<p>U Crnoj Gori gotovo 100 pacijenata, među njima i djeca, čeka na šansu za novi početak i transplantaciju. Ministarstvo zdravlja pokrenulo je, u okviru kampanje "Potpis za život! Donorska kartica - kartica sa najvećom vrijednošću", seriju aktivnosti sa ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti doniranja organa.</p> <p>Vršiteljka dužnosti Klinike za neurologiju dr <b>Sandra Vujović </b>kazala je u emisiji E uživo na Televiziji E da je transplantacija najveći čin altruizma, kao i najveći domet medicine. U Crnoj Gori je, kako podsjeća, ovu inicijativu 2006. pokrenula prof. dr <b>Marina Ratković</b>.</p> <p>- Kada govorimo o transplantacijama govorimo o transplantacijama sa živih donora i govorimo o kadaveričnim transplantacijama, odnosno transplantacijama sa pacijenata koji su moždano mrtvi. Kadaverični donore smo imali 2012. i 2013. godine za naše pacijente. Ova kampanja Ministarstva zdravlja odnosi se na potpisivanje donorskih kartica i dominantno je vezana za kadaveričnu transplantaciju - objasnila je Vujović.&nbsp;</p> <p>Transplantacija je, kako ističe, veliki čin, veliki domet medicine, ali veliki individualni čin kako za porodicu pacijenta koji daju dozvolu za pojedinačnog pacijenta.</p> <p>- Ali i šansa za život pacijenata koji čekaju, a kod nas je veliki broj pacijenata koji to čekaju - rekla je Vujović.</p> <h2>Sekulić: Nijesmo približili važnost značaja davanja organa</h2> <p>Doktorica <b>Olivera Sekulić</b>, gastroenterohepatolog, smatra da je bilo kontinuiteta, svijest bi bila drugačija i ne bi bila situacija da Crna Gora kao država nema organa.</p> <p>Zato je, kako ističe, važna kontinuiranost u informisanju i približavanje tog problema populaciji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052708054_1177285c5016ae9179422c1fc35162b9241af8b163d270d766042bc48afd2b0f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052708054_1177285c5016ae9179422c1fc35162b9241af8b163d270d766042bc48afd2b0f" data-rendition-name="original" width="1057" height="602" loading="lazy" alt="Olivera Sekulić"> <figcaption>Olivera Sekulić<span>(Photo: TV E/Youtube)</span></figcaption> </figure>  <p>- Mali je broj ljudi koji su spremni da budu donori. To jeste problem u našem društvu, jer nijesu sve sredine iste. Postoji različita zastupljenost i u Evropi, a prednjače Hrvatska i Španija i to su zemlje koje imaju veliki broj onih pacijenata koji su kadaveri, veliki broj potencijalnih davaoca. Nijesu sve zemlje u Evropi iste, nije sve tako ni u Americi. Mi svo ovo vrijeme imamo mali broj, prije svega mislim da je to nepoznanica, neupućenost, strah, nepoznavanje i mislim da smo svi pomalo krivi, jer u stvari populaciji nijesmo približili važnost značaja davanja organa i tome ko je u stvari potencijalni donor - zaključila je Sekulić.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsFX5S18da_0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vujović: Transplantacija šansa za život, kod nas veliki broj pacijenata koji na to čekaju

<p>Pozorišni savjet Gradskog pozorišta Podgorica donio je odluku o određivanju dramaturškinje <b>Sandre Vujović </b>za vršiteljku dužnosti direktorice ove ustanove do izbora direktora, a najduže šest mjeseci od dana imenovanja.</p>
<p>Vujović će na toj funkciji zamijeniti dosadašnju vršiteljku dužnosti direktorice glumicu i producentkinju<b> Ivonu Čović Jaćimović</b>, kojoj je istekao mandat.</p>
<p>- Ovo je za mene čast koja nudi veliku, ali lijepu odgovornost, posebno jer lično izuzetno poštujem Gradsko pozorište još od najranijeg djetinjstva. U narednom periodu posvetiću se odgovornom vođenju, strateškom razvoju i stvaranju uslova za dalji umjetnički i organizacioni napredak - poručila je Vujović.</p>
<p>Kako je naglasila, pred Gradskim su dva ključna trenutka – preseljenje u novu, savremenu zgradu i obilježavanje 75 godina postojanja pozorišta.</p>
<p>- Ovi događaji predstavljaju prekretnicu i priliku da dodatno osnažimo pozorište kao prostor slobodne misli, vrhunske umjetnosti i otvorenog dijaloga. Radujem se saradnji sa predanim timom i vjerujem da ćemo zajednički ostvariti ambiciozne ciljeve i još snažnije se povezati s publikom, umjetnicima i zajednicom - kazala je Vujović.</p>
<p>Čović- Jaćimović, koja je u prethodnih godinu dana obavljala funkciju vršiteljke dužnosti direktorice, istakla je da vjerujem da će nova direktorica uspješno upravljati vodećom institucijom kulture dlavnog grada.</p>
<p>- Do kraja ove godine, naše pozorište biće domaćin prvog međunarodnog Festivala pozorišne režije „Jagoš Marković", što je najveći umjetnički poduhvat u istoriji našeg teatra. Ponosna sam što je tokom moga v.d. mandata utemeljen festival našeg pozorišta. Tokom ove godine, novu Upravu pozorišta, očekuju i obimne pripreme za preseljenje u novu zgradu. Navedeni i ostali ciljevi koji se nalaze pred pozorištem, zahtijevaju punu posvećenost svih u kolektivu - kazala je Čović-Jaćimović.</p>
<p>Uvjerena je, kaže, da će nova direktorica u saradnji sa Pozorišnim savjetom uspješno oblikovati buduće umjetničke i poslovne ciljeve našeg teatra.</p>
<p>Savjet JU „Gradsko pozorište“ Podgorica donio je i Odluku o izboru Sandre Vujović za direktoricu ove ustanove na mandat od četiri godine. Konačnu riječ o tom imenovanju daće Skupština Glavnog grada na narednoj sjednici, u skladu sa zakonskom procedurom.</p>

1084x550

Vujović: Pred Gradskim su dva ključna trenutka – preseljenje u novu zgradu i obilježavanje 75 godina pozorišta

<p>Sandra Vujović izabrana je za direktoricu Gradskog pozorišta Podgorica sa tri glasa „za“.</p>
<p>Javni konkurs za izbor direktora JU „Gradsko pozorište“ Podgorica objavljen je 24. februara 2025. godine, a pored Vujović su se kandidovali Vojislav Vojo Kaluđerović i Iva Čukić Šoškić.</p>
<p>U Gradskom pozorištu su poručili da su nijanse odlučivale u izboru.</p>
<p>- Imajući u vidu da su sva tri kandidata dostavila blagovremenu i potpunu dokumentaciju, te da ispunjavaju propisane uslove, nakon obavljenih intervjua sa svim kandidatima ponaosob, komisija je konstatovala da svi kandidati imaju respektabilne biografije i radno iskustvo, da su priloženi programi rada i razvoja Pozorišta za mandatni period impozantni, te da nije bilo lako donijeti konačnu odluku, s obzirom na to da su nijanse odlučivale - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Konkursom su bili definisani opšti uslovi i posebni uslovi utvrđeni Statutom JU „Gradsko pozorište“ Podgorica: &nbsp;- VSS društvenog smjera i VSS iz oblasti humanističkih nauka.</p>
<p>- Kandidati/kinje za direktora/icu dužni/e su dostaviti plan i program rada i razvoja Gradskog pozorišta za mandatni period, koji obavezno sadrži finansijski i kadrovski plan ostvarivanja predloženog programa i biografiju (CV), kvalifikacija visokog obrazovanja u obimu od najmanje 240 kredita CSPK-a, VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, fakultet iz oblasti društvenih ili humanističkih nauka; - najmanje osam godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima u odnosu na poslove radnog mjesta za koje je objavljen konkurs, a od toga najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja; - posjedovanje radnih, stručnih i organizatorskih sposobnosti - istakli su u Gradskom pozorištu.</p>
<p>Prijave su, kako su kazali, razmatrane nakon isteka roka od 21 dan, kako bi se izbjeglo moguće favorizovanje, pa je tako 2. aprila izvršen uvid u pristigle prijave.</p>

Sandra Vujović izabrana za direktoricu Gradskog pozorišta Podgorica

<p>Ideju da pokrene Internacionalni festival Jagoš Marković u potpunosti podržavam, to je najmanje što mi, kako društvo možemo da uradimo da bi se odužili velikom reditelju - kazala je za jutarnji program "Budilnik", na Televiziji E, dramska književnica i rediteljka<b> Sandra Vujović</b>.</p>
<p>Gradsko pozorište je odlučilo &nbsp;da istupi iz Festivala Ruta, a sagovornica Budilnika kaže da sudeći iz saopštenja, &nbsp;koje je uputilo to pozorište, da bi ona donijela sličnu ili istu odluku, kako kaže, da je na mjestu direktorice Gradskog pozorišta.</p>
<p>- Bila sam iznenađena kad sam shvatila o kojoj količini novca na godišnjem nivou se radi, pričamo o nekoj cifri od, otprilike, 100.000 eura. Kao neko ko se bavi pozorišnom produkcijom na nezavisnoj sceni mogu da kažem da je to jedan ozbiljan novac sa kojim je moguće uraditi &nbsp;nekoliko predstava, ili čak, kao što to planira Gradsko pozorište, pokrenuti Festival. Ideju da pokrene Internacionalni festival Jagoš Marković u potpunosti podržavam, to je najmanje što mi, kako društvo možemo da uradimo da bi se odužili velikom reditelju - rekla je Vujović.</p>
<p>Za umjetnike je važno da imaju interakciju i kulturnu razmjenu na međunarodnom nivou, cijeni Vujović, a naročito sa zemljama regiona, jer to doprinosi poboljšanju rada umjetnika.</p>
<p>Ruta je odličan festival, poručuje Vujović, &nbsp;i to se ne može osporiti, ali, dodaje ona, očigledno je da došlo do nekih organizacionih promjena koje nijesu interes, kako kaže, Gradskog pozorišta.</p>
<p>- Do sada su predstave Gradskog pozorišta bile itekako reprezentativne. Ali, možete imati potpuno praznu scenu, a na njoj odličnu predstavu, što znači da su scenografija i kostim samo jedan segment pozorišne predstave. U svakom slučaju svjesni smo da je to ozbiljna svota novca, a ja poznajući kolege iz Gradskog pozorišta, znajući sve njihove prethodne projekte, iskreno vjerujem da nas neće iznevjeriti i razočarati, da su donijeli ispravnu odluku, koja je dobra po njihovo buduće poslovanje, da opravdati, kao što su uvijek do sad opravdavali, povjerenje svoje publike, i da ćemo uskoro gledati nove uspješne projekte - naglasila je Vujović.</p>
<p>Oprečna su mišljenja u vezi istupanja Gradskog pozorišta iz Ruta festivala, a odlično je čuti suprotstavljena mišljenja, poručuje Vujović, jer je dobro da u javnom diskursu neka tema iz kulture bude u centru pažnje.</p>
<p>Poznata po tome da je oštra kritičarka, kaže sagovornica "Budilnika", i da svoje stavove iznosi u javnosti, međutim, po njenom mišljenju, nekad se mora upoznati sa svim činjenicama, pa tek onda, ističe ona, formirati stavove.</p>
<p>- Kritika uvijek mora biti konstruktivna, u ovom slučaju, sudeći po onome što smo mogli da saznamo iz javnih obraćanja Gradskog pozorišta, činjenica je da su donijeli jednu logičnu odluku. S druge strane, mene raduje što je opet jedna kulturna tema u žiži javnosti. Evo, možemo da čujemo razne stavove, razna mišljenja, ali na kraju, ipak, nije se zahvalno miješati u uređivačku politiku jedne kulturne ustanove, oni, ipak, najbolje znaju šta je dobro za njihov kolektiv i za njihov razvojni plan - zaključila je Vujović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvffbrJX45OQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Logična odluka Gradskog pozorišta da istupi iz Ruta festivala

<p>Prvi edukativni kamp za odrasle sa dijabetesom tip 1 u Crnoj Gori, u organizaciji NVU Dijabetes Ekipa Dob, okupio je ljude koji dijele iste brige, ali i istu snagu da se suoče sa svakodnevnim izazovima. Tokom trodnevnog druženja u Kolašinu, polaznici su prošli kroz niz praktičnih radionica i stručnih predavanja, ali i izgradili snažan osjećaj zajedništva koji predstavlja srž ovog jedinstvenog kampa.</p> <p><b>Lejla Martinović Puzović,</b> predsjednica Udruženja Dijabetes Ekipa DOB, osnovanog početkom 2023. godine, ističe da su već od prvih aktivnosti jasno definisali svoju misiju – poboljšanje kvaliteta života odraslih osoba sa dijabetesom tip 1 u Crnoj Goi. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124141136_5b03a101959b4e5a405f29107977367fe3574f4f70c7aa4b49a85cd7ff79025f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251124141136_5b03a101959b4e5a405f29107977367fe3574f4f70c7aa4b49a85cd7ff79025f" data-rendition-name="original" width="3577" height="2385" loading="lazy" alt="Sa kampa u Kolašinu"><figcaption>Sa kampa u Kolašinu<span>(Photo: NVU Dijabetes Ekipa Dob)</span></figcaption></figure>  <p>- Tokom ovog kampa učenici su učili konkretne vještine – od brojanja ugljenih hidrata, preko upravljanja terapijom, do suočavanja sa svakodnevnim izazovima. Kamp je pokazao da edukacija može biti inspirativna, da zajedništvo može biti ljekovito i da je podrška najvažniji dio života sa dijabetesom. Tokom tri dana učesnici su učili, dijelili, smijali se i gradili zajednicu kakvu Crna Gora do sada nije imala. Ovaj kamp je tek početak – početak jedne priče koja raste, mijenja percepcije i ohrabruje sve koji žive sa dijabetesom tip 1 da budu hrabri, informisani i povezani - istakla je Martinović Puzović.</p> <p>Za <b>Aleksandru Panduricu,</b> koja 20 godina ima dijabetes, učešće na kampu bilo je, kako ističe, jedinstveno i dragocjeno iskustvo. </p> <p>- Kroz sjajna predavanja i praktične radionice naučila sam mnogo o važnosti pravilnog brojanja ugljenih hidrata i boljem upravljanju dijabetesom u svakodnevnom životu. Međutim, ono što je ostavilo poseban trag jesu ljudi. Upoznala sam učesnike koji prolaze kroz iste izazove i borbe, koji razumiju svaku dilemu, svaku sitnicu koja nekad drugima djeluje nebitno. Osjećaj zajedništva, podrške i pripadanja bio je neprocjenjiv. Razgovori, razmjena iskustava i iskrena empatija dali su mi novu snagu i motivaciju - navela je Pandurica. </p> <p>Posebno je istakla nesebičnu pomoć koju je tokom kampa pružio <b>Emir Muzurović</b>, specijalista interne medicine, subspecijalista endokrinologije.</p> <p>- On je neiscrpni izvor znanja, strpljenja i razumijevanja. Način na koji je nesebično dijelio svoje iskustvo i znanje sa nama ostavio je snažan utisak i dodatno osnažio sve nas. Veliku zahvalnost dugujemo Lejli, čija je inicijativa omogućila da se ovaj kamp uopšte održi. Njena posvećenost i nesebičnost zaista inspirišu - kazala je Aleksandra Pandurica.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124141136_20fd42060319b58fb60c4abeaa5a7c5fb7d5721c66d9fdc1bd0f8be578381efd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251124141136_20fd42060319b58fb60c4abeaa5a7c5fb7d5721c66d9fdc1bd0f8be578381efd" data-rendition-name="original" width="5221" height="3481" loading="lazy" alt="Sa kampa u Kolašinu"><figcaption>Sa kampa u Kolašinu<span>(Photo: NVU Dijabetes Ekipa Dob)</span></figcaption></figure>  <p>I za <b>Almiru Čoković</b> kamp je bio više od edukacije.</p> <p>- Bilo je to vrijeme druženja, učenja, smijeha i podrške. Vratila sam se kući bogatija za nova znanja, ali još više za nova prijateljstva i osjećaj da nisam sama u ovoj borbi. Kamp mi je donio pozitivnu energiju, ohrabrenje i inspiraciju da nastavim dalje, jača i sigurnija - istakla je Čoković.</p> <p>Da osobe sa dijabetesom osjete slobodu bez etiketa i pritiska, ali i steknu nova znanja, pomogao je stručni kadar ovog kampaa.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124141136_6f25d45ddd6f6772c1ef61f0468df7aa0e6e8ac59e8c02e76d3cb830b4a029ef.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251124141136_6f25d45ddd6f6772c1ef61f0468df7aa0e6e8ac59e8c02e76d3cb830b4a029ef" data-rendition-name="original" width="5701" height="3801" loading="lazy" alt="Sa kampa u Kolašinu"><figcaption>Sa kampa u Kolašinu<span>(Photo: NVU Dijabetes Ekipa Dob)</span></figcaption></figure>  <p>- Posebnu vrijednost kampu dali su vrhunski stručnjaci dr<b> Emir Muzurović</b>, specijalista interne medicine, subspecijalista endokrinologije i <b>Romina Ličina</b>, nutricionistkinja iz Italije. Njihova stručnost, ljudskost i posvećenost pacijentima su neprocjenjivi. Posebnu zahvalnost dugujemo sponzorima i partnerima ovog kampa- Profesional Medic, Marlo Medic, Farmont MP, Glosarij, Urion, Prva banka Crne Gore-osnovana 1901.godine, Zdravstvena ustanova Dom zdravlja Kolašin, Opština Kolašin, Eagle hills Montenegro, Merkator Montenegro , Osmi red D i Novo Nordisk - Pharma Operations A/S Danska –predstavništvo Crna Gora, bez kojih ovaj kamp ne bi mogao biti organizovan - dodala je Martinović Puzović.</p> <p>Udruženje Dijabetes Ekipa DOB najavljuje da će i ubuduće biti dom edukacije, podrške i inovacija jer, kakao su poručili, svako zaslužuje kvalitetan i ispunjen život, bez obzira na dijabetes.</p>

Kamp koji je izgradio mostove podrške među odraslima sa dijabetesom tip 1 u Crnoj Gori

<p>Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Nikšiću donijelo je rješenje o zadržavanju i podnijelo predlog za određivanje pritvora <b>V. K.</b> i<b> M. Ž.</b> zbog osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.</p>
<p>&nbsp;Iz ODT-a su saopštili da se osnovano sumnja da je V.K. zlostavljala svog supruga - osobu sa invaliditetom, i prema njemu postupala na način koji vrijeđa ljudsko dostojanstvo.</p>
<p>&nbsp;M. Ž. je, kako je objavljeno na sajtu ODT-a, osumnjičen da je, u prisustvu djeteta, prijetio svojoj supruzi, čime je ugrozio njenu sigurnost.</p>
<p>&nbsp;Iz nikšićkog ODT-a su rekli da je rješenje o zadržavanju V. K. i M. Ž. tužilac donio nakon saslušanja osumnjičenih.</p>

Predložen pritvor osumnjičenima za nasilje u porodici

<p>Naporan, ali izuzetno uspješan vikend je iza nas - saopštili su iz Džudo kluba "Fighter" na društvenoj mreži Instagram.</p>
<p>- Naša Sejla je na turniru u Solunu pokazala izvanredan karakter i borbenost. Nakon uvodnog poraza od veoma kvalitetne protivnice iz Gruzije, Sejla je morala do medalje dužim putem i napravila sjajnu seriju pobjeda. Redom je savladala predstavnice Mađarske, Srbije, Slovačke, a u meču za bronzu bila je bolja i od takmičarke iz Litvanije. Pet izuzetno teških mečeva, ali ogromna volja i želja donijele su zasluženu medalju. Rad se na kraju uvijek isplati - ističu o objavi.</p>
<p>Dok se Sejla borila u Solunu, u Podgorici su bili posvećeni uspješnoj organizaciji Evropskog kupa za juniore - velikog i zahtjevnog događaja na kojem je, kako navode, njihov tim još jednom pokazao profesionalnost i posvećenost.</p>
<p>- Pavle i Vuk ovog puta nijesu ostvarili rezultat kojem smo se nadali, ali to je sastavni dio sporta. Važno je da rade, napreduju i daće sigurno još mnogo razloga za ponos u narednom periodu. Ističemo da su naše sudije Danilo i Stanko odradili odličan posao na tatamiju i uspješno sudili tokom cijelog takmičenja, predstavljajući klub i savez na najbolji način - kazali su iz Džudo kluba Figter.</p>
<p>Poručuju da su ponosni na cijeli tim.</p>
<p>- Idemo dalje još jači - poručili su u objavi na društvenoj mreži Instagram.</p>
<div class="embed-block"><blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/DRadmkUjAxh/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/DRadmkUjAxh/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/DRadmkUjAxh/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Judo Team Fighter (@judoteam.fighter)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script></div>

Džudo tim "Fighter": Izuzetno uspješan vikend iza nas

<p>Tunel Sozina je od početka godine opslužio 3,84 miliona vozila.</p>
<p>Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.</p>
<p>U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.</p>
<p>Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).</p>
<p>Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.&nbsp;</p>

Tunel Sozina opslužio 3,84 miliona vozila

<p>Prava slika današnje Crne Gore je „kulturna“ politika vlasti koju najlakše definišemo riječju postavgustovska. Kriterijumi po kojima se postavljaju čelni ljudi kulturnih ustanova sve su samo ne renomiranost i kompetentnost. Jedini kriterijumi su partijska, vjerska i nacionalna pripadnost. Da ne zaboravimo učešće u opskurantnim (pogledaj rječnik) litijama, retrogradnim manifestacijama svega najprimitivnijeg što Crna Gora može da izbaci. Da je to temelj i ontološko biće postavgustovske vlasti svjedoče namjere da se podižu spomenici lideru tih primitivnih uličnih metanija, koje namjeravaju da podižu širom Crne Gore, kao simbole mržnje prema Crnoj Gori, svemu crnogorskom, „brozomorno-montenegrinskoj ideologiji, koja se temelji na dukljanskoj mitologiji“. Ograđujem se ako nije tačno, ali sam čuo da su se dijelile i potvrde o učešću u litijama, kao buduće ulaznice za avanzovanje. Spomenici jednom popu diljem Crne Gore i jesu najbolja potvrda sunovrata Crne Gore, koja ne podiže spomenike znanju i nauci, već mantijašima i mraku.&nbsp;</p> <p>Biti dio civilizacije podrazumijeva poznavanje prošlosti na osnovu istorijskih artefakata, a ne guslarske mitomanije i popovskih izmišljotina. <b>Aleksandar Solženjicin</b> piše: „Da bi uništio jedan narod, moraš prvo saśeći njegove korijene“. <b>Milan Kundera</b> u „Knjizi ljubavi i zaborava“ piše nešto slično: „... prvi korak k uništenju jednog naroda jeste brisanje njegovog pamćenja … nađi nekoga da napiše nove knjige, proizvede novu kulturu, izmisli novu istoriju. Ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila“.&nbsp;</p> <h2><b>NEDODER NACIJA</b></h2> <p>Nekadašnja slobodarska Crna Gora danas je poprimila kmetski karakter i čeka da joj neko drugi vrati ime i dostojanstvo. Ponavljači, vlasnici lažnih diploma, pridošlice iz raznih crnogorskih i okolnih pripizdina pišu nam istoriju, uče nas jeziku predaka, onima kojima je jezik prepun turcizama smetaju crnogorski italijanizmi, poklanjaju sebi crnogorske nacionalne nagrade za trivijalna i lažna, nepostojeća djela, preuzimaju nam nacionalne institucije praveći od njih seoske domove kulture.</p> <p>Prvi predśednik Crnogorskog centra PEN kluba, profesor <b>Pavle Mijović</b>, kada je uhapšen i ispitivan u zatvoru u Dubrovniku od policije zbog Belvederskih demonstracija 1936. ostavio je zapisano kako mu je policajac koji ga je ispitivao rekao: „Možda se zakon promijeni i dozvolimo rad vaše komunističke stranke, ali, ukoliko i dalje nastavite da se zalažete za crnogorsku naciju sve ćemo vas istrijebiti“. <b>Meša Selimović</b> je napisao da čovjek postaje slobodan svojom odlukom, otporom i nepristajanjem. Pokazalo se, ipak, da je crnogorska nacija nedoder i da kad su se prvi put Crnogorci mogli nacionalno izjasniti na popisu 1948. godine, oni su to masovno uradili.</p> <p>Problem sa bilo kojim identitetom je što se on stalno mora zalivati od strane političkih i društvenih elita. Ako vi to ne činite taj prostor će ispuniti drugi i, što kaže Kundera, ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila. Crnogorski komunisti su se ponašali kao da je vrijeme stalo i da će vječito ostati takvo, da sve imamo u drugoj republici, da zato Crnoj Gori ne trebaju ni fakulteti, ni mediji, ni klinički centri, ni naučne ustanove, niti da je religija bilo kakav faktor u društvu. Padom socijalizma ostavili su Crnu Goru na izvolte uticaju velikopsrpskog nacionalizma i njegovom glavnom promoteru – Crkvi Srbije. Crkva Srbije sve vrijeme radi na tome da svetosavlje bude zajedničku teološka perspektiva crnogorskog društva, a srpski identitet istorijski kontinuitet. Kad se pogledaju podaci od popisa do popisa dobije se mjera njihovog uspjeha kroz period potonjih tri i po decenije. Ili, ako hoćete, pokazuje se inferiornost crnogorskog društva, nedostatak samopoštovanja i provincijalni karakter.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c" data-rendition-name="original" width="1200" height="710" loading="lazy" alt="Biblioteka"> <figcaption>„ESTETIKA“ PORTALA IN4S: Biblioteka „Radosav Ljumović<span></span><span>etv</span></figcaption> </figure>  <h2><b>ZADRUŽNI DOM</b></h2> <p>Po statističkim podacima u Podgorici stanuje bezmalo pola Crne Gore. Za Podgoricu su dvije kulturne institucije uvijek imale veliki značaj, ako ne računamo nacionalno i gradsko pozorište. Biblioteka „Radosav Ljumović“ i KIC. Ako vi na čelo Biblioteke „Radosav Ljumović“ izaberete <b>Slavicu Ilinčić</b>, koja je sama po sebi antiteza kulture i promoter ideologije srpstva i svetosavlja kao temelja Crne Gore, koja je u biblioteku uvela „estetiku“ portala IN4S, a na čelo KIC-a harmonikaša, koji svojim vokalnim interpretacijama zasmijava čitav region, onda ste dvije više nego značajne institucije pretvorili u zadružni dom u Lebanama. I tu nema nikakve slučajnosti. Ideja i jeste da se sve institucije Crne Gore prilagode „estetici“ braće Mićović, Metodija i Krnje Jele, da se sroza na nivo najseljačkije pučke zabave najprimitivnijeg soja u Crnoj Gori, koji buja iz godine u godinu. Pa nama „Zavetnica“ vodi Filmski centar Crne Gore, zaboga?&nbsp;</p> <p>A onda nam Raonikije, tri puta sudski osporavani direktor RTCG, na mala vrata uvodi kampanju kako od malih mogu indoktrinirati buduće generacije ideologijom svetosavlja, srpske Sparte i junaštvom <b>Pavla Đurišića</b>. Pa još doveo svetosavskog stručnjaka za satanizam sa nesretnog Pravnog fakulteta. I to onaj isti Raonikije koji mi onako sa prosvijećenih visina održa lekciju da je on učinio više za demokratiju u Crnoj Gori i od mene i od Mila i od Ranka i čitave tadašnje vlasti. Biće da je u međuvremenu evoluirao od liberala i demokrate u protođakona Javnog servisa, jer je evolucija kod Crnogoraca postala nacionalni sport. Što reče onaj na televiziji „ja kad mi treba kažem da sam Srbin, a kad mi treba Crnogorac“! Eto, dotle smo stigli, sve se udarajući u junačke grudi, dičeći se sopstvenom junaštvu i čojstvu u prošlosti.</p> <h2>&nbsp;<b>PRODANE DUŠE</b></h2> <p>Pošto ni mnogo veće države ne mogu izdržati toliki broj prodanih duša, riješio sam svaki put da poklonim po koju crticu iz istorije, nakon što sam predočio da su nam preci ginuli na Mojkovcu nizašto, jer nije bilo više nijednog Srbina kojem bi čuvali odstupnicu, već im je smješteno iz razloga koje napisa komandant Glavnog štaba crnogorske vojske, srpski pukovnik <b>Petar Pešić</b>, u beogradskoj „Pravdi“ od 9. maja 1925. godine: „Odnosno tvrđenje mojih kritičara, da sam savetovao pokojnom Kralju Nikoli da zaključi mir sa Austrijom, napominjem, da sam izneo u 'Ratniku' celu istoriju tog pitanja i nemam potrebe da ga ponovo izlažem. Sem toga nalazim da bi to bilo izlišno, jer su oni suviše slabi da shvate vojno-politička pitanja toga obima. Ali moram im postaviti ovo pitanje: jesu li ma kad razmišljali o tome, kakava bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da je na Solunskom frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola?“ Ponavljaću vam ovo sve dok ne shvati i posljednja fukara kakve su namjere bile prema Crnoj Gori!</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Petar Pešić tekst u „Pravdi“<span></span><span>etv</span></figcaption> </figure>  <p>Ne znam znate li ko je <b>Jovan Đonović</b>? On je uz <b>Marka Dakovića</b> jedan od najogorčenijih protivnika kralja Nikole od beogradskih studenata iz Crne Gore, učesnik u organizaciji više atentata na knjaza/kralja Nikolu. E pa taj Jovan Đonović piše, takođe u „Pravdi“: „On, koji misli, da nije Kralj Nikola uputio depešu Franji Josifu ne bi se kompromitovao u očima saveznika i svog naroda, da bi izveo nešto vojske i postavio je na Solunski Front i najzad sa njom ušao u Crnu Goru, - morao je, prirodno, utrošiti prilično vremena i spremiti dosta činjenica da se to desi. Idući za njegovim pisanjem ulazimo u njegovu misao, da je jedinstvo Crne Gore i Srbije bilo moguće: ako Kralj Nikola osramoti Crnu Goru predajom vojske, a sebe uprlja izdajstvom“. Čak je i on shvatio na koji način se jedino moglo izvesti „ujedinjenje“, kako ga zovu stručnjaci iz SNP-a, kad piše: „„Zar, onda nije jasno i laiku, da se g. Pešić nije mnogo starao da se ne desi sa crnogorskom vojskom ono, za šta se bojao da se ne dogodi srpskoj“?</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143" data-rendition-name="original" width="530" height="829" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Jovan Đonović tekst u „Pravdi“<span></span><span>etv</span></figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;<b>ODA CRNOGORCIMA</b></h2> <p>Što se tiče Marka Dakovića, po kojem se zove orden koji predśednik Rajo dodjeljuje sopstvenim „velikanima“, on je bio poznat po učešću u atentatima na knjaza/kralja Nikole i po tome što je nakon Podgoričke skupštine ćerao po ulicama građane da pjevaju pjesme srpskom kralju Petru, ukoliko ne bi htjeli ubijao ih hicima iz pištolja. Pravi heroj uz Pavla Đurišića.&nbsp;</p> <p>Malo da se taknemo i francuske štampe, obzirom na sramnu ulogu Francuske u nasilnoj aneksiji Crne Gore. „La Revue Diplomatique“, Pariz, 30. novembra 1919. g. donosi tekst „4.000 Crnogoraca u srpskim zatvorima“: „Konferencija Mira optužuje neprijatelja za zločine, a u isto vrijeme dozvoljava da Srbija iste zločine vrši u Crnoj Gori ... Francuski narod i njegovo javno mnjenje su uz Crnu Goru. Ali, zašto neko u francuskoj vlasti ne uzvikne: Dosta je, prekinite sa davljenjem Crne Gore!? Ako je Francuska prijatelj Srbije, ne mora biti neprijatelj Crne Gore. čast Francuske je u pitanju... Naš je zahtjev: Francuska treba da učini da se Srbija evakuira iz Crne Gore i da Crna Gora bude Crnogoraca. ... Dičite se Crnogorci, jer plemeniti i civilizovani svijet i danas vidi i sa divljenjem i simpatijama prati vašu borbu i podvige protivu nebratske i izdajničke Srbije Karađorđevića, kao što je nekad slavio i divio se djelima vašim i vaših predaka kad se ginulo 'za krst časni i slobodu zlatnu'“.</p> <p>Eh, kao što je nekad ....</p>

KIC mijenja ime u KIČ

<p>„<b>Quod ab initio vitiosum est, non producit effectum</b>“ – zapisali su još starorimski pravnici. Veliki <b>Valtazar Bogišić</b>, tvorac crnogorskog „<b>Opšteg imovinskog zakonika</b>“, jedinog građansko-pravnog propisa na ovim prostorima koji nije prost prevod odgovarajućeg dokumenta neke velike sile, latinsku je sentencu formulisao u svima razumljivo „<b>Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi</b>“.&nbsp;</p>
<p>Grbo se rodio i <b>pokušaj Srbije da ima more</b>. Ako ne računamo situaciju da je prvo more pobeglo od Srbije još mnogo pre njenog nastanka – <b>Panonsko more</b> – naredni pokušaj Srbije da ima more zbio se u vreme <b>cara Dušana</b>. Velika ranosrednjovekovna država obuhvatala je skoro ceo Balkan s odgovarajućom morskom vodom, i bila naseljena mnogim narodima, među kojima su tadašnji Srbi (Raščani) bili među najmalobrojnijim. Ta je država propala posle kratkog trajanja u praksi, ali je ostala da živi u šovinističkim mozgovima velikodržavnih ambicija do danas.</p>
<p>Opet nešto moramo da ne-računamo. Dok je Srbija bila <b>Smederevski sandžak</b> Osmanskog carstva, imala je more. Ne jedno, već nekoliko mora. Ali, ni jedno nije bilo srpsko, već Sultanovo. Kao i Srbi. Pa se to ne računa; najzad, ni jedan nedovoljno slavan period srpske istorije ne sme u istoriji ni da prenoći, kamo li da ostane i da se „računa“.</p>
<p>Tričavih pet vekova kasnije, Srbija je opet pokušala da ima more. Osmansko carstvo se raspadalo, posle samo nešto više od 600 godina postojanja (srpsko je trajalo čak devet godina!), pa je svaka balkanska državica poskočila da otrgne koje parče. Srbija se dokopala <b>Drača</b>, i imala more celih četiri meseca: od kraja novembra 1912, do aprila 1913. &nbsp;</p>
<p>A onda, pet godina kasnije, more se ukazalo kao realna šansa. Formirana je <b>Kraljevina SHS</b>, u koje su Kraljevina Crna Gora (ne baš svojom voljom) i Država Slovenaca, Hrvata i Srba (današnje – skoro - Slovenija, Hrvatska i BiH) unele i more. Ali, avaj: ti koji su uneli more u zajedničku državu držali su da je to ulog jednak srpskim planinama i rekama – dakle, zajednički – dok je za drugu stranu sve to bio zasluženi ratni plen. I tako su Srbi imali more, kao što su imali i sve ostale priznate i nepriznate narode od početka kljakave kraljevine, skoro 22 godine. Ko zna šta bi bilo, da velika tragedija svetskog rata nije rasparčala i tu, unutrašnjim mržnjama i nezadovoljstvom onih koji su bili pasivni subjekti srpskog posedovanja, već nagriženu državu.</p>
<p>Naredni pokušaj da more bude zajedničko takođe se završio katastrofom: Srbima su more „oteli“ oni koji i izlaze na more, i čije je i bilo to more uneto u zajedničku državu, tad <b>bratstvo-jedinstvenu SFRJ</b>. Pokušalo se devedesetih da se spasi što se spasiti može, da se zadrže bar „srpski Dubrovnik“ i „srpska Crna Gora“, sa sve pripadajućom slanom vodom, ali avaj: ni Hrvati ni Crnogorci se s time nikako nisu slagali. Onda je proklete 2006. zakucan poslednji ekser u kovčeg prirodnog hegemonističkog prava Srba: „otcepila“ se Crna Gora.</p>
<p>I upravo je u vreme uspešnog crnogorskog referenduma za obnovu državne nezavisnosti <b>Aleksandar Vučić</b>, tada još revnosni Šešeljev radikal, poručio da je crnogorska nezavisnost samo privremena. Što će reći, i da je period Srbije bez mora privremeno stanje.</p>
<p>Od momenta kada je postao potpredsednik srpske vlade, pa do dana današnjeg, Vučić je pozivao građane Srbije da ne letuju na „hrvatskom moru“. Crnogorsko more nije pominjao, a ovih smo dana saznali i zbog čega.</p>
<p>„<b>Lakše bismo odgovorili da imamo more. Zato nemamo more, zato su odvojili Crnu Goru od Srbije, zato Pašiću nisu dali izlaz na more, iako se borio svim srcem</b>“, rekao je Vučić za nešto što se zove medijem u Srbiji.</p>
<p>Dakle, tradicionalna belosvetska zavera protiv Srbije u svim epohama postojanja Planete je dala efekta. Posle onolikih klipova u točkove, ubacivali su nam i klipove u peraja, a od srpskog naroda je i ta istina skrivana. Eh, da Srbija ima more, gde bi joj kraj bio?&nbsp;</p>
<p>Ne bi bilo ni <b>korupcije</b>, ni rasprodaje prirodnih <b>resursa</b>, ni nerešenih <b>ubistava</b> političkih protivnika; ne bi bilo ni rušenja <b>nadstrešnice</b>, ni izbegavanja <b>odgovornosti</b> za to; ne bi se kršio zakon da bi se omogućilo rušenje „<b>Jugoslavije</b>“ ili „<b>Generalštaba</b>“; ne bi se zidali najveći zagađivači u plodnoj ravnici <b>Vojvodine</b>, dočim bi tamošnji veliki gradovi zasigurno imali <b>pitku vodu</b>; ne bi se noću rušilo u <b>Savamali</b>, ne bi niko tražio dva minuta snimka s <b>naplatne rampe</b>, niko ne bi pitao da li je zaista bio pijan pilot srušenog <b>helikoptera; </b>ne bi kriminalci<b> mleli ljude, </b>ne bi<b> „navijači“ </b>divljali, ne bi maskirane<b> </b>barabe „menjale“<b> policiju u uniformama</b>...&nbsp;</p>
<p>Da ima mora, mislite da bi se osetilo što su nekompetentni duduci i vlasnici pečenjara uništili sistem <b>Elektroprivrede</b> <b>Srbije</b>? Eh, da je mora, ne bi Kinezi u njihovim proizvodnim otrovima zagađenoj <b>Istočnoj Srbiji</b> imali, maltene, svoju državu. Da ima mora, ne bi Kinezi i Rusi iznosili srpsko <b>zlato</b> i druge rude uz simboličnu nadoknadu. Uz more, kako bi Rusi držali <b>špijunski centar u Nišu</b> i kako bi dirigovali srpskim „političarima“ kao pačjom školom? Da ima mora, „<b>Ćacilend</b>“ bi mogao da se baškari i na plaži. Sve to, i još svašta. Samo zbog nemanja mora.</p>
<p>Čak je i onaj <b>kanal Moravom do Egeja</b> ostao negde u brojnim radikalskim planovima kojih je toliko bilo da su, jamačno, neki prosto zaboravljani, a kako bi tek Srbija odgovorila da bar do mora može Moravom. Odgovor bi, ima li mesta sumnji, bio moćan.&nbsp;</p>
<p>I da ne pominjemo <b>Kosovo</b>, tu rak-ranu srpske stvarnosti od Nikolaja Velimirovića naovamo, Kosovo kojeg je Srbija istorijski „imala“ još kraće nego more, ali ga sada zasigurno nema – zato što nema more. Dobro, ima Matiju Bećkovića, i to je nešto.</p>
<p>Na more, koje su im zlikovci uzeli, Srbi, dabome, imaju svako pravo. Kao i na Crnu Goru koja je, kao što je opštepoznato, srpska država, a Crnogorci ne postoje, i svako ko drugačije kaže je Milogorac i kopile iz Titovog Jajca. Poznata je ta doktrina iz „Načertanijem“ zagađenog srpskog uma, koja, opet, postaje sve glasnija kako ovovremena, aktuelna, živuća država Srbija zbog svoje nesposobne i zapadnoazijskim bezbednosnim službama instruisane vlasti doživi kakav politički poraz.</p>
<p>Ruku na srce, imaju Srbi pravo i na grčko more, što zbog Krfa i Soluna, što zbog pokojnog jagodinskog siledžije Palme koji je dobio „srpsko parče“ plaže za „plićak – kolo“ u Paraliji. Muka je, međutim, što je Grčka em daleko, em vojno i politički kudikamo moćnija, pa bi ćar pojeo vajdu. Ne računamo nedavno na društvenim mrežama lansiranu tezu da Srbija, iz nepoznatih razloga, ima pravo na – recimo, autor nije tačno zapamtio - četvrtinu Krita: fantazije u stilu Deretića ipak nisu postale zvanični stav Beograda. Još.</p>
<p>Više je nego zanimljiva ta potreba da se <b>umesto u stvarnosti živi u kompleksima i izmišljenoj istoriji</b> upodobljenoj da opravda svako bivše i buduće nepočinstvo. Nesrećni zbog onog što nemaju i što nije njihovo, zanemaruju ono šta imaju i šta propada jer je tuđe slađe. Ali, to je već stvar one grane medicine koja se bavi psihičkim zdravljem, i, u nekim slučajevima, krivičnog prava.</p>
<p>Ono o čemu može jedan medijski tekst da raspravlja je <b>pitanje niza političkih i ekonomskih neuspeha današnje srbijanske vlasti, koji se maskiraju aktuelizovanjem davno sklonjenih pitanja iz prošlosti ili buđenjem tek zakopanih aveti balkanskih mržnji i sukoba</b>. Nemoć Srbije da se uobroči u sopstveni guber i dvorište, koje u mnogim njenim delovima danas zvrji avetinjski prazno, problem je za komšije koje „imaju more“ ili već nešto što vazda nezasitim radikalima treba. Ali, čini se još više, to je problem za samu Srbiju, koja odbija i izbegava napredak i sreću, jureći rep sopstvenih fantazija i slobodnom rukom pisanih hegemonističkih noćnih polucija.</p>
<p>„<b>Nihil est in intellectu, quod antea non fuerit in sensu</b>“, napisao je odavno <b>Džon Lok</b>. „<b>Nema ničega u intelektu što pre toga nije bilo u čulima</b>“. I možda baš to pokazuje problem s intelektom, ne samo u današnjoj Srbiji već i u nekim drugim državama uspostavljenim na ovom zlosrećnom parčetu Raja – jer im kroz čula nije prošla istina i stvarnost, već frustracijama pogurana izmišljotina, što neverovatnija to za primaoca stvarnija.</p>
<p>Tako i ova priča o moru: mora da prođe kroz čula, kakva-takva, da bi mogla da bude predstavljena kao noćna mora i razlog nekih budućih neuspeha. <b>Ali, noćne more se često završe enurezom. Mislite o tome, Vrhovni komandante.</b></p>

More i noćne more

<p>Sedamdesetogodišnji Božidar Šundić poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se danas, oko 12:15 sati, dogodila u nikšićkoj Župi, saopšteno je nezvanično iz Uprave policije.</p>
<p>Do nesreće je došlo kada je automobil kojim je upravljao Šundić, iz za sada neutvršenih razloga, sletio sa puta.</p>
<p>Kako prenosi RTCG, riječ je o bivšem generalnom direktoru Javnog servisa. Njegovo vozilo nađeno je pored puta u Župi, a kako prenosi taj medij informacije iz policije, pretpostavlja se da je doživio srčani udar tokom vožnje.</p>
<p>U policiji kažu da utvrđuju uzrok nesreće.</p>
<p>Šundić je bio na čelu RTCG od 2018. godine do 2021. godine.&nbsp;</p>
<p>Šundić je bio diplomirani inženjer, dugogodišnji novinar i urednik više crnogorskih medija.&nbsp;</p>

Nikšić: Poginuo bivši generalni direktor RTCG Božidar Šundić

<p>Bosanskohercegovački novinar i televizijski voditelj<b> Adnan Rondić</b> tvrdi da je postojao "Sarajevo safari", snajperski lov na ljude u Sarajevu devedesetih sa kojim se sumnjiči da je povezan i predsjednik Srbije <b>Aleksandar Vučić</b>, te da je sramna činjenica da pred državnim sudom ne postoji nijedna podignuta optužnica za opsadu glavnog grada BiH.</p>
<p>- Duboko vjerujem da je postojalo nešto što se naziva "Sarajevo Safari", ili što bi jedan Sarajlija rekao možda je ispravnije bilo reći "Sarajevo hunting" (Sarajevo lov). Nijesu oni nas samo promatrali i fotografisali kao na safariju, već su nas ubijali. Preživio sam opsadu Sarajeva i ostao sam bez 28 članova porodice, uključujući i moga oca i odlično znam da je ovo što se tvrdi istina i ovo nije prvi put da se pominje "Sarajevo Safari" - rekao je Rondić.</p>
<p>On je napomenuo da državno tužilaštvo nije podiglo nijednu optužnicu za opsadu Sarajeva.</p>
<p>- Imamo četiti haške presude i desetine hiljada dokumenata dokaza. I sam sam dokaz i spreman da svjedočim što su građani Sarajeva proživljavali u te četiri godine krvave opsade. Međuti, Državno tužilaštvo BiH neće, ili ne postoji interes da se stavi tačka barem dijelom na ono što se dešavalo 90-ih i to stvara frustraciju - istakao je Rondić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, "Sarajevo safari" ponovo je otvorila rane, aktualizovala teške dane... Živimo, kako kaže, nedovršeni mir ili zamrznuti konflikt koji ne dozvoljava da se krene dalje.</p>
<p>- Treba se nadati da ćemo daći snage i mehamizme da izađemo iz ovog začaranog kruga. Ne smijemo odustati - poručio je Rondić.</p>
<h2>Vrijeme je za reset</h2>
<p>Komentarišući relativizaciju antifašističkog nasljeđa kao i normalizaciju narativa koji veličaju nacionalističke i klerikalne strukture, Rondić kaže da oni nijesu novi.</p>
<p>- Kroz istoriju su se mijenjali njihovi akteri, komunikacijski kanali putem kojih su dolazili do javnosti, ali oni postoje vjekovima, počev od porodice, baštini ih obrazovni sistem, mediji, crkva, akademska zajednica... Postoje i oni koji na takvu vrstu paradigme ne pristaju, ali bojim se da su društva dominantno sklona takvoj vrsti narativa koji ne pospješuju život u ovom dijelu svijeta - istakao je Rondić.</p>
<p>Podsjetio je na nedavni izliv mržnje bivšeg predsjednika bh. entiteta Republika Srpska <b>Milorada Dodika</b> o muslimanima.</p>
<p>- To nije nešto što mu je tom trenutku palo na pamet. "Niko krupno ko Turčin ne laže" zvuči poznato i te kako i u Crnoj Gori. Riječ je o starim narativima - naveo je Rondić.</p>
<p>On ističe da je vrijeme za neku vrstu reseta i da svim ljudi na ovim prostorima, pa i takozvane elite treba da se pogledaju u ogledalo i postave pitanje "Gdje smo mi to sada"?</p>
<p>- Važno je da svi, ako ne iz moralnih, onda iz pragmatičnih razloga pogledamo gdje nas ovakva vrsta narativa vodi. Ja bih bio skloniji da to radimo iz moralnih, etičkih razloga, ali neka za početak iz ugla elita budu praktični razlozi - kazao je Rondić, dodajući da je to proces koji će trajati, ali da ne smijemo odustati.</p>
<p>On je stava da nacionalizam i revizionizam nikada nijesu otišli sa scene. Ponekad se smanji, ali elite, smatra on, koriste tu vrstu narativa jer znaju da takav narativ još nalazi na plodno tlo.</p>
<p>- Imate primjer predizborne kampanje za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska - svi kandidati, posebno dvojica glavnih se skoro isključivo obraćaju jednom biračkom tijelu - Srbima. Znaju odakle bi podrška mogla doći. Koriste narative koji ni njima nisu daleki i mrski i onda imamo situaciju kakvu imamo - naglasio je Rondić.</p>
<h2>"Bez značajnih promjena u RS nakon izbora"</h2>
<p>On ne očekuje značajnije promjene u RS nakon ovih izbora, čak i ako kandidat opozicije pobijedio. Međutim, smatra da mogu pokazati određene trendove.</p>
<p>- Bojim se da oko većine ključnih stvari neće biti suštinske razlike. Možemo dobiti umivenijeg, pitomijeg čovjeka na čelu bh. entiteta RS, ali to su samo izbori za čelnu poziciju. Rezultati mogu biti svojevrsni test onoga što može uslijediti na opštim izborima u BiH 2026. godine - rekao je Rondić.</p>
<p>Ima, dodaje on, nekoliko ključnih karakteristika ovih izbora. Ipak je, kako ističe, pobijedila država.</p>
<p>- Onog momenta kada je Milorad Dodik osuđen na jednogodišnju kaznu zatvora rekao je da je neće prihvatiti, kao ni odluku Centralne izborne komisije koja mu je uskratila mandat. Rekao je da neće biti izbora, te da i ako ih bude na njima neće učestvovati. Međutim, prihvatio je presudu suda, platio je jednogodišnju kaznu zatvora, očito prihvatio odluku Centralne izborne komisije i izbori se održavaju i na njima učestvuje kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Ovo mi je ključna karakteristika i njihova vrijednost - kazao je Rondić.</p>
<p><b>T.K.</b></p>

Tag: sandra-vujovic