<p>Predsjednik Savjeta Muslimanskog naroda u Crnoj Gori Sabrija Vulić čestitao je Kurban bajram, pozivajući na jačanje međusobnog uvažavanja među svim zajednicama.<br/>
<br/>
Vulić je istakao da je Kurban bajram praznik vjere, žrtve i čovjekoljublja.<br/>
<br/>
"Neka ovi mubarek dani svima donesu zdravlje, mir i nadu, a u naše domove – toplinu i bliskost", naveo je Vulić u čestitlki.<br/>
<br/>
Kako je dodao, u vremenu kada se vrijednosti zajedništva i međusobnog poštovanja sve češće stavljaju na ispit, Kurban bajram podsjeća na temeljnu snagu koju vjera nosi.<br/>
<br/>
"Da budemo postojani u svojim uvjerenjima, ali otvoreni za dijalog, saosjećajni prema drugima i odgovorni prema zajednici", kazao je Vulić.<br/>
<br/>
On je naglasio da su nacionalni Muslimani u Crnoj Gori kroz istoriju dali važan doprinos razvoju zemlje.<br/>
<br/>
"I danas smo odgovoran i lojalan dio njenog društvenog i kulturnog tkiva", naveo je Vulić.<br/>
<br/>
Prema njegovim riječima, njihov identitet je dio crnogorske stvarnosti.<br/>
<br/>
"U vremenu kada se različitosti ponekad koriste za podjele, mi biramo da budemo primjer kako se autentičnost može živjeti bez antagonizama, ali i bez odricanja", naveo je Vulić.<br/>
<br/>
Kako je kazao, ovaj kao i svaki prethodni i predstojeći Bajram je vrijeme koje poziva da budemo bolji ljudi, ali i da budemo svjesni svog mjesta, prava i odgovornosti.<br/>
<br/>
"I upravo u tom duhu, pozivam na jačanje međusobnog uvažavanja među svim zajednicama, uz jasnu poruku – da različitost ne treba da bude prepreka, već bogatstvo Crne Gore", zaključio je Vulić.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vulić: Kurban bajram praznik vjere, žrtve i čovjekoljublja

<p>Podaci o multikulturalizmu, ali i aktuelne prakse, ukazuju na potrebu za većim angažmanom svih aktera u promovisanju međusobnog razumijevanja i smanjenju diskriminacije, kako bi se osiguralo istinsko multikulturalno društvo u Crnoj Gori, iako je sve jasnije da je koncept multikulturalizma smetnja određenim političkim interesima koji ga urušavaju - poručeno je na Forumu o multikulturalnosti, koji je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Podgorici uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.</p>
<p>Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za interkulturalizam Ministarstva ljudskih i manjinskih prava <b>Ljudmila Popović </b>rekla je da predstoji prva izrada nacrta strategije za društvenu koheziju.</p>
<p>- Ovo je trenutak u kojem moramo stati iza vrijednosti koje dijelimo. Potrebna nam je nova priča, novi društveni ugovor koji će odrediti vrijednost i cijenu svemu što radimo, kako bismo se osjećali dostojanstveno i spremno za izazove budućnosti - istakla je Popović.</p>
<p>Naglasila je da je multikulturalizam stvarnost Crne Gore, pri čemu svaki grad, s obzirom na etničku i identitetsku raznolikost, ima svoju specifičnost.&nbsp;</p>
<p>- Multikulturalizam nas je naučio da moramo složno živjeti i poštovati prava i slobode drugih. Međutim, taj koncept se često zloupotrebljava, vodeći ka podjelama, a svi moramo da idemo na istu stranu," navela je ona. Popović je ukazala da je potrebno preći s multikulturalizma na interkulturalizam, koji podrazumijeva aktivnu međusobnu saradnju i razumijevanje. "Interkulturalizam je razvojna smjernica koja vodi napretku - zaključila je Popović.</p>
<p>Programski direktor u Centru za građansko obrazovanje <b>Petar Đukanović </b>kazao je da Crna Gora zemlja bogate istorije i raznolikosti, ali se suočava s izazovima u očuvanju zajedničkog multikulturalnog identiteta.</p>
<p>- Ključno je da se kao društvo i država suočimo s prošlošću na otvoren i iskren način. Preispitivanje istorijskih događaja, politika i društvenih praksi koje su dovele do nepravdi, diskriminacije ili sukoba među različitim etničkim, vjerskim i kulturnim grupama preduslov je izgradnje povjerenja i harmoničnih odnosa u društvu - ocijenio je Đukanović.</p>
<p>Podvukao je neophodnost jačanje obrazovanja koje promoviše toleranciju, podršku nevladinim organizacijama, unaprijeđenje transparentnosti institucija i odgovornije medijsko izvještavanje.&nbsp;</p>
<p>- Bez podsticanja dijaloga i kulturne razmjene među zajednicama nema društva zasnovanog na solidarnosti i međusobnom razumijevanju. A to zahtijeva angažman svih društvenih aktera - kazao je Đukanović.</p>
<p>Saradnik na programima u CGO <b>Nikola Đurašević</b> predstavio je rezultate istraživanja o percepciji multikulturalnosti u Crnoj Gori koje je obuhvatilo zasebno dvije kategorije - opštu populaciju i srednjoškolsku populaciji.</p>
<p>- Iako je prvi utisak većine od 76,8 odsto građana da je Crna Gora multikulturalno društvo, taj procenat je opao u odnosu 2023. godinu za skoro pet odsto Istovremeno, porasla je percepcija onih koji Crnu Goru ne vide kao multikulturalnu - sa 18,3 odsto na 23,2 odsto - istakao je Đurašević.&nbsp;</p>
<p>Kad je riječ o mladima, i tu imamo većinu od 70,1 odsto kojia cijeni da je naše društvo multikulturalno, dok je suprotnog stava 14,8 odsto, a 15,1 odsto ne može da se odredi o ovom pitanju.&nbsp;</p>
<p>- Mi u CGO-u cijenimo da su ovo podaci koje bi već sad morali uzeti za ozbiljno, a posebno zato što dalji podaci, koje ću predstaviti, pokazuju da se ispod ove prve percepcije krije mnogo onih koje dovode u pitanje podrazumijevajući stav o multikulturalnosti - kazao je Đurašević.&nbsp;</p>
<p>On je podsjetio na izraženu percepciju diskriminacije po vjerskoj i nacionalnoj osnovi, kao i privilegonosti određenih etničkih grupa.&nbsp;</p>
<p>- Brinu i distance, koje su naglašene u užoj zoni privatnosti. U 2024. godini 52,3 odsto građana navodi da ne bi sklopilo brak s osobom druge etničke pripadnosti, što je porast u odnosu na 50,4 odsto iz 2023. godine. Među mladima, većina (55,6 odsto) je otvorena za takve veze, dok značajnih 44,4 odsto to odbija - istakao je Đurašević.</p>
<p>Poslanik i potpredsjednik Demokratske partije socijalista <b>Abaz Dizdarević </b>ocijenio je da ne iznenađuju ovakvi rezultati istraživanja, s obzirom na aktuelna dešavanja u zemlji, ali i na geopolitičkom planu. Crna Gora nije izolovan sistem.</p>
<p>- Važno je prepoznati polarizaciju i negativne trendove koji se pojačavaju, jer oni produbljuju jaz unutar društva - istakao je Dizdarević.</p>
<p>Dodao je da je odgovornost na političkim akterima, ali i na civilnom društvu, da zajednički rade na pronalaženju izlaza iz ove situacije.</p>
<p>- Cikličnost istorijskih situacija nas je dovela do civilizovanog društva kakvo imamo danas, i to bi trebalo da služi kao podsjetnik da ništa ne počinje od nas, već je rezultat djelovanja ljudi u prošlosti - rekao je Dizdarević.</p>
<p>Ukazao je i na potrebu za boljim kanalima komunikacije s mladima, ističući da civilni sektor u tom pogledu ima bolje rezultate od političara.&nbsp;</p>
<p>- Revolucija u obrazovanju ne znači povratak u prošlost ili dogme. Ustavno je riješeno pitanje društvenog uređenja – postoje licencirane škole koje se bave religijom, dok svjetovne škole treba da prenose građansko obrazovanje - dodao je Dizdarević.</p>
<p>Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i funkcioner Evropskog saveza <b>Ivan Vujović </b>je, komentarišući rezultate istraživanja, kazao da je sve ono što se dešava u našem društvu posljedica političkih procesa.&nbsp;</p>
<p>- Mislim da je prisutan jedan vid regresije i negativnih trendova, a što je opet indukovano kroz ove nedovršene političke proces. Na žalost, mi kao društvo nismo skupili snage da se suočimo sa suštinskom regresijom koja se desila 90-ih godina. Naši mladi ljudi ne znaju šta se desilo 90-ih godina, i zato nam se te godine u recikliranom obliku i danas, u određenim formama, dešavaju, i to se snažno osjeća u društvu - istakao je Vujović.&nbsp;</p>
<p>Proces suočavanja sa prošlošću moramo proći.</p>
<p>- Jer i dan danas relativizujemo šta nama se to desilo, a iz takvog neznanja, nepoznavanja prošlosti, nakaradna ideologija koju smo izbacili kroz prozor nam se vraća a tako se ne može ići naprijed - rekao je Vujović.</p>
<p>Poslanik i potpredsjednik Bošnjačke stranke (BS) <b>Jasmin Ćorović </b>smatra da su promjena vlasti 2020. godine i formiranje tzv. apostolske vlade donijeli snažno su uzdrmali multikulturalizam kroz "čišćenje" institucija i klanjanje kadrova prema njihovom izjašnjavanju.&nbsp;</p>
<p>- Takav pristup nije mogao dugo opstati, društvo u Crnoj Gori je reagovalo pruživši otpor - rekao je Ćorović.</p>
<p>On je istakao da su odnosi prema nekim događajima, poput Srebrenice, kada je jedan od ministara pao na ispitu, poslali poruku da jednovjerske vlade ne mogu uspjeti u Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p>Ćorović je mišljenja da građansko društvo u Crnoj Gori postoji i da je to temelj na kojem treba graditi dalje, podsjećajući i da mnogi današnji problemi imaju istorijske korijene.&nbsp;</p>
<p>- Ne možemo kvalitetno rješavati probleme bez vraćanja u istoriju. Ne smijemo zanemarivati probleme iz prošlosti jer nacionalizam, koji je bio potisnut, eskalirao je u ratove čije posljedice još osjećamo. No, i danas imamo političke partije koje poentiraju na tim pričama - rekao je Ćorović.&nbsp;</p>
<p>Iznio je i svoj stav o vjeronauci u obrazovanju, ističući da je pristalica sekularnosti države.&nbsp;</p>
<p>- Uvođenje vjeronauke u obrazovni proces nije dobro ni za obrazovanje, ni za vjeru - kategoričan je Ćorović.&nbsp;</p>
<p>Zaključio je da je ključ u izgradnji građanske svijesti, te da su političke partije, NVO i obrazovanje potrebni za formiranje razumnog i savjesnog društva.</p>
<p>Nezavisna poslanica u Skupštini Crne Gore <b>Radinka Ćinćur</b> takođe ne vidi nalaze istraživanja kao iznenađenje.&nbsp;</p>
<p>- Mi osjećamo u društvu da teme skreću sa građanskih na nacionalne…Mislim da moramo pokazati više širine i razumijevanja za druge. Mene je ohrabrila ideja koja treba sve da nas okupi na temu patriotizma, zasnovanog na poštenom odnosu prema zemlji, ljudima, svima - kazala je Ćinćur.</p>
<p>Iskazala je i razumijevanje prema mladima.&nbsp;</p>
<p>- Uvijek mislim da su mladi žrtva naših političkih procesa, poremećenih vrijednosti, praznine jedne kulturne scene, očigledno je da im ne nudimo ono što ima treba, pa se oni okreću nekim drugim kvazivrijednostima. Sistem obrazovanja nije dobar i treba ga mijenjati, prije svega kritičko mišljenje nije na onom nivou na kojem bi trebalo biti. &nbsp;Moramo dobro da osvijestimo šta je to što nije dobro i na čemu trebamo raditi, i moramo uhvatiti korak sa evropskim obrazovanjem - navela je Ćinćur.</p>
<p>Zalaže se za uvođenje multikulturalizma i etike u obrazovni sistem i to kroz prisustvo u različitim predmetima. Na drugoj strani, navela je da lično nije za uvođenje vjeronauke u škole, osim ukoliko bi postoja većinski stav za to.</p>
<p>Predsjednik Savjeta Muslimana Crne Gore <b>Sabrija Vulić </b>rekao je da se možemo plašiti negativnog trenda koji pokazuje istraživanje.</p>
<p>- Rezultati su opominjujući, posljedica su negativnih političkih prilika u kojima desne snage preovlađuju, kako na globalnom nivou tako i u našem društvu. Osjećaj je kao da nas tjeraju u torove, i u tome leži problem - ističe Vulić.</p>
<p>On je pojasnio da je za njega religija intimna stvar, a da problemi nastaju kad ona počne sa svojim janim manifestovanjem.&nbsp;</p>
<p>- U posljednjih 10 godina, doživio sam žestoke nacionalne uvrede. Imamo problem od kojeg ne možemo bježati i o kojem moramo razgovarati. Kada je u pitanju multikulturalizam, napraviću jednu komparaciju - &nbsp;problem multikulturalizma ne postoji u kriminalu, zašto? Jer, postoji zajednički cilj. Pitanje za sve je: da li Crna Gora treba da bude naš zajednički cilj? Koje god vjere i nacionalnosti bili, moramo težiti istom cilju, ujediniti se. Multikulturalizam je potreba zajedničkog cilja, bilo ekonomski cilj, bilo građanski, suština je postojanje zajedničkog cilja. No, izgleda da se, u našim okolnostima, javlja kao smetnja političkim interesima - zaključio je Vulić.</p>

1250x600

1084x550

Multikulturalizam se pozicionira kao smetnja određenim političkim partijama u Crnoj Gori

<p>Dugogodišnjem uredniku zabavnog programa na TVCG <b>Sabriju Vulića</b> menadžment Javnog servisa smanjio je platu i premjestio na mjesto novinara na Portalu RTCG.</p>
<p>Vulić je u emisiji “Tamo i natrag” na A plus televiziji kazao da u RTCG-u vlada veliko nezadovoljstvo, a da su većina zaposlenih radnika jako nezadovoljni, a i preplašeni.</p>
<p>- Transparentnost u radu je najveći problem RTCG. Uvijek se radi sve ispod žita i svi koji tamo radimo se susrijećemo sa tim u toj medijskoj kući - rekao je Vulić.</p>
<p>Prema riječima Vulića, međunarodne insitucije su dale stav da nema transparentnosti u izboru i radu direktora.</p>
<p>- To je javni servis svih građana koji svi mi plaćamo. Narod koji plaća tu televiziju treba da zna šta se tamo dešava - smatra Vulić.</p>
<p>Komentarišući aktuelnog generalnog direktora Borisa Raonića, Vulić je kazao da “on može ovako do penzije da bude biran”.</p>
<p>- Ovo je već četvrti izbor i ovako može da bude 11 godina direktor. Sudovi jesu uradili svoje, ali ostaje pitanje jesu li kasno uradili stvari - rekao je Vulić.</p>
<p>Ironično je konstatovao da Raonić lako popunjava te pravne rupe, iako je diplomirao pravo 2018. godine.</p>
<p>- Očigledno je da pravo odlično poznaje. On je sad čist, do naše sljedeće tužbe - poručio je Vulić.</p>
<p>Govoreći o premještanju sa uredničke pozicije, Vulić je kazao da mu je menadžment RTCG ponudio da radi na Portalu RTCG sa smanjenom platom.</p>
<p>- To je vrsta revanšizma i posebna priča. Plata mi je smanjena. Ja jesam novinar, meni nije ništa teško i nije nikakav problem da odradim svoj posao. Na Portalu možete svakodnevno vidjeti moje tekstove - rekao je Vulić.</p>
<p>On tvrdi da su u RTCG-u brojna televizijska lica skinuta sa ekrana. Menadžment ih je, kako tvrdi Vulić, premjestio da rade u radio, jer su nepodobni.</p>
<p>- Tako je i sa mnom. Odradio sam hiljade sati programa i sad sam na portalu, jer su odlučili da me kinje. Nije problem smanjena plata, ali osjećaj je jako loš. Sklanjali su mene i prethodni direktori, ali su bili svjesni da mogu da nastavim svoj rad. Nikad nikom nisam ćutao - ukazuje Vulić.</p>
<p>Vulić nadalje ističe da su veliki problem u RTCG žanrovske promjene.</p>
<p>- Ljudi sa TV-a idu u radio i obrnuto. Ne može novinar koji je dugo radio na televiziji biti tako brz i spretan na kompjuteru kao novinar koji dugo godina radi na portalu - navodi Vulić.</p>
<p>Vulić tvrdi da je sa sedam kolega podnio tužbe protiv Raonića, a o nezakonitostima oko izbora generalnog direktora pisali su svim poslaničkim klubovima u crnoj Gori.</p>
<p>- Niko nam nije odgovorio i niko nas nije primio na sastanak, osim predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Ostao je sa nama dugo da razgovara. Ne znam da li premijer Milojko Spajić može ili ne može nešto uraditi, ali očigledno je da se zakon ne poštuje. Neko će snositi posljedice kad-tad - ocijenio je Vulić.</p>
<p>Tvrdi da niko od njegovim kolega saboraca ne gori od želje da bude direktor, već samo žele da se konačno nešto promijeni i da se krene naprijed.</p>
<p>- Ja sam svemu naredan, čak i da radim na portirnici. Na sve sam spreman - poručuje Vulić.</p>
<p>Vulić takođe tvrdi da u RTCG-u vlada veliko nezadovoljstvo među radnicima.</p>
<p>- Ljudi su preplašeni, a direktor počinje priču sa radnicima u fazonu “biće otkaza”. Razumijem kolege, neko se boji, a neko nema tu crtu bunta. Ja im ne zamjeram, pogotovo mlađima, koji su na početku karijere - zaključio je Vulić.</p>

Vulić: Kolege su preplašene, a direktor počinje priču sa radnicima u fazonu “biće otkaza”

<p><b>Poštovani direktori svih javnih ustanova, preduzeća etc. evo vam recepta kako da do penzije ostanete na čelu kuće. Trajanje mandata nije uopšte važno. Bitno je da imate Upravni odbor, Izvršni odbor ili Savjet na svojoj strani.</b></p>
<p>Dakle:&nbsp;</p>
<p><b>Korak 1.</b> Na vrijeme obezbjedite većinu u rukovodećem tijelu. I naravno, političku podršku. Ali, kod političke podrške ne vezujte se za jednu partiju, nego iskoristite metodu „puščanog zrna“. Pokrijte sve - i poziciju i opoziciju, ali pazite da jedni za druge ne znaju.<br/>
Naravno, obezbjeđivanjem ovog preduslova potpuno je nevažno da li ispunjavte uslove za datu rukovodeću poziciju.</p>
<p><b>Korak 2.</b> Prihvatite se mandata. Sve koji nešto znaju o poslu odmah „počistite“ i opkolite se sa neznavenima i podobnima, klimoglavcima i tzv. „evet“ efendijama. Znate, to su bile efendije na sultanovom dvoru kojima je jedini zadatak bio kada Sultan nešto kaže da oni potvrde to što je rekao.</p>
<p><b>Korak 3.</b> Kada krenu tužbe zbog vašeg neregularnog izbora, vi se hvalite izmišljenim rezultatima. Za to vrijeme krečite zgradu, mijenjajte vrata, kupujte nova vozila, pratite ekološku revoluciju sa obnovljivim izvorima energije.</p>
<p><b>Korak 4.</b> Kada krenu opravdane tužbe, pokrenite veze iz mladosti. Posebno ako ste radili u NVO sektoru, pa ste besplatnim i besposlenim putovanjima na neke tzv. obrazovne kurseve u inostranstvu, koje je plaćala Evropa, zadužili političare, pravnike, možda buduće sudije i sl.</p>
<p><b>Korak 5.</b> Za sve vrijeme neregularnog mandata obećavajte stanove onima u firmi koji vam trebaju, a ovim najbližima dajte enormne plate. Otprilike tri puta veće od prosječne plate u preduzeću. Spletkarite i zavađajte zaposlene. Odradite jedno tri ljubavne afere i sl. Malo da se skrene priča sa problema.&nbsp;</p>
<h2>NAJVAŽNIJI KORACI</h2>
<p><b>Korak 6.</b> Kada vidite da ćete izgubiti sudski spor, ili ste ga već izgubili, recimo na Osnovnom sudu, rastegnite ga što više možete, a rukovodeće tijelo, pretpostavimo Savjet, neka donese odluku u „neznavenju“ i opet vas imenuje za direktora.</p>
<p><b>Korak 7.</b> U međuvremenu, Viši sud je donio pravosnažnu presudu da ste neregularno izabrani. Čekate. U pravom momentu, u roku od pola sata, podnesete ostavku i rukovodeće tijelo odbije tu ostavku, te vas imenuje za vršioca dužnosti.</p>
<p><b>Korak 8.</b> Veoma važan. Pošaljete dopis Vladi da upodobi Zakon sa vašim uslovima. Vlada to usvoji, jer ste vi njen ponos i ogledalo reformi.</p>
<p><b>Korak 9.</b> Vi ste sada čisti. Više ništa ne važi. Ni to što je svaki dokument koji ste potpisali nevažeći, ni to što je svaki prethodni Ugovor i Konkurs koji je potpisan sa Vaše strane takođe nevažeći. Vi idete dalje u novi mandat. Ni to što ste dobili grdne pare za neregularni mandat.</p>
<p><b>Korak 10.</b> Raspišete novi konkurs. I dalje ne ispunjavate uslove, ali pozovete advokatsku kuću na koju ste već potrošili u prethodnom periodu desetine hiljada eura da da svoje mišljenje - onako kako vama treba. Oni obavezno na kraju mišljenja kažu da njihovo mišljenje nije sto posto sigurno i da mogu biti drugačija mišljenja njihovih kolega. Ali, oni su se oprali, a vama odgovara njihovo mišljenje. Ako u rukovodećem tijelu postoji neko ko misli svojom glavom, a ne vašom, proglasite ga neprijateljem.</p>
<p><b>Korak 11.</b> Pripremite situaciju da se vi pojavite kao jedini kandidat, a ovi ostali koji su se javili su nebitni i nezadovoljni i bojkotuju neregularni izbor. Super!</p>
<p><b>Korak 12.</b> Na intervjuu pred rukovodećim organom, koji je vaš, pričajte bajke koje ni vi ne razumijete, a pogotovo oni koji nemaju veze sa poslom. Oni vas biraju i izabiraju.</p>
<p><b>Korok 13.</b> Odlučujući. Neizabrani traže intervenciju inspekcija. Ovaj organ, koji se već ranije proglasio nenadležnim, sada je nadležan i dostavlja izvještaj na desetak stranica u kome preskače najvažnije detalje i prepričava Zakon - kako vama odgovara. A vi, na svom portalu, njihov zaključak držite minimum 16 sati.</p>
<p><b>Korak 14.</b> Sljedećeg dana zatražite mišljenje podobnih pravnika, posebno je dobro da nemaju pojma o slučaju - recimo da vi imate par pravosnažnih presuda o nelegalnom izboru i šta ste sve uradili da obnovite mandat.</p>
<p><b>Korak 15.</b> Sve ovo ponavljate od mandata do mandata.</p>
<p>I TAKO DO PENZIJE !!!</p>
<p><b>Sabrija Vulić</b>, kandidat za direktora 😊</p>

Recept za dugovječnost generalnog direktora

<p>Čudna priča se nastavlja. Ali, najčudnije od svega je činjenica da ne reaguje nijedna od institucija. Reaguju međunarodne institucije, koje ukazuju na to da je došlo do kršenja zakona u Radio televiziji Crne Gore, ali ne i domaće. Nema Skupštine, nema Vlade da se konačno oglase, da učine nešto, da se u ovoj državi poštuje zakon. Ako se ovako nastavi, <b>Boris Raonić </b>će do penzije biti generalni direktor – kazao je novinar <b>Sabrija Vulić</b> u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E.</p>
<p>Vulić, koji je bio jedan od kandidata na posljednjem konkursu za generalnog direktora Radio televizije Crne Gore, napominje da bi Raonić na toj poziciji pogao da ostane narednih osam godina, ukoliko država bude reagovala kao do sada. Podsjeća na dvije pravosnažne sudske presude, koje se odnose na nezakonit mandat Raonića.</p>
<p>- Savjet Radio televizije Crne Gore, koji donosi sve odluke, donio je i posljednju o Raonićevom izboru… Jedna čudna priča se nastavlja. Ali, najčudnija je od svega činjenica da ne reaguje niko od institucija. Reaguju međunarodne institucije koje ukazuju na to da je došlo do kršenja zakona u RTCG. Ali, ne reaguju domaće institucije, nema Skupštine, nema Vlade da reaguju konačno, da učine nešto da se poštuje zakon u ovoj državi - rekao je Vulić.</p>
<p>Kaže da ne očekuje da se išta dogodi kada je riječ o smjeni Raonića. Ali, očekuje mnogo drugih, kako kaže, ružnih stvari. Pozivajući se na mišljenja advokata, Vulić navodi da se sudskim pravosnažnim presudama poništavaju sve odluke koje je donio generalni direktor RTCG, kao i svi konkursi, sva imenovanja, tenderi… Slijedi, smatra Vulić, talas žalbi radnika RTCG, koje će na kraju plaćati građani.</p>
<p>- To je čovjek (Raonić) koji na dnevnoj bazi barata sa maltene 25.000 eura građana ove zemlje. To je pretpostavka, s obzirom na budžet kojim se raspolaže. Tako da imamo jedno veliko pitanje šta se dešava sa novcem građana Crne Gore, šta se dešava sa novcem radnika RTCG? Otvara se milion drugih pitanja – šta je sa sistematizacijom koje nema na sajtu RTCG, čini mi se da niko, osim jednog čovjeka u RTCG, zna koliko u toj kući ima radnika. Prema našim saznanjima ima dupliranih radnih mjesta, neraspoređenih kolega… - napominje Vulić.</p>
<p>Atmosfera u Javnom servisu je, smatra Vulić, veoma loša i vrijeme je, kaže, da reaguje država. Vjeruje da mogu i da se ubrzaju postupci koji se odnose na tužbe kandidata sa posljednjeg konkursa za generalnog direktora Radio televizije Crne Gore.</p>
<p>- Očekujem da sudski organi brže reaguju. Imamo tužbe koje su potpuno osnovane... Što bi rekli pravnici, nepravda ne može da ostvari pravdu. Mi idemo iz nepravde u nepravdu. To je proces koji traje i neko mora to da presiječe. Mislim da to jedino može država. Kad kažem država mislim na institucije ove države, Skupštinu, Vladu i ostale - istakao je Vulić.</p>
<p>Kaže da je za tri mjeseca u RTCG bio raspoređen na tri različita radna mjesta. Slična sudbina, vjeruje, čeka i ostale kandidate za generalnog direktora.</p>
<p>- Nije riječ o samo nas osmoro, u toj kući radi mnogo ljudi, koji znaju jako dobro svoj posao. Damoklov mač je svima iznad glave. Ako u datom trenutku ne klimnemo glavom sa glavnim i saglasimo se sa njegovim stavom, nijesmo sigurni da li ćemo sjutra biti ponovo na istom radnom mjestu. Zbog toga i postoji neka nenormalna tišina u RTCG, neki strah pomalo. Da budem iskren, obično razgovor sa generalnim direktorom počinje riječima: znate kako ja ću da smanjim broj radnika… To je poruka da se malo zamislite hoćete li biti poslušni ili ne. Na svu sreću, pripadam onoj grupi novinara koji su uvijek držali do sebe - kaže Vulić.</p>
<p>Reprezentativni sindikat je, smatra Vulić, počeo konačno da reaguje, dok drugi, koji broji mnogo radnika, iz nekog razloga, mudro ćuti.</p>
<p>- Sve što se dešava neka bude poziv državnim institucijama da konačno reaguju, da konačno nešto urade, a članovi Savjeta neka se zamisle nad svojim odlukama - zaključio je Vulić.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DojDJa3icBdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

Vulić: Država mora da presiječe, ako se ovako nastavi Raonić će do penzije biti generalni direktor

<p>Sindikalna organizacija Javni radio-difuzni servis RTCG izrazila je zabrinutost za poziciju i položaj zaposlenih, a na osnovu, kako su rekli, brojnih netransparentnih kadrovskih premještanja i izmjena sistematizacije.&nbsp;</p>
<p>Najsvježiji primjeri su, kako su rekli u sindikalnoj organizaciji, <b>Srđan Čović </b>i <b>Sabrija Vulić</b>, inače protivkandidati na konkursu za izbor generalnog direktora Javnog servisa, pa sumnjaju da se radi o revanšizmu.&nbsp;</p>
<p>- Naime, kolega Sabrija Vulić dugogodišnji urednik na TVCG, raspoređen je na mjesto novinara na portalu RTCG, što je treće premještanje u samo nekoliko mjeseci. Srđan Čović inženjer i magistrant ekonomije i vrhunski stručnjak neophodan RTCG, kao vrstan poznavalac funkcionisanja sistema , po “kazni “je bio raspoređen u odjeljenje statistike programa. Najnovijom po ko zna kojom po redu izmjenom famozne sistematizacije ostao je bez radnog mjesta jer je to odjeljenje ugašeno, i za sada nije dobio ponudu za novo radno mjesto - naglašeno je u saopštenju.</p>
<p>U Sindikatu ne strahuju da će njihove kolege ostati bez svojih radnih mjesta jer su RTCG kadrovi poput njih neophodni.</p>
<p>- Ali smo zabrinuti zbog netransparentnih i nelogičnih procedura kojima se zaposleni premještaju sa mjesta na mjesto. Poručujemo da ćemo kao Sindikat istrajati u borbi za njihova, ali i prava drugih radnika u RTCG. Nećemo, kao što je to slučaj sa nekim drugim sindikalnim organizacijama u našoj kući borbu voditi protiv sindikata i radnika , a ostati gluvi i nijemi na sve nezakonitosti i loše odluke koje sprovodi menadžment - poručeno je u saopštenju.</p>

Sindikat RTCG sumnja u revanšizam: Dugogodišnji urednik Sabrija Vulić raspoređen na mjesto novinara

<p>Građani su u ranim popodnevnim satima počeli da postavljaju nove blokade u Srbiji, nakon što je policija tokom prijepodneva uklonila većinu protestnih blokada, uz hapšenje desetina učesnika.</p>
<p>Studenti i građani blokirali su u popodnevnim satima raskrsnicu Bulevara kralja Aleksandra i Ruzveltove, ispred zgrade tehničkih fakulteta u Beogradu.</p>
<p>Skup obezbjeđuje saobraćajna policija, i za sada nema pripadnika žandarmerije.</p>
<p>Okupljeni su na ulicu iznijeli klupe, stolice, čak i čiviluke koje su postavili na blokiranoj raskrsnici Beogradske i Bulevara kralja Aleksandra.</p>
<p>Blokirana je i Ustanička ulica, u beogradskom naselju Konjarnik, u blizini okretnice autobusa 31 i 17. Saobraćaj u tom dijelu grada ne funkcioniše, javlja N1.</p>
<p>Građani koji su na kratko popodne držali blokadu kod Trga Republike, prošetali su do Policijske stanice Stari grad. Ispred stanice je izašao kordon policije i potisnuo je građane na trotoar, a pristiglo je i pojačanje policije, javlja N1.</p>
<p>Građani su došli pred policijsku stanicu, jer kažu da je jedan građanin koji je priveden ranije u petak na Starom gradu i dalje u stanici.</p>
<p>Oni su se okupili nešto poslije 15 časova na raskrsnici kod Doma vojske, u blizini Trga Republike. Ubrzo su došli pripadnici Žandarmerije i pomjerili građane sa saobraćajnice. Prema izvještajima televizije N1, policija je legitimisala i privela neke od okupljenih.</p>
<p>Kod Prekršajnog suda u Novom Sadu, osamdesetak kilometara sjeverno od Beograda, traje blokada, zbog hapšenja koja su se dešavala tokom jutra.</p>
<p>Studenti planiraju da nakon što se završi saslušanje jednog od uhapšenih pređu na raskrsnicu kod Futoške pijace, gdje je planirana blokada i gdje su već počeli da se okupljaju ljudi.</p>
<p>U Nišu, gradu na jugoistoku Srbije, građani su počeli ponovo da se okupljaju kod kružnog toka u blizini tržnog centra Delta, javio je niški portal Južne vesti.</p>
<p>Kako javlja Radio televizija Srbije (RTS), na zapadu Srbije je blokiran magistralni put Užice-Zlatibor koji vodi prema Crnoj Gori.</p>
<p>Ranije tokom dana, policija u opremi za razbijanje demonstracija uklonila je većinu protestnih blokada u Srbiji koje su postavljene od ranih jutarnjih sati.</p>
<p>U centru Beograda privedeno je više antivladinih demonstranata, a hapšenja su zabilježena i u Zemunu i na Novom Beogradu u blizini Fakulteta dramskih umjetnosti gdje su privedeni i studenti.</p>
<p>Uhapšen je i profesor tog fakulteta Stevan Filipović, koji je pušten uz prekršajnu prijavu.</p>
<p>Na raskrsnici u centru grada policija je, pored ostalih, privela maloljetnog učenika Matematičke gimnazije, javila je reporterka Radija Slobodna Evropa (RSE).</p>
<p>Studenti i demonstranti privođeni su i u Novom Sadu.</p>
<p>Studenti Fakulteta tehničkih nauka (FTN) u blokadi Univerziteta u Novom Sadu najavili su 4. jula popodne da će "nenasilno" tražiti od policije da budu uhapšeni u znak protesta zbog uhapšenih kolega i građana u toku prethodnih dana na blokadama.</p>
<p>U toku akcije pod nazivom "Marička", studenti su naveli da će ulaziti u policijska vozila "marice".</p>
<p>- Večeras svi sami idemo i ulazimo u marice! Ako ne žele, opsujte ih. Za to su priveli već stotine ljudi ovih dana - napisali su studenti FTN u objavi na društvenoj mreži X.</p>
<p>Studenti i građani počeli su 4. jula rano ujutru da se okupljaju u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i drugim gradovima gdje su na ulice postavljali kontejnere, metalne ograde i druge prepreke.</p>
<p>Reagovale su jake policijske snage koje su uklanjale barikade, a većih incidenata nije bilo jer su se demonstranti po dolasku policije sami pomjerali sa kolovoza na trotoare.</p>
<p>Na "totalnu blokadu Srbije zbog policijske brutalnosti" su dan ranije pozvali studenti u blokadi.</p>
<p>Poziv je uslijedio nakon akcija policije tokom kojih je u noći između 2. i 3. jula u nekoliko gradova uhapšeno skoro 80 studenata i antivladinih demonstranata.</p>
<p>Studenti su optužili policiju za prekomjernu upotrebu sile tokom razbijanja višednevnih blokada kojima se, pored ostalog, traže vanredni izbori.</p>
<h2>"Mobilne blokade"</h2>
<p>Građani i studenti koji su od sedam ujutru blokirali raskrsnicu kod Pravnog fakulteta u centru Beograda, sklonili su se sa kolovoza kada su stigli kordoni policije.</p>
<p>Nakon što je policija uklonila metalne ograde i kontejnere sa ulica, demonstranti su se preselili na drugu lokaciju i nastavili blokadu, javila je reporterka RSE.</p>
<p>I sa tog mjesta sklonili su se kada je stigla policija.</p>
<p>Blokada je nastavljena kod tehničkih fakulteta gdje trenutno nema jakih snaga policije.</p>
<p>Slično je bilo i u drugim djelovima Beograda gdje su demonstranti postavljali kontejnere na ulice, a pratile su ih jake snage policije koje su ih uklanjale.</p>
<p>- Svaki građanski otpor ima smisla - rekao je za RSE jedan od demonstranata<b> Miodrag Jevtić</b> i dodao da je "kriminal je ušao u sve pore društva".</p>
<p><b>Milijana Bailović</b> navela je da je blokade "nametnula vlast i njihovo nasilje".</p>
<p>- Naša strana nije željela nikakvo nasilje. Nasilje je došlo od njih - rekla je Bailović.</p>
<h2>Privođenja i protesti ispred policijskih stanica</h2>
<p>Veliki broj demonstranata okupio se ispred Policijske uprave na Novom Beogradu zbog hapšenja studenata kod Fakulteta dramskih umjetnosti (FDU).</p>
<p>Oni su nakon saslušanja u prekršajnom sudu pušteni, a protiv većine su podnijete prekršajne prijave.</p>
<p>Dekan FDU <b>Miloš Pavlović </b>rekao je u obraćanju novinarima da je za 48 sati privedeno osmoro studenata i zaposlenih na tom fakultetu.</p>
<p>On je pozvao na hitan prekid represije i targetiranja studenata i zaposlenih na FDU.</p>
<p>- Naš fakultet se nalazi pod ozbiljnim pritiscima, a naši studenti se osjećaju nezaštićeno - rekao je Pavlović.</p>
<p>Poslije hapšenja učesnika blokada, građani protestuju i ispred policijske stanice u centru grada, a ispred njih je kordon policije.</p>
<p>Neki od privedenih su pušteni.</p>
<p>I u Zemunu je tokom blokada raskrsnica privedeno nekoliko učesnika.</p>
<p>Kako je javila reporterka RSE, prehodno je došlo do manjih verbalnih sukoba između demonstranata i građana koji se protive blokadama, ali većih incidenata nije bilo.</p>
<p>Protestne blokade saobraćajnica su od jutra počele i u Novom Sadu, Nišu i drugim gradovima.</p>
<p>I tamo su jake snage policije pratile demonstrante i uklanjale blokade.</p>
<p>U Novom Sadu privedeno je nekoliko ljudi, od kojih su neki pušteni nakon saslušanja.</p>
<p>Na slobodu je pušten i opozicioni poslanik u Skupštini Vojvodine <b>Radivoje Jovović </b>koji je uhapšen dan ranije na blokadama. On je noć proveo u pritvoru, a tereti se za remećenje javnog reda i mira.</p>
<p>Prirodno-matematički fakultet u Novom Sadu pozvao je na oslobađanje dvoje studenata tog fakulteta.</p>
<h2>Ministar policije: Efikasni smo i nenasilni</h2>
<p>Ministar unutrašnjih poslova Srbije<b> Ivica Dačić</b> izjavio je 4. jula da je policija dozvolila okupljanja na određenim lokacijama u Beogradu koje nisu od vitalnog značaja za funkcionisanje saobraćaja, a da tamo gdje postupa - postupa "bez upotrebe suvišne sile".</p>
<p>- Od samog jutra, policija je u stanju pripravnosti, u smislu da smo odredili prioritete - da sve vitalne tačke u gradu funkcionišu normalno - rekao je Dačić za televiziju Pink.</p>
<p>Dačić je osudio nastavak blokada, navodeći da "ugrožavaju normalan život svih građana i funkcionisanje grada".</p>
<p>On je rekao i da je tokom jučerašnjih protesta policija na nekoliko lokacija "koristila službenu palicu", dodajući da se svaki od tih slučajeva dokumentuje.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je tokom blokada širom Srbije 3. jula uveče, legitimisano više od 600 ljudi, od kojih je 19 "dovedeno u službene prostorije policije".</p>
<h2>Vučić: Više policajaca nego učesnika blokada</h2>
<p>Predsjednik Srbije <b>Aleksandar Vučić</b> izjavio je da je policija tokom jutrošnjih "pokušaja blokada potpuno kontrolisala stvari", a da učesnici "nisu imali nikakvu šansu".</p>
<p>Vučić je za televiziju Pink 4. jula rekao da je bilo angažovano više policajaca nego "onih koji su bili angažovani u maltretiranju građana".</p>
<p>Odao je "veliko priznanje" ministru Ivici Dačiću, direktoru policije <b>Draganu Vasiljeviću </b>i svim policijskim jedinicima širom Srbije koje su, po njegovim riječima, hrabro i zakonito učestvovale u teškom i nezahvalnom zadatku.</p>
<p>Više javno tužilaštvo u Beogradu pozvalo je građane da se "uzdrže od ograničavanja prava na slobodu kretanja blokadom javnog saobraćaja", navodeći da je u suprotnom policija ovlašćena da preduzima "zakonom propisana ovlašćenja".</p>
<p>U saopštenju Tužlaštva se navodi i da nepoštovanje zakona "implicira prekršajnu ili krivičnu odgovornost".</p>
<p>- Što se tiče teritorije Beograda i najavljenih protivzakonitih radnji grupe građana, Više javno tužilaštvo, kao i osnovna javna tužilaštva pojačala su svoja dežurstva u cilju blagovremenog reagovanja - dodaje se.</p>
<h2>Predstavnici Ombudsmana posjetili uhapšene</h2>
<p>Predstavnici Zaštitnika građana u obavljanju poslova Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture (NPM) posjetili su 4. jula 12 građana koji su uhapšeni istog dana ranije u toku protesta i blokada.</p>
<p>- Izvršene su posjete policijskim stanicama Stari grad, Zemun i Novi Beograd, kao i Policijskoj ispostavi Novi Beograd 2, i ostvaren je uvid u dostupnu dokumentaciju o licima koja su privedena u navedene policijske stanice tokom proteklih dana - navodi se u saopštenju.</p>
<p>U timu za posjete su bili predstavnici Zaštitnika građana i Кomiteta pravnika za ljudska prava (JUKOM).</p>
<p>Protestne blokade u gradovima širom Srbije počele su pošto su studenti pozvali na građansku neposlušnost nakon protesta u Beogradu 28. juna.</p>
<p>Oni traže raspisivanje vanrednih izbora, uklanjanje kampa iz centra grada u kojem mjesecima borave osobe koje se protive blokadama i puštanje na slobodu studenata koji su privedeni tokom demonstracija 28. juna.</p>
<p>Masovni protesti i blokade fakulteta širom Srbije počeli su nakon pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra, a studenti i građani traže odgovornost vlasti za nesreću.</p>

Srbija: Nove blokade u više gradova, privedene desetine demonstranata

<p>Direktor Državnog arhiva <b>Danilo Mrvaljević </b>iz redova cetinjskih Demokrata kazao je da neće prisustvovati, kako je rekao, vještačkoj svečanosti uručivanja Trinaestojuslke nagrade koju organizuje predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić</b>.</p>
<p>Mandić će 8. jula organizovati svečanost povodom Dana državnosti, kada je najavio da će uručiti i najveće državno priznanje ovogodišnjim laureatima, bez obzira što stručna javnost i opozicija upozoravaju da je prekršen Zakon o državnim nagradama i da jedan od nagrađenih - negator crnogorske nacije i pobornik četničkog pokret <b>Bećir Vuković </b>iz više razloga ne zaslužuje da je dobije.</p>
<p>Mrvaljević kaže da je, kao direktor Državnog arhiva, prvi put u skoro četiri godine dobio poziv za prisusutvo svečanosti povodom uručivanja Trinaestojulske nagrade.</p>
<p>- I zaista u tom dijelu zahvaljujem što se neko sjetio da DACG postoji i da je to važna adresa. Znam da smo i dalje jako daleko od nekih evropskih tokova i znanja, razumijevanja što to jedan Državni arhiv znači za državu, ali polako, učimo, uprkos svemu tome: Zahvaljujemo iskreno predsjedniku Skupštine Crne Gore na pozivu za prisustvo dodjeli Trinaestojulske nagrade i ovim putem ga obavještavam da ne želim prisusutvovati vještačkoj svečanosti na kojoj će neko ko ne priznaje crnogorsku naciju kojoj pripadam, ali što je mnogo važnije neko ko ne priznaje crnogorsku naciju kojoj pripada gotovo polovina stanovništva Crne Gore, primiti najviše državno priznanje - poručio je Mrvaljević na Fejsbuku.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdanilo.d.mrvaljevic%2Fposts%2F10235048473345965%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mrvaljević odbio poziv Mandića: Neću doći na vještačku svečanost na kojoj će najviše državno priznanje dobiti negator crnogorske nacije

<p>Ukoliko želite da urušite jednu državu, ukoliko želite da iz temelja da poljuljate njeno postojanje, onda udarate upravo na obrazovanje, na kulturu, na istoriju i tradiciju, rekla je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Crne Gore <b>Zoja Bojanić Lalović</b>.</p>
<p>Atribut crnogorski je nešto što, kako kaže, vladajuća većina konstantno negira, pa je takav njihov odnos prema crnogorskoj državi, crkvi i jeziku. U tom kontekstu, dodaje, ne iznenađuje retorika poslanice Nove srpske demokratije <b>Jelene Božović</b> na račun crnogorskog jezika.</p>
<p>- Ne iznenađuje, ali zgražava činjenica da neko ko je mlad i ko sebe naziva svršenim profesorom srpskog jezika, uopšte ima odnos prema jeziku na ovaj način. Ohrabruje činjenica da mladi ljudi danas, zanemaruju takve nazadne odnose prema pitanju onoga što je stvarnost, a to je postojanje crnogorskog jezika, pa danas imamo na dvije katedre za crnogorski jezik na Cetinju i u Nikšiću 80, a na katedri za srpski jezik i književnost 20 odsto studenata. Brojke prosto ovakav jedan odnos prema crnogorskom jeziku negiraju. Sigurna sam da mladi ljudi na ovakve izjave gledaju sa prezirom i da su svjesni činjenice da je Crna Gora građanska država i da je njen službeni jezik crnogorski - rekla je Bojanić Lalović.</p>
<h2>Nagrada Vukoviću mora da se preispita</h2>
<p>Osvrćući se na dodjelu Trinaestojulske nagrade pjesniku <b>Bećiru Vukoviću</b>, koju će uručiti predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija Mandić</b>, Bojanić Lalović kaže, da su svi svjesni da će nagrada biti uručena, jer oni koji to žele, državu Crnu Goru doživljaju samo kroz funkcije i pozicije i materijalni dio nagrade, koji se podrazumijeva, dok ih duhovni ne dotiče.&nbsp;</p>
<p>- Nagrada Trinaesti jul je za Crnu Goru simbol antifašizma, simbol slobode i simbol dostojanstva i ponosa Crne Gore, u konačnom. Ove godine ta nagrada je dodijeljena nekom ko Crnu Goru ne priznaje, ne samo da je ne priznaje, nego je sklon i da je vrijeđa, da njenu državnost vrijeđa, da je naziva jednom istorijskom ironijom, da je smatra greškom komunizma, a od te iste države uzima nagradu, koja je zapravo nagrada od izuzetnog značaja i jedna od najvrijednijih nagrada za Crnu Goru kao državu - navodi Bojanić Lalović.</p>
<p>Dodjeljivanje nagrade Bećiru Vukoviću je i formalno pravno sporno, objašnjava ona, jer je, prema mišljenju pravnika, prekršen član 17 stav 3 Zakona u kom se navodi da ne mogu biti dodijeljene tri nagrade iz iste oblasti.</p>
<p>- Vidjeli smo danas da ta knjiga “Kuća beskućnika” ne postoji nigdje, to je još jedan razlog da se ova nagrada preispita. Mi smo iz Skupštine kao klub reagovali zato što je to naša zakonska obaveza, jer kao što znate žiri imenuje administrativni odbor kao skupštinski odbor, tako da postoje evo i formalno pravni razlozi. Ne smijemo dozvoliti da ovo bude jedan instrument kojim će urušiti dostojanstvo Crne Gore, jer ako vi dozvolite da se upravo ova nagrada koristi na ovaj način, onda ćete zapravo urušiti i istoriju i &nbsp;kulturu Crne Gore, i to više nije politička borba, već je to moralna obaveza svih nas koji se borimo za građansku Crnu Goru i kojima je stalo do ponosa Crne Gore - poručila je Bojanić Lalović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYa8CT-BEx8c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bojanić Lalović: Mladi ljudi su svjesni da je Crna Gora građanska država i da je službeni jezik crnogorski

<p>Američki general <b>Aleksus Grinkevič</b> preuzeo je u petak dužnost vrhovnog vojnog zapovjednika NATO-a, šaljući poruku odlučnosti i uvjeravanja saveznicima zabrinutim zbog potencijalnog smanjenja američkih snaga u Evropi od Trampove administracije.</p>
<p>Po pravilu, američki general obavlja dužnost vrhovnog zapovjednika savezničkih snaga za Evropu od njihovog osnivanja nakon Drugog svjetskog rata, ali američki zvaničnici trenutno raspravljaju o prekidu te tradicije dok predsjednik<b> Donald Tramp </b>podstiče Evropu da preuzme veću odgovornost za svoju odbranu.</p>
<p>Ta je mogućnost uznemirila evropske saveznike - koji se uveliko oslanjaju na 80.000 američkih vojnika u Evropi za zaštitu kontinenta i očekivali bi da će im se pridružiti još mnogo njih ako bi Evropa bila napadnuta - i uznemirila je visoke članove američkog Kongresa.</p>
<p>Vašington je konačno nominovao Grinkeviča za nasljednika generala vojske <b>Kristofera Kavolija</b>, koji je odigrao ključnu ulogu u savjetovanju ukrajinske vojske nakon ruske invazije 2022. i nadzirao je sveobuhvatnu reviziju odbrambenih planova NATO-a.</p>
<p>Američki saveznici i dalje su, ipak, zabrinuti da bi tekuća revizija položaja američkih snaga širom svijeta mogla dovesti do smanjenja broja vojnika u Evropi, baš kada Rusiju vide kao veću prijetnju nego ikada od kraja Hladnog rata.</p>
<p>- Ovo su značajna vremena - rekao je Grinkevič na svečanosti primopredaje dužnosti, koja je održana po sunčanom vremenu u vojnom sjedištu NATO-a van belgijskog grada Monsa, kojoj su prisustvovali vojni oficiri i zvaničnici iz cijelog saveza.</p>
<p>Kako je rekao, prijetnje s kojima se suočavaju samo se sve više isprepliću.</p>
<p>- Ali ne mogu se mjeriti s jedinstvom, odlučnošću i zajedničkom svrhom koju danas vidim okupljene na ovom polju. Spremni smo u odbrani naših zemalja i bićemo samo bolji - izjavio je on, a prenio je Rojters.</p>

Američki general novi vrhovni vojni zapovjednik NATO-a: Bićemo samo bolji

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: sabrija-vulic