Ministarstvo javne uprave saopštilo je da je 27. oktobra 2025. godine, tokom redovnog praćenja mrežnog saobraćaja, u Operativnom centru za sajber incidente (GSOC) registrovan neuobičajeno veliki broj malicioznih zahtjeva usmjerenih prema domenu gov.me.
Službenici GSOC-a su, kako se navodi, pravovremeno preduzeli mjere zaštite i spriječili potencijalnu kompromitaciju sistema, zbog čega bezbjednost informacionih servisa nije bila ugrožena.
Na osnovu analize, incident je klasifikovan kao DDoS napad koji je, u periodu od 16:40 do 17:49 časova, izazvao povremenu nedostupnost Portala Vlade Crne Gore.
Povodom pitanja javnosti i medija, Ministarstvo ističe da se ovaj sajber napad ne može dovesti u vezu sa aktuelnim događajima vezanim za incidente u kojima su učestvovali turski državljani. Prema dostupnim podacima, napadi su potekli sa globalnih IP adresa iz više zemalja, što odgovara tipičnom obrascu DDoS napada.
Iz MJU podsjećaju da su ovakvi napadi relativno česti i da GSOC kontinuirano sprovodi mjere mitigacije te uspješno odgovara na slične incidente, koji su se ranije dešavali manjeg intenziteta.
„Ministarstvo javne uprave nastavlja praćenje situacije i primjenu mjera zaštite radi očuvanja stabilnosti i dostupnosti digitalnih servisa Vlade Crne Gore“, zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

MJU: Sajber napad privremeno onemogućio Portal Vlade - sistem zaštićen, bezbjednost servisa nije ugrožena

Ministar javne uprave, mr Maraš Dukaj, govorio je na panelu “Vladine perspektive o digitalnoj transformaciji i strateškoj komunikaciji“, na 2BS Forumu koji je održan u Budvi.
- U protekle tri godine, otkako je ovaj tim u Ministarstvu javne uprave, ostvarili smo ne samo odlične rezultate, već strateške iskorake u procesu digitalizacije, e-uprave i naročito u oblasti sajber bezbjednosti. Ono što je opštepoznato je da je Crna Gora 16. decembra prošle godine zatvorila Pregovaračko poglavlje 10 – Informatičko društvo i mediji. Dakle, i Evropska komisija i sve države članice su konstatovale da smo u toj oblasti potpuno spremni za članstvo. Ističem da je Crna Gora, jedina iz našeg Regiona, &nbsp;&nbsp;punopravna članica EU programa &nbsp;"Digitalna Evropa". &nbsp;Dakle, u toj oblasti je naša zemlja praktično članica EU - kazao je ministar Dukaj.
Ministar Dukaj je rekao da ipak, ne možemo biti potpuno zadovoljni, sve dok digitalna transformacija Crne Gore ne bude dostigla standarde naprednog svijeta.
- Važno je shvatiti da je digitalna transformacija proces koji ne može realizovati jedna institucija, niti jedna Vlada, a pogotovo ne neki pojedinac. Potrebno je uključivanje cijelog društva i mi u tom smislu imamo razvijenu i uspješnu saradnju sa svim stakeholderima, od akademske i IT zajednice, preko privrede, do civilnog sektora. Sve što radimo – radimo zajedno i time pokazujemo da Crna Gora, pored svih izazova, može da napreduje kada postoje jasna politička volja, strateški pristup reformama i &nbsp;institucionalno znanje - kazao je Dukaj.
Govoreći o sajber napadima iz 2022. godine kada je &nbsp;napadnuta državna informatička infrastruktura, Dukaj &nbsp;je istakao da naša zemlja, tada nije imala mehanizme za adekvatan odgovor. Ali, zahvaljujući vanrednom angažmanu naših stručnjaka iz Ministarstva i nepodijeljenoj podršci naših saveznika iz NATO-a, partnera iz EU i međunarodnih prijatelja, napad je prevaziđen uz najmanju moguću štetu. Taj napad je &nbsp;„ogolio“ našu nespremnost za otpornost na sajber napade.
- Nakon toga smo postigli krupne rezultate, koji mi daju za pravo da ovom prilikom mogu slobodno reći da, u odnosu na taj 22. avgust, na ljestvici kvaliteta zauzimamo daleko višu poziciju. &nbsp;Naša infrastruktura, naši podaci i naši resursi su daleko sigurniji, ali imamo još dosta posla - kazao je Dukaj.
Govoreći o ključnim rezultatima Dukaj je pomenuo da je u decembru 2024. godine, otvoren Vladin bezbjednosno - operativni centar, CIRT (nadzire uspostavljeni sajber eko sistem, rješava sajber inicijative unutar mreže organa državne uprave u režimu 24/7/365. U Podgorici je otvoren prvi WB3C Regionalni centar za sajber kapacitete u partnerstvu sa Slovenijom i Francuskom.
Donijet je Zakon o informacionoj bezbjednosti čija implementacija predstavlja ključni korak u jačanju ukupne sajber otpornosti zemlje. Crna Gora je jedina zemlja Regiona koja je Zakon potpuno uskladila sa EU NIS2 inicijativom. Ovaj zakon uvodi obavezne standarde za operatore kritične infrastrukture, čime se štite digitalni servisi koje koriste građani i privreda. Takođe, donošenjem Zakona ostvaren je pravni osnov za osnivanje Agencije za sajber bezbjednost u čijem sastavu će biti i nacionalni CIRT.&nbsp;
- Crna Gora čini sve, da &nbsp;svoj sajber prostor štiti u skladu sa najsavremenijim standardima - istakao je Dukaj.
Na pitanje kada će biti oformljena Agencija za sajber bezbjednost, ministar Dukaj je kazao:„ ,Mi u Ministarstvu javne uprave učinili smo u rekordnom roku, sve što je u našoj nadležnosti, jer smatramo da je formiranje Agecije od strateškog značaja za Crnu Goru."
Govoreći o rezultatu posljednjeg NATO samita, odnosno povećanju izdavajanja za odbranu &nbsp;5 odsto BDP-a, a od tog procenta 1.5 odsto za zaštitu kritične infrastrukture.
- Vjerujem da će u ovom segmentu biti i zrelosti i snage da Crna Gora bude aktivna, a ne pasivna NATO saveznica, koja će dijeliti zajedničke bezbjednosne izazove - &nbsp;naglasio je Dukaj.
Povodom posljednjeg istraživanja javnog mnjenja u Crnoj Gori, koje je pokazalo pad podrške članstvu Crne Gore u EU, Dukaj je istakao &nbsp;da &nbsp;&nbsp;to nije zabrinjavajuće. &nbsp;U gotovo svim zemljama koje su ulazile u EU podrška Evropskoj uniji je u početku bila veća nego pred ulazak.
- Crna Gora je uvijek bila zemlja ogromne podrške većine građana članstvu u EU. To je jedina politika gdje se ne dijelimo ni po strankama ni drugačije. Tako je godinama, sada već decenijama. Ne vjerujem da je moguć tu preokret - zaključio je Dukaj.&nbsp;

500x500

1250x600

1084x550

Dukaj: Činimo sve da crnogorski sajber prostor štitimo u skladu sa naprednim standardima

Vlada Češke osudila je danas &nbsp;Kinu zbog sajber napada na Ministarstvo vanjskih poslova, kojim su kompromitovane hiljade imejl poruka.
Češka je saopštila da je kineska državna hakerska grupa Advanced Persistent Threat 31 (APT31) bila odgovorna za napade na Ministarstvo još od 2022. godine - kada je Češka predsjedavala Evropskom unijom - te da je imala pristup neklasifikovanoj prepisci između ambasada i institucija EU.
Češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavski najavio je da će odmah pozvati kineskog ambasadora na razgovor kako bi mu iznio ove nalaze i jasno stavio do znanja da će ovo narušiti bilateralne odnose između dvije zemlje.
- Današnjim potezom razotkrili smo Kinu, koja već dugo pokušava da potkopa našu otpornost i demokratiju. Kroz sajber napade, manipulaciju informacijama i propagandu, Kina se miješa u naše društvo, a mi moramo da se od toga branimo - rekao je Lipavski.
Ovo je prvi put da je vlada Češke formalno pripisala sajber napad državnom akteru.
Istragu su sprovele Bezbjednosno-obavještajna služba, Vojna obavještajna služba, Kancelarija za vanjske odnose i informacije, kao i Nacionalna agencija za sajber i informatičku bezbjednost (NUKIB), a nadležni organi su sa visokim stepenom sigurnosti identifikovali počinioce.
Prema podacima američkog Ministarstva pravde, grupom APT31 upravlja kinesko Ministarstvo državne bezbjednosti iz grada Vuhana.
Grupa je i ranije bila optuživana za upade visokog profila, uključujući i ciljano praćenje ličnih mejlova članova izborne kampanje Džoa Bajdena tokom predsjedničkih izbora u SAD 2020. godine. Velika Britanija i Sjedinjene Države su 2024. godine uvele sankcije pojedincima povezanim sa ovom grupom.
- Evropska unija i njene članice, zajedno sa međunarodnim partnerima, izražavaju solidarnost sa Češkom povodom zlonamjerne sajber kampanje koja je bila usmjerena na njeno Ministarstvo vanjskih poslova - navela je šefica evropske diplomatije Kaja Kalas u saopštenju.
Ona je, u ime EU, pozvala sve države, „uključujući Kinu“, da se uzdrže od takvog ponašanja, da poštuju međunarodno pravo i da se pridržavaju normi i principa UN-a, uključujući one koji se odnose na kritičnu infrastrukturu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fruski-hakeri-ciljali-rumunske-nadzorne-kamere-kako-bi-pratili-pomoc-ukrajini&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Prag optužio Kinu za sajber napad na Ministarstvo vanjskih poslova Češke

Nekoliko sati pošto hiljade korisnika u ponedjeljak nisu mogle da pristupe društvenoj mreži Iks (X), njen vlasnik Ilon Mask je izjavio da je platforma bila meta "masovnog sajber napada".
- Svakodnevno nas napadaju, ali ovo je urađeno sa mnogo resursa. Ili je uključena ili velika koordinirana grupa i/ili država. Pratimo - naveo je Mask.
U ponedjeljak oko šest ujutro (14 sati po centralnoevropskom vremenu) naglo je skočio broj pritužbi na prekid rada Iksa.&nbsp;
Slično se desilo četiri sata kasnije kada je više od 40.000 korisnika prijavilo da nema pristup mreži, naveo je sajt koji prati smetnje u radu Downdetector.com.

Mask: Iks (X) meta masovnog sajber napada

Jačanje nacionalnih kapaciteta u oblasti sajber bezbjednosti mora biti prioritet, to od nas očekuju naši građani, ali i naši EU i NATO partneri, kazao je ministar javne uprave Marash Dukaj.&nbsp;
Dukaj je istakao da primjer RTCG, i prethodno poteškoće u sistemu MONSTAT, treba da nas podstaknu da shvatimo da svi možemo biti mete sajber napada, te da uspostavljamo institucije za sistemsko suprotstavljanje, ne čekajući da nam novim napadom ugroze kritičnu infrastrukturu.
- Hitno moramo nastaviti sa implementacijom Zakona o informacionoj bezbjednosti, formirati Agenciju za sajber bezbjednost i staviti je u funkciju u skladu sa Reformskom Agendom na koju smo se obavezali prema EU - kazao je Dukaj.

Dukaj: Hitno moramo nastaviti sa primjenom Zakona o informacionoj bezbjednosti

U novom godišnjem izveštaju „Digitalna obrana“ Majkrosoft je upozorio na zabrinjavajući rast sajber napada u svijetu, te izvijestio da se njegovi korisnici suočavaju s oko 600 miliona tih napada dnevno, što je snažno povezano s geopolitičkim sukobima.
Prateći trendove od jula 2023. do jula ove godine, Majkrosoft u sklopu Digital Defense Reporta naglašava da sajber napadi dolaze od kriminalaca, ali i državnih aktera te da za efikasno suzbijanje tog rastućeg talasa treba ojačati „digitalnu odbranu“ na svim nivoima i podsticati trajnu predanost načelima sajber sigurnosti.
Majkrosoft u izvještaju navodi da je tokom posmatranog perioda zabilježio 2,75 puta veći porast „ransomware“ napada u poređenju s prethodnim razdobljem, ali i da je postotak organizacija koje su na kraju ucijenjene (dostigavši fazu šifriranja podataka) smanjen više od tri puta tokom protekle dve godine, prenosi Jutarnji list.
Napadači i dalje računaju na predvidivo ljudsko ponašanje, poput odabira lako pamtljivih lozinki i njihove ponovne upotrebe na više web stranica, pa tako lako postaju žrtve „phishing“ napada, a upravo su napadi na lozinke najčešći i čine 99 odsto svih napada na identitet korisnika.
Na globalnom nivou rastu i sajber potpomognute finansijske prevare, s novim trendovima u prevarama s plaćanjima i zloupotrebom legitimnih usluga za phishing i zlonamerne aktivnosti, navodi se u izvještaju.
Majkrosoft ujedno ističe „alarmantan oblik prevare“ – techscam, koji obmanjuje korisnike predstavljanjem legitimnih usluga ili lažnom tehničkom podrškom i oglasima.
Promet techscam prevara porastao je za 400 odsto od 2021. do 2023. godine, što daleko premašuje porast malwarea od 180 odsto i phishinga od 30 odsto.
Nastavljaju se i DDoS napadi, iako iz Majkrosofta kažu da su u drugoj polovini ove godine ublažili 1,25 milijuna tih napada, što je povećanje od četiri puta u poređenju s prošlom godinom.
Napominju i da njihov tim sada prati više od 1.500 jedinstvenih grupa prijetnji, uključujući više od 600 državnih te pretnji 300 kriminalnih i 200 grupa za uticanje na javno mnijenje kao i stotine drugih.
- Geopolitički sukobi su pokretači kibernetičkih kampanja i napada, a države postaju sve agresivnije u kibernetičkom prostoru, s nivoima tehničke sofisticiranosti koje odražavaju povećana ulaganja u resurse i u obuku - navode.
Ruski, iranski i kineski akteri intenzivirali su kibernetičke operacije oko trenutno aktivnih sukoba, pa su ruski napadi prvenstveno ciljali Ukrajinu i zemlje NATO-a, a kineski Tajvan i jugoistočnu Aziju.
- Rat između Izraela i Hamasa intenzivirao je i iranske kibernetičke aktivnosti na Izrael, SAD i zemlje Zaliva, a i Rusija i Iran takođe su koristili rat i američke izbore za širenje propagande koja izaziva podjele - ističu iz Majkrosofta.
Upozoravaju i na zloupotrebu generativne veštačke inteligencije (AI) s kojom svi sajber kriminalci eksperimentišu dok s druge strane AI alati pomažu i timovima za kibernetičku sigurnost da brže odgovore na prijetnje automatizacijom zadataka poput analize upozorenja.

Upozoravajući godišnji izveštaj Majkrosofta: „Sajber napadi dolaze od kriminalaca i državnih aktera“

Svako od nas pojedinačno može iz svog ugla sagledati i uvidjeti da u Crnoj Gori nema novih digitalnih servisa i novih mogućnosti, čak im mnogi servisi koji su postojali više ne postoje, od onog čuvenog cyber napada na državnu IT strukturu, prije dvije godine &nbsp;i još uvijek se kompletna IT zajednica nije sasvim oporavila - kazao je za Budilnik IT stručnjak Ivan Bošković.
Imamo, kaže, istraživanje Privredne komore u kojem su intervjuisali kompanije. Preovlađujući je, ističe, utisak da su cjelokupan IT ambijent i uslovi za digitalno poslovanje slabiji nego u ranijem periodu.&nbsp;
Razvoj IT sektora je značajan u mnogim oblastima, naročito u emitiranju televizijskih programa, objašnjava Bošković, zatim u medicini gdje je ta veza jako važna, zatim, dodaje on u naučno istraživačkom radu, obrazovanju, te mnogim drugim oblastima.
- Skoro da ne postoji neko naučno istraživanje gdje se naučnici ne oslanjaju na neki od IT alata, software definitivno, računare, računarsku opremu. Mnogo toga je unaprijeđeno zahvaljujući IT-u. A u biznisu, poslovanju, preduzetništvu, imamo nove ideje, potpuno nove domene, online prodaje, e- commerce, digitalni marketing, neke stvari koje prije razvoja tehnologije nijesu postojale kao takve - istakao je Bošković.
U implementaciji novih tehnologija u Crnoj Gori najveća prepreka je, smatra Bošković, nepostojanje inovativne kulture, a sa druge strane &nbsp;i to što nemamo zaokružene digitalne procese i servise.&nbsp;
- Puno projekata kod nas je stalo, ili propalo, zato što naiđe na neke potpuno nejasne barijere i to je to…Ako mi IT servise i usluge ne svedemo na nivo lagane &nbsp;rutine, teško možemo očekivati da će starije osobe proći tu nelagodu korišćenja. Onda moramo biti oprezni kad mijenjamo već uspostavljene servise, tu imam primjer starijih članova &nbsp;iz moje porodice, koji su navikli da neki finansijski &nbsp;servis, plaćanja računa, &nbsp;odrade preko aplikacije, onog momenta kada banka promijeni svoju aplikaciju, odustaju, ako se pomjeri bilo šta dolazi do demotivacije. Međutim, mladim ljudima ne morate ni objašnjavati, oni će sami vidjeti šta se promijenilo i šta je dobro tu i nastaviti i dalje da koriste - zaključio je Bošković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.

Bošković: Crnogorska IT zajednica se još nije oporavila od čuvenog sajber napada na državnu IT infrastrukturu

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko izjavio je da je zarobljavanje venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura u akciji SAD povezano sa izdajom.
- Želim da shvatite da je tu svega bilo. I sporazum i novac koji je plaćen, uključujući ljude u Venecueli i vojne i civilne ličnosti. Bilo je dosluha i bilo je izdaje. Svega je tu bilo - rekao je Lukašenko.
Ako SAD nastave sa kopnenim upadom u Venecuelu, Lukašenko je ocijenio da se to neće završiti u njihovu korist i rezultovaće hiljadama žrtava, uključujući američke građane. 
- Mislim da to ne želi ni Donald Tramp ni drugi - dodao je Lukašenko.
On je rekao da je Tramp morao da dozvoli vojsci da pokaže da je "sposobna za nešto" nakon, kako je naveo, bježanja iz Avganistana dok su se držali za stajne trapove aviona, prenosi Srna.

Lukašenko: Izdaja stoji iza zarobljavanja Madura

Nova vlada u Pragu želi da promijeni ustav kako bi učvrstila češku krunu kao zakonsko sredstvo plaćanja i garantovala pravo na korišćenje gotovine, a ne samo kartica. Zašto je dato ovo obećanje i da li će biti ispunjeno?
Nova desničarsko-populistička vlada Andreja Babiša dala je čvrsto obećanje da će obezbediti da Češka Republika nikada ne usvoji euro. Umjesto toga, vlada namjerava da učvrsti češku krunu kao zakonsko sredstvo plaćanja i da garantuje pravo na korišćenje gotovine, piše Dojče vele.
- Obavezujemo se da naša vlada neće usvojiti euro niti preduzimati bilo kakve korake ka njegovom uvođenju - navodi se u programu politike koji je nova vlada – koalicija Babišove stranke ANO, evroskeptičnih Motorista za sebe i krajnje desničarskog SPD-a – usvojila na svojoj inauguracionoj sjednici kabineta u ponedjeljak.
- Predložićemo parlamentu da se češka kruna ugradi u Ustav Češke Republike – zajedno sa pravom na posjedovanje i korišćenje gotovine kao zakonskog sredstva plaćanja - dodali su.
<h2>Može li češka vlada da ispuni obećanje?</h2>
To je veliko i – za sada – prazno obećanje.
Babišova vlada ima 108 poslaničkih mjesta u donjem domu. Međutim, promena Ustava zahtijeva većinu od tri petine, što znači najmanje 120 od 200 poslanika u Poslaničkom domu.
Čak i ako bi se ta prepreka savladala, ostaje Senat, gde je prag još viši, jer bi promenu Ustava morali da podrže tri petine svih - prisutnih - senatora kojih ima 81. Za sada je, međutim, samo 15 senatora na liniji vlade.
Istina je da češki predsednik Petr Pavel nema pravo veta na ustavne zakone – on ih samo proglašava. Ipak, parlamentarna aritmetika čini ovo političko obećanje neostvarivim. Pa zašto onda uopšte pokušavati njegovo donošenje?
<h2>Politički gest</h2>
- To je politički gest. To je neizrečena demonstracija otpora prema euru, ili šire gledano prema Evropskoj uniji, koji pruža dio vladajuće koalicije, posebno SPD. Njihovi birači na to reaguju - rekao je Robert Brestan, glavni urednik nezavisnog informativnog portala Hlídací Pes (Nadzornik). 
On je za Dojče vele kazao da vjerovatnoća da je paragraf o češkoj kruni da zauvijek uđe u češki ustav u suštini nul.
- Koalicija nema glasove za to ni u Poslaničkom domu ni u Senatu - kaže Brestan. 
<h2>Simbolika gotovine</h2>
Pravo na korišćenje gotovine u međuvremenu je česta tema populističkih i krajnje desničarskih stranaka širom Evrope. To ima malo veze sa praktičnošću, a mnogo više sa simbolikom: protivljenje je povezano sa nepoverenjem prema državi i njenim institucijama; gotovina se doživljava kao zaštita od nadzora, kontrole ili proizvoljne moći.
U krajnje desnim krugovima široko je rasprostranjen strah od „digitalizacije nametnute odozgo“, koji se često povezuje sa bojaznima od sistema socijalnog kreditiranja ili „digitalnog totalitarizma“.
To se poklapa sa raspoloženjem protiv Evropske unije, izražava otpor prema percipiranoj harmonizaciji koju pokreće Brisel i apeluje na suverenitet i ličnu slobodu.
<h2>Česi već imaju pravo da koriste gotovinu</h2>
Međutim, Robert Brestan ističe da neki predstavnici vlade očigledno imaju ličnu sklonost ka držanju imovine „ispod dušeka“.
- U svojoj imovinskoj karti, na primjer, poslanik Motorista Filip Turek naveo je da drži devet miliona kruna (oko 370.000 eura ili 434.000 dolara) u gotovini. Jindrih Rajhl (poslanik SPD-a) u međuvremenu je rekao da ima šest miliona. To je… čudno - rekao je on.
Brestan je takođe istakao da je pravo na korišćenje gotovine već ugrađeno u češki zakon – Zakon br. 136/2011 o opticaju novčanica i kovanica. Svaki trgovac koji odbije da primi gotovinu već krši zakon, osim ako ne postoje jasne olakšavajuće okolnosti.
Kako navodi, u praksi je često obrnuta situacija – kada prodavnica ne prihvata kartice – i to izaziva nezadovoljstvo javnosti. Česi su digitalna nacija, sa rukama stalno na pametnim telefonima.
<h2>Kakvu ulogu u svemu tome ima euro?</h2>
Češka se formalno obavezala na uvođenje evra kada je pristupila Evropskoj uniji 2004. godine. Međutim, od tada su uzastopne vlade odlagale potencijalni datum uvođenja.
Sa Babišovom vladom, to je sada slaba tačka koja treperi na dalekom horizontu, jedva vidljiva. Češko stanovništvo i dalje je uglavnom neprijateljski raspoloženo prema uvođenju jedinstvene evropske valute.
- (Javno protivljenje uvođenju eura) je duboko ukorenjeno i to pitanje je politički veoma osjetljivo. Strah je povezan sa skepticizmom prema krizi eurozone u prošlosti, osjećajem gubitka suvereniteta i mogućnošću rasta cijena - rekao je za Dojče vele Martin El, glavni analitičar ekonomskog dnevnika Hospodářské noviny.
- S obzirom na tradicionalni češki evroskepticizam – uz bivšeg predsjednika Vaclava Klausa, koji decenijama dominira diskursom o Evropi – kao i nedavni porast populizma i nacionalizma, bilo bi političko samoubistvo za bilo kog političara ili stranku da se zalaže za uvođenje eura - kaže on.
<h2>Šta misle češke kompanije i građani?</h2>
Poznato je da mnoge češke kompanije podržavaju usvajanje eura i da ga mnoge već koriste u transakcijama. Međutim, Martin El kaže da je njihov uticaj na političare u zemlji – čak i u Babišovoj „pro-biznis“ vladi – bio ograničen.
- To je izrazito političko pitanje koje svako može histerično da zloupotrebi – zbog čega se kompanije plaše reakcije javnosti isto koliko i političari - rekao je El.
Manjina među posmatračima vjeruje da će se češke kompanije i građani vremenom prebaciti na euro bez obzira na sve, a da će vlada i centralna banka morati da ih slijede.
Martin El nije uvjeren u to. 
- Ne vidim ovo kao snažnu promjenu. Na primjer, skoro da nema hipotekarnih kredita denominovanih u eurima, što bi mogao biti signal da Česi više vjeruju euru nego kruni - istakao je on.
Posljednji džoker je predsjednik Petr Pavel, koji uživa podršku građana i koji je pozvao naciju da makar počne da razgovara o svojoj obavezi da usvoji euro, u skladu sa uslovima pristupanja EU od prije dvije decenije.
Za sada taj poziv uglavnom ostaje bez odjeka.

Češka vlada neće euro - želi da zadrži krunu i gotovinu

Sistem usklađivanja penzija 1. januara vratio se na redovna pravila, što znači da će povećanje obuhvatiti sve korisnike, uključujući i one koji primaju najnižu penziju. U kolikom procentu će biti uvećane penzije znaće se krajem mjeseca kada podatke o inflaciji i rastu zarada saopšti Monstat, kaže vd direktora Fonda PIO Vladimir Drobnjak.
U protekle dvije godine, a u skladu sa posebnim zakonskim rješenjima i privremenim &nbsp;mjerama, minimalna penzija bila je fiksirana na iznos od 450 eura i nije se usklađivala sa rastom cijena i zarada. Međutim, kako su te odredbe prestale da važe 1. januara 2026. sistem usklađivanja penzija vraća se na redovna pravila, što znači da će povećanje obuhvatiti sve korisnike, uključujući i one koji primaju najnižu penziju.
- O procentima, za prvo januarsko usklađivanje, je rano govoriti - kaže Drobnjak.
A podaci za prvo od tri usklađivanja biće poznati krajem januara. Sredstva su planirana i obezbijeđena, kaže Drobnjak, i pored evidentnog deficita, kojeg je uostalom uvijek i bilo.
Projekcije se, kad je priliv u pitanju ostvaruju, ali ne i projektovani deficit od oko 50 odsto, jer trenutno je veći i iznosi 57,9 odsto.
Drobnjak je kazao da je mjesečni izdatak za novembarske penzije isplaćene u decembru bio 67,9 miliona eura, što će zaključno sa decembarskom &nbsp;penzijom iznositi 801 milion eura na godišnjem nivou.&nbsp;
- Računajući na tri usklađivanja u godini pred nama budžet je veći za 60 miliona eura. S obzirom na to da se prema važećim propisima, penzije u Crnoj Gori usklađuju na osnovu rasta prosječnih zarada i inflacije, a da više od polovine penzionera u Crnoj Gori prima upravo minimalnu penziju, neozbiljno je i nezahvalno govoriti o iznosu sredstava koja će biti potrebna za isplatu penzija u 2026, ali je svakako sigurno i jasno da će biti isplaćivane redovno - zaključuje Drobnjak.

Drobnjak: Podaci za prvo od tri usklađivanja penzija biće poznati krajem januara

Iranski režim prolazi kroz najopasnije trenutke u svojoj 47-godišnjoj istoriji.
Ono što je 28. decembra prošle godine započelo kao lokalizovani ekonomski bunt trgovaca u Teheranu, za manje od dvije sedmice preraslo je u koordinisani politički ustanak koji je zahvatio svih 31 provinciju te islamske države.
Do danas je, prema podacima novinske agencije protestnog pokreta HRANA, ubijeno najmanje 38 demonstranata, među kojima je šestoro djece.
Organizacija NCR-Iran izvještava o više od 2.200 uhapšenih građana. Međutim, za razliku od ranijih talasa nemira, izvještaji sa terena ukazuju da je strah promijenio stranu – dok se režim u pojedinim regionima povlači, u samom vrhu vlasti vlada panika, dodatno pojačana nedavnim padom ključnih saveznika u Damasku i Karakasu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFaytuksNetwork%2Fstatus%2F2009322978065174889%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009322978065174889%7Ctwgr%5E8ec102418d6c358dd9c62fd436d21f9f0e37014b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Nema interneta, prekinute i telefonske linije</h2>
Organizacija za nadzor interneta NetBlocks potvrdila je večeras dramatičan pad povezanosti u Iranu.
Prema njihovim podacima, došlo je do potpunog gubitka konekcije kod glavnog državnog operatera (TCI) u Kermanšahu, gradu koji je postao jedno od žarišta otpora. Istovremeno, BBC i CBS News izvještavaju o „digitalnom zamračenju“ u samom Teheranu, gdje su telefonske linije i internet prekinuti neposredno nakon poziva prestolonasljednika u egzilu na masovne proteste.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnetblocks%2Fstatus%2F2009313506726957230%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009313506726957230%7Ctwgr%5Ea241257417fa502479f34ef3ad4c1792bdf6048f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Analitičari upozoravaju da ovakvi prekidi obično služe kao paravan za najteže oblike policijske brutalnosti, skrivene od očiju svjetske javnosti.
<h2>Sve je počelo ekonomskom katastrofom i kolapsom iranske valute</h2>
Okidač za eksploziju nezadovoljstva bio je potpuni kolaps iranskog rijala, koji je 6. januara dostigao istorijsko dno od 1,5 miliona za jedan američki dolar, izvještava Al Jazeera. Uz inflaciju hrane od 72 odsto, život prosječnog Iranca postao je praktično neizdrživ.
U očajničkom pokušaju da kupi socijalni mir, BBC navodi da je vlada u Teheranu najavila hitnu mjeru: mjesečnu naknadu od sedam dolara (oko 6,5 eura) za 71 milion građana.
Analitičari ovaj potez vide kao dokaz potpune panike, dok su demonstranti na ulicama mjeru dočekali s prezirom. Prema navodima Iran Internationala, slogani su se momentalno promijenili iz ekonomskih u revolucionarne: „Ni Gaza ni Liban, život dajem za Iran“ i „Smrt diktatoru“ (prim. aut. – vrhovnom vođi Hameneiju).
<h2>Kolaps režimske vlasti i pad gradova</h2>
Najdramatičnije scene dolaze iz zapadnih provincija. Agencija i24News i opozicioni portali izvještavaju da su gradovi Abdanan i Malekšahi u provinciji Ilam faktički van kontrole centralne vlasti.
Ovu eskalaciju potvrdio je i Institut za proučavanje rata (ISW), koji u svojoj analizi navodi da su demonstranti u zapadnom Iranu uspješno preuzeli kontrolu nad lokalnim sjedištima vlasti i bezbjednosnim bazama.
Prema ISW-u, gubitak ovih gradova ukazuje na kritične slabosti u režimskom aparatu prisile, koji se suočava s logističkim kolapsom u pokušaju da istovremeno odgovori na stotine žarišta širom zemlje. Snimci koje je verifikovao BBC prikazuju demonstrante kako potiskuju snage bezbjednosti u Mašhadu i otvoreno pozivaju policiju da im se pridruži u Bandar Abasu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDTNTvEdiOET%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: sajber-napadi