcije gradskih vlasti koje su bile očekivane, nakon polemika koje je ovaj događaj izazvao u javnosti. Iz Službe za odnose sa javnošću Glavnog grada Portalu ETV nijesu odgovorili na pitanje da li je Sprska pravoslavna crkva tražila dozvolu za održavanje sabora i vjerskog obreda, liturgije, niti da li je gradska uprava dala dozvolu za održavanje ovakvog događaja. To su svakako pitanja koja interesuju crnogorsku javnost. Ostaje da se vidi da li će gradske službe, sada kada su iskazale svoje zanimanje za obnovu turističkog i kulturnog potencijala Duklje, njenu zaštitu i civilizacijski značaj, naći načina i volje da zaustave zloupotrebu, devastaciju i aproprijaciju lokaliteta od strane jedne vjerske zajednice i sačuvaju ’’drevnu Duklju’’ kako se od skoro od milošte naziva u novom narativu koji uspostavlja Srpska pravoslavna crkva.

Božena Miljić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

’’Obnova Duklje’’ na časnu riječ: Gradska vlast hoće turistički kompleks, SPC sabore

Nevladina organizacija Centar ta građanska prava ponovo je uputila urgentni zahtjev ministru vanjskih poslova Ervinu Ibrahimoviću, nakon što na prvi nije reagovao, da preduzme mjere u svojoj nadležnosti povodom prisustva ambasadora Republike Srbije na crkveno-narodnom saboru koji je Mitropolija crnogorsko-primorska organizovala na arheološkom lokalitetu Duklja.
- Pozivamo Ministarstvo da u najkraćem roku dostavi svoj stav i preduzme mjere koje su u njegovoj nadležnosti. Ćutanje nadležnih institucija po ovako osjetljivom pitanju doprinosi stvaranju atmosfere nekažnjivosti, podstiče dalje ignorisanje crnogorskih zakona i podstiče istorijski revizionizam- navodi se u zahtjevu Centra za građanska prava.
Iz CGP su podsjetili da su još 5.5.2025. godine uputili Ministarstvu vanjskih poslova zahtjev za ispitivanje djelovanja ambasadora Republike Srbije Nebojše Rodića u Crnoj Gori, koji je prisustvovao i učestvovao u događaju održanom na lokalitetu Duklja bez institucionalne saglasnosti i mimo znanja nadležnih organa.
Podsjećaju da do danas nijesu dobili odgvoor Ministarstva, što smatraju neprihvatljivim imajući u vidu ozbiljnost situacije i odgovornost institucija da reaguju na javno postavljena pitanja od interesa za zaštitu suvereniteta i kulturno-istorijskog nasljeđa Crne Gore.
- Ukoliko odgovor ne uslijedi u roku od sedam dana, Centar za građanska prava će iskoristiti sve raspoložive mehanizme za dalje institucionalno i javno djelovanje, uključujući obraćanje Skupštini Crne Gore i međunarodnim partnerima- poručili su iz Centra za građanska prava.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprijava-odt-u-i-vdt-u-protiv-spc-svestenika-derkovica-i-srpskog-ambasadora-zbog-neovlascenog-skupa-na-duklji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

1084x550

CGP: Ibrahimović da hitno ispita učešće ambasadora Rodića u neovlašćenom događaju na Duklji i preduzme odgovarajuće diplomatske mjere

Ministri vanjskih poslova Njemačke, Francuske i Poljske održaće danas poslijepodne sastanak takozvanog „Vajmarskog trougla“, a tim formatom dominiraće tema podrške Ukrajini, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova Francuske.
Johan Vadeful, Žan-Noel Baro i Radoslav Sikorski sastaće se u Parizu, dan nakon što je Jelisejska palata bila domaćin samita „koalicije voljnih“, na kojem je iskazana namjera da Francuska, Velika Britanija i partnerske snage pošalju vojne jedinice u Ukrajinu u slučaju postizanja mirovnog sporazuma sa Rusijom.
Nakon sastanka lidera koalicije, američkog izaslanstva i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, potpisana je zajednička deklaracija o bezbjednosnim garancijama Kijevu, u kojoj se navodi i da će Sjedinjene Američke Države vojno intervenisati u slučaju novog napada Rusije, kao i da će predvoditi mehanizam nadzora poštovanja prekida vatre.
Sastanku Vajmarskog trougla, formata pokrenutog 1991. godine u istoimenom njemačkom gradu, kasnije danas trebalo bi da se pridruži i indijski ministar Subramanjam Džaišankar, sa kojim će biti riječi o jačanju odnosa između Evropske unije i Indije, ali i o izazovima u azijsko-pacifičkom regionu.

Njemački, francuski i poljski ministri raspravljaju o podršci Ukrajini

Privremena venecuelanska vlada juče je proglasila sedmodnevnu nacionalnu žalost za pripadnike vojske poginule u američkom napadu na Karakas, pokrenutom radi hapšenja autoritarnog vođe Nikolasa Madura.
- Odlučila sam da proglasim sedam dana nacionalne žalosti u čast i sjećanje na mlade žene i muškarce koji su žrtvovali svoje živote u odbrani Venecuele - rekla je vršiteljka dužnosti predsjednice Delsi Rodrigez na državnoj televiziji.
Najmanje 24 vojnika ubijena su u američkom napadu izvedenom rano u subotu.
- In memoriam: 24 zvijezde sa našeg bolivarskog neba otkinula je kukavička imperijalistička ruka - navodi se u saopštenju oružanih snaga objavljenom na Instagramu, uz fotografije preminulih muškaraca i žena.
U spomen na južnoameričkog borca za slobodu Simona Bolivara, venecuelanska vojska naziva se Bolivarskom vojskom. Ranije je kubanska vlada objavila da su 32 pripadnika njihovih bezbjednosnih snaga ubijena tokom operacije komandosa američke vojske tokom vikenda.
Prema riječima stručnjaka, vojnici i obavještajni agenti iz savezničke Kube već godinama djeluju u Venecueli. Bili su angažovani kao Madurovi telohranitelji ili su održavali disciplinu unutar redova oružanih snaga.
Tokom vikenda američke snage napale su ciljeve u Venecueli, zarobivši Madura i njegovu suprugu Siliju Flores. Dovedeni su u Njujork kako bi se suočili sa optužbama za krivična djela.

Venecuela proglasila sedmodnevnu žalost za poginule vojnike

Dok se evropske nacije suočene sa ruskom agresijom i neizvjesnim američkim bezbjednosnim garancijama bore da izgrade svoje vojske, zemlje od Njemačke do Hrvatske žele da uvedu nove oblike vojne službe, uključujući obaveznu regrutaciju.
Iako je riječ regrutacija postala popularna u evropskim prijestonicama, malo je vjerovatno da će se vratiti u punoj snazi širom kontinenta, ocjenjuje se u analizi briselskog časopisa Parlament koji prati evropske politike u različitim oblastima.
Ukazuje se da su poslije Hladnog rata evropske zemlje znatno smanjile i oružane snage i odbrambene budžete pretpostavljajući da Moskva više ne predstavlja prijetnju. Međutim, poslije više od tri decenije i gotovo četiri godine od početka agresije Rusije na Ukrajinu, bezbjednosno okruženje se promijenilo i Evropa je osjetljivija nego ikad.
Od ruske aneksije Krima 2014, koja je postavila temelje za invaziju na Ukrajinu 2022, nekoliko evropskih zemalja je ponovo uvelo obavezni vojni rok, uključujući Litvaniju (2015.), Švedsku (2017.), Letoniju (2023.) i Hrvatsku i ta zemlja je ove godine postala deseta članica EU koja će se oslanjati na regrutaciju.
Međutim, analitičari i vojni stručnjaci upozoravaju da će za većinu članica EU oživljavanje regrutacije biti preuranjeno jer ne postoje osnovni uslovi za to.
- U ovom trenutku Evropa još nema kasarne, poligone za obuku ili instruktore potrebne za prijem većeg broja regruta - rekao je za časopis Parlament saradnik briselskog Centra za evropsku politku (EPC) Kris Kremidas-Kortni.
Dodao je da danas nema ni kulture liderstva i karijernih puteva potrebnih za zadržavanje talenata po završetku obaveznog služenja, kao ni nacionalnog konsenzusa o vojnom roku.
U EU se pristupi razlikuju i zemlje poput Austrije, Kipra, Danske i Grčke nikada nisu ukinule regrutaciju dok su se druge posljednjih decenija oslanjale na kombinaciju dobrovoljnih i profesionalnih snaga.
Predsjednik krovne organizacije udruženja vojnog osoblja u Evropi Euromil Emanuel Džejkob rekao je za Parlament da će dobrovoljna vojna služba uspjeti samo ako nudi "stvarnu dodatu vrijednost", što znači odgovarajuću obuku, značajne uloge, pravednu platu i jasan put u profesionalni ili rezervi sastav.
Istovremeno analitičari ukazuju da se evropski napori da regrutuju više vojnika suočavaju i sa kulturnim izazovom.
Naime, danas mlađe generacije ne vide mnogo razloga da "stave na čekanje" karijere i lični život kako bi služili svojoj zemlji, posebno kada su suočeni sa mogućnošću, kako je to nedavno opisao generalni sekretar NATO Mark Rute, "rata razmjera onog koji su doživjele naše babe i djedovi".
Analitičari smatraju da najveći evropski problem nije regrutovanje već zadržavanje. Oni ukazuju da vojne snage na kontinentu brže gube talente nego što ih regrutuju.
Kremidas-Kortni je upozorio da će ekspanzija vojske zasnovana na regrutaciji, ukoliko se ta kriza ne riješi, biti "statistička iluzija".
Broj vojnika u Evropi, uključujući Veliku Britaniju, pao je sa više od tri miliona devedesetih godina prošlog vijeka na 1,47 miliona danas, prema podacima Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).
- Čak i kada zemlje imaju relativno snažne nacionalne sisteme odbrane, socijalne i demografske promene i dalje mogu da otežaju regrutovanje, razvoj i zadržavanje dovoljnog broja ljudi za ono što zahtijeva prijeteće okruženje - rekla je za Parlament istraživačica organizacije RAND Evropa Linda Slapakova.
Drugi izazov za povećanje oružanih snaga, prema analitičarima, jeste kako vojsku ponovo učiniti privlačnom.
Prema istraživanju Euromila iz 2024, pitanje zadržavanja u vojsci pojavilo se kao glavna briga u grupama za zaštitu prava vojnika 2011. i od tada se stanje pogoršalo.
- Bez snažnih mjera za regrutovanje i zadržavanje, rizikujemo da imamo napredne sisteme ali bez dovoljnog broja obučenih ljudi da njima rukuju i održavaju ih - rekao je Džejkob.
Istraživanje Euromila pokazalo je da se kao razlozi za pad morala i rastući odliv zaposlenih u vojsci navode loša ravnoteža između posla i privatnog života, ograničeno napredovanje u karijeri i nekonkurentne plate i beneficije.
Rješavanje problema, prema Euromilu, mora početi pretvaranjem oružanih snaga u moderne poslodavce koji nude konkurentne plate, predvidljive uslove rada, moderno vođstvo, odgovarajući smještaj i opremu, kao i puna socijalna prava.
Kao potencijalno dobar model za privlačenje regruta u tekstu se navodi švedski koji predviđa pozivanje određenog broja osamnaestošnjaka na vojnu obuku na osnovu potreba, a ne univerzalnu vojnu obavezu.
Slapakova smatra da bi švedski model mogao da se primijeni i u drugim članicama EU ali bi "morao da bude politički i kulturno prihvatljiv".
Džejkobs istovremeno kaže da je za uspješan model regrutovanja ključno "investiranje u ljude".
- Buduća odbrana Evrope oslanjaće se na uravnoteženoj mješavini profesionalnih snaga, dobro obučene i aktivne rezerve i ciljanih programa dobrovoljne službe - zaključio je prvi čovjek Euromila.

EU još nije spremna za povratak obaveznog vojnog roka

Sa tugom i žaljenjem pratim posljednjih dana i mjeseci drage mi ljude i prijatelje kako, zarad neke taktike, „pametnog djelovanja“, „pomirenja“, savijaju kičmu i mire Crnu Goru i Crnogorce sa nestajanjem. Vjerujem, želim da vjerujem, da to ne rade iz loših namjera, već iz neznanja. Ali znate, ima ona izreka: put do pakla popločan je najboljim namjerama.
Dobri moji, ovo nije dobro. Ako je Crkva Srbije opet postala Mitropolija crnogorsko-primorska. Ako je ponavljač iz osnovne škole postao duhovni pastir. Ako je svetosavlje opet postalo pravoslavlje. Onda mogu i nova zastava i jezik.
U današnjoj Crnoj Gori teški su dani Badnji dan i Božić za nekoga kome definiciju bića određuje politička taktika. Ali dobro. Proći će brzo ovi blagi dani, pa se možemo vratiti ekonomskim temama i evropskim integracijama. Da se ogrnete EU zastavom, da vam malo smiri savjest što ovu crvenu koristite kao dekor na reveru, u kabinetu i kao geografsku odrednicu.
I zaista, danas jeste pravi dan za ovaj tekst. Na Božić. Kada su neki naši prethodnici odlučili da sačuvaju ideju slobodne Crne Gore, da bi neko nakon njih sagradio tu slobodnu Crnu Goru. Cijena toga nijesu bile opozicione klupe, već glava na ramenima. I platili su cijenu. Nijesu bili taktični i mudri kao vi, dobri moji. No ipak, na toj ideji obnovljena je Crna Gora 15. i 16. novembra 1943. godine, na zasijedanju ZAVNOJ-a u Kolašinu. Na tome je iskra nastala 1991. godine, a u konačnom luča zasijala 21. maja 2006. godine.
Zato vas pitam: odakle vam pravo da odustanete?
Kažete da ne odustajete. Da je to samo politička taktika. Stvarno? Vidim, PES-u ide sjajno. Još malo pa će Mandić zapjevati i zadnju strofu himne. Sve će to EU pozlatiti…Stvarno?
Ovom vašom taktikom od Crne Gore će ostati samo toponim. Drugim riječima, bićemo administrativna jedinica „Srpskog sveta“ u Evropskoj uniji.
Tačno je da ovako različiti treba da živimo i radimo zajedno, zarad opšteg dobra, ali ko vam je rekao da je dobra taktika odbaciti svoje, a dati legitimitet tuđem, lažnom i pogrešnom? Ko vam je rekao da je demokratija prihvatiti ono i onoga ko vas negira i poništava? To nije kompromis, to je kapitulacija.
No, možda je i došlo vrijeme da se presložimo. Da odvojimo žito od kukolja. Da se pokaže ko je ko. Ko je spreman da čuva ideju o slobodnoj Crnoj Gori, pa makar to bilo i za neka buduća pokoljenja.
Dobri moji, znate li gdje je propast ovog društva? U tome što smo uvijek morali da biramo između popova i lopova. A recept za uspjeh je vrlo jednostavan: ni popovi ni lopovi!
I nići će ove 2026. godine u svakom mjestu brijest. Onaj brijest pod kojim smo se okupljali da bi sačuvali državu. Jer ovdje odavno nije riječ o politici, već o opstanku.
Ništa lično. O Crnoj Gori je riječ, a ona se brani po svaku cijenu!

Tag: sabor-na-duklji

’’Obnova Duklje’’ na časnu riječ: Gradska vlast hoće turistički kompleks, SPC sabore

CGP: Ibrahimović da hitno ispita učešće ambasadora Rodića u neovlašćenom događaju na Duklji i preduzme odgovarajuće diplomatske mjere

Njemački, francuski i poljski ministri raspravljaju o podršci Ukrajini

Venecuela proglasila sedmodnevnu žalost za poginule vojnike

EU još nije spremna za povratak obaveznog vojnog roka

O Crnoj Gori je riječ, ona se brani po svaku cijenu

PRATITE TVe UŽIVO