Bez obzira na različite političke stavove, smatram da politika proglašavanja persona non grata naših političara i građana u okviru regiona nije put saradnje i dijaloga - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nakon sastanka lidera Brdo - Brioni procesa u Albaniji.
On je kazao da je ovu važnu poruku podijelio i tokom sastanka, dodajući da je imao "određene teške trenutke".
- Znate da se ne slažem sa predsjednikom Skupštine oko brojnih stvari, ali sam pozvao predsjednika Republike Hrvatske da da i svoj doprinos da se proglašavanje persona non grata od te države, i kad je u pitanju predsjednik Skupštine i potpredsjednik Vlade i lider jedne parlamentarne stranke, na neki način ukine. Mislim da je to bila važna poruka sa moje strane - kazao je Milatović.
Smatra da je na njemu bilo to da kaže, te dodaje da "instrumenti" za ukidanje takve odluke nijesu kod Zorana Milanovića, već kod Vlade Hrvatske.
- Ali mislim da je kod njega riječ. Ovdje se ne radi o tome da su neki naši političari proglašeni u Hrvatskoj personama non grata. Imate situaciju da je predsjednica Slovenije persona non grata u Republici Srpskoj, da je Milorad Dodik persona non grata u Sloveniji. Mislim da ta politika ne doprinosi dijalogu i na meni je to bilo danas da kažem - naveo je Milatović.
Volio bi, kako dodaje, da su svi razumjeli tu poruku.
- Crna Gora je turistička zemlja. Mi se graničimo sa zemljama Brdo - Brioni procesa. Upućeni smo na region i možda je na nama najveći teret da u svakom trenutku, i kad je teško, budemo konstruktivniji u odnosu na ostale. I to je politika za koju smatram da je ispravna za Crnu Goru - poručio je Milatović.
Crna Gora je, kako je rekao, posvećena regionalnoj saradnji i svaki njegov nastup kao predsjednika Crne Gore je da šalje poruke o našoj državi kao dobrom susjedu.
On je dodao da je to posebno nakon današnjeg teškog sastanka na određene trenutke, bila dobra poruka.
- Mi ne možemo da govorimo u ime drugih. Važno je da uvijek budem konstruktivni i promoter dodatno snažnije regionalne saradnje - istakao je Milatović.
Razgovorali su o konkretnim načinima kako bi proces Brdo - Brioni učinili dodatno efikasnijim.
- Predložio sam da narednog puta pozovemo članove naših vlada, posebno ministre zadužene za infrastrukturu i trgovinu, kako bismo dodatno i praktično razgovarali o nekim ključnim zajedničkim projektima koji nas spajaju, o kojima nema dileme iz bilo koje perspektive - rekao je Milatović.
Predložio je, kako dodaje, da i mi kao region preuzmemo inicijative u kontekstu rješavanja određenih biletaralnih i regionalnih sporova.
- Na način što bismo imali jedno tijelo poput savjeta, koje bi mi napravili kao region, a koje bi se u savjetodavnom smislu bavilo rješavanjem određenih bilateralnih sporova u regiji. Mislim da bi na taj način pokazali političku i demokratsku zrelost naše regije - ocijenio je Milatović.
Zaključuje da je sastanak bio težak u određenim momentima, ali su usvojili rezoluciju i misli da je to važna poruka.
<h2>Spomenik</h2>
Milatović je kazao da je na marginama samita razgovarao sa predsjednikom Albanije Bajramom Begajem o važnoj temi za Crnu Goru.
- Naredne godine se obilježava 110 godina od pogibije skoro 400 dobrovoljaca koji su dolazili brodom iz Amerike kako bi se borili za slobodu Crne Gore u Prvom svjetskom ratu. Mislim da bismo naredne godine u blizini luke Medova trebalo da napravimo simbolično jedno spomen-obilježje, jednu ploču, kako bismo se odužili tim ljudima koji su dali svoje živote za Crnu Goru - rekao je Milatović.
Misli da je ova inicijativa dobro prihvaćena u Albaniji, odnosno kod domaćina, te da očekuje da se intenzivira priča kako bi se uoči obilježavanja 110 godina od pogibije ovih ljudi uradila jedna dobra stvar.
J. B.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milatović: Politika proglašavanja persona non grata u regionu nije put saradnje, to ne doprinosi dijalogu

Izuzetna mi je čast &nbsp;što sam danas domaćin Samita Brdo-Brioni procesa koji je bio još jedna prilika da ponovimo jedinstvenu poruku: da je naš prostor zajedničkih vrijednosti, mira i prosperiteta i da EU nije cjelovita i potpuna bez Zapadnog Balkana - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na pres konferenciji za medije nakon plenarne sjednice lidera regiona.
&nbsp;Činjenica da ovu poruku šalju upravo iz Crne Gore, koja je nedavno dobila IBAR i koja je regionalnu saradnju postavila kao ključni prioritet, prema njegovim riječima, ima duboku vrijednost.&nbsp;
- Uvjeren sam da će uspjeh Crne Gore biti podsticaj i drugim zemljama regiona i krupan korak za cijeli Zapadni Balkan - rekao je Milatović.
Podvukao je da je proširenje EU geopolitički, ali i moralni cilj.
- S uzdrmanim svjetskim poretkom i uslovima rastuće globalne nestabilnosti, moje čvrsto uvjerenje je da smo kao lideri Zapadnog Balkana svjesni ovog važnog geopolitičkog i političkog trenutka, novog prostora za proširenje, i da smo spremni da još jače u narednom periodu iskoristimo ovaj izazov i priliku - naveo je Milatović dodajući da je cilj zelena i prosperitetna budućnost.
Crna Gora, podvlači Milatović, jeste i uvijek će biti zemlja koja je u potpunosti posvećena dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj stabilnosti.
<h1>Milanović: Naša uloga je da ohrabrujemo kandidate za EU da ne klonu duhom i akcijom</h1>
Brdo-Brioni proces je oblik komunikacije među ljudima i državama - od kojih neke nemaju uzajamno priznanje - poručio je na današnjem Samitu predsjednik Hrvatske Zoran Milanović dodajući da je to vrijedno truda.
Milanović je konstatovao da evropski put njegovih komšija traje godinama.
- Budemo li ovoliko čekali države će izgubiti strpljenje. Crna Gora koja je međunarodno priznata država, Kosovo koje kao državu koju još nije priznalo pet evropskih država... Ja našu ulogu i zadatak vidim u tome da ih ohrabrujemo da ne klonu duhom i akcijom - poručio je Milanović.
Evropska unija, kaže, ima svoje izazove.
- To je ogroman i inertan sistem od kojeg imamo koristi - bilo bi nepošteno reći da nemamo, ali ja u tome ne vidim nikakvu ideologiju, ni domovinu. Moja domovina je Hrvatska, još uže - oni krajevi u kojima sam stasao - naveo je on.

Anja Ivanović

1250x600

1084x550

Milatović: Evropska unija nije cjelovita bez Zapadnog Balkana, ovo je prostor zajedničkih vrijednosti, mira i prosperiteta

Radni dio Samita lidera Brdo-Brioni Procesa, čiji je domaćin predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, počeo je u marini Porto Montenegro.&nbsp; Šefove država Zapadnog Balkana dočekali su Milatović, predsjednica Republike Slovenije Nataša Pirc Musar i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović. U toku je plenarna sjednica kojoj osim Milatovića, Pirc Musar i Milanović prisustvuju predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska Davkova, predsjednica Kosova Vjosa Osmani, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i članovi Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i Željko Komšić, te predstavnici diplomatskog kora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241008121036_33ee1e0f944574b96a3fd4e236ce06b22fe8b15a3095429fc318a8d3d5781463.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241008121036_33ee1e0f944574b96a3fd4e236ce06b22fe8b15a3095429fc318a8d3d5781463" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Proces Brdo - Brioni"> </figure>  Dolazak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića očekuje se u nastavku dana. Razgovori su usmjereni na unapređenje regionalne saradnje i jačanje odnosa između zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije. Prije početka plenarne sjednice, lideri su se okupili ispred Muzeja pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru, gdje je upriličeno zajedničko fotografisanje.

U toku radni dio Samita lidera Brdo-Brioni Procesa: Milatović, Milanović i Pirc Musar dočekali šefove država ZB

Vlada je u već poznatom maniru na istinu o ugrožavanju organizacije samita Brdo - Brioni procesa odgovorila neistinom - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
U reagovanju oštro demantuju navode ministra finansija Novice Vukovića kojima se tvrdi da je Služba Predsjednika tražila posebna sredstva za potrebe snimanja u iznosu od 600.000 eura.
Na konferenciji za medije premijer Milojko Spajić danas je rekao da Kabinet Vlade nikada nije dobio zahtjev za finansira Samit Brdo Brioni.
- Postojale su špekulacije da smo odbili takav zahtjev. Mi ga nikad nijesmo ni razmatrali. Mislim da je Ministarstvo finansija imalo mišljenje u odnosu na to - naveo je on.
Iz Kabineta predsjednika Crne Gore su rekli da Vlada, nažalost, nije našla za shodno da ovo uradi "nastavljajući praksu urušavanja dobrosusjedskih odnosa kao i ugleda Crne Gore".
- Pozivamo visoke državne funkcionere Vlade da, ako nijesu našli za shodno da doprinesu unaprjeđenju dobrosusjedskih odnosa i afirmaciji Crne Gore kao prve buduće članice EU, da se bar suzdrže od iznošenja neistina i širenja dezinformacija - naveli su u reagovanju.

Kabinet Milatovića: Vlada na istinu o ugrožavanju organizacije samita Brdo - Brioni odgovorila neistinom

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Američka vojska izvela velike vazdušne udare protiv ISIS-a širom Sirije

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da se nada da će Izrael u narednoj deceniji postepeno smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći.&nbsp;
On je ranije govorio da Izrael ne bi trebalo da zavisi od strane vojne pomoći.
- Želim da postepeno smanjujemo vojnu pomoć u narednih 10 godina- rekao je Netanjahu u intervjuu za magazin Ekonomist.
Na pitanje da li to znači smanjenje „do nule“, odgovorio je potvrdno.
Netanjahu je dodao da je, tokom nedavne posjete američkom predsjedniku Donaldu Trampu, rekao koliko Izrael duboko cijeni vojnu pomoć koju mu je Amerika pružala tokom godina, ali i da je Izrael „sazreo i razvio nevjerovatne kapacitete“.
U decembru je Netanjahu najavio da će Izrael uložiti 350 milijardi šekela (oko 110 milijardi dolara) u razvoj nezavisne odbrambene industrije kako bi smanjio zavisnost od drugih zemalja.
U 2016. godini SAD i Izrael potpisali su memorandum o razumijevanju koji važi do septembra 2028. i predviđa 38 milijardi dolara vojne pomoći, od čega 33 milijarde dolara u bespovratnim sredstvima za kupovinu vojne opreme i pet milijardi dolara za sisteme protivraketne odbrane.
Izvoz izraelske vojne opreme porastao je prošle godine za 13 odsto, prenosi Rojters.

Netanjahu se nada da će Izrael u budućnosti smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći

Gost "Jutra s Majom" na Televiziji E biće pisac Ivan Tokin koji piše o onome što svi živimo, ali rijetko primjećujemo - o malim sudbinama, svakodnevnim lomovima i tihim radostima, jednostavno, precizno i ljudski. Nedavno je u Podgorici promovisao svoju novu knjigu i tim povodom je naš gost.&nbsp;
&nbsp;Maja Popović u emisiji ugostiće i književnicu Barbaru Delać, dobitnicu nagrade za najbolji savremeni domaći dramski tekst na konkursu Crnogorskog narodnog pozorišta za 2025. godinu, za dramu Zidovi – recimo izložba.
&nbsp;U susret 83.dodjeli nagrada Zlatni globus, &nbsp;u emisiji "Jutro s Majom" gošća će biti novinarka, filmska kritičarka Marina D. Richer koja živi i radi u Beču.&nbsp;
&nbsp;Naši gosti/panelisti su Mladen Ivanović reditelj, Miroslav Minić profesor crnogorskog jezika i književnosti. &nbsp;

Tag: samit-brdo-brioni