Piše: dr Sanja Damjanović, bivša ministarka nauke Jedan od najvećih svjetskih fizičara Hans Joakim Špeht (Hans Joachim Specht) ostavio je snažan pečat i u Crnoj Gori. Upravo je on predložio da SEEIIST (Međunarodni institut za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Evrope) postane akceleratorska istraživačka infrastruktura za terapiju kancera i biomedicinska istraživanja jonima stacio irana u našoj zemlji, projekat koji danas prepoznaje i Evropska komisija. Profesor Univerziteta u Hajdelbergu i moj mentor, prepoznao je da je SEEIIST neophodan za moderan ekonomski razvoj, ubrzanje inovacione dinamike i, što je najvažnije, za prevenciju odliva talenata – najvećeg ekonomskog gubitka Crne Gore. Naučno-tehnološki park (NTP) i SEEIIST inicirani su istovremeno, 2017. godine. NTP je već 2019. osnovan, finansijski okvir zatvoren iste godine, tender raspisan, a gradnja započeta u julu 2020. SEEIIST, iako daleko značajniji projekat – dvadeset puta veće površine i sa investicijom od 250 miliona eura, od čega 80% odlazi na najsavremeniju tehnologiju – još čeka realizaciju. Njegova panevropska dimenzija omogućava da se glavnina sredstava obezbijedi iz EU fondova. <h2>Ideja koja je započela u Crnoj Gori</h2> Hans je više puta boravio u Crnoj Gori, a posljednji put 2019. godine na Kick-off događaju SEEIIST-a. Tada je jasno poručio da Jugoistočna Evropa zaslužuje svoju prvu veliku istraživačku infrastrukturu – centar koji će istovremeno liječiti pacijente i okupljati naučnike iz cijelog svijeta. „SEEIIST nije samo infrastruktura, to je most saradnje i razvoja, projekat koji pokazuje kako nauka može služiti društvu i miru“, govorio je Hans. Hans je vrlo dobro razumio realnost Crne Gore: na univerzitetima se odvija gotovo isključivo nastava, dok ozbiljnih istraživačkih programa i modernih istraživačkih infrastruktura praktično nema. Upravo zato je insistirao da SEEIIST bude projekat koji će otvoriti vrata istraživanju i inovacijama, privući najbolje mlade ljude iz zemlje i svijeta i povezati ih sa vrhunskim evropskim institutima. Za njega SEEIIST nije bio samo medicinski i tehnološki centar, već i odgovor na opasni trend odliva mozgova – jer svakog dana Crnu Goru napušti 20 mladih, obrazovanih ljudi. <h2>Pioniri terapije jonima</h2> U tekstovima za CERN Courier Hans je podsjećao da je upravo Evropa prije 30 godina bila pionir u razvoju terapije jonima. Zahvaljujući CERN-u i GSI u Darmštatu nastali su današnji centri u Heidelbergu, Paviji, Marburgu i Wiener Neustadtu, gdje je liječeno hiljade pacijenata. „Na tim temeljima SEEIIST može graditi novu generaciju akceleratora“, pisao je Hans, ističući da se ne radi samo o ponavljanju postojećeg modela, već o uvođenju revolucionarnih inovacija – od supravodljivog sinhrotrona i gantrija, do novih metoda isporuke doze za terapiju poput FLASH-a. Hans je SEEIIST vidio kao strateški odgovor Evrope na ubrzani razvoj Azije, gdje su Japan i Kina već izgradili devet centara za terapiju jonima, a novi su u izgradnji. „Ako Evropa želi da zadrži lidersku ulogu, mora djelovati sada“, govorio je. Posebnu vrijednost projekta vidio je u tome što bi SEEIIST bio smješten u Crnoj Gori – zemlji koja simbolizuje susret kultura i most između Balkana i Evrope. Na taj način SEEIIST bi postao ne samo naučni, već i politički i društveni projekat, koji povezuje region.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250927070924_a2f1911a72b7c2e28e2420e90ac18f688b6a82d740078974b0c58703505b63c5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250927070924_a2f1911a72b7c2e28e2420e90ac18f688b6a82d740078974b0c58703505b63c5" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="Hans Speht"> <figcaption>Hans Špeht</figcaption> </figure>  <h2>Nasljeđe i propuštene šanse</h2> Danas SEEIIST okuplja više od 20 istraživačkih centara, četiri klinička centra i brojne evropske kompanije. Evropska komisija već je podržala projekat kroz H2020, a SEEIIST je sada kandidat za status „moonshot“ projekta u okviru novog FP10 programa. Procijenjena investicija od 250 miliona eura donijela bi ne samo najsavremeniju terapiju za pacijente, već i nove ekonomske i društvene perspektive za Crnu Goru i region. Međutim, 70 godina je prošlo bez „tehnološkog autoputa“ u Zapadnom Balkanu i Jugoistočnoj Evropi. Svake godine region gubi oko tri milijarde eura kroz odliv ljudi, a svakog dana Crnu Goru napusti 20 mladih stručnjaka. SEEIIST je jedini EU Flagship projekat za proširenje, ali je veliko pitanje da li će se sredstva iz Novog ekonomskog plana rasta za Zapadni Balkan – vrijednog šest milijardi eura – iskoristiti na pravi način. Umjesto da ovakav projekat – reprezentativan za ekonomiju znanja, implementaciju Strategije pametne specijalizacije, kreiranje pametnog grada i inovativnog distrikta, okupljanje najboljih ljudi i liječenje pacijenata od raka – odmah podignemo, mi ponovo čekamo neku novu vladu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250927070924_8491eb50437456f906e264f63e21fd634d50435e779f8e0488eb745538fe0bc4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250927070924_8491eb50437456f906e264f63e21fd634d50435e779f8e0488eb745538fe0bc4" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="T projekat"> <figcaption>Ovako je trebalo da izgleda SEEIIST</figcaption> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Centar gdje bi se liječili pacijenti, ali i okupljali naučnici iz cijelog svijeta

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Draško Đuranović

Siniša Adamović

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Akcija čišćenja politički nepodobnih u crnogorskoj policiji ne odvija se kako kako je planirana. &nbsp; Nakon što je razotkrivena paklena zamisao ministra Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića o disciplinskim postupcima zasnovanim na friziranim bezbjednosnim provjerama ANB-a - sve su jači glasovi pobune. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250321190332_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250321190332_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="NALOZI ZA ČISTKE: Lazar Šćepanović, v.d. direktora Uprave policije "> <figcaption>NALOZI ZA ČISTKE: Lazar Šćepanović, v.d. direktora Uprave policije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prvo su targetirani policajci preko advokata zaprijetili podnošenjem krivičnih prijava protiv organizatora disciplinskih progona. Potom je i čelnik Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović naložio hitnu reviziju svih negativnih provjera. &nbsp; U međuvremenu, premijeru Milojku Spajiću su počeli da stižu upiti zapadnih partnera o partijskom razaranju bezbjednosnog sektora... &nbsp; OTKAZIVANJE DISCIPLINSKIH POSTUPAKA Zato i nije slučajnost što su disciplinski postupci - koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, protiv više policijskih starješina - odgođeni na neodređeno vrijeme. &nbsp; Očito je da mnogi u policijskom lancu sada nijesu spremni da služe partijskim interesima Demokrata Alekse Bečića. &nbsp; Prema informacijama ETV, nakon odgađanja disciplinskih postupaka 17. marta, disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog pritskanja iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Disciplinska tužiteljka Milena Pajović, inače je poznata blogerka i influenserka, o čemu svjedoče brojne fotografije i snimci na njenim profilima na društvenim mrežama. Pajović se kolegama iz Ministarstva unutrašnjih poslova požalila 17. marta, nakon odlaganja rasprave disciplinskog postupka starješinama iz regionalnog centra bezbjednosti ,,Sjever”, kako već duži period trpi pritiske, čak i neku vrstu protivzakonitog uticaja od strane ministra Danila Šaranovića i njegovih najbližih saradnika. Pritisak se obavlja uz napomenu da je ,,državni interes da rukovodioci sa spiska budu disciplinski procesuirani”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250321190348_0bce0fc27d3fa318e4815fd8473b686597821699f7743770df03f276ced647d2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250321190348_0bce0fc27d3fa318e4815fd8473b686597821699f7743770df03f276ced647d2" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="NA METI POLITIKE: Crnogorski policajci"> <figcaption>NA METI POLITIKE: Crnogorski policajci</figcaption> </figure>  BOJAZNI O OTKRIVANJU NEZAKONITOSTI I Pajović i Damjanović se pribojavaju, kažu izvori iz njihovog okruženja, da bi sve što je do sada rađeno prilikom predlaganja, pokretanja i zakazivanja disciplinskih postupaka, kao i pribavljanja mišljenja od ANB-a - moglo da se tumači kao kršenje više zakona koji regulišu oblast disciplinskog postupka državnih službenika i namještenika. &nbsp; Ali i kršenje procedura iz Pravilnika o utvrđivanju disciplinske odgovornosti policijskih službenika koji je na snazi od 7. septembra 2021. godine, kada ga je potpisao tadašnji ministar unutrašnjih psolova Sergej Sekulović, kao obavezu podzakonske razrade odredbi relevantnih zakona. &nbsp; -Objavama TVE i Portala ETV postala su brojnim crnogorskim građanima očigledna drastična kršenja zakona i procedura. Riječ je o protivzakonitom djelovanju službenih lica u produženom trajanju, još od početka 2024. godine. I mnogi se sada pribojavaju, među njima i dvije policijske službenice upletene u disciplinske postupke, &nbsp;da će uslijediti i u MUP-u preispitivanje postupaka koje je već započelo u Agenciji za nacionalnu bezbjednost-kaže izvor Portala ETV iz Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp;&nbsp; POLICAJKE U ŠKRIPCU Sada su Pajović i Damjanović u velikom škripcu. Ne bi da se zamjere Šaranoviću i Šćepanoviću koji su naložili pokretanje nezakonitih &nbsp;disciplinskih postupaka. &nbsp; Istovremeno, ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. Kako će dalje, posle tolikog umišljajnog kršenja zakona i ostavljenih tragova u internoj i pravnoj dokumentaciji, Pajović i Damjanović – ni same ne znaju. &nbsp; Jedno se čini izvjesnim: ako uskoro dođe vrijeme polaganja računa, Šaranović i ekipa iz vrha Demokrata će se sakriti pod politički kišobran svoje partije. Kakva će biti sudbina izvršilaca progona policijskih starješina, to je već neka drugačija priča koja će, vrlo brzo, biti poznata. &nbsp;&nbsp; &nbsp;

1084x550

Dvije crnogorske policajke - na mukama

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim periodima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti umjereno do potpuno oblačno, a ponegdje su moguće i slabe padavine, uglavnom tokom noći.
Vjetar će biti sjeverni, mjestimično umjeren do jak.
Najviša dnevna temperatura vazduha od minus jedan do 16 stepeni.

Danas oblačno, do 16 stepeni

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano uz malu do umjerenu mjestimičnu oblačnost, a na sjeveru oblačno i uglavnom suvo.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u sjevernim oblastima je tek ponegdje moguća pojava veoma slabog snijega.
&nbsp;Vjetar u južnim i centralnim oblastima biće mjestimično umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni.
&nbsp;Jutarnja temperatura vazduha od minus četiri do deset, najviša dnevna od minus jedan do 16 stepeni.

Danas pretežno sunčano, do 16 stepeni

Američki glumac Erik Dejn, najpoznatiji po ulozi doktora Marka Slouna u seriji “Uvod u anatomiju”, preminuo je u 53. godini, potvrdila je njegova porodica.
Dejn je prošle godine javno saopštio da boluje od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), progresivne neurološke bolesti koja utiče na motorne neurone i dovodi do postepenog gubitka mišićne funkcije.
U mjesecima nakon dijagnoze govorio je o značaju podrške oboljelima i potrebi za većim ulaganjima u istraživanja.
Pored „Uvoda u anatomiju“, Dejn je ostvario zapažene uloge i u seriji “The Last Ship”, gdje je tumačio komandanta mornaričkog razarača u postapokaliptičnom okruženju, kao i u HBO ostvarenju “Euphoria”, u kojem je igrao kompleksnu i mračnu očinsku figuru.
Rođen 1972. godine u San Francisku, karijeru je započeo tokom devedesetih, a tokom više od dvije decenije rada ostavio je trag u televizijskoj produkciji i popularnoj kulturi.

Preminuo glumac Erik Dejn, zvijezda serije ''Uvod u anatomiju''

Trampova administracija je obavijestila Kongres o svojoj namjeri da nastavi sa planiranjem mogućeg ponovnog otvaranja ambasade SAD u Damasku, koja je zatvorena 2012. godine tokom sirijskog građanskog rata, izvještava Asošijejted pres.
U obavještenju kongresnim odborima početkom ovog mjeseca, koje je dobila Asošijejted pres, Stejt department je izrazio svoju „namjeru da postepeno pristupi mogućem ponovnom otvaranju ambasade u Siriji". Prema dokumentu od 10. februara, finansiranje ovih planova počeće za 15 dana, odnosno sljedeće nedjelje. Međutim, ne postoji vremenski okvir za njihov završetak, niti za mogući povratak američkog osoblja u Damask sa punim radnim vremenom.
Administracija razmatra ponovno otvaranje ambasade od prošle godine, ubrzo nakon svrgavanja dugogodišnjeg sirijskog lidera Bašara el Asada u decembru 2024. To je bio prioritet za Toma Baraka, ambasadora predsjednika Donalda Trampa u Turskoj i njegovog specijalnog izaslanika za Siriju.
Barak se zalagao za značajno poboljšanje odnosa sa Sirijom i njenim novim rukovodstvom koje predvodi bivši pobunjenički lider Ahmad el Šar. Uspješno se zalagao za ukidanje američkih sankcija i reintegraciju Sirije u regionalnu i međunarodnu zajednicu. Prošlog maja, Barak je posjetio Damask i podigao američku zastavu na kompleksu ambasade, iako još nije bio zvanično otvoren.
Istog dana kada je Kongres obaviješten, Barak je pohvalio odluku Sirije da se pridruži koaliciji koja se bori protiv militantne grupe Islamska država. Ovo dolazi u trenutku kada se američka vojska povukla iz male, ali važne baze na jugoistoku zemlje i još uvijek postoje značajni problemi između sirijske vlade i kurdske manjine.
- Regionalna rješenja, podijeljena odgovornost. Sudjelovanje Sirije na sastanku koalicije protiv ISIL-a u Rijadu označava novo poglavlje u kolektivnoj sigurnosti - izjavio je Barak. Planovi za ponovno otvaranje ambasade su tajni, a Stejt department je odbio komentarisati detalje, potvrdivši samo da je obavijest poslana Kongresu.
Sličan „postupni" pristup Stejt departmentu primijenio je i u planove za ponovno otvaranje američke ambasade u Karakasu u Venecueli, nakon američke vojne operacije kojom je u jahuaru svrgnut bivši predsjednik Nikolas Maduro. Taj pristup uključio je raspoređivanje privremenog osoblja koje je boravilo i radilo iz savremenih objekata.

Tag: sanja-damjanovic

Centar gdje bi se liječili pacijenti, ali i okupljali naučnici iz cijelog svijeta

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Dvije crnogorske policajke - na mukama

Danas oblačno, do 16 stepeni

Danas pretežno sunčano, do 16 stepeni

Preminuo glumac Erik Dejn, zvijezda serije ''Uvod u anatomiju''

SAD planira ponovno otvaranje ambasade u Damasku

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO