Platforma Savjeta Evrope za promociju zaštite novinarstva i bezbjednosti novinara zabilježila je ove godine niz incidenata na Zapadnom Balkanu, od kojih je ubjedljivo najveći broj iz Srbije.
Prema podacima sa sajta Platforme, ove godine je zabilježeno 59 slučajeva ugrožavanja bezbjednosti novinara u zemaljama Zapadnog Balkana, od kojih su čak 33 iz Srbije, navodi Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS).
U Hrvatskoj je zabilježeno sedam takvih slučajeva, u Bosni i Hercegovini šest, u Crnoj Gori i Albaniji po pet, a u Sjevernoj Makedoniji tri.
NUNS navodi da su čak 344 slučaja zabilježena ove godine u bazi tog udruženja, u kojoj se evidentiraju napadi, pritisci i prijetnje novinarima u Srbiji, što je najveći broj otkako vodi tu evidenciju.
Veliki dio incidenata povezan je sa izvještavanjem o antivladinim građanskim i studentskim protestima u gradovima Srbije koji traju duže od godinu dana, otkako je 16 osoba poginulo u padu nadstrešnice na novosadskoj železničkoj stanici, navodi NUNS.
Mreža Bezbjedni novinari (SafeJournalists) navodi da međunarodna vidljivost slučajeva prijetnji i nasilja prema novinarima i novinarkama na Zapadnom Balkanu pojačava pritisak na institucije da reaguju.
Platforma Savjeta Evrope, kada zabilježi ozbiljna kršenja slobode medija, preko svojih mehanizama zvanično poziva nadležne institucije države članice da dostave odgovor i informacije o tome koje su korake preduzele u konkretnom slučaju.
Platforma pomaže u prikupljanju, obradi i dijeljenju informacija o ozbiljnim zabrinutostima u vezi sa slobodom medija i bezbjednošću novinara u državama članicama Savjeta Evrope.
Cilj joj je da unaprijedi zaštitu novinara, da efikasnije odgovori na prijetnje i nasilje prema medijskim profesionalcima i da podstakne mehanizme ranog upozoravanja i kapacitete za reagovanje u okviru Savjeta Evrope.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Savjet Evrope: Srbija rekorder po ugrožavanju bezbjednosti novinara na ZB, pet slučajeva u Crnoj Gori...

U 2025. godini medijska sloboda i bezbjednost novinara i novinarki u zemljama Zapadnog Balkana ostali su pod ozbiljnim i dugotrajnim pritiskom. Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, SafeJournalists mreža podsjeća da su sloboda izražavanja i pravo javnosti da bude informisana temeljna ljudska prava, bez kojih nema demokratskog društva. Iako su medijska tržišta u većini država formalno pluralistička, stvarni prostor za nezavisno novinarstvo se sužava zbog čvrstih sprega politike, biznisa i medija, ekonomske nesigurnosti redakcija i sve izraženijih pokušaja uticaja na uređivačku autonomiju. Ovakvo okruženje slabi ulogu medija kao demokratskog korektiva i povećava rizik od autocenzure.
Istovremeno, u čitavom regionu bilježi se zabrinjavajući kontinuitet napada, prijetnji i pritisaka na novinare, od fizičkih incidenata na terenu do ozbiljnog onlajn uznemiravanja, naročito usmjerenog na novinarke, dok institucionalni odgovori često ostaju spori, nedovoljni ili bez jasnog sudskog epiloga. Dodatnu zabrinutost izazivaju pravna neizvjesnost, nedovoljna zaštita od SLAPP tužbi i zastarjeli ili problematični normativni okviri, kao i krize upravljanja i finansiranja javnih servisa u pojedinim državama. SafeJournalists mreža upozorava da bez dosljedne političke volje, efikasne institucionalne zaštite i strukturne podrške održivim i nezavisnim medijima, ovi trendovi nastavljaju da ugrožavaju temelje slobode izražavanja i demokratskih standarda u regionu.
Kada je Crna Gora u pitanju, u 2025. godini, zaključno sa 10. decembrom, Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je u bazi SafeJournalism zabilježio 28 slučajeva — 16 u kojima su žrtve bile novinarke, pet u kojima su žrtve bili novinari i sedam koji su se odnosili na grupe novinara ili medijske organizacije. Ova cifra odgovara najvišim godišnjim ukupnim brojevima zabilježenim otkako SMCG dokumentuje napade; i 2022. i 2021. godine SMCG je takođe registrovao 28 slučajeva.
- Tokom 2025. godine crnogorski novinari i novinarke bili su žrtve implicitnih ili eksplicitnih prijetnji po život i fizičku bezbjednost u devet odvojenih incidenata. Pored toga, u četiri slučaja novinari su bili mete verbalnih napada visokih zvaničnika. Najnoviji takav slučaj odnosio se na Milku Tadić Mijović, urednicu Centra za istraživačko novinarstvo, koja je bila meta seksističke objave na Instagramu predsjednika Opštine Pljevlja. Među zvaničnicima koji su prijetili medijima nalaze se Boris Bogdanović i Momčilo Leković iz Demokratske Crne Gore, poslanik Vladimir Dobričanin iz Ujedinjene Crne Gore i supruga gradonačelnika Podgorice, Saše Mujovića- navodi se u saopštenju SafeJournalists.
Posebno zabrinjava činjenica da baza SafeJournalism bilježi i fizički napad na novinare: u avgustu, tokom uklanjanja spomenika četničkom komandantu i osuđenom ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u selu Gornje Zaostro kod Berana, nekoliko desetina prisutnih napalo je fotoreportere Borisa Pejovića (Vijesti) i Steva Vasiljevića (Pobjeda). Takođe je značajno da je novinar Vijesti Nikola Saveljić u decembru verbalno napadnut — konkretno „upozoren“ da ne postavlja „provokativna pitanja“ kako ne bi „loše završio“, nakon što je poslanik Milan Knežević neprimjereno komentarisao njegovo pitanje.
- Ni onlajn sfera nije bolja: naročito novinarke svakodnevno dobijaju prijetnje putem društvenih mreža i imejlom. Reporterka Vijesti Jelena Jovanović u više navrata bila je izložena uvredama i prijetnjama smrću sa različitih naloga na društvenim mrežama; Danica Nikolić, urednica M portala, više puta je dobijala prijetnje imejlom; a Itana Kaluđerović sa Televizije E dobijala je prijetnje na svom privatnom Facebook nalogu. Ohrabrujuće je, međutim, što je u slučaju Kaluđerović počinilac osuđen na prvom ročištu i dobio kaznu od devet mjeseci zatvora za teži oblik krivičnog djela „Ugrožavanje sigurnosti“ — djela koje predviđa strože kazne kada su mete medijski radnici i koje je u Krivični zakonik uvedeno 2022. na inicijativu SMCG-a i Akcije za ljudska prava. Ovo je peta presuda crnogorskih sudova u 2025. godini u slučajevima u kojima su novinari bili žrtve, a ujedno i među prvim presudama za teži oblik ovog djela- zaključuje se u saopštenju SafeJournalists.

1250x600

1084x550

SafeJournalists: Tokom ove godine 28 crnogorskih novinara dobilo prijetnje po život i fizičku bezbjednost, prijetnje upućivali i državni zvaničnici

SafeJournalists mreža izrazila je duboku zabrinutost i solidarnost sa više od 200 novinara/ki i medijskih radnika/ca pogođenih iznenadnom najavom gašenja Al Jazeere Balkans nakon 14 godina kontinuiranog rada, koje predstavlja i udar na kritički diskurs u regionu, slobodu govora, javnog interesa i ljudskih prava.
- Ovo nije samo kraj jednog uglednog regionalnog medija — to je ozbiljan udarac za medijski pluralizam, slobodu izražavanja i pravo javnosti na informisanje širom Zapadnog Balkana. Više od decenije, Al Jazeera Balkans bila je sinonim za profesionalno, nezavisno i kvalitetno novinarstvo, koje je iz regionalne perspektive pokrivalo ključna politička, ekonomska i društvena pitanja. Njeno gašenje predstavlja gubitak za demokratiju, transparentnost i kritički diskurs u regionu u kojem je medijska nezavisnost sve ugroženija- navodi se u saopštenju.
Mreža je posebno uznemirena načinom na koji je odluka saopštena. Naime, kako ističu, više od 200 zaposlenih j, za gašenje saznalo putem medija, a ne zvaničnim internim kanalima. Ovakav nedostatak transparentnosti i nepoštovanje prava radnika, smatraju iz SafeJournalists je neprihvatljiv i ukazuje na širu ranjivost novinara i novinarki u regionu.
- Iako je kompanija kao razlog gašenja navela poslovne razloge, ovaj potez izaziva ozbiljnu zabrinutost u vezi sa dugoročnom održivošću nezavisnog novinarstva, čak i u medijima koji su se do sada smatrali finansijski i uređivački stabilnim. Iznenadno gašenje tako snažnog regionalnog glasa takođe otvara pitanja o posvećenosti vlasnika i međunarodnih aktera zaštiti novinarskih prava, integriteta i rada u interesu javnosti- poručili su iz SafeJournalists.
Gašenje Al Jazeere Balkans, navode dalje, prati zabrinjavajući obrazac u regionu. U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i drugim zemljama, medijski pluralizam je u stalnom opadanju. Nedavne promjene vlasništva i menadžmenta na televiziji N1, kao i pojačani politički pritisci na nezavisne medije u Srbiji, dodatno ugrožavaju prostor za kredibilno novinarstvo. Nestanak još jednog velikog medija ostavio bi građane bez pouzdanih izvora informacija i dodatno produbio demokratski deficit u regionu.
- Pozivamo rukovodstvo Al Jazeere Balkans da vodi otvoren i pravedan proces sa svojim zaposlenima i da obezbijedi da se eventualni otkazi sprovode u skladu sa radnim zakonima, uz poštovanje prava i dostojanstva svih radnika. Takođe apelujemo na vlade u regionu, institucije EU i međunarodne partnere da ovu situaciju shvate ozbiljno. Zaštita medijskog pluralizma i uslova rada novinara/ki zahtijeva hitne i konkretne mjere, a ne samo deklaracije. Neophodno je uspostaviti pravne mehanizme koji će spriječiti iznenadno zatvaranje medija bez adekvatne zaštite za zaposlene, kao i garantovati finansijsku i uređivačku nezavisnost medija koji djeluju u javnom interesu- apelovali su iz mreže.
Na kraju, Mreža SafeJournalists izražava punu solidarnost sa novinarima/kama i svim ostalim medijskim radnicima/cama i osobljem Al Jazeere Balkans i spremna je da im pruži podršku putem pravnih, profesionalnih i zagovaračkih kanala.
- Ovo nije samo priča o jednoj redakciji. Ovo je upozorenje da je nezavisno novinarstvo u regionu pod sve većom prijetnjom — i da je bez njega i sama demokratija ugrožena. Svaki napad na novinare i novinarke — uključujući ekonomske i strukturalne — jeste napad na demokratiju, javni interes i osnovna ljudska prava- zaključuje se u saopštenju.

SafeJournalists: Gašenje Al Jazeere Balkans ozbiljan udarac za medijske slobode i pluralizam u regionu

Zemljotres magnitude 4,6 stepena Rihterove skale pogodio je Slovačku, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar.
Potres je registrovan u 13.44 sati 21 kilometar jugoistočno od Bratislave sa epicentrom na dubini od 10 kilometara.
Na osnovu preliminarnih seizmičkih podataka, zemljotres su vjerovatno osjetili mnogi ljudi u području epicentra, ali se ne očekuje veća šteta, osim pada predmeta sa polica i razbijenih prozora, dodaje se u izvještaju.

Zemljotres u Slovačkoj 4,6 stepena Rihterove skale

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se Federalnoj službi bezbjednosti (FSB) daje ovlašćenje da isključi internet unutar zemlje, javlja danas Radio Slobodna Evropa.
Potpisan 20. februara, taj zakon je posljednji u nizu propisa koji pooštravaju mogućnost vlasti da ograniče vijesti i informacije unutar Rusije.
Nova mjera, koju su parlamentarci usvojili ranije ove sedmice, daje FSB ovlašćenje da zahtijeva od pružalaca internet usluga, mobilnih ili fiksnih, da isključe ili ograniče pristup u slučajevima "utvrđenim regulatornim pravnim aktima predsjednika Ruske Federacije".
Taj potez omogućava Putinu da lično odluči kada onlajn komunikaciju u zemlji ili u određenom regionu treba isključiti, bez obaveze da navede razlog.
Takođe, uklanja se svaka odgovornost pružalaca usluga za postupanje po takvom nalogu.
- Samo predsjednik može uvesti ograničenja - citiran je advokat i dugogodišnji internet aktivista Sarkis Darbinjan.
Predsjednički ukazi su, kako je naveo, jednostavniji od vladinih uredbi.
Ruske vlasti posljednjih mjeseci pokušavaju da pronađu načine da spriječe ukrajinske dronove da ulaze u ruski vazdušni prostor. U mnogim slučajevima dronovi koriste ruske podatkovne signale za let prema ciljevima, ponekad na velikim udaljenostima.
Vlasti su pojačale i pritisak na popularne internet alate, posebno na aplikacije za razmjenu poruka poput Vacap i Telegram.
Obe aplikacije su znatno usporene u okviru nastojanja vlade da podstakne Ruse da koriste aplikaciju Maks (Max), koju podržava država.
Prema jednom izvještaju, Telegram bi mogao biti u potpunosti blokiran od 1. aprila.
Ograničenja vezana za Telegram izazvala su negodovanje blogera koji pomno prate kretanja na ratištu u Ukrajini i prikupljaju sredstva za ruske jedinice. Telegram uveliko koriste i ruski vojnici raspoređeni na terenu.
Tehnološki regulator Roskomnadzor optužio je Telegram, koji je osnovao preduzetnik u egzilu Pavel Durov, za stvaranje tržišta za procurjele lične podatke ruskih građana.

Putin dao ovlašćenja FSB-u da isključi internet unutar zemlje

Hongkong predložio je da otkupi stanove vlasnika u stambenom kompleksu koji je zahvatio ogroman požar u novembru, kada je je poginulo više od 160 ljudi, saopštile su vlasti u subotu.
Ponuđene cijene iznosiće 8.000 hongkonških dolara (oko 869 eura) po kvadratu, bez plaćanja naknade za zemljište, odnosno 10.500 hongkonških dolara (oko 1.140 eura) po kvadratu za one koji tu naknadu plaćaju, saopštili su zvaničnici Ministarstva finansija ove azijske finansijske prestonice, piše Rojters.
- Vjerujemo da je predložena cijena dovoljna da pogođenim stanovnicima omogući preseljenje i obezbijedi dugoročno stanovanje - izjavio je Vong Vaj-lun, zamjenik sekretara za finansije Hongkonga.
Vlada je takođe ponudila program zamjene stanova za 4.600 pogođenih stanara, koji su živjeli u skoro 2.000 stambenih jedinica u kompleksu Vang Fuk Kort.
Ukupni trošak, procijenjen na 6,8 milijardi hongkonških dolara, biće umanjen za 2,8 milijardi hongkonških dolara zahvaljujući doprinosu iz fonda za pomoć, a mogao bi biti dodatno smanjen nakon što se uračuna isplata osiguranja, naveli su zvaničnici.

Hongkong planira otkup stanova uništenih u smrtonosnom požaru

Bivši britanski premijer Boris Džonson izjavio je da bi Velika Britanija i njeni evropski saveznici trebalo odmah da rasporede neborbene snage u Ukrajini, kako bi pokazali ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da su zapadne zemlje zaista posvećene slobodi i nezavisnosti te nacije.
Govoreći uoči četvrte godišnjice početka ruske invazije na Ukrajinu, Džonson je za britansku televizijsku mrežu Bi Bi Si (BBC), čiji će cijeli intervju biti emitovan sjutra, rekao da bi snage trebalo da se upute u mirne regione, u neborbenim ulogama.
Kada bi bio usvojen, Džonsonov prijedlog bi označio veliku promjenu politike Velike Britanije i njenih saveznika, koji izbjegavaju javnu raspravu o takvom potezu iz straha da bi Rusija to shvatila kao zaoštravanje sukoba.
Koalicija voljnih, saveznika Ukrajine, radi na planovima za slanje trupa u Ukrajinu, a takvo raspoređivanje bi se dogodilo tek nakon sporazuma o okončanju borbi i bilo bi osmišljeno da nadgleda primirje.

Tag: safejournalists

Savjet Evrope: Srbija rekorder po ugrožavanju bezbjednosti novinara na ZB, pet slučajeva u Crnoj Gori...

SafeJournalists: Tokom ove godine 28 crnogorskih novinara dobilo prijetnje po život i fizičku bezbjednost, prijetnje upućivali i državni zvaničnici

SafeJournalists: Gašenje Al Jazeere Balkans ozbiljan udarac za medijske slobode i pluralizam u regionu

Zemljotres u Slovačkoj 4,6 stepena Rihterove skale

Putin dao ovlašćenja FSB-u da isključi internet unutar zemlje

Hongkong planira otkup stanova uništenih u smrtonosnom požaru

Bivši britanski premijer Džonson zatražio slanje neborbenih snaga u Ukrajinu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO