Jedanaesti septembar 2001. godine upisan je kao jedan od najznačajnijih i najkontroverznijih datuma u savremenoj istoriji. U pitanju nije bio samo napad na Sjedinjene Američke Države, već događaj koji je oblikovao globalnu politiku, sigurnosne paradigme i međunarodne odnose za naredne decenije. Taj dan, poznat širom svijeta jednostavno kao "11. septembar", kako piše Klix.ba, otvorio je eru borbe protiv terorizma, promijenio percepciju sigurnosti i redefinisao odnose moći u svijetu. <h2>Hronologija napada</h2> U ranim jutarnjim satima 11. septembra četiri putnička aviona američkih kompanija našla su se u fokusu do tada nezamislivog scenarija. Članovi ekstremističke grupe Al-Kaida, koju je predvodio Osama bin Laden, oteli su letove s ciljem da ih iskoriste kao oružje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911090936_24397cfc83f59b9f3efd675dc0e5e67d080392f4f83c7f00a65cf35ce12c3d00.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250911090936_24397cfc83f59b9f3efd675dc0e5e67d080392f4f83c7f00a65cf35ce12c3d00" data-rendition-name="original" width="936" height="643" loading="lazy" alt="11. septembar 2001."> <figcaption>Trenutak kada je pogođena južna kula(Photo: Wikicommons)</figcaption> </figure>  <ul> <li>08:46 sati – Prvi avion, American Airlines let 11, udario je u sjeverni toranj Svjetskog trgovinskog centra u Njujorku. U početku se mislilo da je riječ o avionskoj nesreći, no ubrzo je postalo jasno da je u pitanju napad.</li> <li>09:03 sati – Drugi avion, United Airlines let 175, udario je u južni toranj. U tom trenutku svijet je shvatio da se radi o koordiniranom terorističkom aktu.</li> <li>09:37 sati – Treći avion, American Airlines let 77, obrušio se na zgradu Pentagona u Vašingtonu, simbol američke vojne moći.</li> <li>10:03 sati – Četvrti avion, United Airlines let 93, srušio se na polje u Pensilvaniji nakon što su putnici pokušali savladati otmičare. Pretpostavlja se da je cilj bio Bijela kuća ili Kapitol.</li> </ul> U roku od manje od dva sata, dvije od tri najprepoznatljivije američke građevine bile su pogođene. Dvostruki tornjevi, simbol ekonomske moći Njujorka i globalnog kapitalizma, urušili su se u oblaku dima i prašine. Pentagon je bio oštećen, a planirana još veća katastrofa u Vašingtonu spriječena je hrabrošću putnika na letu 93. Ukupan broj žrtava bio je šokantan: gotovo 3.000 ljudi poginulo je, a više od 6.000 ranjeno. Među stradalima su bili građani više od 90 zemalja. <h2>Ko je stajao iza napada?</h2> Odgovornost za napade ubrzo je preuzela Al-Kaida, mreža militantnih islamista nastala krajem 1980-ih tokom rata u Afganistanu. Osama bin Laden, vođa organizacije, već je bio poznat američkim i međunarodnim sigurnosnim agencijama zbog prethodnih napada - uključujući bombaške eksplozije ambasada SAD-a u Keniji i Tanzaniji 1998. godine, te napad na američki razarač USS Cole 2000. u Jemenu. Otmičari su bili uglavnom državljani Saudijske Arabije, uz nekoliko iz Egipta, Libana i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Oni su prošli obuke letenja u SAD-u, te su detaljno planirali napade pod vođstvom Kalida Šeik Mohameda, ključnog arhitekte 11. septembra. <h2>Neposredne posljedice</h2> Reakcija Sjedinjenih Država bila je brza i snažna. Predsjednik Džordž Buš proglasio je "rat protiv terorizma", koncept koji je definisao globalne odnose u narednim godinama. Već u oktobru 2001. američke i savezničke snage započele su vojnu operaciju u Afganistanu s ciljem svrgavanja talibanskog režima koji je pružao utočište Al-Kaidi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911090936_721057050845e027f246bc2eed344caee5b12c578a256e084e8d1c2dbc100c07.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250911090936_721057050845e027f246bc2eed344caee5b12c578a256e084e8d1c2dbc100c07" data-rendition-name="original" width="936" height="624" loading="lazy" alt="Fotografija koju je iz svemira snimmio NASA astronaut Frank Kulbertson "> <figcaption>Fotografija koju je iz svemira snimmio NASA astronaut Frank Kulbertson(Photo: Wikicommons)</figcaption> </figure>  Avioindustrija je pretrpjela drastične promjene. Uvedeni su strogi pregledi putnika, zabrane unošenja određenih predmeta, kao i formiranje američke Agencije za sigurnost transporta (TSA). Američki Kongres usvojio je Patriot Act, koji je značajno proširio ovlasti sigurnosnih službi, uključujući nadzor komunikacija i pritvaranje osumnjičenih bez optužnice. Na globalnom planu, uvedene su nove procedure kontrole putnika, pojačana međunarodna saradnja obavještajnih službi i redefinisani standardi sigurnosti. <h2>Političke i vojne posljedice</h2> Rat u Afganistanu (2001) bio je direktna posljedica 11. septembra. On je trajao dvije decenije, čime je postao najduži američki rat u istoriji. Invazija na Irak 2003. godine takođe je opravdavana "ratom protiv terorizma", iako je kasnije utvrđeno da Sadam Husein nije bio povezan s 11. septembrom niti je posjedovao oružje za masovno uništenje, što je bila glavna teza američke administracije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911090940_7bc1788008b9bd5b6d8da0157bf8e1dc799f9424bee27d76811db02ae2eeb6eb.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250911090940_7bc1788008b9bd5b6d8da0157bf8e1dc799f9424bee27d76811db02ae2eeb6eb" data-rendition-name="original" width="936" height="624" loading="lazy" alt="11. septembar 2001."> <figcaption>Posljedice napada (Photo: Wikicommons)</figcaption> </figure>  Američka vanjska politika prešla je iz faze unipolarnog trijumfalizma 1990-ih u fazu konstantnog angažmana na Bliskom istoku, što je izazvalo brojne kontroverze i krize. Globalne promjene Jedanaesti septembar imao je dalekosežne posljedice koje se osjete i danas. SAD je učvrstio vojno prisustvo na Bliskom istoku i u Centralnoj Aziji, dok su globalne sile poput Rusije i Kine koristile fokusiranost Vašingtona na terorizam da učvrste svoje regionalne pozicije. U mnogim zapadnim društvima porasla je netrpeljivost prema muslimanima i imigrantima s Bliskog istoka. Medijski i politički diskurs oblikovan je kroz prizmu "borbe civilizacija", što je dodatno polariziralo javnosti. Umjesto da iskorijeni terorizam, "rat protiv terorizma" doprinio je stvaranju novih militantnih grupa. Iz ostataka Al-Kaide kasnije se izrodila tzv. Islamska država (ISIS).&nbsp; Od svakodnevnog putovanja avionom do korištenja interneta, promijenio se način na koji ljudi razmišljaju o privatnosti i sigurnosti. Nadzor je postao normaliziran, a debate o ravnoteži između sloboda i sigurnosti postale su stalna tema. Slike rušenja tornjeva Svjetskog trgovinskog centra postale su globalno prepoznatljiv simbol XXI vijeka. Televizijski prenosi uživo omogućili su da milioni ljudi širom svijeta prate događaje gotovo u realnom vremenu. To je dodatno pojačalo šok i osjećaj nesigurnosti. Mediji su oblikovali narativ o "napadu na slobodu i demokratiju", dok su kritičari kasnije ukazivali da su upravo uvedene mjere ograničenja prava pokazale paradoks reakcije na napade. <h2>Dugoročne posljedice</h2> Dvadeset i četiri godine nakon napada svijet još živi s posljedicama. Afganistan je prošao kroz američku invaziju, dugotrajan rat i konačno povratak talibana na vlast 2021. godine. Irak je prošao kroz invaziju, građanski rat i pojavu ISIS-a. Milioni ljudi u regionu iskusili su direktne posljedice "rata protiv terorizma". Za Sjedinjene Države, 11. septembar ostao je trauma koja je trajno preoblikovala politički sistem, ojačala ulogu sigurnosnog aparata i redefinisala percepciju vanjskog neprijatelja.&nbsp; Za međunarodnu zajednicu, to je bio trenutak nakon kojeg globalni poredak nikada više nije bio isti. Umjesto optimizma posthladnoratovske ere, zavladao je osjećaj stalne prijetnje i nesigurnosti koji traje sve do današnjih dana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dan kada je planeta stala: Kako je jedan dan u Njujorku promijenio pravila igre za cijeli svijet

Danku Femiću iz Podgorice, koji se sumnjiči da je natjerao fotoreportere „Pobjede“ Steva Vasiljevića i „Vijesti“ Borisa Pejovića da izbrišu fotografije kada je u Gornjem Zaostru kod Berana uklanjan spomenik četničkom ratnom zločincu Pavlu Đurišiću - pritvor je 20. avgusta produžen do dalje odluke suda.
Ta odluka je, kako je Portalu ETV saopštila portparolka Osnovnog suda u Beranama Ana Radunović, donijeta rješenjem Višeg suda u Bijelom Polju nakon što je beransko Osnovno državno tužilaštvo 15. avgusta podnijelo optužni prijedlog.
- Pritvor je produžen do dalje odluke suda zbog dva krivična djela prinuda &nbsp;po pritvorskom osnovu - opasnost od ponavljanja krivičnog djela ili činjenja krivičnog djela kojim se prijeti - dodala je Radunović.
Ona nam je saopštila i da je u toku žalbeni postupak pošto je na ovo rješenje žalbu izjavio Femićev advokat.
Femiću se, inače, pored dva krivična djela prinuda na teret stavlja i da je ugrozio sigurnost Borisu Pejoviću kojem je tog dana navodno više puta prijetio riječima da će ga „naći i ubiti ako bilo koja fotografije bude objavljena u Vijestima ili bilo gdje drugo“.
Pritvor mu je i 11. avgusta određen jer je ranije osuđivan, i bojazni da bi, ukoliko bi se našao na slobodi, mogao bi načiniti krivično djelo kojim prijeti.&nbsp;
- S obzirom da su krivična djela učinjena na naročito drzak i bezobziran način, na javnom mjestu i u prisustvu više lica, kao i na opasnost od ometanja postupka uticanjem na za sada nepoznate saučesnike, čiji identitet i uloga u dosadašnjem toku postupka još nisu utvrđeni, a po navodima Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama u toku je analiza foto i video snimaka događaja od strane Uprave policije koji rade na utvrđivanju identiteta, odosno identifikaciji svih lica koja su učestvovala u predmetnom događaju - navodi se u prvom obrazloženju za određivanje pritvora.
Podsjećamo, tokom napada razularene mase 8. avgusta Vasiljeviću je u Gornjem Zaostru uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme.&nbsp;
Napad se dogodio oko 14:20 sati, u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
Novinarske ekipe su tada napadnute, a zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar Balša Rudović, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Ovaj skup su „obezbjeđivala“ svega dva policajca u civilu, a cijeli incident se dogodio pred njihovim očima.

Danku Femiću 20. avgusta pritvor produžen zbog bojazni da bi ponovo mogao da nasrne na Vasiljevića i Pejovića ili prijetnje sprovede u djelo

"Mama, Jeleni je sastav napisao 'čatđipi'. Rekla je da će i meni pjesmicu tako za sjutra, na temu 'moja mama'".
"Šta joj je rekla učiteljica?".
"Ništa, dopalo joj se".
"Nije primijetila da sastav nije iz njene glave?"
"Ne znam… Ne".
Da će se ovo dešavati predvidio je prije dvije godine Ilon Mask, vlasnik Tesle, SpejsEksa (SpaceX), platforme Iks (X) i kompanije xAI za vještačku inteligenciju.
- To je novi svijet. Doviđenja, domaći - napisao je na mreži Iks, piše Radio Slobodna Evropa.
ChatGPT je program zasnovan na vještačkoj inteligenciji. Može da piše tekstove, odgovara na pitanja, rješava zadatke iz matematike.
Sve više se koristi za školske zadatke pa učenici ne moraju da čitaju lektire - mogu ih naći prepričane, ne moraju da prevode tekstove - ChatGPT će to uraditi umjesto njih, ima jasna uputstva za crtanje, slikanje... A piše i pjesme.
Nastavnici upozoravaju na rizike oslanjanja na gotove odgovore koje djeca preuzimaju bez kritike, dok stručnjaci i roditelji razmišljaju kako postići balans između tehnologija i intelektualnog razvoja djece.
Iz Ministarstva prosvjete i Zavoda za školstvo nisu odgovorili na upit Radio Slobodne Evrope (RSE) da li postoje smjernice o korišćenju vještačke inteligencije u obrazovnom sistemu.
<h2>"Samo ukucate neku temu i on vam da sastav"</h2>
- Samo ukucate: napiši sastav na temu, na primjer, "kako sam provela raspust" i kažem da sam bila na moru i na planini i on mi da verzija koliko hoću - priča za RSE Lara, djevojčica iz sedmog razreda.
Kaže da ponešto izmijeni "da nastavnica ne posumnja".
Za razliku od nje, gimnazijalka Tara Popović kaže da ne koristi ChatGPT.
- Mislim da je nepouzdan. Čula sam da često daje pogrešne odgovore. Moja generacija ga koristi za rješavanje zadataka ili pisanje sastava, kao i za svakodnevne stvari - broj taksija, lokaciju... - navodi Popović.
Za RSE dodaje da oni koji ga koriste za školu često ne provjere informacije.
- Mislim da ga ne bi trebalo koristiti za pisanje sastava. Time slabi već opala kreativnost i stvaraju se pogrešne navike za budućnost - rekla je Popović.
<h2>Imaju li nastavnici dileme ko je autor</h2>
Nastavnica crnogorskog jezika književnosti Sara Šćepanović kaže da u radu sa djecom od 11 do 14 godina često primjećuje upotrebu ChatGPT-a.
- Vidim kada dijete donese rad koji stilski i gramatički značajno odskače od njegovog uobičajenog izražavanja, kada nije u skladu s prethodnim nivoom pismenosti. Primijetim upotrebu ekavice, koju dijete inače ne koristi, kroatizam i slično - istakla je Šćepanović.
Smatra da ovakva praksa može biti štetna ako zamijeni dječji trud i kreativnost.
- Ako dijete preskoči procese samostalnog razmišljanja i pisanja, gubi priliku da razvija kritičko mišljenje i donosi sopstvene zaključke - kaže Šćepanović za RSE.
Audio-knjige su, prema mišljenju Šćepanović, korisne jer djeca na taj način uče da slušaju, bolje razumiju tekst i vremenom postaju sigurniji govornici.
- Problem nastaje kada posegnu za gotovim rješenjima – kao što su prepričana djela na internetu i slično. Preveliko oslanjanje na takve izvore smanjuje njihovu motivaciju za samostalni rad i razvoj kreativnosti - navodi Šćepanović.
Ako alati stalno "odrade posao umjesto njih", dolazi do usporavanja kognitivnog razvoja, upozorava.
- Djeca mogu da izgube sposobnost izražavanja – i pisanjem i govorom - upozorava Šćepanović.
Zato je, smatra, bitno djeci ukazati na dobre ali i na loše strane tehnologije.
- Problem nije ako djeca iskoriste ChatGPT za dobijanje neke ideje, problem je kada se koristi kao zamjena za sopstveno stvaralaštvo - smatra Šćepanović.
<h2>Izazov i za roditelje</h2>
Roditelji su, ipak, po pitanju upotrebe vještačke inteligencije, u dilemi - između podrške tehnologiji i straha od uticaja na razvoj djece.
Ivana je majka djece u petom i drugom razredu i, kako navodi za RSE, zabrinuta je zbog svega što online svijet nudi mladima.
- Ovaj napredak ne može zaobići djecu. Ali, iako novi alati mogu biti korisni za proširivanje znanja strahujem da nekontrolisana upotreba može dovesti do toga da djeca izgube naviku da razmišljaju, zaključuju, primjene prethodna znanja... pa na kraju i da izgube i maštu i kreativnost - rekla je ona.
Njena starija ćerka, kaže, zna da koristi GPT.
- Ne koristi ga za rješavanje školskih zadataka i kao roditelj ću se truditi da to održimo što duže - kaže Ivana.
<h2>IT stručnjak: "Ne ograničavati - ta bitka je unaprijed izgubljena"</h2>
Mihailo Backović, koji je godinama u IT sektoru, kaže da nije jednostavno prepoznati da li je neki tekst napisala vještačka inteligencija (AI) ili dijete.
- Algoritmi su napravljeni da oponašaju ljudsko izražavanje, pa možemo samo govoriti o vjerovatnoći, ne o sigurnom zaključku - naveo je Backović.
Naša djeca će živjeti i raditi u svijetu u kojem će sarađivati sa AI tehnologijama – i dužnost društva je da ih za to pripremimo, kaže za RSE stručnjak Backović.
Smatra da škole ne treba da ograniče upotrebu AI jer je to bitka koja je već izgubljena.
- AI je već tu i to je stvarnost na koju se moramo navići - ističe Backović.
Upozorava da ni crnogorski, a ni globalni obrazovni sistem nije spreman za tu budućnost.
- Moramo hitno shvatiti da budućnost nije u gomilanju znanja i memorisanja činjenica, već u razvoju ključnih sposobnosti: brzog učenja, izražavanja, kritičkog mišljenja, kreativnosti i liderstva - ističe Backović.
Predlaže praktične načine integracije vještačke inteligencije.
- Na primjer, umjesto da insistiramo da djeca pišu sastave, mogli bismo dati temu ChatGPT-ju da napiše sastav, a onda učenicima zadati da pronađu logičke ili činjenične greške u tom tekstu. Time ih učimo da analiziraju, kritički misle i razvijaju medijsku pismenost - navodi Backović.
Backović ističe dvije ključne opasnosti: pretjerano povjerenje u algoritme i nepripremljeni obrazovni sistem.
- Već sada se javlja tendencija da AI posmatramo kao autoritet. To je opasno jer i algoritmi griješe - rekao je Backović.
Naglašava da se mora zadržati kritički odnos prema sadržaju koji dobijemo AI alatima.
- Ako uvedemo AI u škole, a ne transformišemo ciljeve obrazovanja, rizikujemo da djecu učimo onome u čemu će ih algoritmi brzo nadmašiti – ako već nisu - smatra Backović.
<h2>Je li AI pogubna za kreativnost poput poezije?</h2>
Pjesnikinja Tijana Radulović za RSE kaže da se u poeziji, osjeća ono što dolazi iz suštine, a ne iz forme.
- Djeca su najkreativniji ljudi zato vjerujem da vještačka inteligencija, bez obzira na broj apdejta, nikad neće moći da im parira - smatra Radulović.
Kako kaže, djeca kreativnost crpe iz nečeg dubljeg, iznutra – a to nadilazi svaki algoritam.
- Zato je bitno da ih zaštitimo od prečica koje, ako se predugo koriste, mogu negativno uticati – ne samo na kognitivni, već i na emocionalni razvoj - rekla je Radulović.
Ipak izražava sumnju da će obrazovni sistem to prepoznati.
- Ne znam možemo li to očekivati od sistema u kojem se, i prije ChatGPT-a, dešavalo da roditelji djeci pišu pjesme i domaće zadatke - kazala je Radulović.
Dio pjesmice, s početka priče, koju je ChatGPT napisao na temu "Moja mama":
I kad sam tužna ili me boli, 
njeno "dođi" najviše mi godi.
Nekad se ljuti, al’ nikad za dugo, 
zagrli čvrsto i zaboravim tugu.
Moja mama ne piše pjesme kao ja, 
ali svaka njena riječ – pjesma je sva.

"Doviđenja domaći zadaci": Kad ChatGPT piše umjesto đaka

Tenderska procedura za kompletnu rekonstrukciju Osnovne škole Mahmut Adrović Petnjica, koja je vrijedna oko dva miliona eura, privedena je kraju, izabran je izvođač radova, tako da radovi treba uskoro da krenu - najavio je čelnik ove obrazovne ustanove Almir Pljakić.
Rekonstrukcija se, kako je rekao u intervjuu u okviru serijala tekstova pod nazivom "Fokus Bihora", realizuje uz donaciju SAD, a slijedi nakon ulaganja u mrežu, računare i nadzor.
Ova škola, kako je precizirao, ove godine broji 127 učenika u 15 odjeljenja.&nbsp;
- Prema uporednim podacima koje se tiču brojnog stanja učenika, naša škola je u neznatnom padu - precizirao je Pljakić.
Na pitanje koje vannastavne aktivnosti i sekcije su najposjećenije odgovorio je da su zanimanja učenika velika, kako za IT vještine, tako i za sportsku, recitatorsku, ekološku sekciju koje su okosnica naše ustanove.
Pljakić navodi i da je saradnja između škola u Petnjici na zavidnom nivou, kao i saradnja sa školama na nivou regije ili države. &nbsp;
- To se ogleda u raznim radionicama, takmicenjima - kazao je Pljakić.
Na pitanje kakav je uspjeh učenika na opštinskim i državnim takmičenjima, te šta bi izdvojio kao poseban uspjeh, odgovara da učenici njihove škole postižu zapažene rezultate, kako na nivou opštine, tako i na nivou države. &nbsp;
- Istaći ću neke od njih: opštinsko i državno takmicenje recitatora gdje su nasi ucenici zauzeli prvo, drugo i treće mjesto, zatim odličan rezultat iz njemačkog, engleskog jezika i hemije na državnom takmičenju - istakao je Pljakić.
Navodi da je prevoz učenika u kontinuitetu dobro organizovana, tako da dva kombija pokrivaju sve ranije zadate rute.&nbsp;
- Nabavkom novog vozila smo učinili prevoz učenika sigurnijim i bezbjednijim - rekao je Pljakić.
Govoreći o nastavnom kadru, kaže da je dosta dobar i podmlađen.
- Iako su na nivou države uočeni definiti u nastavnom kadru iz određenih predmeta (matematika, hemija,fizika, biologija, istorija, geografija). Naša ustanova ima nastanike koji su strukovno angažovani prema zakonski utvrđenom pravilniku - naveo je Pljakić.
Na pitanje da li škola ima ekološku sekciju ili “eko-patrolu”, te koliko učenika učestvuje i šta konkretno rade, kaže da je ekološka sekcija jedna od okosnica u organizaciji vannastavnih aktivnosti.&nbsp;
- Izuzetnu saradnju imamo sa nekoliko nevladinih organizacija kroz zajedničke akcije, kao i edukaciju učenika - naveo je Pljakić.
Škola kroz vannastavni sadržaji, kako je rekao, želi kod učenika da razvije spoznaju kao i vještine u određenim oblastima, a prvenstveno u očuvanju životne sredine kao i proizvodnji hrane.
- U kontinuitetu se organizuju akcije koje se tiču same ekologije, tako i to podrazumijeva sadnja drveća, sakupljanje otpada, kao i njihova reciklaŽž i odaziv učenika je odličan. Kroz "E Tec2 radionicu smo nabavili 3D printer koji moze da od plastike napravi predmete koje su korisne za samu školu, a učenici usvajaju nova znanja kako bi mogla da ih upotrijebe u budućnosti - naglasio je Pljakić.
Na pitanje kojim bi projektom voljeli da podignu ekološku pismenost u školi naredne godine rekao je da je to projekat gdje bi učenici održali edukaciju učenika kontinuitetu odraslima kako upravljati otpadom.
- Ministarstvo prosvjete nauke i inovacije pruza maksimalnu podrsku kako u infrastrukturi, tako i u edukacijama kadra kako bi svi skupa mogli da odgovorimo datim zadacima - naveo je Pljakić.
Na pitanje da li su potrebe škole (kadar, oprema, prevoz, infrastruktura) adekvatno prepoznate u planovima Ministarstva kaže da je škola nabavila novo vozilo za prevoz učenika i isti učinjela bezbjednijim.
- Uradili smo adaptaciju PO Godočelje i sistem grijanja u vrijednosti od 40.000 eura. Internetska mreža, nabavka kompjutera i TV monitora, kao i sistema video nadzora je koštala 60.000 eura, a svaka učionica je postala kabinetska i sami kvalitet nastave je na zavidnom nivou - ocijenio je Pljakić.
Odgovarajući na pitanje šta bi kao direktor prioritetno predložio Ministarstvu za bolje uslove u školama u sjevernim opštinama kaže da ovaj resor radi sa svim svojim kapacitetima na poboljšanju svih uslova, ali moraju se uključiti i ostali akteri, a to je Vlada kao i lokalna uprava.
- Saradnja sa svim lokalnim organizacijama, kao i same Opštine Petnjica je na jednom zavidnom nivou. Učenici učestvuju u kulturnom životu Petnjice kroz FK Petnjica, KUD Bihor, dramsko udruženje Divan, kao i kroz karate klub i drugi akteri drustvenog života - naveo je Pljakić.
Na pitanje kako uključuju roditelje, kaže da je saradnja sa njima i sa Savjetom roditelja takva da kroz razne aktivnosti žele da učine provedeno vrijeme učenika u školi kvalitetnije kako bi vaspitno-obrazovni proces bio na onom nivou na kojem se i očekuje.

Pljakić: Tenderska procedura za rekonstrukcija OŠ "Mahmut Adrović" privedena kraju, radovi uskoro kreću

Posle opakih uvreda na račun europoslanika iz evropske Zelene partije Brisel gubi strpljenje autoritarnim predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, a evropska komesarka Marta Kos našla je jasne riječi da mu odgovori, piše danas dnevnik Frankfurter rundšau (FR).
Taj medij navodi da je sa zakašnjenjem i Evropska komisija primijetila rastuću degradaciju uobičajenih normi ponašanja u toj zemlji. Njemački dnevnik podsjeća da je Vučić poslanike evropskih Zelenih koji su boravili u Srbiji „zapjenušano“ nazvao „najgorim evropski ološem“ i zaprijetio gostima iz Evropskog parlamenta krivičnim progonom.
Uz ocjenu da prozivanje evropskih poslanika svjedoči o „vrlo upitnom razumijevanju demokratije“, evropska komesarka za proširenje Marta Kos je „moćnicima u Beogradu putem tvitera očitala Bukvicu“.
- Izgradite nezavisno pravosuđe koje će se efikasnije boriti protiv korupcije. Oslobodite medije i pobrinite se da mogu slobodno da izvještavaju. I sprovedite napokon izbornu reformu koja će obezbijediti da samo volja građana odlučuje o većini u parlamentu - napisala je Kos, podsjeća FR.
- Takve jasne riječi povodom autoritarnih tendencija u Beogradu do sada su se iz Evropske komisije jedva mogle čuti. Ali izgleda da sve više nestaje strpljenje Brisela sa problematičnim kandidatom koji balansira između Zapada i Istoka, poslije zbližavanja srpskih vlastodržaca sa Kinom i Rusijom na vojnoj paradi u Pekingu - piše FR.
A poziv na uvođenje sankcija beogradskom rukovodstvu, postaje sve glasniji, i to ne samo ne samo u Evropskom parlamentu i srpskoj opoziciji.
- Čak i u Evropskoj narodnoj partiji (EPP), alijansi evropskih demohrišćanskih partija, množe se glasovi da se prekinu veze pridruženog članstva sa Vučićem i njegovom rusofilskom Srpskom naprednom strankom (SNS) - piše FR.
List piše da je, suočen sa prijetećim posljedicama, i Vučić rekao da je vjerovatno bila greška da političare EU nazove ološem.
- Predsjednik države ne bi trebalo javno da koristi takve riječi - rekao je Vučić, koji ni inače nije nesklon da tako grubo vrijeđa političke protivnike - piše dnevnik, dodajući da se Vučićeva samokritika ipak odnosila „samo na stil“, jer je odmah dodao da „lično ima daleko gore mišljenje“ o europoslanicima koje je izvrijeđao.

Njemački FR: Brisel polako gubi strpljenje sa autoritarnim predsjednikom Vučićem

&nbsp;Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su gradnju dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja kroz selo Đurđevića Tara tako što su trasu izmjestili u odnosu na prvovitni plan i ona sada prolazi kroz imanja mještana koji su prihvatili da im prodaju parcele. - CGES uništava Taru. Uništili su život u Đurđevića Tari i budućim naraštajima koji je trebalo da ostanu ovdje i razvijaju ovaj kraj, prije svega kroz turističku ponudu. Mi smo rodoljubi ove države i želimo da je sačuvao i unaprijedimo u bolje mjesto za život. Ali, od naše mukotrpne borbe, sastanaka, blokade mosta, obećanja bivšeg ministra Janka Odovića da će ići podzemni kabal i bivšeg ministra Saše Mujovića da dalekovod neće ugroziti nikoga, ostala je prazna priča i uništavanje naljepšeg i najpoznatijeg sela sa velelepnim mostom na Tari – ogorčen je predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić. On podsjeća da je most na Đurđevića Tari drugo najposjećenije mjesto u Crnoj Gori, te da će uskoro, nakon okončanja rekonstrukcije, „zasijati novom ruhu, sa uređenim pristupnim putevima, parkingom, osvetljenjem, ali će dalekovod trajno uništiti ambijent“. - Dalekovod će vizuelno uništiti Taru. Posječen je veliki broj stabala, probijeni su novi putevi u srcu Nacionalnog parka „Durmitor“, urađena je velika devastacija. Nama - mještanima ne daju da napravimo ni pomoćni objekat, ne daju doznaku za ogrijevno drvo. Pa, pitamo se kakve koristi mi to imamo od uprave ovog nesrećnog nacionalnog parka, kad nijesu „mrdnuli prstom“ da zaštite selo i Park od ovih metalnih strašila – kaže za Portal ETV Ostojić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7" data-rendition-name="original" width="1080" height="1128" loading="lazy" alt="Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari"> <figcaption>Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari</figcaption> </figure>  Smatra da je trebalo „striktno da daju dozvolu da može da prođe samo podzemni kabal kroz Nacionalni park“. - Ali nije njih briga bilo za mještane i prirodu. I pitamo se zašto su ovo dozvolili Nacionalni parkovi znajući da je Tara pod zaštitom Uneska. Mi nijesmo branili selo da bi zaustavili projekat od velike važnosti za Crnu Goru, samo smo tražili da se ono zaobiđe ono ili da postave podzemni kabal. A, moglo je – dodaje Ostojić.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F-gSGl7UACzw%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sagovornik Portala ETV podsjeća da je „bivši ministar Odović bio obećo, ali je onda rečeno da nije izvodljivo zbog nedostatka para“. - Pitamo, kako je mogao kabal kroz čitavu Italiju, preko mora da prođe podzemno, kroz Tivat i Lastvu 6,7 kilometara, a kroz Taru nije moglo 2,5 kilometara. I da se sačuva predivno selo, Nacionalni park i stanovništvo koje tu živi. Ovaj dalekovod će stopirati život u selu kuda je prošao. Tu života više nema. Ogromna zračenja, magnetna polja koja utiču na biljni i životinjski svijet. Dobijaće se leukemije i kanceri, uticaće na raspoloženje ljudi. Pogođeno je direktno oko 15 domaćinstava – objašnjava Ostojić. Neki mještani, kako kaže, podlegli su „ogromnom pritisku mešetara CGES-a, koji su nudili ogromne pare i išli od kuće do kuće“.&nbsp; - Imali su informacija dosta, koga mogu kupiti i nijesu žalili novac. Nažalost, pojedini su poklekli kad su im ponudili ogromne cifre. Ipak, te proklete pare su uništile selo. Ništa više neće biti isto. Uništili su međuljudske odnose, slogu među mještanima. I to će imati trajne posljedice. Poremećeni su zanavijek komšijski, rođački i kumovski odnosi. Selo je bilo složno, jedni drugima smo pomagali kad je trebalo. Toga nikad više neće biti. Ti koji su prodali Italijanima zemlju, trebalo je prvo da je ponude komšijama i rođacima, ako su im pare bile potrebne. Naši su se borili za ovu zemlju i živote davali, a mi je prodajemo „Terni“ italijanskoj – ogorčen je Ostojić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>NEKI MJEŠTANI PODLEGLI OGROMNOM PRITISKU: Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Njegov i život njegove porodice, ističe on, ugrozio je CGS, jer „žice prolaze oko 40 metara od mjesta“, đe on i familija borave po 15-20 sati dnevno.&nbsp; - I biznis koji sam stvarao godinama i zapošljavao veliki broj radnika je ugrožen. I druge porodice uz liniju prokletog dalekovoda su ugrožene. Tuda će utihnuti sve. Bio sam optimista i nadao sam se da će podzemni kabal proći ili da će dalekovod zaobići selo. Bile su neke informacije da nemaju drugog izbora, ali pare i „Brankovići“ su učinili svoje! Više Tara neće biti ista – zaključio je Ostojić. Biolog Vuk Iković kazao je u maju za Portal ETV da dalekovode treba planirati tako da zaobilaze turistički značajna područja, te da u proces planiranja treba da budu uključene sve zainteresovane strane - mještani i lokalni preduzetnici. - Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu – bio je decidiran Iković. Gradnja dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja nekoliko godina je u fokusu, jer su se mještani Đurđevića Tare usprotivili da trasa prođe kroz njihovo selo, u znak protesta u više navrata blokirali su i most na Tari, ali, sudeći prema informacijama da su neki od njih, ipak, prodali zemlju, otpora više neće biti.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FvMVpoZQy2F0%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Posljednji put proteste su organizovali u martu ove godine, nakon čega su ekipe CGES-a obustavile radove u zoni sela. Iković je u razgovoru za Portal ETV kazao da dalekovodi mogu da uzrokuju „gubitak vizuelnog identiteta jednog prostora, da nepovratno podijele jedan prostor na dva dijela i da tako razdvoje mjesto zimovališta od mjesta hranilišta raznih vrsta“. Bio je kategoričan da ukoliko se ne mogu zaobići najvrjedniji pejzaži i ekosistemi, onda treba postaviti podzemni kabal. Jedan od najglasnijih protivnika gradnje dalekovoda u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ bio je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, a Skupština grada u decembru 2023. godine čak je, na njegovu inicijativu, usvojila zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp; Vraneš je tada u lokalnom parlamentu tvrdio da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko ne odustane od zaključaka koje je inicirao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom "> <figcaption>Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom </figcaption> </figure>  Od zaključaka te 2023. nije odustao, ali 2025. kada je CGES nastavio radove, ne pominje ni zaključke SO, niti se glaska na ovu temu.&nbsp; Na pitanje odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića na sjednici 27. marta što se desilo u međuvremenu, kratko je odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, ali da on i njegovi saradnici nijesu.&nbsp; Koliko je 2023. Vraneš ozbiljno doživio pritiske kojima je, kako je govorio u lokalnom paralemntu, bio izložen, svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).

Ostojić: Tu života više nema

-Veli mi Abazović da će sad Katnića da miču isto kad je izmijenjen zakon o tužilaštvu – obavijestio je Jovica Vukotić svoje kompanjone Stefana Đukića-Mandića i Emila Tuzovića. &nbsp; -Da, Abaz je brat naš – odgovara Đukić-Mandić, radostan što će se njihovi tužuilački progonitelji ukloniti sa pozicija. &nbsp; Ovo je dio prepiske od 1. marta 2021. godine u kojoj sada pokojni šef škaljarskog klana Jovica Vukotić obavještava svoje podređene da je definitivno spremna smjena tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200936_36f9812120ae3832a4a70c0c40a92f0433f51daf3a318eca1fe8d0e564fabc31.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250909200936_36f9812120ae3832a4a70c0c40a92f0433f51daf3a318eca1fe8d0e564fabc31" data-rendition-name="original" width="521" height="283" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE PRIKRIVENIH VEZA: Skaj prepiska Vukotića i članova škaljarskog klana"> <figcaption>RAZOTKRIVANJE PRIKRIVENIH VEZA: Skaj prepiska Vukotića i članova škaljarskog klana(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Iz prepiske se može zaključiti da Vukotiću direktno informacije javlja – Dritan Abazović, u to vrijeme potpredsjednik Vlade Zdravka Krivokapića, čovjek zadužen za kontrolu svih službi bezbjednosti. &nbsp; Ove traskripte objavio je M portal još prije dvije godine i komunikacija sa nekad zaštićene aplikacije pruža uvid u neke veze kriminala sa crnogorskim političarima. Vijeće Višeg suda u Podgorici tek treba da odluči da li će u dokaze uvrstiti Skaj komunikacije koje je na ročištu u julu predložio bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Do transkripata je došla odbrana optuženih, a na osnovu ovih novih informacija ispada je sepecijalni tužilac Miloš Šoškić te potencijalne dokaze - svjesno izostavio. &nbsp; Da sve bude interesantnije, upravo iz transkripata koje je tužilac Šoškić izostavio proizilazi da su oba mafijaška klana – kavački i škaljarski - planirali likvidaciju Milivoja Katnića, ali i Zorana Lazovića i Saše Čađenovića. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200940_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250909200940_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="KAD ŠKALJARCI POHVALE: Dritan Abazović i kompromitujuće Skaj prepiske "> <figcaption>KAD ŠKALJARCI POHVALE: Dritan Abazović i kompromitujuće Skaj prepiske(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Odluka Višeg suda se očekuje prije septembarskog zakazanog ročišta na suđenju Lazoviću, Katniću i Čađenoviću za zloupotrebu službenog položaja i stvaranje kriminalne organizacije. Odluka Višeg suda mogla bi značajno da utiče na dalji tok sudskog procesa. &nbsp; Jer, očito je: prije Katnića, Lazovića i Čađenovića o kraju profesionalne karijere ali i o njihovim sudbinama imali su informacije - vodeći ljudi škaljarskog klana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200940_5653f5e9801a820c0cc418dd61e822ced9df54e2dfaac9891b1c654a9099f69d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250909200940_5653f5e9801a820c0cc418dd61e822ced9df54e2dfaac9891b1c654a9099f69d" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ČEKAJUĆI ODLUKU: Zgrada Višeg suda u Podgorici "> <figcaption>ČEKAJUĆI ODLUKU: Zgrada Višeg suda u Podgorici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI VIŠI SUD &nbsp; U slučaju da Viši sud prihvati – kako se očekuje – sve Skaj komunikacije, da se kao dokaz razmatarju takozvane ,,nefiltrirane kriptovane komunikacije, značajno će se promijeniti situacija optuženih jer se lako uočava da su trojica okrivljenih bili na meti kavačkog klana iako se optužnicom terete da su bili dio tog istog kriminalnog klana. &nbsp; Osim toga, neselektovane Skaj komunikacije mogli bi otvoriti &nbsp;prostor za nova procesuiranja, ovoga puta političara koji su do nedavno obavljali ključne funkcije u državi, ili ih obavljaju i danas. &nbsp; Među prvima je svakako Dritan Abazović koji je, prema prepiskama između samog vrha škaljarskog klana, znao da će Katnić i ostali biti smijenjeni već je o tome obavještavao pojedine škaljarce. &nbsp; ,,GAME CHANGER” SRPSKOG SVETA Od avgustovskih izbora 2020. godine Dritan Abazoviće je postao neka vrsta zvijezde ,,srpskog sveta” jer je presudno uticao na prevlast litijaškog pokreta u crnogorskom parlamentu. No, objelodanjenim transkriptima komunikacije kriminalaca i njihovih saradnika pokazuju osnnovi sumnje da su postojale jasne veze između pojedinih istaknutih političara postavgustovske vlasti i pripadnika kriminalnih klanova. &nbsp; O tome svjedoči i prepiska od 30. avgusta 2020. godime koju je M portal objavio, a u kojoj je glavna zvijezda upravo Dritan Abazović. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Tako već pominjani Stefan Đukić-Mandić obavještava druga Bojana Lopičića da mu je Abazović javio da ,,deru DPS noćas”, na što Lopičić odgovara. ,,Brat! Najveći do svih. Svega mi!”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200944_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250909200944_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt='KO SKRIVA ,,SKAJ DOKAZE ": Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović '> <figcaption>KO SKRIVA ,,SKAJ DOKAZE ": Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  PRIJETNJE KATNIĆU I OSTALIMA... Nije tu kraj planova škaljarskog klana o obračunu sa onima koji su ih u ime države progonili. Tako Đukić-Mandić saopštava prijetnje da će, ,,kada &nbsp;prođe neki period kad ostanu bez službe pobiti ta go**a”. &nbsp;&nbsp; Iako je po optužnici Miloša Šoškića, trojka Katnić, Čađenović i Lazović zloupotrijebila službeni položaj podredivši ga kavačkom klanu koji predvodi Radoje Zvicer - skaj komunikacije koje Katnić nudi Višem sudu u Podgorici ruše i tu, glavnu tezu specijalnog tužilaštva. Ispostavlja se da su visokorangirani članovi kavačke mafijaške organizacije planirali da Katnića ubiju, a dijete mu poliju kisjelinom, a da tužioca Čađenovića naprave invalidom jer su smatrali da su naklonjeni škaljarskom kriminalnom klanu i da im „pakuju“ optužbe. Upotreba skaj prepiski u montiranim procesima polagano otvara pandorinu kutiju grijehova vodećih ličnosti postavgustovske Crne Gore. &nbsp; ABAZOVIĆ I PRIČA O ŠVERCU Dritan Abazović, koji je bio vlasnik kriptovanog telefona, pominje se i u prepisci u kojoj se dogovara preuzimanje šverca cigareta preko Luke Bar, kada se otkrivaju konekcije sa srpskim špijunom Stevanom Simijanovićem, načelnikom policije u Baru Ilijom Vasovićem, ali i kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem. &nbsp; Kriptovani telefoni bilježili su i aktivnosti mafijaških organizacija u protežiranju Demokrata Alekse Bečića kupovinom i obezbjeđivanjem glasova na izborima 2020, na Cetinju, u biudvi, Kotoru. &nbsp; Na Skaj nijesu bili imuni ni neki visoki funkcioneri bivšeg Demokratskog fronta, kao na primjer nekadašnji prvi čovjek Budve Milo Božović, ali ni najjača politička organizacija u Crnoj Gori – Crkva Srbije koja je pripadnike klanova angažovala za kupovinu naoružanja u susret avgustovskoj promjeni vlasti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200944_e1cfef8a38759ddafa9d92b9130fceffeb147e27a6c117cf98025202d0831e30.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250909200944_e1cfef8a38759ddafa9d92b9130fceffeb147e27a6c117cf98025202d0831e30" data-rendition-name="original" width="1920" height="1282" loading="lazy" alt="KAKO DO ISTINE O POSTUPANJU SDT-A: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac sa saradnicima"> <figcaption>KAKO DO ISTINE O POSTUPANJU SDT-A: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac sa saradnicim(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ĐE JE ,,MANDA” I ŠTO RADI NOVOVIĆ Više izvora Televizije E iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, ali i Hrvatske ukazuju da postoje Skaj komunikacije u kojima se pominje ime i najuticajnijeg političara u Crnoj Gori – Andrije Mandića. &nbsp; No, za sada nema ni traga od kriptovanih poruka u kojima se pominje Mandićevo ime zajedno sa imenom Mila Božovića, osumnjičenog za krijumčarenje narkotika. &nbsp; Za rasplet priče o Skaj prepiskama veoma je bitno i postupanje Specijalnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Vladimir Novović. Dosadašnje iskustvo pokazuje da je Specijalno tužilaštvo bilo vrlo selektivno u čitanju Skaj komunikacija. &nbsp; Od milion i dvjesta hiljada komunikaciaj dobijenih posredstvom Europola, Novović i ekipa specijalnih tužilaca nijesu procesuirali, pa ni pozvali makar na saslušanje, ni jednog od političara koji se pominju u mafijaškim prepiskama. &nbsp;&nbsp; Tužilaštvo nije našlo dokaze ni u slučaju „Skaj“ komunikacija čije transkripte je M portal objavio u avgustu prošle godine, koje svjedoče o dogovoru pripadnika škaljarskog klana za nabavku kriptovanih telefona za Abazovića, koje je on naručio, ali su oni odlučili da mu ih poklone. Ukoliko Vijeće Višeg suda ne bude selektivno, kao što je do sada bilo Specijalno državno tužilaštvo, možda bi crnogorska javnost uskoro mogla da vidi punu i istinitu sliku o vezama organizovanog kriminala i visoke politike. &nbsp; Ta nova slika bi mogla da dovede u problem, ne samo neke političare, već i ljude iz tužilaštva koji niejsu obavljali svoj posao. &nbsp; &nbsp;

Ako se sud odluči za neselektivan pristup porukama - „Brat Abaz“ bi se mogao naći u problemu

Bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović, koji je prošle godine smijenjen nakon niza kontroverzi, biće imenovan za savjetnika u crnogorskoj misiji u Briselu, saznaje portal ETV iz izvora bliskih Vladi. 
 
Prema pouzdanim informacijama, inicijativu da Odović dobije ovu poziciju dao je šef kabineta premijera, Branko Krvavac. Imenovanje dolazi uprkos ozbiljnim sumnjama i aferama koje su obilježile Odovićev mandat. 
 
Odović je razriješen u julu prošle godine, nakon burnog perioda tokom kojeg su ga pratile brojne kontroverze. Po preuzimanju funkcije, u javnosti je izazvao podsmijeh izjavom da “nije imao pojma što je to prostorni plan”. 
 
U martu ove godine, Odović je saslušan zbog mogućih neregularnosti u vezi sa izdavanjem dozvola za gradnju luksuznih objekata – kula na prostoru Jadranskog sajma, solitera u Baru i još nekoliko kapitalnih projekata duž primorja. Tokom izjava datih medijima, naveo je da je pozvan kao svjedok u vezi sa gradnjom objekta u Budvi, za koji su postojali sporovi oko zakonitosti izdavanja građevinske saglasnosti. 
 
„Saglasnost je izdata posljednjeg ili pretposljednjeg dana mog mandata. Ja je nisam potpisao, niti bio nadležan za to. Mislim da je u interesu građana da se provjeri da li je procedura bila zakonski ispoštovana“, rekao je tada Odović. 
 
Njegov odnos prema javnosti i medijima takođe je bio predmet oštrih kritika. U julu prošle godine, novinari su ga čekali 50 minuta u zgradi Vlade, nakon čega se, bez ikakvog objašnjenja ili izjave, udaljio bez riječi. Pres-konferencija koja je bila najavljena nikada nije održana, a iz njegovog resora je kratko saopšteno da se odgađa za narednu sedmicu – što se nije desilo. 
 
Ovakvo ponašanje jasno je pokazalo nivo nepoštovanja prema novinarima, kao i ignorisanje osnovnih demokratskih standarda transparentnosti. 
 
Odović se pominjao i u kontekstu navoda o mobingu unutar sopstvenog resora, ali ti navodi nikada nijesu do kraja razjašnjeni, niti je iko iz Ministarstva preuzeo odgovornost. Bio je ministar za koga su preciznost, odgovornost i institucionalna ozbiljnost bili očigledno nepoznati pojmovi. 
 
I pored toga, sada će predstavljati državu Crnu Goru u njenoj misiji u Briselu – što postavlja ozbiljna pitanja o kriterijumima za izbor kadrova i političku odgovornost vlasti prema građanima.

Janko Odović postaje savjetnik u Briselu

„Treba mu kičmu slomiti pa neka ostane beznačajan posle“. „Valjalo bi zbilja znati ko je ovaj pametnjaković, a i podatke o njemu. Valjalo bi mu se zahvaliti“ - samo su neke od prijetnji koje već duže od godinu na društvenim mrežama dobija novinar Televizije E Žarko Krivokapić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_ffc5ff7dded0c6f95eeb92c15b36d7ca6222848a7b224ad415a82608df55ea9f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250910190956_ffc5ff7dded0c6f95eeb92c15b36d7ca6222848a7b224ad415a82608df55ea9f" data-rendition-name="original" width="739" height="1328" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  &nbsp;„Ima li ovo ustaško komunističko kopile ime i prezime“, „Okoreli bolesnoumni autošovinista ustaške provijencije, obični kanalizacioni otpad“, „a kako mu treba jeb mater smećar ustaški“ - još su neke od riječi koje se ređaju u komentarima ispod snimaka Krivokapićeve emisije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_e9f93ad8f8a81b27e38c29a12438d66a3faec0fd07765bb10539df1ef01df477.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250910190956_e9f93ad8f8a81b27e38c29a12438d66a3faec0fd07765bb10539df1ef01df477" data-rendition-name="original" width="738" height="1227" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  On je o tome govorio u prilogu koji je emitovan na Televiziji E ističući da mu nije jasno zašto neko prijeti zbog emisije koja je u potpunosti u skladu sa novinarskim kodeksom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_f1acb3e24547ee7c5071860ed14337a6ed1676cbff3e94f3f4d5a9cb1cf0c8ea.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250910190956_f1acb3e24547ee7c5071860ed14337a6ed1676cbff3e94f3f4d5a9cb1cf0c8ea" data-rendition-name="original" width="1080" height="982" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  - Već više od godinu odbijam prijetnje na društvenim mrežama. Ne znam zašto neko prijeti zbog emisije koja se radi skladu sa etičkim kodeksom - rekao je Krivokapić dodajući da ga dodatno brinu prijetnje koje su upućene članovima porodice - što im izaziva osjećaj ugroženosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_b9a86d0e2fcdaab07da9567cde38850fc1900d007af3afb1824c1f08999d7e0a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250910190956_b9a86d0e2fcdaab07da9567cde38850fc1900d007af3afb1824c1f08999d7e0a" data-rendition-name="original" width="1073" height="577" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  Takve prijetnje, podvlači on, imaju cilj da zapuše usta onima koji profesionalno obavljaju svoj posao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091020090_fa54a7b263aeceab55cf840811869c8b84e4f35395aaf286fcdf6e195634b592.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025091020090_fa54a7b263aeceab55cf840811869c8b84e4f35395aaf286fcdf6e195634b592" data-rendition-name="original" width="1079" height="1512" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  <h2>Instrukcije iz Crne Gore</h2> Danas je, inače, tri godine od prve prijetnje koju je urednica M portala Danica Nikolić dobila od osobe koja se potpisuje kao "Bane LA", a ujedno i dan kad je zaprimila najnoviji uznemirujući mejl u kojem joj se prijeti smrću. - Znaj da te jurim dok te ne smaknem sa liste", "Blizu sam da ti odsviram kraj", "Pa druga ti ubiše onomad na Cetinju iz snajpera a ja da ne naručim i jedan za tebe"... - piše u mejlu koji je danas dobila Nikolić. Nakon više podnijetih prijava i svih policiji i tužilaštvu proslijeđenih mejlova koji sadrže prijetnje, ona je poslije posljednjeg davanja izjave u Osnovnom državnom tužilaštvu kazala da neće podnijeti više ni jednu prijavu jer nadležni imaju dovoljno materijala i znaju ko šalje prijetnje sa mejla slatkislatka@hotmail.com, te da su sva buduća dešavanja u vezi sa ovim slučajem odgovornost policije i tužilaštva.&nbsp; Prvu prijetnju je dobila 10. septembra 2022. godine, a od tada su se nizali mejlovi i nove prijetnje ne samo urednici M portala već i kolegama iz drugih medija. Sektor policije koji se bori protiv sajber kriminala je brzo otkrio identitet "Baneta LA" i mjesto odakle šalje prijetnje, ali bez obzira na uspostavljenu međunarodnu komunikaciju u ovom slučaju, do danas nema nikakvih konkretnih rezultata.&nbsp; U seriji mejlova koje je danas poslao "Bane LA" očigledno najavljuje i svoj dolazak u Crnu Goru. Nikolić je u izjavi za TV E ocijenila da osoba koja joj prijeti dobija instrukcije iz naše države, - Mislim da je čovjek instutiran iz Crne Gore jer u prvim prijetnjama se pominju ljudi za koje on ne može znati preko društvenih mreža i medijskih nastupa.. Dakle, pominjanje imena tih ljudi jednostavno govori u prilog tome da dobija insutrkcije od nekoga u Crnoj Gori. Ko je taj neko - to je stvar nadležnih - istakla je Nikolić.&nbsp; <h2>Kad zakaže država - ohrabre se svi koji napadaju novinare</h2> Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović podvukao je da je krajnje vrijeme da se nešto preduzme - prije nego li se desi nešto katastrofalno. - Ovo je kap koja je prelila čašu. Insittucije, pogotovo policija, moraju da zaštite novianre jer postaje nemoguće da obavljaju osnovne funkcije - istakao je on. Ustvrdio je da država ne reaguje efiksano. - Oni koji prijete se onda ohrabre. Država mora da garantuje siguran ambijent za rad novinara. Svaki put kad zakaže država ohrabre se svi koji napadju novinare - jasan je Vujović.

Novinar TV E duže od godinu dobija prijetnje na društvenim mrežama: „Treba mu kičmu slomiti“, „valjalo bi znati ko je ovaj pametnjaković, a i podatke o njemu“

Tag: sadam-husein

Dan kada je planeta stala: Kako je jedan dan u Njujorku promijenio pravila igre za cijeli svijet

Danku Femiću 20. avgusta pritvor produžen zbog bojazni da bi ponovo mogao da nasrne na Vasiljevića i Pejovića ili prijetnje sprovede u djelo

"Doviđenja domaći zadaci": Kad ChatGPT piše umjesto đaka

Pljakić: Tenderska procedura za rekonstrukcija OŠ "Mahmut Adrović" privedena kraju, radovi uskoro kreću

Njemački FR: Brisel polako gubi strpljenje sa autoritarnim predsjednikom Vučićem

PRATITE TVe UŽIVO