Na crnogorskim putevima tokom proteklog vikenda uhapšena su 102 vozača, a evidentirane su 52 saobraćajke.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, 45 osoba uhapšeno je zbog vožnje pod dejstvom alkohola u koncentraciji većoj od 1g/kg ili odbijanja alkotestiranja, 13 zbog vožnje pod dejstvom droga, psihoaktivnih supstanci ili odbijanja podvrgavanja testiranju, a 43 zbog drugih težih prekršaja iz oblasti ZOBS-a. Jedan vozač, kako su dodali, uhapšen je zbog krivičnog djela iz oblasti bezbjednosti javnog saobraćaja
U Podgorici je uhapšena 51 osoba, a po osam u Budvi i Danilovgradu.
- U tom periodu pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 253 prekršajne prijave, izdali 1.806 prekršajnih naloga, privremeno oduzeli 18 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja - kazali su u policiji.
U saobraćajnim nesrećama su stradale dvije osobe, sedam je zadobilo teške, a 24 osobe lakše povrede.
- Uprava policije još jednom apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju - poručili su u policiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tokom vikenda uhapšena 102 vozača

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 15 saobraćajnih nezgoda, a poginula je jedna osoba.
&nbsp;Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je teže povrijjeđena jedna, a lakše pet osoba.
&nbsp;Navodi se da je u Podgorici evidentirano 11 saobraćajnih nezgoda, u na Cetinju, u Ulcinju, Bijelom Polju i Nikšiću &nbsp;po jedna.
&nbsp;Izdata su 473 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 74 prekršajne prijave.
Policija je oduzela 13 pari registarskih tablica.

UP: Za 24 sata 15 saobraćajnih nezgoda, poginula jedna osoba

Od početka godine do 1. novembra na crnogorskim putevima život je izgubilo 50 osoba, saopšteno je iz Uprave policije.
To je, kako kažu u policije, za 10 manje u odnosu na isti period prošle godine, kada je stradalo 60 osoba.&nbsp;
Napominju da ovi podaci podsjećaju na važnost opreza, odgovornosti i zajedničke brige za bezbjednost svih učesnika u saobraćaju.&nbsp;
- Apelujemo na vozače da budu odgovorni u saobraćaju, poštuju ograničenja i vožnju prilagode uslovima na putu, vodeći računa o sopstvenoj i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju - poručuju iz policije.

Od početka godine 50 izgubljenih života na crnogorskim putevima

Uprkos tome što zakon omogućava izricanje zatvorske kazne do 12 godina za saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodom, sudska praksa pokazuje da su presude za ta djela daleko blaže.
Svaki udes koji odnese ljudski život ostavlja doživotnu bol porodici žrtve, a njihovu ranu produbljuju presude nesrazmjerne težini tragedije.
<h2>Presude sa reakcijom</h2>
Samo u prethodna dva mjeseca donijete su tri takve presude u Podgorici. Javnost je uznemirila odluka Vijeća Višeg suda u Podgorici da Jovanu Dubljeviću (21) dodijeli četiri godine i šest mjeseci zatvora zbog saobraćajne nesreće u kojoj su poginuli Filip Vučeljić (17) i Andrija Novaković (18).
Udes se dogodio posljednjeg dana 2023. godine, u podgoričkom naselju Zlatica.
Prema optužnici Višeg tužilaštva, Dubljević je, oko 20:40 sati, brzinom od oko 112 kilometara na sat, prošao kroz crveno svjetlo automobilom Golf i pod dejstvom marihuane sudario se sa vozilom u kojem su bili Vučeljić i Novaković.
Vučeljić je podlegao povredama na licu mjesta, a četiri dana kasnije od posljedica udesa i njegov saputnik i drug Andrija Novaković.
Tom prilikom, teške tjelesne povrede zadobio je Edin Kerović (20), saputnik u vozilu okrivljenog Dubljevića.
U prvostepenoj presudi je konstatovano da je Dubljević počinio teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja i da je u odnosu na to krivično djelo postupao sa eventualnim umišljajem.
Porodice stradalih i njihovih punomoćnik, advokat Dragoljub Petrović nezadovoljni su prvostepenom presudom, ocjenjujući je previše blagom.
- Kada uzmete u obzir da su izgubljena dva mlada života, sve vam je jasno. Nijesam siguran da će ova kazna u dovoljnoj mjeri uticati na druge vozače da voze opreznije i da ne vrše krivična djela u saobraćaju - ocijenio je advokat Petrović nakon izricanja presude.
Valentina Gazdić poginula je 9. juna 2019. godine kada je, dva sata iza ponoći, kod Tržnog centra Gintaš, Dejan Šarac, upravljajući mercedesom pod dejstvom kokaina, udario u Polo za čijim upravljačem se nalazila.
U trenutku sudara Gazdić se kretala 27, a Šarac 102 kilometara na sat. Ipak, sud je cijenio adekvatnom kaznu od dvije godine zatvora za počinioca krivičnog djela.
Apelacioni sud je početkom marta potvrdio prvostepenu presudu od 10. oktobra 2024. godine kojom je Vijeće sudije Veljka Radovanovića utvrdilo da je osnovni uzrok nastanka saobraćajne nesreće bila dvostruko veća brzina kretanja vozila optuženog Šarca od dozvoljene - 50 kilometara na sat.
Potvrđen je i dio prvostepene presude u kome se zaključuje da je na vozačke sposobnosti kod optuženog Šarca negativno uticalo i to što je u vrijeme izazivanja saobraćajne nezgode bio pod dejstvom kokaina.
Ovaj sud je odbio žalbu tužilaštva koje je tražilo veću zatvorsku kaznu, uvažavajući olakšavajuće okolnosti za Šarca iz prvostepene presude - lične prilike optuženog, koji je u vrijeme izvršenja krivičnog djela imao navršenih 24 godine, kao i "doprinos" pokojne Gazdić da dođe do saobraćajne nesreće. Sud je zaključio da Gazdić, skrećući lijevo na raskrsnici, nije propustila vozila koja su dolazila iz suprotnog smjera, te da je u raskrsnici "zadržavala pravac kretanja".
Treba napomenuti da je prethodno Viši sud, u maju 2021. godine, prihvatio nagodbu Višeg državnog tužilaštva i Šarca, kojim je on priznao krivicu u zamjenu za godinu i četri mjeseca zatvorske kazne.
Brat pokojne Valentine je na sudu, kada se razmatrao sklopljeni sporazum, kazao da je ovako dogovorena kazna uvreda za sjeni njegove sestre i cijelu porodicu.
Dva mjeseca kasnije, vanraspravno vijeće Višeg suda uvažilo je žalbu porodice pokojne Valentine Gazdić i ukinulo rješenje tadašnjeg sudije, danas Glavnog specijalnog tužioca, Vladimira Novovića koji je prihvatio sporazum o priznanju krivice.
Pravosnažna presuda od dvije godine robije za Šarca, uprkos činjenici da je vozio pod dejstvom kokaina i dvostruko većom brzinom od dozvoljene, postavlja brojna pitanja o kriterijumima za odmjeravanje kazni u saobraćajnim nesrećama sa smrtnim ishodom.
<h2>Brojna pitanja i gubitak vjere u institucije</h2>
Na ta pitanja odgovore uporno traži i porodica Dragane Dragović koja je preminula u Kliničkom centru tri mjeseca nakon što ju je, 7. novembra 2023. godine, na pješačkom prelazu kod tržnog centra Big fashion automobilom Volksvagen Polo udario Strahinja Simonović. 
Viši sud je nedavno potvrdio prvostepenu presudu sudije Osnovnog suda Borka Lončara i izrekao osam mjeseci robije Simonoviću za teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja.
On se pred sudijom izjasnio krivim, kazao je da je kobne noći padala jaka kiša i da je oštećenu Dragović vidio momenat uoči nesreće. Kretao se brzinom od oko 38 km/h, pokušao je da izbjegne kontakt, ali bezuspješno. Sud je utvrdio da se Simonović nije držao saobraćajnih propisa, ali je kao olakšavajuće okolnosti cijenio prihvatanje odgovornosti za krivično djelo, to što je pokušao da ukaže pomoć oštećenoj, te što nije osuđivan i što je lošeg imovnog stanja.
Za razliku od suda koji kaznu od osam mjeseci zatvora tretira srazmjernu krivici optuženog i težini izvršenog krivičnog djela, porodica pokojne Dragane Dragović je stava da je pravda u ovom slučaju "poklekla". Štaviše, tvrde da je Simonović još na slobodi, odnosno da nije počeo izdražavanje zatvorske kazne ni više od mjesec od izricanja pravosnažne presude.
Za Portal ETV su rekli da ih je, pored ishoda suđenja, dodatno uznemirilo i razočaralo to što tužilaštvo tokom postupka nije održalo adekvatnu komunikaciju s njima. Kako tvrde, nisu bili informisani o odluci po žalbi na prvostepenu presudu, niti o njenoj pravosnažnosti, ali ni da je tužiteljka Ivana Petrušić Vukašević prepustila ovaj slučaj drugom tužiocu.
Tim povodom, Portal ETV se obratio Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici iz kog smo dobili odgovor zbog čega je predmet dodijeljen drugom tužiocu, ali ne i da li je i, ako jeste, zašto izostala komunikacija sa porodicom Dragović.
- Povodom Vašeg upita, obavještavamo Vas da je imenovana državna tužiteljka upućena u Specijalno državno tužilaštvo, pa su shodno tome, predmeti kojima je ista bila zadužena, dodijeljeni u rad drugim državnim tužiocima - navedeno je u odgovoru ODT-a.
Iz ODT-a su kazali da su na prvostepenu presudu Osnovnog suda u Podgorici od 26. jula 2024. blagovremeno izjavili žalbu Višem sudu u Podgorici 13. septembra prošle godine, ali je izostao odgovor zbog čega oštećena strana nije zvanično informisana o tome.
- Viši sud u Podgorici je navedenu žalbu odbio kao neosnovanu 31. januara 2025. godine - kazali su nam iz Tužilaštva.
Porodici pokojne Dragane Dragović presuda je otvorila još jednu životnu ranu. Iako iscrpljeni borbom sa institucijama koje im, kako kažu za Portal ETV, nisu pružile pravdu kakvu su očekivali, istrajni su u želji da ukažu na važnost podizanja svijesti o slučajevima poput njihovog i potrebi da se strožim kaznama utiče na smanjenje sličnih tragedija. 
<h2>Zakon dobar - praksa loša</h2>
Osnovni sud u Podgorici je, u periodu od 1. januara 2020 do 28. februara 2025. godine, donio 16 presuda za krivično djelo teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja.
Prema podacima koje je Portal ETV dobio iz Sudskog savjeta, za 15 osoba je izrečena zatvorska kazna u rasponu od šest mjeseci do dvije godine, dok je jedna osoba oslobođena krivice.
Advokat Veselin Radulović stava je da je raspon kazni za ugrožavanje bezbjednosti saobraćaja propisan Krivičnim zakonikom adekvatan, ali da problem leži u nedosljednoj primjeni.
Radulović za Portal ETV kaže sudovi često imaju preblagu kaznenu politiku za sve oblike kriminaliteta, pa i za ovu vrstu krivičnih djela.
- Počinilac krivičnih djela u saobraćaju sa smrtnim ishodom može se kazniti zatvorom od tri do 12 godina. Međutim, nijesu rijetki slučajevi da se dosuđuju minimalne kazne u slučajevima sa teškim posljedicama. Sudije veoma često koriste institut ublažavanja kazne ispod zakonom propisanog minimum i čini mi se da to rade na način koji nije u potpunosti u skladu sa Krivičnim zakonikom. Činjenica je da ta krivična djela nijesu izvršena sa direktnim umišljajem, ali mislim da nekada i sud pogriješi, pa olako pređe preko toga da nije postojao eventualni umišljaj, posebno kod onih slučajeva gdje imamo jednu vrstu obijesnog, ili drskog ponašanja učesnika u saobraćaju koji dovode do ozbiljnih posljedica. Sudije previše značaja daju nekim olakšavajućim okolnostima, a nekada prelaze preko otežavajućih okolnosti koje postoje u određenim slučajevima i to je dovelo do ustaljenje prakse - da imamo blagu kaznenu politiku koja se po inerciji nastavlja - ocijenio je on.
Radulović smatra da treba raditi na pooštravanju kaznene politike, a tu bi glavnu ulogu trebalo da odigraju drugostepeni sudovi - prije svega Apelacioni, ali i Vrhovni.
- Dodatan problem je praksa Apelacionog suda koji bi trebalo da radi na tome da se kaznena politika promijeni i pooštri. Čini mi se da oni u praksi rade suprotno. Česti su slučajevi da Apelacioni sud preinačava prvostepene presude ublažavajući kazne kod krivičnih djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, ali i kod drugih - kazao je Radulović.
Takva sudska praksa, zaključuje Radulović, umanjuje preventivni efekat kaznene politike i ne doprinosi suzbijanju vršenja, ali i ponavljanja krivičnih djela.

Tamara Klikovac

Minimalne kazne za nesreće sa smrtnim ishodom - sudska praksa koju treba mijenjati

Broj poginulih na crnogorskim drumovima iz godine u godinu opet je zabrinjavajuće visok – lani je stradalo 75 ljudi, godinu ranije 78, a 2022. život su u saobraćajnim nesrećama izgubile 73 osobe.&nbsp; Čitavu deceniju, od 2011. do 2021, s izuzetkom 2013. kada je registrovano 74. poginulih u saobraćajnim udesima, među kojima i 18 putnika rumunskog autobusa koji je sletio s ceste u kanjonu Morače, broj stradalih bio je znatno samanjen. <h2>Neophodne mjere</h2> Tako je 2011. bilo 58 žrtava u saobraćajnim nesrećama, 2012. je stradalo 46 osoba na crnogorskim drumovima, kako smo napisali 2013. broj poginulih je bio 74, a 2014. je bilo 65 stradalih, 2015. život je izgubila 51. osoba, dok je 2016. poginulo njih 65. Naredne 2017. u saobraćajnim udesima stradale su 63 osobe, 2018. je poginulo 48, sljedeće 2019. život je na crnogorskim drumovima izgubilo 49 ljudi, a 2020. njih 48, dok je 2021. stradalo 55 osoba. Prije 2011. godine broj stradalih na putevima u Crnoj Gori bio je užasavajući – 2007. stradale su čak 122 osobe, 2008. broj poginulih je bio 112, a 2009. život je izgubilo 100 ljudi, dok je 2010. u saobraćajnim nesrećama poginulo 95 osoba. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije za sektor opšte nadležnosti, u čijim ingerencijama je bila i bezbjednost drumskog saobraćaja, Nikola Janjušević upozorava da je rast broja poginulih alarm da se hitno reaguje. - Podaci u protekle tri godine su vrlo zabrinjavajući i nezadovoljavajući. To je veliki broj stradalih za Crnu Goru. Prosjek starosti od oko 35 godina smrtno stardalih lica je dodatno zabrinjavajući podatak – ističe on u razgovoru za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250126070152_ea7088c14cad25e790391b5b0cd7e5d104b84f7d684537b97a8411cb916b3aa2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250126070152_ea7088c14cad25e790391b5b0cd7e5d104b84f7d684537b97a8411cb916b3aa2" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Nikola Janjušević"> <figcaption>Nikola Janjušević(Photo: Pobjeda/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Načelnik Odsjeka za bezbjednost drumskog saobraćaja u Upravi policije Ilija Janjušević saopštio je prije dva dana da su „posebno ugrožena kategorija vozači mlade životne dobi, starosti do 35 godina, koji smrtno stradaju“. Sagovornik Portala ETV objašnjava da su osnovni parametri za utvrđivanje stanaja u bezbjednosti drumskog saobraćaja broj smrtno stradalih kao ključni, a zatim broj saobraćajnih nezgoda, kao i broj povrijeđenih.&nbsp; Kada je 2010. godine preuzeo funkciju pomoćnika direktora Uprave policije statistika poginulih u saobraćajnim nesrećama bila je, kako kaže, alarmatna i znali su da moraju preduzeti radikalne mjere – kako preventivne, tako i represivne. - Donešena je Nacionalna strategija za poboljašnje bezbjednosti saobraćaja od 2010. do 2019. i u njoj je bila i preporuka Evrospke komisije da se pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica do 2019. na 10 na 100.000 stanovnika. Preduzeli smo u tom periodu niz veoma efikasnih mjera i aktivnosti i preventivnih i represivnih. Već sljedeće godine, 2011, Crna Gora je ostvarila preporuku EK, kada je na putevima broj stradalih bio 58 lica, a 2012. je registrovan najniži broj smrtno stradalih lica od kada se vodi statistika u Upravi policije - 46 – kaže Janjušević. I 2018, 2019. i 2020. broj stradalih u saobraćajnom nesrećama bio je ispod 50. Zašto je od 2021. statistika žrtava saobraćajnih udesa opet zastrašujuća, prema ocjeni Janjuševića, odgovornost ne može da se prebaci samo na Upravu policije. - Sistem saobraćaja je kompleksan i u njemu participra niz državnih organa - počev od Uprave policije, ministarstava saobraćaja, prosvjete, zdravlja, ali i drugih resora. Nekada je postojalo koordnaciono tijelo za praćenje stanja bezbjednosti saobraćaja i njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi su bili ministri zdavlja, prosvjete, saobraćaja, kao i direktor Uprave policije. Ovo tijelo je periodično analizirao stanje bezbjednosti saobraćaja, donosilo zaključke i predlagalo mjere kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i samim tim poboljšalo stanje u ovoj oblasti. Nije mi poznato da li sada postoji ovo tijelo – ističe Janjušević. <h2>Kamere na drumovima</h2> Kategoričan je da bezbjednost drumskog saobraćaja mora da bude jedan od ključnih prioriteta u radu Uprave policije.&nbsp; - Saobraćajnoj policiji treba omogućiti optimalne uslove za rad. Neophodno je i na nivou Uprave policije i na nivou države analizirati postojeće stanje, pripremiti plan i program mjera i aktivnosti koje treba preduzimati – objašnjava naš sagovornik. Smatra da bi bilo veoma važno implementirati sistem stacionarnih radarskih sistema. - Sva iskustva iz zemalja regiona, ali i Evropske unije pokazuju da je ugradnjom stacionarnih radarskih sistema značajno opao broj saobraćajnih nezgoda i samim tim i broj smrtno stradalih lica – kaže on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250126070152_63b4774c13875de6e81b3b10ef589007f2755ee33883da1d9300f8c44f798d04.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250126070152_63b4774c13875de6e81b3b10ef589007f2755ee33883da1d9300f8c44f798d04" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Potrebna strategija za poboljašnje bezbjednosti saobraćaja"> <figcaption>Potrebna strategija za poboljašnje bezbjednosti saobraćaja(Photo: Patrola CG)</figcaption> </figure>  Podsjeća da je 2019. napravljen plan da se na više od 70 lokacija u Crnoj Gori postave ti sistemi. - To su kamere koje snimaju saobraćaj, samim tim bilježe i prekršaje. Kada kamera registruje počinioca saobraćajnog prekršaja, na osnovu registarskog broja vozila vozaču kazna dolazi na kućnu adresu. Ako prekršaj počini strani državljanin on ne može izaći iz Crne Gore dok ne plati tu kaznu, jer bi ti sistemi bili uvezani sa graničnim prijelazima – objašnjava Janjušević. Realizacijom ovog projekta, kako kaže, bitno bi bila smanjena i potreba za fizičkom kontrolom brzine kretanja, samim tim i prisustvo policijskih službenika na terenu. - Osim kontrole saobraćaja i drugi sektori Uprave policije bi mogli imati korisne podatke od stacionarnih radarskih sistema, poput sektora koji sprovode aktivnosti za rasvjetljavanje nekih krivičnih djela – ističe Janjušević. Ljudski faktor je, kaže on, najčešći u saobraćajnim udesima sa najtežim posljedicama - neprilagođena brzina, upravljanje vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, upotreba mobilnih telefona tokom vožnje, nekorišćenje sigurnosnih pojaseva i nepropisno preticanje. Povećanje broja stradalih na crnogorskim drumovima, kako kaže Janjušević, uzrokovano je i nedostatkom policijskog kadra. - Na najfrekventnijim magistralnim i regionalnim putevima nemamo dovoljno prisustvo saobraćajne policije što rezultira činjenjem najtežih saobraćajnih prekršaja. Policija mora naći mogućnosti iz unutrašnjih rezervi i prijemom novih službenika da popuni ta sistematizovana radna mejsta kako bi imali što veće prisustvo saobraćajne policije na terenu – ističe Janjušević. Ponavlja da, ipak, nije sve na policiji i njenim represivnim mjerama. - Mora se preduzeti niz preventivnih mjera za koje je veoma bitno da se uključe i mediji, i nevladine organizacije, ali i porodice. Da se utiče na svijest učesnika u saobraćaju – zaključuje Janjušević.

Kaćuša Krsmanović

Janjušević: Stacionarni radarski sistemi za bezbjedniji saobraćaj

Komandir Službe zaštite i spašavanja Podgorice Nikola Bojanović kazao je za Antenu M da je stanje na terenu nepromijenjeno u odnosu na juče i jutros. 
- Možda je u pojedinim najkritičnijim djelovima vodostaj nešto malo manji. Sve ekipe su na terenu, pratimo situaciju i aktivno učestvujemo u otklanjanju prepreka na pojedinim vodotocima, koji su začepljeni biljnim i drugim otpadom - kazao je Bojanović.
Iz Službe zaštite i spašavanja Podgorice građanima poručiju da mogu slobodno tražiti vodu jer u Službi imaju dovoljne količine vode i raspoloženi su da je doniraju građanima.

Podgorica: Ekipe SZS na terenu, otklanjaju prepreke na začepljenim vodotocima

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski traži novi sastanak sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom, dok su zvaničnici njihovih zemalja ponovo razmatrali dva najproblematičnija pitanja u mirovnim pregovorima čiji je cilj okončanje ruskog rata u Ukrajini.
Kijev je pod pritiskom Sjedinjenih Država da brzo obezbijedi mir, ali traži bezbjednosne garancije od saveznika i protivi se ruskim zahtjevima da se odrekne istočne oblasti Donjeck i prepusti kontrolu nad nuklearnom elektranom Zaporožje.
Obraćajući se danas novinarima putem WhatsAppa, Zelenski je rekao da želi da se uskoro ponovo sastane sa Trampom kako bi provjerio njegovu spremnost da razmotri ukrajinski prijedlog da Vašington obezbijedi bezbjednosne garancije u trajanju dužem od petnaest godina u slučaju primirja.
On je takođe pozvao Trampa da pojača pritisak na Rusiju, koja se hladno odnosi prema mirovnoj inicijativi koju podržavaju Sjedinjene Države i nastavlja masovne vazdušne napade na ukrajinske gradove i energetsku mrežu zemlje.
- Amerikanci su, po mom mišljenju, trenutno veoma konstruktivni; imamo dobre rezultate… Oni treba da izvrše pritisak na Rusiju. Imaju alate i znaju kako da ih koriste - rekao je Zelenski.
Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar povodom prijedloga novog sastanka između Zelenskog i Trampa.
Pozivajući se na američku operaciju usmjerenu protiv venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, Zelenski je sugerisao da bi Vašington na sličan način mogao djelovati protiv čečenskog lidera Ramzana Kadirova, saveznika Vladimira Putina, čije su se snage u Ukrajini proslavile brutalnošću.
- Možda bi tada Putin to vidio i dvaput razmislio - rekao je on.
Razgovori održani ove sedmice u Parizu rezultirali su obavezama saveznika Kijeva da primirje podrže garancijama, poput prisustva multinacionalnih trupa.
Međutim, Zelenski je rekao da se iskazana „politička volja“ još nije pretočila u pravno obavezujuće sporazume koje bi potvrdili nacionalni parlamenti.

Zelenski traži novi sastanak s Trampom dok mirovni pregovarači razmatraju pitanje teritorije

Neprohodnost kanala Mareza tokom posljednjih obilnih padavina izazvala je izlivanje rijeke Trešanice, ugrozila poljoprivredno zemljište, saobraćajnice, infrastrukturu i, što je najvažnije, vodoizvorište Glavnog grada. Zamjenik gradonačelnika Boris Spalević ističe da je čišćenje i redovno održavanje kanala zakonska obaveza i ključna mjera zaštite javnog zdravlja, te da će kompletno čišćenje i sanacija kanala biti završeni tokom 2026. godine.
Zbog začepljenja kanala Mareza na više lokacija, usljed bujne vegetacije, šuta, otpada i drugih neovlašćenih prepreka, tokom posljednjih obilnih padavina došlo je do izlivanja vode na velikim površinama, čime su ugroženi poljoprivredno zemljište, saobraćajnice, infrastruktura, imovina građana i što je najvažnije, bezbjednost vodoizvorišta Mareza, od kojeg zavisi većinsko vodosnabdijevanje Podgorice.
Na ovu problematiku zamjenik gradonačelnika Glavnog grada, Boris Spalević, ukazuje već duže vrijeme, jasno i argumentovano upozoravajući da se ne radi o tehničkom, već o sistemskom, bezbjednosnom i zakonskom pitanju.
Više puta je javno isticao da je čišćenje i redovno održavanje kanala Mareza zakonska obaveza, ali i ključna mjera zaštite javnog zdravlja i samog vodoizvorišta.
Tek nakon brojnih upozorenja, detaljnih analiza stanja na terenu i izvještaja stručnih komisija, prošle godine je započeto čišćenje kanala, kada je očišćeno oko 300 metara.
Aktivnosti su nastavljene i ove godine, sa jasnim planom da Glavni grad očisti u 2026. godini kompletnu dionicu kanala u dužini od približno 8.500 metara.
Istovremeno, biće pojačana kontrola dobijanja obaveznih vodnih dozvola, kako bi se spriječilo nelegalno narušavanje kanala i zaštitilo vodoizvorište od daljih štetnih intervencija.
Iako se danas mogu čuti komentari da se sa rješavanjem ovog problema „predugo čekalo“, važno je podsjetiti javnost da kanal Mareza nije sistemski čišćen decenijama.
Stanje koje danas imamo nije nastalo u posljednjih nekoliko godina, već je direktna posljedica decenijske nebrige i ignorisanja problema od strane bivših gradskih vlasti, koje su danas, paradoksalno, najglasnije u kritikama.
Zamjenik gradonačelnika naglašava da je ova gradska uprava kadra da završi započeto, za razliku od prethodnih koje su problem ostavljale po strani.
- Mi ne bježimo od odgovornosti, niti tražimo izgovore. Zatekli smo kanal koji nije održavan decenijama, ali smo prvi koji su započeli njegovo sistemsko čišćenje. Ovaj posao će biti završen. Kanal Mareza nema alternativu i mora biti u potpunosti očišćen i funkcionalan cijelom svojom dužinom. Sve započete aktivnosti biće nastavljene, ubrzane i završene tokom 2026. godine - kazao je Spalević.
Spalević dodatno upozorava da bi svako dalje odlaganje ili povratak na praksu nečinjenja, kakva je postojala ranije, direktno ugrozilo izvorište iz kojeg građani Podgorice piju vodu, što ova gradska uprava neće dozvoliti.
Posebno zabrinjava činjenica da su neodgovorni pojedinci, vođeni ličnim interesima, vršili neovlašćene zahvate, pravili divlje deponije, postavljali prepreke, sužavali korito i mijenjali prirodni tok vode, čime su nanijeli ozbiljnu štetu javnom dobru i direktno doveli u opasnost građane i infrastrukturne objekte.
- Vodoizvorište i kanal Mareza nijesu ničija privatna imovina niti prostor za samovolju. Svi koji su svojim postupcima ugrozili kanal, vodoizvorište i bezbjednost građana moraće da odgovaraju. Ovdje neće biti zaštićenih - rekao je zamjenik gradonačelnika.
U narednom periodu Glavni grad će, u saradnji sa nadležnim službama, društvima Glavnog grada i inspekcijskim organima, intenzivirati čišćenje kompletnog toka kanala, ukloniti sve nelegalne prepreke i dodatno pojačati nadzor nad vodoizvorišnom zonom.
Javnost će biti redovno i transparentno informisana o svim fazama realizacije.
Molimo građane da tokom čišćenja kanala Mareza poštuju uputstva Kriznog štaba i pokažu razumijevanje i strpljenje, kako bi radovi mogli teći sigurno i efikasno.
Poruka je jasna: vrijeme neodgovornosti je isteklo. Kanal i vodoizvorište Mareza moraju biti trajno zaštićeni, a stanje koje je nastalo kao posljedica decenijske nebrige biće sanirano do kraja, u interesu građana i dugoročne sigurnosti vodosnabdijevanja Glavnog grada.

Začepljeni kanal Mareza izazvao izlijevanje rijeke Trešanice i ugrozio vodoizvorište

Sjedinjene Američke Države (SAD) zaplijenile su danas u Atlantskom okeanu prazan tanker za naftu, koji plovi pod ruskom zastavom, a povezan je sa Venecuelom.
Rojters prenosi da je to dio nastojanja predsjednika SAD-a Donalda Trampa da kontroliše tokove nafte u Americi i prisili socijalističku vladu u Karakasu da postane njihov saveznik.
Nakon što su u subotu u napadu na Karakas zarobili venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, SAD nastavljaju da blokiraju brodove pod sankcijama kod te južnoameričke države, članice OPEC-a.
Američka obalska straža i vojska zaplijenile su tanker Marineru, koji je počeo ploviti pod zastavom Rusije, rekli su zvaničnici.
Ovaj potez nosi rizik dodatnog zaoštravanja odnosa sa Moskvom, koja je osudila postupke SAD-a u Venecueli.
Ruska državna televizija RT prikazala je sliku helikoptera koji leti u blizini tankera Marinera, prvobitno poznatog kao Bella-1, i objavila da izgleda kao da američke snage žele da se ukrcaju na prazan tanker koji je pod sankcijama SAD-a.

Tag: saobracajne-nesrece