Prvi sajam knjiga u Beranama, pod sloganom „Književni sjever - Beranski festival knjige“ počinje u poneđeljak i trajaće do 4. oktobra - svakog dana od 12 do 20 sati.
Sajam će biti održan u Hotelu Berane u organizaciji Sekretarijata za kulturu, omladinu i odnose sa NVO Opštine Berane i izdavačke kuće Nova knjiga.&nbsp;
Kako su saopštili organizatori, književna manifestacija okupiće u Beranama priznate autore iz Crne Gore i zemalja regiona.&nbsp;
Svečano otvaranje biće u ponedeljak u 18 sati u Hotelu Berane, a sajam će otvoriti poznata književnica i novinarka Mirjana Bobić Mojsilović.
Gošća beranskog sajma biće i književnica Jasenka Lalović koja će novi roman pod nazivom „Zera luče“ premijerno predstaviti u četvrtak, 2. oktobra, u 18 sati u Hotelu Berane.&nbsp;
- U okviru sajma će svake večeri biti organizovani razgovori sa autorima, književni dueti, promocije romana, izabranih djela i predstavljanje lokalnih književnika - dodali su organizatori.
U utorak u 18 sati će u hotelu Berane biti Slavica Perović i Nataša Nelević, te moderatorka i voditeljka Kristina Guberinić, u srijedu Vuk Vuković i Aleksandar Bečanović, a moderatorka će Kristina Babić, u četvrtak Jasenka Lalović, a moderatorka će biti Ljerka Petković, dok će u petak o sabranim djelima Radovana Zogovića govoriti Radoje Femić i Aleksandrar Ćukovič, a moderator će biti Darko Jovović.&nbsp;
U subotu će govoriti autori iz Berana: Darko Jovović, Ljerka Petković, Ado Softić, Rebeka Čilović, Kristina Babić, Braho Adrović, Mila Zečević, Vioeta Manović, Rade Jolić i Goran Kiković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U poneđeljak počinje „Književni sjever - Beranski festival knjige“

Muzičar i frontmen kultne grupe „Bajaga i instruktori“, Momčilo Bajagić Bajaga, bio je specijalni gost prvog dana 19. Međunarodno podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja, na kojem je promovisao svoju novu knjigu „Pesme“.
- Riječ je o kompilaciji otprilike svih pjesama koje sam napisao i za sebe i za kolege. Ima i nekih neobjavljenih pjesama i jako puno dobrih fotografija iz 40 godina duge karijere, a neke su i starije. Nije u pitanju neka poznata izdavačka kuća, ali smo upravo zato mogli da napravimo knjigu onako kako smo željeli. Prije nekih desetak dana smo imali promociju u Beogradu, tako da je knjiga svježe izašla iz štampe i ovo je prvi sajam knjiga na kojem učestvujem sa ovom knjigom - naveo je Bajagić.
Nakon manje zbirke „Vodič kroz snove“, Bajagić je odlučio da sve pjesme sakupi na jedno mjesto.
- Tu su skoro sve pjesme koje sam prvenstveno napisao za moju grupu, a onda i za Riblju čorbu, Zdravka Čolića, razne kolege... Našao sam stare sveske u kojima sam pisao te pjesme u originalu, te ih ima pisanih rukom. Imate pjesmu Zažmuri koja ovdje ima jednu strofu više koju nisam snimio, ali ostavio sam ljudima da vide kako izgleda original. Svi ti originali imaju dosta ispravki, prepravki, precrtanih riječi, zamijenjenih. Odlučili smo se da pjesme idu po abecedi, a ne onako kako je koji album objavljivan - ispričao je autor.
Nakon promicije knjige uslijedilo je druženje i fotografisanje sa fanovima, a Bajaga je potpisivao primjerke knjige za štandom „Nove knjige“.
Bajaga je ovom prilikom uz predsjednika Opštine Nikšić, Marka Kovačevića najavio i veliki veliki koncert grupe Bajaga i instruktori u Nikšiću, planiran za 14. jun, kojim se otvara ljetnja turistička sezona u gradu pod Trebjesom.
Bajaga je i obišao štand Opštine Nikšić, te sa Kovačevićem razgovarao o Nikšiću kao gradu kandidatu za Uneskovu mrežu kreativnih gradova.
Prvog dana Sajma upriličena je i promocija eseja „Svetlost, senke i šaputanja“ autora Ivana Negrišorca.
- Zamislio sam jednu knjigu eseja, ali se ispostavilo da ono što sam ja mislio da pripada samo jednoj knjizi će biti u dvije knjige od po 500 strana. Toliko se skupilo od prvog teksta koji sam objavio 1976. godine kao student, pa do dana današnjeg. Meni je stalo da od te knjige eseja od koje je prva objavljena, a druga je u radu, budu tematski probrani tekstovi, da se okupljaju oko tematskih čvorišta. Ovdje su tri takve cjeline. Prva cjelina je otvorena pitanjem Ko sam ja u kulturološkom smislu? i Kako sam se ja konstituisao?, jer nisam isti kakav sam bio 1976. kada sam objavio prvi tekst o poeziji Ive Andrića. Fenomene u kulturi prema kojima sam se lično određivao sam opisivao u različitim tekstovima. Razotkrivajući šta se to dešava u susretu sa neki značajnim kulturnim tekovinama, književnim djelima ili nekim drugim vrstama tekstova ja sam te treptaje duše razotkrivao i određivao šta je to u kulturološkom smislu za mene značajno. Uvijek je to za mene bilo otkriće srpske kulture - od žitija, bogoslužbene srednjovjekovne poezije, preko značajnih pisaca baroknog perioda, uvijek sam otkrivao nešto što me na temeljni način određivalo - naveo je Negrišorac.
Istog dana održana je i promocija romana „Limeni lijes za Zaimović Zejnu“ Muharema Bazdulja.
- Započeo sam knjigu sa tezom da je rat 90-ih iskorijenio ljude iz njihovih zavičaja, čak i one koji se nisu nužno i preselili jer su se njihovi gradovi promijenili i nisu više bili ono što su bili. Ideja mi je bila da pišem o nekom čovjeku čiji je život podijeljen tim ratom, kao jednom granicom. Napisao sam oko 30 stranica sa idejom o tom putu Bosna – Kanada, ali sam zabagovao jer mi je nedostajala prava peripetija. Meni se desilo da me kod bioskopa Fontana zaustavio jedan čovjek koji mi je rekao da voli da me gleda na televiziji i pozvao me na piće - rekao je on.
On mu je, kaže, ispričao svoju životnu sudbinu bez koje ovaj roman ne bi bio napisan.
- Iz toga svega što mi je ispričao bio je jedan detalj da kad rat počinje i kada se granice bivših jugoslovenskih republika zatvaraju ta njegova komšinica koja je druge vjere i nacije je ostala u Beogradu u bolnici gdje je i umrla, a nemoguće je da bilo ko od njene familije pokupi to tijelo i sahrani ga. Taj čovjek koji sa njom nema nikakvu drugu vezu sem komšijske po nekoj liniji ljudske odgovornosti preuzima to na sebe. Osnovna priče knjige se zaista desila - naveo je Bazdulj.
U posljednjem dijelu prvog dana upriličeni su zanimljivi razgovori sa autorima Edinom Smailovićem i Vukom Vukovićem koji su publici približili svoje načine razmišljanja, inspiraciju u stvaralaštvu i njihov proces pisanja.
Danas, drugog dana sajma, u 14:30 sati biće upriličena promocija romana „Visoke trave“ poznatog hrvatskog autora Zorana Žmirića, zatim će biti upriličeni razgovor sa autorom Cvetkom Kovačevićem, promocija Filozofskog fakulteta UCG, promocija zbirke poezije „Lovac na vjetar“ Slavice Ilinčić, promocija bugarske spisateljice Zdravke Evtimove, promocija zbirke poezije „Ono što nisi znala“ Marka Kovačevića, promocija romana „Sutra je novi ručak“ hrvatskog pisca Ivice Ivaniševića.&nbsp;
Na kraju dana biće održan razgovor sa autorom Gojkom Božovićem kome će ovom prilikom biti dodijeljena nagrada „Ogledalo srpsko“ za zbirku poezije „Dok tonem u mrak“.
Za kraj, u 20:45 sati biće upriličena promocija knjige drama „Sveti i prokleti“ autora Obrada Nenezića.
Radno vrijeme Sajma je od 11 do 21.30 sati, cijena ulaznice je kao i prošle godine dva eura, dok je u okviru grupnih posjeta jedan euro.

1250x600

1084x550

Bajaga na Podgoričkom sajmu predstavio novu knjigu „Pesme“: Ostavio sam ljudima da vide kako izgleda original

Zavog za udžbenike i nastavna sredstva predstaviće se na 36. Sarajevskom sajmu knjiga, koji će biti održan od 9. do 14. aprila u dvorani “Mirza Delibašić” i izložbenim prostorima Doma mladih Skenderija.
Ovo je, kako se navodi u saopštenju, drugi put da Zavod učestvuje na renomiranom Sajmu knjiga u Sarajevu na kom će promovisati bogatu vanudžbeničku literaturu iz sopstvene produkcije.
- Zavod će predstaviti svoje biblioteke: Savremenik, Mostovi, Zublja, Puls, Velikani, Genius, Lektira, U svijetu bajki i druge. Cilj nam je da se čitalačka publika iz Bosne i Hercegovine, ali i iz regiona, upozna sa izdavačkim poduhvatima Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva - ističu u saopštenju.

Djela Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva na Sarajevskom sajmu knjiga

Monografija "Sa Cvejom", publikovana u izdanju beogradske izdavačke kuće “Clio, posvećena Branku Cvejiću, jednom od glumačkih velikana naših prostora, predstavljena je na jubilarnom, X Internacionalnom sajmu knjiga u Podgorici. O knjizi su govorili direktor Izdavačke kuće Clio Zoran Hamović, urednica izdanja Beka Vučo, glumac Svetozar Cvetković i glumica Varja Đukić. Urednica knjige Beka Vučo osvrnula se na to kako je knjiga nastajala, i istakla, da je osmislila osoben koncept, te da monografija sadrži više od 100 autorskih tekstova Cvejićevih bliskih saradnika, prijatelja iz pozorišnog i umjetničkog kruga širom regiona, ali i ljudi iz njegovog privatnog okruženja, porodice i najbližih prijatelja. Glumica Varja Đukić podsjetila je na značaj serije “Grlom u jagode” u kojoj je tumačio lik Baneta Bumbara, te postao omiljeni junak brojnih televizijskih gledalaca širom nekadašnje Jugoslavije&nbsp; Ona se prisjetila koliko je Cveja bio sretan kada je dobio poziv da postane član Jugoslovenskog dramskog pozorišta koje je predstavljalo savremeni duh jugoslovenskog teatra u najboljem smislu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002221032_d58b444b3a9ff72d789e210358a9ed69c74a055106020b581cdf06b0c30c9a4d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241002221032_d58b444b3a9ff72d789e210358a9ed69c74a055106020b581cdf06b0c30c9a4d" data-rendition-name="original" width="6720" height="4480" loading="lazy" alt="sajam knjiga"> </figure>  - Bio je presretan kada je ušao u krug “Bojanovih beba”, a kasnije kada je postao direktor JDP bio je srce i glava teatra. Znao je da čuva pozorište i imao težak zadatak. Kada je JDP izgorjelo u požaru bio je jedini koji ga je mogao podići na noge - kazala je Đukić.&nbsp; Svetozar Cvetković prisjetio se vremena kada su njih dvojica bili rivali jer su istovremeno upravljali jedan Jugoslovenskim dramskim pozorištem, a drugi Ateljeem 212.&nbsp; - Bila su to dva suparnička teatra ali smo nas dvojica sklopili pakt o nenapadanju. Dogovorili smo se, pored ostalog, da igramo predstave van Beograda i u regionu. Taj naš dogovor je bio trajan - kazao je Cvetković. Istakavši da smo kao društva skloni zaboravljanju Cvetković je pohvalio čin izdavačke kuće Clio koja je na ovaj način sačuvala sjećanje na Branka Cvejića. - Clio je stvorio mogućnost da se da se neke najbolje stvari u kuturnom i umjetničkom životu Beograda sačuvaju. Nekada mi se učini da ćivot prema Cveji nije bio fer i da mnogi tek nakon njegovog života više pažnje obraćaju na to šta je on uradio - zaključio je Cvetković. Italijanski autor Vins Galik i izdavačka kuća Fandango libri okupili su veliki broj posjetilaca. Razgovor sa književnikom, osim italijanske ambasadorke Andreine Marsele i predstavnice izdavačke kuće Fandango, vodile su i studentkinje odsjeka Italijanski jezik i književnost u Nikšiću, koje su imale priliku da pročitaju njegovu knjigu “Bog moreuza”.&nbsp; “Bog moreuza” je krimi roman smješten na jug Italije.&nbsp; - Roman priča malo o religiji i tzv. mesinskom moreuzu. Početkom 20. vijeka tamo je bio veliki zemljotres. Napisao sam noar roman koji priča izmišljenu priču, ali prvi dio je dvostruki kriminalni akt, zasniva se na priči koja se desila, ali je prećutana. Modifikovao sam priču, naravno, ali teritorija je realna, 90-e, Ređo Kalabrija. Za mene, glavni junak je u stvari žena mog istražitelja. Znači, priča je djelimično tačna, terirorija je tačna i istinita, ali sentiment je potpuno tačan, van stereotipa o Kalabriji. Ova knjiga govori i o kazni, jer treba da se kazni neko ko je počinio krivično djelo. Sveukupno, ovo je ozbiljan roman sa ozbiljnom temom. Bog moreuza može biti i katolički Bog, jer glavni junak Mimo je vjernik, ali taj lik može biti i demonska sila koja dominira tom teritorijom - pojasnio je studentkinjama Galik.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002221032_c4c354f93f1a407ca556cd03d7133d72b3019eb73e9884b65a2d65a91db93588.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241002221032_c4c354f93f1a407ca556cd03d7133d72b3019eb73e9884b65a2d65a91db93588" data-rendition-name="original" width="2400" height="1600" loading="lazy" alt="sajam knjiga"> </figure>  Izdavačka kuća Fandango objavljuje priče koje se drugi ne usuđuju da objave, a Vins Galik je jedan od njihovih najvoljenijih i najvažnijih autora. - Održali smo specifičnost koja je postavljena na početku. Pratimo kuda ide svijet, dajemo glas onima koji ne nalaze prostor u našoj svakodnevnici, ali ujedno i govorimo o temama koje su od vitalnog značaja i razvijamo kritičko mišljenje. To je najbitnija stvar koje knjige trebaju da nas nauče - naglasili su iz Fandanga. Knjiga “Kulturalne izvedbe jugoslovenstva”, autorke Jovane Karaulić, u izdanju Clio, predstavljena na Trgu nezavisnosti, u okviru X internacionalnog sajma knjiga u Podgorici prikazuje kako se kroz kulturne i ceremonijalne performanse ideja jednog socijalno- političkog prostora formira kao nacionalni državni identitet i pripadnost. - Rukovodila sam se idejom da predstavim scenska izvođenja kao način upravljanja idejom jugoslovenstva i u doba kraljevine SHS i u vrijeme socijalističke Jugoslavije - istakla je Karaulić.&nbsp; Sletovi iz vremena Kraljevine Jugoslavije i kasnije tokom perioda socijalističke države bili su, kako je kazala, jedna od glavnih tema njenih istraživanja, te jasno pokazuju kako kulturne izvedbe razlišitih formata funkcionišu kao instrumenti javne politike.&nbsp; - Slet je idealna površina ogledala i odraz društva koje možemo da razumijemo kroz njegov sadržaj. Slet iz 1988. godine koji je režirao Paolo Mađeli bio je jedna ogromna pozorišna predstava, najkompleksnija koju možete da zamislite, Nakon osamdesetih primjećuje se dezorjentisanost društva - kazala je Karaulić.&nbsp; Prvog dana Sajma u Njegoševom parku predstavljena je i zbirka poezije “Osobine” Slobodana Ivanovića. Kako je istakao moderator Goran Radojičić, riječ je o trećoj knjizi ovog autora, a drugoj zbirci poezije, koju je u drugom izdanju objavio OKF sa Cetinja. Najveća virtuoznost ove knjige, smatraju kritičari, jeste u tome što ne zapada u virtuoznost, što se ne zatvara u sistematično crpljenje jedne „stilske vježbe“, nego i sebe, iz pjesme u pjesmu, sve jasnije i sve mekše, suvereno i anarhično prevazilazi. Prvi dan Sajma zatvoren je scenskim čitanjem dramskog teskta “Urotnici” koji potpisuju Igor Štiks i Vladimir Arsenijević u režiji Borisa Liješevića, koje je izvedeno na sceni Studio nacionalnog teatra.&nbsp;

“Sa Cvejom” na otvaranju Sajma knjiga

Japanska kompanija Toyota započinje proizvodnju akumulatora u novoj fabrici u Sjevernoj Karolini, čija je vrijednost oko 13,9 milijardi USD.
&nbsp;Kako se navodi, Toyota namjerava da u narednih pet godina uloži deset milijardi USD u proizvodnju u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), prenose Nezavisne novine.
&nbsp;Akumulatori iz te fabrike biće upotrijebljeni za hibridne verzije Toyotinih modela Kemri, Korola Kros, RAV4, kao i za nenajavljeno električno vozilo sa tri reda sjedišta.

Počinje sa radom nova Toyotina fabrika akumulatora u SAD-u

Zarobljavanje društva u prošlosti je u funkciji održavanja poretka moći, što se i postiže uz pomoć društvene polarizacije. To znači otvaranje konfliktnih linija unutar društva na tragu prošlosti. Prošlost se onda instrumentalizuje i blokira se svaka rasprava o sadašnjosti i budućnosti.
To je, u intervjuu za Pobjedu, kazao profesor političkih nauka i sociolog Anđelko Milardović, direktor Instituta za evropske i globalizacijske studije u Zagrebu, komentarišući sve češće stavove političara kojima ciljaju na događaje od prije više decenija, pa i vjekova.
- Zarobljavanje u prošlosti je, u stvari, dio društvene patologije, budući da je politika dio društva, da se vrši politička organizacija društva itd... Patologiju politike generišu akteri u političkom prostoru, i to u političkom procesu, a u funkciji patologije političke moći – definisao je on aktuelne problematične pojave u mnogim zemljama.
No, on podsjeća i da moć, sama po sebi, „nije ništa loše“, jer je vlast „institucionalizovana moć“ koja počiva na normalnoj organizaciji.
Insistiranje na „povratku u prošlost“ nije karakteristika samo crnogorskih političara ovih dana, već svih društava u takozvanim zemljama regiona.
- Kada je riječ o sadašnjosti, lideri ili društvene elite nemaju pojma što će danas napraviti sa sobom. A nemaju pojma ni što će napraviti sa sobom sjutra. Na taj način je zarobljavanje prošlošću u funkciji održavanja tih političkih elita – ukazuje Milardović.
No, tu se ne završavaju sve nevolje za građane, jer se političke elite okreću prošlosti zbog toga što to „ne podrazumijeva nikakav rizik“. I upravo tu leže osnovni razlozi zbog kojih je revizionizam sve više prisutan.
- Svaka revizija prošlosti koja počiva na ideologiji, odnosno na političkim ideologijama bez obzira koje su, a političke ideologije su uvijek u funkciji moći, mora završiti sa nekim lošim epilogom – ukazao je on.
Takav je epilog bio i prošlogodišnjeg izglasavanja Rezolucije o Jasenovcu u Skupštini Crne Gore, kada su trojica lidera stranaka vladajuće većine Andrija Mandić, Aleksa Bečić i Milan Knežević u Hrvatskoj dobili status „persona non grata“.
- Nijesam neki ekspert za hrvatsko-crnogorske odnose, ali političari bi trebalo da vode računa o komunikaciji isto kao što to ljudi treba da čine u ličnom razgovoru. Dakle, prećutno se zna o kojim temama se može otvoreno razgovarati, a o kojim temama se ne razgovara, da to „nije pristojno“. Ne zato što neko neće, nego što ne može i što to nije pristojno u datom momentu – pojasnio je on, te dodao da će se i o „prećutanim“ temama jednom, ipak, govoriti.
POBJEDA: Opšta je „pomama“ za pokušajima relativizacije svega što se dešavalo ne samo proteklih stotinu godina, već i mnogo duže. Cijeli region je ušao u to i svim srcem se brane takvi stavovi. Što nam to govori o zemljama regiona, bez obzira jesu li u Evropskoj uniji ili ne?
MILARDOVIĆ: Za sve ono što se dešava u regionu, uključujući nedavne događaje u Zagrebu i Splitu, ima zajednički naziv: zarobljavanje prošlosti. Cijela društva i države se na taj način zarobljavaju prošlošću.
U javnosti, zarobljavanje prošlošću je u funkciji održavanja poretka moći, što se i postiže uz pomoć društvene polarizacije.
Polarizacija znači otvaranje konfliktnih linija unutar društva na tragu prošlosti. Prošlost se onda u tom smislu instrumentalizuje i blokira se svaka rasprava o sadašnjosti i svaka rasprava o budućnosti. I ovo što govorim je svuda slično. To je, na neki način, univerzalni koncept razumijevanja onoga što se događa u jednom sažetom obliku, kako kod nas, tako i šire.
Problem je da je to zarobljavanje u prošlosti, u stvari, dio društvene patologije. Upotrijebio bih tu koncept francuskog sociologa Emila Dirkema. Riječ je o društvenoj patologiji, budući da je politika dio društva, da se vrši politička organizacija društva itd. Onda se, samim tim, na taj način susrećemo sa pojmom patologije politike i patologije političke moći. Pri tome, patologiju politike generišu akteri u političkom prostoru, a u funkciji patologije političke moći.
Jer, moć sama po sebi nije ništa loše. Na kraju krajeva, racionalni poredak i racionalna organizacija društva se uspostavlja uz vlast, a vlast nije ništa drugo nego institucionalizovana moć. Dakle, treba vlast organizovati normalno, a pošto se odbija, moć je čista patologija.
POBJEDA: Da li se ta patologija danas razlikuje među državama?
MILARDOVIĆ: Kao što sam rekao, ovo se može primijeniti na svako društvo i na svaku državu, samo što su u pitanju različiti akteri, različite kulture. Ali je poenta ista, da se uz pomoć prošlosti zarobljavaju cijela društva. Onda se održava status quo. Ljudi, u tom smislu, onda nemaju perspektive.
Ako društvo pripodobimo ili uporedimo sa tri kocke, prva predstavlja prošlost, druga kocka je sadašnjost, a treća budućnost.
Sva današnja društva u takozvanim „zemljama regiona“ preselila su se u prvu kocku. Kada je riječ o sadašnjosti, lideri ili društvene elite nemaju pojma što će danas napraviti sa sobom. A nemaju pojma ni što će napraviti sa sobom sjutra. Na taj način je zarobljavanje prošlošću u funkciji održavanja tih političkih elita.
Na kraju krajeva, kockica prošlosti i okretanje političkih elita prema njoj ne podrazumijeva nikakav rizik. Nešto što se juče odigralo ne predstavlja nikakav rizik. Za nešto što se odigralo juče nema posebne, ni potrebne pameti da bi se to poboljšalo ili promijenilo. Ono se sada samo može reinterpretirati različitim tehnikama.
Lično, sve češće kada dolazim do pojma povijesti, istorije, smatram da je prošlost, prije svega, psihologija. Istina, imam brojne rasprave s ljudima, istoričarima, kojima teško pada to shvatanje da je prošlost, odnosno povijest, u stvari psihologija. Evo i zašto.
Nešto što se dogodilo juče je događaj. Filozof Martin Hajdiger bi za to rekao da je ereignis. Ono što se dogodilo, o tome se po pravilu radi neki zapis, neki izvještaj. Ali onaj koji ga piše ima svoju percepciju događaja. I svaka osoba može da ima različitu percepciju. O istom događaju može postojati mnogo zapisa i verzija.
Tako dolazimo i do o priče o reviziji. Revizija nije loša sama po sebi, ako je ona utemeljena na nauci, na egzaktnoj metodologiji. Ali ako se revizija izvodi iz politika prošlosti, ako je prošlost stavljena u neki ideološki koncept, ne mogu nikada biti za takav vid revizije.
POBJEDA: Revizija već skupo košta Crno Goru. Na primjer, tri njena visoka zvaničnika su zbog takvih ideoloških koncepata dobila status „persona non grata“ u Hrvatskoj, gdje je ta zemlja jasno stavila do znanja da određeni tip revizionizma neće prihvatiti.
MILARDOVIĆ: Svaka revizija prošlosti koja počiva na ideologiji, odnosno na političkim ideologijama bez obzira koje su, a političke ideologije su uvijek u funkciji moći, mora završiti sa nekim lošim epilogom. To je prirodno. Ali, reviziju ne prave samo političari, već to rade i istoričari. I u tom smislu imamo više istorija. Ili, kako se na engleskom kaže: history; odnosno his-story, to je „njegova priča“. A što je objektivna, do toga se ne može doći. Dakle, ponavljam, prošlost ili povijest je percepcija, psihologija, a onda i narativ, „pričam ti priču“. Neko je nešto vidio, doživio i onda on to interpretira. Postavlja se zato pitanje da li je uopšte moguće da neka istorija bude objektivna.
POBJEDA: Takvu objektivnu istoriju teško možemo naći u ovome što se danas dešava, jer je činjenica da je svako sve više tumači kako njemu u određenom kontekstu i trenutku treba. No, očigledno je drugačije kada to učine članice EU, poput Hrvatske i Slovenije. U Crnoj Gori se mora znati i veoma oprezno se odnositi prema određenim temama, naročito u kontekstu tog istorijskog revizionizma.
MILARDOVIĆ: Svako mora voditi računa što će reći, uključujući i revizionizam, kada je odnos među državama u pitanju. Istina, svako može slobodno reći i iznijeti svoje argumente. To nije problem. Ali se moramo dogovoriti o čemu nećemo razgovarati, da to ne bi izazivalo sukobe.
Nijesam neki ekspert za hrvatsko-crnogorske odnose, ali političari bi trebalo da vode računa o komunikaciji isto kao što to ljudi treba da čine u ličnom razgovoru. Dakle, prećutno se zna o kojim temama se može otvoreno razgovarati, a o kojim temama se ne razgovara, da to „nije pristojno“. Ne zato što neko neće, nego što ne može i što to nije pristojno u datom momentu. Naravno, to ne znači ako se sada ne može razgovarati o određenoj temi, da se ni u buduće neće moći razgovarati.
Znači, pitanje je trenutka. I pitanje je moći. Njemački sociolog Niklas Luman ističe da se komunikacijom, u stvari, izražava moć. Jedna pogrešna riječ i - ode moć „u pomoć“. I više od toga! Jer kako mi, kao osobe i kao društva, funkcionišemo? Pa, kroz komunikaciju.
Zato za sve teme i odnose, uopšte, mislim da postoji samo jedan način - ljudski. Jer drugi način je životinjski. Ja sam za taj ljudski način, za društveni način, jer je tu komunikacija svojevrsni zakon. Društveni način dalje znači komunikacija i tolerancija.
Drugo rješenje je, pak, prirodni zakon, prirodno ponašanje poput onog životinja. Tu znači toljaga, odnosno zloupotreba moći i pretvaranje moći u silu. A sila, opet, prozvodi nasilje. Hvala ljepo, ja to neću i to nikome ne želim.

Političke elite se okreću prošlosti, jer tu za njih nema rizika

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, mjestimično uz malu do umjerenu oblačnost.
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju saopšteno je da se na sjeveru, po kotlinama, ujutru očekuje magla, koja se ponegdje može zadržati duže tokom dana.
Vjetar će biti slab do umjeren, uglavnom južnih smjerova.
Jutarnja temperatura od minus dva do deset, najviša dnevna od 13 do 21 stepen.

Danas pretežno sunčano, do 21 stepen

Evropska komisija pokrenula je danas istragu protiv austrijske kompanije Red bul zbog sumnje da je narušavala konkurenciju na tržištu energetskih pića u Evropskoj uniji.
Kako je saopšteno iz Brisela, Red bul je navodno trgovcima nudio finansijske i druge podsticaje da uklone konkurentske proizvode zapremine već od 250 mililitara ili da ih postave na manje vidljiva mjesta u prodavnicama i na benzinskim pumpama, prenosi Špigel.
Komisija takođe ispituje da li je Red bul zloupotrijebio svoju poziciju "menadžera kategorije" (category manager) u maloprodajnim objektima, čime bi mogao da utiče na način predstavljanja konkurenata u okviru određene grupe proizvoda.

Evropska unija pokrenula istragu protiv kompanije Red bul

Brojni građani danas su na Lovćenu uglas pjevali himnu Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLy8tm6JZIdc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Time je Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA), <a href="https://etv.me/drustvo/bio-i-ostao-crnogorski-stega-obiljezila-njegosev-dan-na-lovcenu">u okviru konceptualnog događaja pod nazivom „Bio i ostao crnogorski“</a>, obilježila Njegošev dan.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAovbCQz4NUc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Nosili su i transparente sa porukama poput „neka bude borba neprestana“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZ7EPMe0hgwY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Sa Lovćena odjekivala himna Crne Gore

Ginekolog P. J., koji se sumnjiči za nedozvoljne polne radnje, nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu pušten je da se u daljem toku postupka brani sa slobode - saopšteno je Portalu ETV iz te institucije.
Ginekolog P. J. uhapšen je juče nakon što je jedna žena prijavila da ju je on neprikladno dodirivao poslije ginekološkog pregleda u privatnoj klinici.&nbsp;
Policija je saopštila da su upoznali tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, nakon čega je dalje postupanje nastavio tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.
Iz policije su naveli da je žena upućena na ljekarske preglede.
- Sa cjelokupnim spisima predmeta upoznat je postupajući tužilac koji se izjasnio da se u radnjama P. J. stiču elementi krivičnog djela nedozvoljene polne radnje i on je po njegovom nalogu uhapšen - kazali su iz Uprave policije.

Ginekolog nakon saslušanja pušten da se brani sa slobode

Velisav Veso Vuksanović ostaće upamćen po svojoj čestitosti i skromnosti, kao dosljedni privrženik obnovi državne nezavisnosti i sveopštem dobru Crne Gore - poručio je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović povodom smrti istaknutog crnogorskog rukovodioca iz vremena socijalističke izgradnje Crne Gore.&nbsp;
Vuksanović je, kako je rekao, bio ugledni predsjednik opštine Nikšić, i predsjednik Republičke Skupštine.
- Iskreno saučešće njegovoj porodici i prijateljima i poštovaocima Vesa Vuksanovića - dodao je Đukanović u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDjukanovicCG%2Fstatus%2F1988888410543497345&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: sajam-knjiga