Konzervatorski radovi na sanaciji zvonika Cetinjskog manastira izvode se uz saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
To je Cetinjskom listu potvrđeno iz te institucije.
- Radovi se izvode u odnosu na projekat na koji je Uprava dala saglasnost, a Mitropolija je poslala uredno obavještenje o početku izvođenja radova u okviru kojeg je dostavljena informacija o izvođaču i nadzoru nad radovima – Montal d.o.o. i Arhitektonski fakultet u Podgorici. Oba pravna lica imaju konzervatorsku licencu – kazala je za Cetinjski list direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Petra Zdravković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Sanacija zvonika Cetinjskog manastira uz saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara

Prijestonica Cetinje upoznata je sa oštećenjem kamenih stubova na Orlovom kršu i u saradnji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara radi na pripremi njihove sanacije – kaže se u odgovoru na pitanja koje je RTV Cetinje uputila gradskoj upravi prošlog petka. Pitanja se tiču oštećenja na par kamenih stubova ograde koji su se oštetili usljed uticaja atmosferskih prilika i postavljene električne instalacije po metalnoj ogradi oko mauzoleja vladici Danilu Petroviću. Prethodno, na postavljena pitanja odgovoreno je iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore, da ta institucija „nije bila upoznata sa devastacijom ograde na Orlovom kršu i da su navedeni radovi sprovedeni bez saglasnosti ove Uprave, odnosno bez konzervatorskog projekta na koji je Uprava dala saglasnost.“ Uprava je o navedenom obavijestila inspekciju za zaštitu kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija koja bi trebalo da sagleda stanje i postupi u skladu sa svojim nadležnostima. Na pitanja RTV Cetinje upućena kabinetu ministarke još nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041515048_d057caa7d2b60751ce651567d2a1c872a44f5cb4844146de6b2d5f5dbafdd7a2.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041515048_d057caa7d2b60751ce651567d2a1c872a44f5cb4844146de6b2d5f5dbafdd7a2" data-rendition-name="original" width="1536" height="691" loading="lazy" alt="Orlov krš"> </figure>  Nakon interesovanja RTV Cetinje za problem koji postoji, u poneđeljak 15.aprila, organizovan je sastanak predstavnika Lokalne uprave i predstavnika Uprave za zaštitu kulturnih dobara nakon čega je odgovoreno na naša pitanja. Radovi koji su do sada izvedeni predstavljaju hitne sanacione intervencije, koje su bile neophodne radi sprječavanja dalje devastacije, kao i zaštite lica i imovine. Naglašavamo da se radi o privremenim radovima, koji imaju karakter zaštitnih mjera dok se ne stvore uslovi za trajno rješenje. Prijestonica je u stalnoj komunikaciji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara, a sve aktivnosti biće dalje realizovane isključivo u saradnji sa nadležnim institucijama i uz prethodno pribavljene saglasnosti. Nakon dobijanja svih neophodnih odobrenja, prostor će biti trajno uređen na način koji će očuvati njegov kulturno-istorijski značaj. - Gradska uprava ostaje posvećena očuvanju kulturne baštine i kontinuiranom unapređenju javnog prostora u saradnji sa nadležnim institucijama i građanima - kaže se u odgovoru. Izostalo je pojašnjenje na pitanje koje se tiče elektroinstalacija i da li predviđene mjere podrazumijevaju i njihovo uklanjanje sa ograde.

Saniraće oštećene kamene stubove na Orlovom kršu

Projekat sanacije klizišta oko Kanli kule biće završen do početka ljetnje turističke sezone, potvrdio je sekretar za prostorno planiranje i izgradnju Vladislav Velaš nakon nedavnog sastanka u Upravi za kapitalne projekte.
Dalja dinamika je dogovorena i sa vlasnicima susjednih parcela i CEDIS-OM, te se nastavak radova očekuje u narednih mjesec, informiše Velaš.
– Nije bilo drugog izbora, morali smo prekinuti radove, da bi neke stvari u međuvremenu odradili. Opština Herceg Novi je na prošloj sjednici Skupštine usvojila Odluku o gradnji nove trafo stanice, koja se sa postojeće lokacije premješta na obližnju, preko puta, odnosno na istočnu stranu rezervoara za vodu. Izgradnjom te nove trafo stanice svi kablovi i instalacije prelaze na drugu stranu – navodi on.
U prethodnom periodu sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara usklađene su neophodne izmjene projekta, dok je sa vlasnicima privatnih parcela sa južne i istočne strane tvrđave dogovorena dalja dinamika.
– Jako je dobra stvar je što smo uspjeli da nametnemo tu obavezu da se projekat detaljno uskladi sa konzervatorskim uslovima, tako da definitivno prvo što će se raditi su radovi na južnoj strani. Prošle nedelje smo imali i komunikaciju i sa vlasnicima privatnih parcela, jer upravo sa istočne i juže strane je vlasništvo privantih lica. Napravili smo dogovor o samoj dinamici radova, odnosno nekim uslovima koje će investitor i izvođač morati da ispoštuju – pojašnjava Velaš.
Kompanija Crnogorski elektrodistributivni sistem trebalo bi da uskoro završi projektnu dokumentaciju neophodnu za izmještanje trafo stanice.
– Za sam nastavak radova sa sjeverne strane nije problem, imamo jedan 10-o kilovatni kabal, koji je evidentiran i nalazi se van svih radova i bušotina. Definitivno, moramo malo više pažnje da posvetimo tome, ali nije ništa ključno da se u ovom trenutku taj kabal treba izmještati prije nego što odradi trafo stanica – kazao je Velaš.
Vrijednost projekta sanacije klizišta oko Kanli kule je oko 900.000 eura, a posao, koji finansira Uprava za kapitalne projekte, povjeren je kompaniji Intermost.

1250x600

Završetak sanacije klizišta oko Kanli kule prije ljeta

Osnovnoj školi "Šćepan Đukić" u Lijevoj Rijeci potrebna je hitna sanacija fasada, zamjena dotrajalih prozora, ali i osposobljavanje fiskulturne sale kako bi se djeci obezbijedili normalni uslovi za nastavu. Ova vaspitno-obrazovna ustanova sagrađena je davne 1870. godine i druga je najstarija škola u Crnoj Gori. Direktorica škole Vesna Vuksanović za Dan kaže da se obratila za pomoć brojnim donatorima kako bi obezbijedili da se škola što prije sanira. Nastavu u ovoj školi pohađa trinaestoro djece, od kojih je četvoro iz Zagoriča, a za njihovo obrazovanje zaduženo je 11 profesora. - Zbornica u kojoj borave nastavnici gotovo je istom stanju kao i prije dvije godine kada sam došla na funkciju direktora. Prozori, koji su postavljeni prije 60 godina, su odavno dotrajali i istrulili pa tako nemaju funkciju, kroz zidove prolazi vlaga jer je fasada propala. Takvo stanje je i u mini čajnoj kuhinji i radionici. Strašno je kada dođemo ponedjeljkom pa ne možemo jakne da skinemo jer je u zbornici hladno - navodi Vuksanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250216080244_deaf41968303e0d845aebc7ce51fabf2f125b406d9d334c17540baf5dec6c44b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250216080244_deaf41968303e0d845aebc7ce51fabf2f125b406d9d334c17540baf5dec6c44b" data-rendition-name="original" width="739" height="1575" loading="lazy" alt="Učionice u lošem stanju"> <figcaption>Učionice u lošem stanju(Photo: Dan)</figcaption> </figure>  Ona dodaje da im je posebno teško pala nefunkcionalnost fiskulturne sale, jer učenici nemaju uslove i mogućnosti kao njihovi vršnjaci u drugim školama na, kako navodi, normalan psiho-fizički razvoj. - Proslavu dana škole prinuđeni da organizujemo u holu. Iako imamo malo djece ona moraju da imaju salu za čas, ne možemo ih po snijegu izvesti vani. Kinezi su radili krov škole, od Ministarstva prosvjete smo dobili sedam laptopova, pet projektora. Neophodno je rekontruisati fiskulturnu salu, popraviti fasadu i prozore, pod, ali i nabaviti nešto rekvizita. Za sanaciju smo se obraćali Ministarstvu prosvjete ali nikakav iodgovor nismo dobili. Procjenjujemo da bi za ove potrebe bilo neophodno izdvojiti oko 30.000 eura, u novcu ili materijalu - navela je Vuksanović.

OŠ "Šćepan Đukić" traži pomoć donatora za sanaciju objekta: Sala puna buđi, prozori stari 60 godina

Prva faza sanacije deponije Mislov do je završena, a sadnjom 20 sadnica danas je simbolično obilježen početak revitalizacije tog prostora, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MRSS).
Kako su kazali iz MERS-a, resorni ministar Damjan Ćulafić i predsjednik Skupštine opštine Nikšić Nemanja Vuković ozvaničili su završetak radova na prvoj fazi sanacije deponije Mislov do.
- Tim povodom, na lokaciji je zasađeno 20 sadnica, čime se simbolično obilježava početak revitalizacije ovog prostora - navodi se u saopštenju MERS.
Kako se dodaje, druga, finalna faza sanacije podrazumijevaće nivelaciju i ozelenjavanje deponije.
Ćulafić je kazao da je zadovoljan što je, nakon par mjeseci, u prilici da obiđe Mislov do nakon završene prve faze sanacije, i što se ta deponija može smatrati zatvorenom.
- To je veliki uspjeh kako Opštine Nikšić, tako i MERS, odnosno uspjeh Crne Gore i svih ekoloških aktivista koji misle dobro životnoj sredini ove zemlje - poručio je Ćulafić.
Kako je dodao, to je odličan obrazac koji se može koristiti i u nekim drugim slučajevima, s obzirom na to da u Crnoj Gori, nažalost, još postoji veliki broj deponija koje nijesu tretirane na isti način.
Kako je saopšteno iz MERS, na sastanku Ćulafića sa predstavnicima Opštine Nikšić bilo je riječi o budućim kapitalnim projektima koji će doprinijeti poboljšanju ekološke slike grada i jačanju ekonomske i ekološke održivosti.
Ćulafić je istakao da su zajednički projekti koji doprinose očuvanju životne sredine prioritet u radu MERS-a, kao i da je ulaganje u održivi razvoj ulaganje u bolju budućnost svih građana.
On je naglasio da će opština Nikšić u MERS i ubuduće imati snažnog i pouzdanog partnera u ostvarenju ciljeva održivog razvoja i zaštite životne sredine.
Vuković je zahvalio Ćulafiću na podršci u rješavanju problema deponije Mislov do, kao i na obilasku te lokacije tokom jedne od prvih službenih posjeta, kada je i donijet zajednički zaključak da je tu deponiju neophodno zatvoriti.
- Paralelno sa tim smo cijelo vrijeme stvarali pretpostavke za izgradnju Centra za upravljanje otpadom i prema tome idemo uz podršku MRSS i Svjetske banke - kazao je Vuković.

Ćulafić: Zatvaranje deponije Mislov do uspjeh svih koji misle dobro životnoj sredini

Ekipe tivatskog Komunalnog preduzeća i danas na terenu saniraju posljedice poplava i izliva potoka uslijed obilnih padavina.&nbsp;
- Količina kiše koja je pala za kratko vrijeme je zaista nevjerovatna. Prosječna godišnja količina padavina iznosi oko 1750 litara po kvadratnom metru, a juče je za samo tri i po sata pala gotovo mjesečna količina padavina od 140 litara po metru kvadratnom - rekao je direktor Komunalnog Vučeta Stanišić.
Komunalna je, kaže, primila oko 200 poziva za intervencije.&nbsp;
- Na terenu su bile angažovane tri ekipe sa oko 30 ljudi, četiri kamiona i jedan bager. Intervenisali smo na više lokacija, pogotovo na onima gdje su se kanali izlili. Moram napomenuti da su ovi kanali isti oni koji postoje već desetinama godina, bez novih kanala. Međutim, broj objekata, posebno u višim zonama, znatno je porastao u posljednjih pet godina, što dodatno otežava situaciju - dodao je on.
I magistralni put je, u odnosu na ranijih nekoliko godina, bio poplavljen pa je došlo do prekida saobraćaja na najnižem dijelu puta, blizu aerodroma.

Komunalci sanirali posljedice poplava u Tivtu

Jedna osoba povrijeđena je večeras u saobraćajnoj nezgodi u Podgorici između Bloka pet i hrama.
Portal Analitika objavio je da ju je udario automobil.
Na licu mjesta je Hitna pomoć, a više informacija za sada nije poznato.

Podgorica: Jednu osobu udario auto, na licu mjesta Hitna pomoć

Gošća emisije "Jutro sa Majom" je glumica Hristina Popović, koja oduševljava publiku širom regiona svojim comedy show-om “Dobro sam ispala, šta mi fali”. To nije idealizovana priča o savršenim ženama ili životima prikazanim na društvenim mrežama - već autobiografska monodrama koja kombinuje oštroumni humor, britku autoironiju i one male životne istine koje svi prepoznajemo, ali ih rijetko izgovaramo naglas.
Ugostićemo Ivana Vanju Alača koji po tekstu Džone Adams režira predstavu „Gidionov čvor“, koja će premijerno biti izvedena 22. oktobra u Crnogorskom narodnom pozorištu.&nbsp;
Duodrama u kojoj uloge tumače Dubravka Drakić i Kristina Obradović bavi se aktuelnim pitanjima i problemima koji se odnose na školski sistem, slobodu izražavanja, vršnjačko nasilje kao i ulogu pojedinca u sistemu.
Prva dodjela nagrada Adriatic Film Awards održaće se 25. oktobra u Tivtu, a nadovezuju se na tradiciju nagrada Srce Sarajeva za TV serije, proširujući ih novim konceptom koji uključuje i filmska ostvarenja.
O nominacijama i dobitnicima nagrada odlučuje strukovni žiri, njih 560 iz različitih zemalja i profesija filmske industrije, a nagrade se dodjeljuju u 10 kategorija. Ispred organizacije, naša gošća biće Katarina Milačić.
Gošće - panelistkinje su Dragana Tripković, dramaturškinja i Milica Dabanović, osnivačica digitalne platforme „Kulturni radar“ koja objedinjuje kulturna dešavanja na jednom mjestu i predstavlja centralnu tačku informisanja za građane.

Jutro sa Majom na TV E: Gosti Hristina Popović, Ivan Vanja Alač...

Okupljanje građana ispred Mosta slobode na protestu pod nazivom "Marš slobode", u organizaciji zborova Novog Sada, počelo je u 16.30 sati.
Planirano je da tokom ovog marša građani prođu sedam raskrsnica duž Bulevara oslobođenja sve do Željezničke stanice, gdje se 1. novembra prošle godine obrušila nadstrešnica stanične zgrade i usmrtila 16 ljudi.
Svaka od sedam raskrsnica na ovoj ruti ima svoju temu koja simbolizuje desetomjesečnu borbu studenata i građana.
Na prvoj raskrsnici kod Mosta slobode pojavila se profesorka sociologije Marija Vasić koja je provela sedam mjeseci u pritvoru, a u novembru je očekuje i suđenje sa još 11 aktivista. 
 
Ona je došla sa svojim saborcem iz Pokreta slobodnih građana Ladom Jovovićem, koji je takođe osumnjičen u istom postupku za rušenje ustavnog poretka, i pušten da se brani sa slobode kada i Vasić. Oni su pred građanima digli maketu, koja simbolizuje Ustav Srbije. 
 
Performans za medijske slobode na raskrsnici kod Futoške pijace uključivao je paljenje baklji i dimnih bombi u bojama zastave Srbije. 
Na kraju performansa ponovo je prikazana i maketa, koja simbolizuje Ustav Srbije. 
 
Advokati koji mjesecima pružaju pomoć pro bono svim političkim zatvorenicima, studentima i građanima pojavili su se na protestu "Marš slobode" u prslucima na kojima piše "advokat" i pravna pomoć".

Marš slobode u Novom Sadu: Održan performans za medijske slobode

Ministarka prosvjete nauke i inovacija prof.dr Anđela Jakšić-Stojanović i direktorka JPU ,,Dragan Kovačević“ Snežana Zogović otvorile su danas novu vaspitnu jedinicu „Čarolija “ u Nikšiću.
Ministarka Jakšić-Stojanović je istakla da je otvaranje novih vaspitnih jedinica u Nikšić jako značajno kako bi se obezbijedila podrška porodicama u svim djelovima grada.
- Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u saradnji sa lokalnom upravom veoma brzo će u gradu pod Trebjesom započeti izgradnju novog objekta namijenjenog djeci predškolskog uzrasta, čime će se dodatno povećati kapaciteti za boravak najmlađih. Takođe, u toku je opremanje drugih vaspitnih jednica novim inventarom kako bi djeca imala što prijatniji ambijent za boravak, a u narednom periodu u saradnji sa JPU ,,Dragan Kovačević” planirano je i unapređenje kvaliteta infrastrukture u drugim vaspitnim jedinicama - naglasila je ministarka.
Snežana Zogović, direktorica JPU ,,Dragan Kovačević” je istakla da je ovaj savremeni prostor stvoren s ciljem da djeci pružr najbolje uslove za odrastanje, učenje i igru jer svako dijete zaslužuje pažnju sigurnost i toplinu.&nbsp;
- Čarolija nije samo ime vrtića već simbol ljubavi, posvećenosti i vjere u budućnost naše djece - navela je direktorica.
Zahvalnost za realizaciju projekta direktorica je uputila ministarki prosvjete, nauke i inovacija, koja prepoznaje važnost ulaganja u rani razvoj i obrazovanje.
- Naša misija ostaje jasna - da svako dijete u Nikšiću ima mjesto gdje se osjeća srećno bezbrižno i podržano, gdje uči da sanja i vjeruje u sebe. Otvaranjem ovog vrtića nastavljamo da gradimo zajednicu u kojoj su djeca u središtu pažnje jer u njihovom osmijehu leži naša najveća nagrada - zaključila je Zogović.
Marko Šljukić, sekretar Ministarstva je naveo da je objekat u potpunosti adaptiran za potrebe tri vaspitne grupe, savremeno je opremljen i namijenjen za boravak 70 mališana.
- Na ovaj način nastavljamo planirano širenje kapaciteta, osluškujući potrebe roditelja i stvarajući adekvatan ambijent za vaspitanje i obrazovanje naših najmlađih - dodao je Šljukić.

Otvorena nova vaspitna jedinica ,,Čarolija“ u Nikšiću

Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore obezbijedilo je da se nastavi otkup mlijeka i mliječnih prerađevina kroz izvoz u zemlje regiona i prodaju preko domaćih trgovina, čime je zaustavljeno uništavanje viška proizvoda, na koji su crnogorski farmeri bili prinuđeni jer su mljekare obustavile otkup.
- Cjelokupnu količinu otkupljenog mlijeka prerađivači će imati priliku da izvezu u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, sa čijim institucijama i kompanijama smo postigli dogovor, a tržišne viškove finalnog proizvoda kroz trgovačke lance u Crnoj Gori - objavilo je Ministarstvo.
Problem je nastao kada je dio prerađivača saopštio stočarima, da obustavljaju otkup mlijeka zbog tržišnog viška izazvanog neograničenim uvozom.
Tako je farmerska porodica Dumnić iz Nikšića bila primorana 12. oktobra da prospe tri i po tone sirovog mlijeka jer nije imala gdje da ga skladišti.
- Mljekara nije mogla plasira naš domaći proizvod na tržište zbog ogromnog uvoza gotovih proizvoda. I obavijestili su nas da ne mogu da otkupe mlijeko. Tako smo morali da prospemo mlijeko - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Marko Dumnić.
On je jedan od najvećih proizvođača mlijeka u Crnoj Gori.
<h2>Otkup mlijeka "čuva" farmere</h2>
Da i drugi farmeri imaju veliki problem sa otkupom mlijeka potvrđuje Goran Mugoša iz Podgorice koji dnevno proizvodi 350 litara mlijeka.
Kako navodi za RSE, potrošači više kupuju uvozno mlijeko od domaćeg, jer je bolje plasirano u trgovinama. On sumnja da je posrijedi i interes uvozničkog lobija.
- Njih interesuje da više uvoze jer imaju višu zaradu nego kad prodaju naše domaće mlijeko. A od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo - kaže Mugoša.
Ukoliko ne bude otkupa mlijeka, Mugoša je najavio da će svoj proizvod dijeliti zainteresovanim građanima i njime hraniti druge domaće životinje:
- To mlijeko će popiti telad, a daćemo i poklonićemo narodu - dodaje Mugoša.
A prema riječima Marka Dumnića, nemaju samo problem proizvođači već i mljekare koje ga otkupljuju i prerađuju:
- Meni su iz mljekare rekli da će je ugasiti ako država nešto ne preduzme. Oni traže od države da oslobodi tržište od uvoza, odnosno da se dâ prostora domaćem proizvodu. Takođe traže i dozvolu za izvoz sirovog mlijeka - rekao je Dumnić.
<h2>Privremeno ili trajno rješenje?</h2>
Dogovorom Ministarstva sa domaćim trgovcima i inostranim kompanijama o otkupu, problem je trenutno riješen, ali država treba da traži sistemsko rješenje, ocjenjuje za RSE Milutin Đuranović, predsjednik Odbora poljoprivrede Privredne komore.
- Treba nam dugoročno rješenje za situaciju kada uvoz mlijeka raste, a otkup u Crnoj Gori pada. Moramo tražiti veća budžetska sredstva jer je u ovom trenutku ta podrška ispod jedan posto - kaže Đuranović.
Dodaje da je za prvih osam mjeseci uvoz mlijeka porastao za 8,2 posto.
Istovremeno u prvih pola godine, otkup je pao za 3,8 posto.
On navodi da je doprinos poljoprivrede u bruto društvenom proizvodu države između osam i deset posto, a da država u poljoprivredu vraća mnogo manje.
"EU daje i preko 40 posto zajedničkog budžeta za poljoprivredu", kaže Đuranović.
<h2>Opozicija kritikuje Vladu</h2>
Opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS)je kritikovala odnos Ministarstva prema proizvođačima mlijeka.
- Uvoz hrane raste svakodnevno, dok domaći prerađivači ne mogu da prodaju sopstvene zalihe. Postavlja se pitanje šta radi Ministarstvo - saopštili su iz DPS.
A opozicioni Pokret URA je pozvao Vladu da zaštiti domaće proizvođače uvođenjem dodatnih taksi na uvoznu robu:
- Crna Gora mora da ima strategiju kako da zaštiti domaću proizvodnju, koja tone usljed trgovinskog disbalansa. Na sve to imamo letargičan odnose Vlade Crne Gore prema farmerima i domaćoj proizvodnji - naveli su iz GP URA.
<h2>Svake godine novi problem farmera</h2>
U aprilu ove godine formirana je Radna grupa za sistemsko rješavanje problema u sektoru mljekarstva.
Tada je definisano da će se raditi na problemu sa ograničenim pristupom tržištu domaćih proizvođača i sa damping (ispod tržišnih) cijenama proizvoda iz uvoza.
Problem sa otkupom je samo jedan u nizu s kojim su se suočili proizvođači mlijeka. Tokom prošle godine sektor stočarstva je bio na udaru Kju groznice koji je pogodio farme na području Nikšića i Danilovgrada.
Ranije su proizvođači protestovali zbog niske otkupne cijene, kada su ispred Ministarstva poljoprivrede ostavili bidone sa mlijekom.
U pregovaračkom procesu za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, Poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj - koje je otvoreno 2016 još uvijek nije zatvoreno.
Vlada se nada da će ga privremeno zatvoriti do kraja 2025. godine.
Crna Gora je usvojila Plan implementacije za uspostavljanje Agencije za plaćanja i Integrisani administrativni i kontrolni sistem jula ove godine , što je jedno od ključnih mjerila za Poglavlje 11.
Istovremeno parlament je usvojio zakon koji uređuje mjere podrške poljoprivredne politike, ruralnog razvoja i politike ribarstva.

Mugoša: Od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić podnio je 7. oktobra krivičnu prijavu protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. &nbsp; Prema navodima prijave u koju su Televizija E i Portla ETV imali uvid, Katnić tvrdi da je tužilac Šoškić manipulisao navodnim dokazima iz žute koverte koja je bila u kancelariji specijalnog državnog tužioca Saše Čađenovića. &nbsp; ,,SLUČAJ ASAD” I POKUŠAJ TERORIZMA 2016. GODINE Iz koverte na kojoj je pisalo ,,Asad škart”, prema prijavi Katnića, tužilac Šoškić je nezakonito dostavio 30, marta 2023. godine Tužilačkom savjetu određene, svjesno selektovane, papire vezane za potencijalno svjedočenje bivšeg operativca CIA Džozefa Asada. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718104_90aab08e9610fff02aeeb28513c5a55bf9805e958594cfa2250af4dc51dabbc7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101718104_90aab08e9610fff02aeeb28513c5a55bf9805e958594cfa2250af4dc51dabbc7" data-rendition-name="original" width="670" height="450" loading="lazy" alt="ĆUTANJE JE ZLATO: Džozef Asad, bivši operativac CIA "> <figcaption>ĆUTANJE JE ZLATO: Džozef Asad, bivši operativac CIA(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nekadašnji agent CIA je bio involviran u slučaj pokušaja terorizma 16. oktobra 2016. godine, a njegova grupa je – kako se navodilo u Naredbi za istragu SDT iz vremena Milivoja Katnića - tog jutra ušla u Crnu Goru preko graničnog prelaza Božaj. Nakon prvih hapšenja srpskih državljana, petočlana ekipa u kojoj je bio Asad napustila je crnogorsku teritoriju. &nbsp; U sklopu istrage o pokušaju terorizma Katnić i Čađenović su pokušali da Asada nagovore na svjedočenje, ali do saslušanja na kraju nije došlo jer se američki državljanin pozvao na Peti amandman Ustava SAD. U američkom zakonodavstvu postoji odredba prema kojoj se osoba pozvana da odgovara pred zakonom može opredjeliliti na ćutanje, ukoliko ona sama, ili njena odbrana misli da je to u njenom najboljem interesu. &nbsp;&nbsp; Korišćenje papira iz takozvane ,,žute koverte” Katnić smatra nezakonito pribavljenim dokazima koji su poslužili Specijalnom državnom tužilaštvu za otvaranje još jedne istrage. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718104_5b73e2fffbdc5bfb902bf095b60ab20b7b89491aec12d77a350e90b02be1b5a8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101718104_5b73e2fffbdc5bfb902bf095b60ab20b7b89491aec12d77a350e90b02be1b5a8" data-rendition-name="original" width="3569" height="2016" loading="lazy" alt="KATNIĆEVE OPTUŽBE: Naslovnica krivične prijave protiv Miloša Šoškića"> <figcaption>KATNIĆEVE OPTUŽBE: Naslovnica krivične prijave protiv Miloša Šoškića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  NEZAKONITO KORIŠĆENJE SPISA &nbsp; -Tužilac Miloš Šoškić je naredio je da mu se ovi službeni spisi ostave, te da se računar koji je koristio Saša Čađenović koji je bio na zaduženje kod tužiteljke Jelene Protić, oduzme i dostavi službeniku tužilaštva Balši Saviću da izvrši pretres ovog računara iako je znao da je sve ovo protivzakonito – piše, između ostalog, u krivičnoj prijavi Milivoja Katnića. &nbsp;&nbsp; Bivši glavni specijalni tužilac navodi da je tužilac Miloš Šoškić 9. decembra 2022. godine sudiji za istrage Višeg suda u Podgorici podnio zahtjev za donošenje naredbe za pretres stana i kancelarije tužioca Saše Čađenovića. &nbsp; Istog dana sudija za istrage usvojio je zahtjev tužioca ali pretres kancelarije, prema mišljenju Katnića, nije urađen u skladu sa zakonom. -Pet paketa službene dokumentacije ostalo je nepopisano, niti je privremeno oduzeto. Nije oduzet ni računar koji je koristio Saša Čađenović. Tužilac Šoškić prekoračio je granice službenog ovlašćenja koje ima u ovom predmetu kao postupajući tužilac i da bi pomogao nepoznatim osobama okupljenim oko Andrije Mandića i Milana Knežević, stvarao je privid da je na zakonit način došao do dokaza protiv Čađenovića i mene u krivičnom predmetu koji se protiv nas sada vodi pred Specijalnim tužilaštvom od 21. januara 2025. godine, a taj je predmet zadužio specijalni tužilac Vukas Radonjić – ističe Katnić u prijavi. DOSTAVA DOKUMENATA ADVOKATIMA &nbsp; U obrazloženju Katnić dalje naglašava da tužilac Šoškić sa jasnom namjerom nije, prilikom pretresa službenih prostorija koje je koristio Čađenović decembra 2022. godine naredio policajcima da oduzmu sve službene spise i računuar. &nbsp; To nije učinio ni kasnije. Šoškić je, prema stavu Katnića, neovlašćeno pregledao službenu dokumentaciju i spise predmeta koje je sačinjavao Čađenović, da bi u spisima navodno pronašao žutu kovertuu kojoj su bila tri lista papira sa pitanjima Džozefu Asadu na našem i engleskom jeziku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718108_1f862caf0770f873b91255a079c4b7565e630a16e653b25d24085f136a2d540d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025101718108_1f862caf0770f873b91255a079c4b7565e630a16e653b25d24085f136a2d540d" data-rendition-name="original" width="4000" height="2418" loading="lazy" alt="HOĆE LI BITI REAKCIJE SDT-A: Posljednja stranaka Katnićeve krivične prijave "> <figcaption>HOĆE LI BITI REAKCIJE SDT-A: Posljednja stranaka Katnićeve krivične prijave(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Nakon ovoga tužilac Šoškić vrši nezapamćenu zloupotrebu, pa u očiglednom dogovoru sa advokatom Mirojem Jovanovićem i Dušanom Radosavljevićem ove dokaze neovlašćeno dostavlja nenadležnom Tužilačkom savjetu. Da je ovo uradio neovlašćeno i protivzakonito, proizilazi iz izjašnjenja glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića – tvrdi Katnić. &nbsp;&nbsp; Prema navodima iz prijave, Katnić smatra da je Šoškić u dogovoru sa advokatima Jovanovićem i Radosavljevićem te dokaze nezakonito dostavio Tužilačkom savjetu. Tu tvrdnju temelji na činjenici da su advokati 21. januara 2022. godine Apelacionom sudu dokaze iste sadržine dostavili kao pritužbu na njegov i rad Čađenovića. ŠOŠKIĆ FALSIFIKOVAO SKAJ PREPISKE?! U prijavi od 7. oktobra Milivoje Katnić optužuje specijalnog tužioca Miloša Šoškića i da je prekoračio granice svog službenog ovlašćenja kada je Skaj komunikacije koje su se obavljale između Radoja Zvicera, Ljuba Milovića, Petra Lazovića i drugih dostavio portalu ,,Libertas” iako je te prepiske morao čuvati kao službenu tajnu. &nbsp; -Komunikacije je uredništvo portala ,,Libertas“ objavljivalo na svojoj elektronskoj stranici u više nastavaka i to danima 03. 05, 16. 05, 28. 07, 05. 09. 2022. godine koje nijesu objavljivane u svom originalnom obliku već u izmijenjenom, kako ih je očigledno izmijenjenog oblika i dostavio tužilac Šoškić – navodi Katnić u prijavi. Nije ovo prva zvanična pritužba Katnića na nezakonito postupanje specijalnog tužioca Šoškića koji bivšeg glavnog tužioca tereti za udruživanje u kriminalnu organizaciju, zajedno sa Zoranom Lazovićem i Sašom Čađenovićem. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718108_a9f6d8c79a89fbf41b5cfd1a12ca2dadb74ea3a9d88a2b00eec6a4077af01de7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025101718108_a9f6d8c79a89fbf41b5cfd1a12ca2dadb74ea3a9d88a2b00eec6a4077af01de7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="PRIJAVE KOJE SDT ZA SADA NE ISPUTIJE: Tabla Specijalnog državnog tužilaštva"> <figcaption>PRIJAVE KOJE SDT ZA SADA NE ISPUTIJE: Tabla Specijalnog državnog tužilaštva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  BROJNE PRIJAVE - BEZ REAKCIJE SDT-A Istini za volu, Čađenović je tek nakon šest mjeseci dodat u grupu koja do tada nije brojila tri člana, što je uslov za postupanje SDT-a po Krivičnom zakoniku. &nbsp; Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru, podnio je maja 2024. godine krivičnu prijavu protv specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog toga što je, kako piše u krivičnoj prijavi, zloupotrijebio službeni položaj, jer nije po službenoj dužnosti gonio sadašnjeg ministra odbrane Dragana Krapovića zbog pranja novca u vrijednosti od više od dva miliona eura. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Do sada se Specijalno državno tužilaštvo nije izjašnjavalo o prijavi protiv Krapovića, ali nema reakcije i na prijavu koja je ranije podnijeta protiv Olivere Injac, prethodne ministarke odbrane Crne Gore, kao i protiv Filipa Adžića, jedno vrijeme koordinatora rada Ministarstva odbrane. &nbsp;Odlukama sadašnjeg i dva bivša ministra odbrane Crne Gore, zaposlenima u Ministarstvu nezakonito je podijeljeno više od 3,2 miliona eura, utvrdila je svojevremno budžetska inspekcija Ministarstva finansija. &nbsp; Uprkos tom nalazu državne institucije, nije zabilježena reakcija SDT-a na čijem je čelu Vladmir Novović. &nbsp;&nbsp; No, protiv Jelene Perović, bivše direktorice ASK-a, Specijalno državno tužilaštvo je samoinicijativno reagovalo i podnijelo krivičnu prijavu zbog navodno nezakonite isplate varijabila od – 60 hiljada eura. &nbsp;&nbsp; Možda i ovi detalji ukazuju kakva će biti sudbina nove krivične prijave protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Katnić: Šoškić je zloupotrijebio položaj i manipulisao ,,žutom kovertom”

Administrator naloga Radosav Vrbica saopštio je na društvenim mrežama da je ponovo dobio poziv da se javi u podgorički Centar bezbjednost, ovog puta zbog prijave poslanice Pokreta Evropa sad (PES) Jelene Nedović povodom njegove objave na Instagramu.
Minulih dana njemu su oduzeti telefon i lap top, a nekoliko dana kasnije, satima je bio u Specijalnom državnom tužilaštvu kako bi prisustvovao pregledanju tih uređaja.
- Opet su me tražila dva policajca, da se javim u Centar bezbjednosti - saopštio je on danas na Fejsbuku.
No, poziv je, kako je naknadno saopštio, uslijedio nešto drugačijim povodom..&nbsp;
- Ovo nijeste očekivali - u pitanju je prijava Jelene Nedović zbog objave na Instagramu - istakao je on.
Kako se može vidjeti sa njegovog naloga na toj mreži, on je prije pet dana 'okačio' fragment razgovora poslanice Evrope sad emitovanog na TV programu, pri čemu je dodao poruku "presmiješno". Nedović je u tom dijelu TV gostovanja govorila o anegdoti vezanoj za proslavu porodične slave.

Radosava Vrbicu opet zvali u CB Podgorica: Jelena Nedović ga prijavila zbog objave na Instagramu

Piše: Stevo Vučinić Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, usvojenog 2011. godine, podnešen je sa zadnjim namjerama – pravna etapa puzajuće aneksije koja prijeti Crnoj Gori. Kao jedna od ključnih izmjena, ističe se brisanje termina „nasilna“, koji se odnosi na formulaciju o aneksiji iz 1918. godine. Brisanjem termina „nasilna“ stvaraju se pravne pretpostavke da se imovina dinastije Karađorđevića u Crnoj Gori, koju su već tražili, povrati u njihovo vlasništvo – dvorac Miločer i kuće na Cetinju i Rijeci Crnojevića. I to je jedini smisao predloženih izmjena. U prijedlogu citiranoga Zakona piše, termin „nasilna aneksija“, nosi duplo značenje. Jer, sama riječ aneksija podrazumijeva prisilu ili nasilje, pa ga smatraju „suvišnim“. Naravno, da pojam aneksija ne nosi duplo značenje, već je vrlo jednoznačan – aneksija bez upotrebe oružane sile i posijedanja teritorije okupacionim sredstvima. Primjer je nenasilna aneksija Bosne i Hercegovine 1909. godine. Bila je rezultat političkih kalkulacija, operacionalizovana diplomatskim dogovorom Rusije i Austrougarske. Austrougarska je u Bosni i Hercegovini već imala vojnu i administrativnu kontrolu od 1878. godine. Pa nije bilo potrebe da se akt formalizovanja aneksije sprovodi nasiljem, sem što je izazvala političku krizu u zemlji. Zato je nužno da se u crnogorskom slučaju koristi termin „nasilna“. <h2>IMOVINA STEČENA PLJAČKOM</h2> Jer, on implicira da je izvršena upotrebom oružane sile i podrazumijeva da je Crna Gora prvo oružanim putem nasilo okupirana, a onda anektirana. Iz takvoga reda stvari, po međunarodnom pravu slijedi, da lica koja oličavaju okupacioni poredak i njegovi nasljednici, dakle, Karađorđevići, ne mogu da polažu pravo na nasljeđe na teritoriji Crne Gore koju su svojevremeno okupirali. Inače, ukoliko se ta imovina vrati u vlasništvo Karađorđevićima, a intencija predoženoga Zakona usmerena je u tom pravcu, i u stvarnom i u simboličnom smislu, Crna Gora će biti okupirana teritorija. A onda, po drugi put, slijedi stvarna aneksija. Tih posljedica treba da budu svjesne sve crnogorske opozicione partije, ako se uopšte mogu častiti pridjevom crnogorske. Zato se moraju oduprijeti izmjeni Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš iz 2011. godine U daljem tekstu ćemo izložiti osnov sticanja imovine dinastije Karađorđevića u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i imovinu u Crnoj Gori. Jedan od najvećih jugoslovenskih pravnika, Milan Bartoš, nakon Drugoga svjetskoga rata napisao je knjigu kojom je opisao način sticanja bogatstva dinastije Karađorđević. Zaključio je: „Nasilje, bahatost i razmere korupcije i pljačke kraljevske kuće u Jugoslaviji zaista moraju da zaprepaste svakog racionalnog čoveka. Usuđujem se da tvrdim da ni pre ni kasnije pljačka naroda nije bila tako brutalna i tako širokih razmera, koja mu je pribavila imovinu stečenu u međuratnom periodu, na krajnje sporan i kolosalno nemoralan način“. Svojevremeni zahtjev potomaka dinastije Karađorđevića, da im se vrati imovina koju su pośedovali u Crnoj Gori do 8. marta 1947. godine (vila Miločer s parkom i kuće na Cetinju i Rijeci Crnojevića), koja im je odlukom Narodne skupšine FNRJ oduzeta, je neosnovan. Pripadala je porodici, koja je svoje bogatstvo stekla zloupotrebom moći, korupcijom i pljačkom, za čije je ime vezana propast Crne Gore 1918. godine, s nesagledivim posljedicama i štetama koje još nijesu obračunate. Najteže posljedice bile su: građanski rat s velikim žrtvama i mnogo popaljenih domova, opšte zaostajanje zemlje u obrazovnom, kulturnom i privrednom smislu, bespoštedna pljačka svih crnogorskih resursa, jezička, kulturna i politička denacionalizacija stanovništva i njegovo masovno iseljavanje, s ciljem da se zemlja liši Crnogoraca, a oni posluže kao ratnički elemenat u graničnom pojasu. Što se tiče međuratnih investicija u Crnoj Gori, eksponenti dinastije Karađorđevića investirali su u izgradnju puta od Peći do Andrijevice, puta od Pljevalja do Žabljaka i mosta na Tari, pred Drugi svjetski rat izgradili su prugu za vojne potrebe od Nikšića do Bileće, izgradili su zgrade opštine i „Banske stanove“ u Cetinju, u Podgorici zgrade Finansijske direkcije (današnja Opština) i Direkcija carina (Privredni sud i MONSTAST), banovinski hotel „Jadran“ u Ulcinju, oko 100 žandarmerijskih stanica, podigli su spomenik kralju Aleksandru na Cetinju, porušili Njegoševu kapelu na Lovćenu i u blizini nje sagradili kapelu Karađorđevića. <h2>BOGATSTVO KRALJA ALKESANDRA</h2> Za desetak poslijeratnih godina, nasljednik kralja Petra, koji nije raspolagao imovinom, stasao je u jednoga od najbogatijih evropskih monarha. Korupcijom i zloupotrebom vlasti i moći, naveo je korumpiranu administraciju, zaštićenu njegovim autokratskim autoritetom, da mu izgradi ili pokloni dvorce, lovišta i imanja, neka s vinogradima, poljoprivrednim dobrima i šumama: - Dvorac na Bledu otkupila je država od princa Vindišgerca, opremila i poklonila kralju Aleksandru. Vojska ga je održavala, a država snosila troškove i izdatke. - Dvorac u Han Pijesku mu je poklonila država, koja ga je i održavala na račun budžeta. - Dvorac u Zagrebu, na Tuškancu, kupila je zagrebačka opština i poklonila ga kralju. Održavan je iz državnoga budžeta. - Dvorac nadvojvode Fridriha u Belju mu je kupilo i poklonilo Ministarstvo finansija. - Dvorac s 500 hektara vinograda i zemljišta u Demir-kapiji kupljen je iz državnoga budžeta. Održavale su ga mjesne vlasti. - Lovište u Moroviću, od Petrovaradinske opštine, kupila je država, i njegovo održavanje stavila na državni budžet. - Bijeli dvor je malim dijelom finasiran iz kraljevog dužeta, a većim iz državnoga. - Ljetnjikovac u Miločeru sagrađen je na zemljištu koje je kupila država, manjim dijelom o trošku dinastije, a većim, iz budžeta i upotrebom vojne inžinjerije. Projektant nije uspio da naplati projekat i nadzor radova. Za održavanje svih ovih dvoraca, poljoprivrednih dobara i lovišta na račun države plaćani su upravnici dvorske ekonomije, njihovi pomoćnici, lovočuvari, inspektori, upravnici dvorskih šuma, administracija i posluga. Za vrijeme šestojanuarske diktature, dvojica njegovih prijatelja dobili su pravo istraživanja rudnika zlata u Neresnici, koji je nakon atentata u Marseju, na volšeban način preveden u ostavinsku masu kralja Aleksandra, i uprava kraljevskih dobara je preuzela njegovo vođenje, kao kraljevog dobra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018111044_2f34ccf9b19704246e38df388bb05464d8e7039392bb1f42ba5f427ea9b0eb01.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251018111044_2f34ccf9b19704246e38df388bb05464d8e7039392bb1f42ba5f427ea9b0eb01" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Aleksandar Karađorđević"> </figure>  <h2>ŠPEKULACIJAMA DO DOBITI</h2> Kralj po zakonu nije plaćao porez, što je on vješto koristio, otvarajući preduzeća za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda. Ta preduzeća, kao kraljevo dobro, bila su oslobođena poreza, i proizvodi s njih jeftiniji i konkurentniji. Tako je Uprava dvora prodavala velike količine namirnica s deklaracijom za potrebe „dvora njegovog veličanstva“, oslobođene trošarine. Prodaju su vršili vojnici kraljeve garde. Svo dvorsko osoblje, plaćano je s budžeta. Špekulacijama na pariškoj berzi sa akcijama orjentalne željeznice, u iznosu od 300 miliona franaka, koje su plaćane u punom iznosu iako su prodavane za 20 do 25% od nominale, omogućile su, preko Ministarstva finansija, da kralj Aleksandar zaradi oko 240 miliona franaka za pola godine. Pokušaj rješavanja te afere, uzrokovao je raspuštanje narodne Skupštine. Kralj je špekulisao s obveznicama ratne štete, koje su on i neki ministri otkupili od naroda za iznos od 10% od nominalne vrijednosti. A onda su, po dogovoru, banke počele da kupuju te obveznice, čija je vrijednost skočila, i svakodnevno je skakala, dok se sve nijesu našle u rukama banaka i Poštanske štedionice. Za te namjene banke su se kreditno zaduživale kod Narodne banke. Na toj razlici, između cijene po kojima su kupljene i prodate, kralj i neki ministri zaradili su oko 600 miliona dinara. Nakon osnivanja Narodne banke, ministar finansija pozvao je banke koje su je osnovale, da kralju ustupe određenu vrijednost akcija koje su imale u njoj. Tako je kralj postao veliki akcionar Narodne banke i bio jedan od monopolista na njene prihode. Ta banka je imala monopol na emisiju novca i njena politika je kontrolisala tržište kapitala, finasirajući favorizovana preduzeća. Ovim pobrojanim primjerima nije iscrpljena lista špekulacija, kojima se kralj Aleksandar koristio, radi sticanja nezakonite dobiti. Ta imovina stečena je na nezakonit način, i ne može se prevesti u zakonito nasljeđe. A da se istovremeno ne pokrene postupak za utvrđivanje razmjera štete nastale aneksijom Crne Gore Srbiji i račun ispostavi nadležnim adresama u Srbiji, uključujući i potomke dinastije Karađorđevića, kao nasljednika kraljeva Petra i Aleksandra, koji su za nju odgovorni i objektivno i subjektivno. I ovih činjenica treba da budu svjesne crnogorske opozicione partije, ako im je uopšte stalo do Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018111048_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251018111048_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Skupština"> <figcaption>IZMJENE ZAKONA INICIRALA DVOJICA POSLANIKA PES-A: Skupština Crne Gore</figcaption> </figure>

Tag: sanacija