Bivša vršiteljka dužnosti izvršne direktorice pljevaljskog Vodovoda Biljana Đondović u dva navrata pretprošle godine dostavljala je zahtjev nekadašnjem direktoru ovog preduzeća Milanu Lekiću za povraćaj otpremnine, prvi je vraćen „jer lice nije pronađeno na adresi“, dok je drugi od 5. decembra 2023. uručen, ali on do danas nije odgovorio kada će vratiti 8.000 eura koje je dobio nakon što je sporazumno raskinuo radni odnos u ovoj firmi. Portalu ETV ovo je saopštio izvršni direktor Vodovoda Mladen Jaćimović, dostavljajući nam odgovor koji je uputio nezavisnom odborniku u Skupštini Opštine Pljevlja Saši Ječmenici koji je nedavno obavijestio javnost da Lekić nije vratio otpremninu koju je uzeo nakon napuštanja funkcije prvog čovjeka lokalnog Vodovoda. Objasnio je da je Lekić u Rudniku uglja Pljevlja radni odnos zasnovao 12. aprila 2021. godine, prije proteka roka od pet godina od 9. februara 2017. – dana kada mu je isplaćena otpremnina u iznosu od 8.000 eura po prestanku radnog odnosa u Vodovodu. - Prije svega istaći ću činjenicu da doo Vodovod Pljevlja već godinu dana u svom sastavu nema zaposlenog nijednog pravnika što značajno meni kao izvršnom direktoru otežava rad i odlučivanje. U toku 2024. godine Ministarstvo finansija Crne Gore je na naš zahtjev za zapošljavanje pravnika dalo negativno mišljenje što nam je storilo dodatno opterećenje - saopštio je Jaćimović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217210236_3dcc5d8b9f35c9edb2dfa477fd0fb4cde496cb35b14ed2ecd0441eed347dce0a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250217210236_3dcc5d8b9f35c9edb2dfa477fd0fb4cde496cb35b14ed2ecd0441eed347dce0a" data-rendition-name="original" width="1536" height="864" loading="lazy" alt="Mladen Jaćimović"><figcaption>ČEKA STAV PRAVNIKA: Mladen Jaćimović(Photo: Foto: TV Pljevlja)</figcaption></figure>  Istakao je da je o Lekićevoj otpremnini upoznao i Odbor direktora, na sjednici održanoj 31. januara ove godine, na kojoj je donešen zaključak „kojim se konstatuje da su u prethodnom periodu preduzete mjere tj. poslati zahtjevi na koje do sada nije bilo odgovora, te da isti nije potrebno opet slati“. - Usljed nedostatka stručnog kadra konsultovao sam se sa više advokatskih kancelarija gdje sam dobio oprečna mišljenja i stavove na osnovu kojih nijesam mogao utvrditi konkretne i precizne korake za dalje postupanje. Naime, dobio sam različite stavove po pitanju nadležnosti sprovođenja pravnog postupka povraćaja otpremnine tj. da li je za to nadležno doo Vodovod Pljevlja, novi poslodavac ili je to obaveza drugih nadležnih organa. Odgovor na ovo pitanje još čekamo - istakao je Jaćimović, uz konstataciju da je i od Ječmenice, „kao pravnika sa dugogodišnjim iskustvom tražio pomoć u vidu dostavljanja postupka koji se sprovodi u ovakvim slučajevima“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217210236_74f32ca18327a82d4f578138ce8bca42d476c05af5d209f9b0a6488b3073214f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250217210236_74f32ca18327a82d4f578138ce8bca42d476c05af5d209f9b0a6488b3073214f" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="Saša Ječmenica"><figcaption>UPOZORIO DA LEKIĆ NIJE VRATIO OTPREMNINU: Saša Ječmenica</figcaption></figure>  Milan Lekić slovi za „lokalnog šerifa“ u Pljevljima, ali unazad dvije godine, zbog bahatog ponašanja gubi pozicije, moć i uticaj. Gubi uticaj i u partiji - Novoj srpskoj demokratiji, na čijem je čelu u Pljevljima i koja je na vlasti u ovom gradu, a izvori Portala ETV kažu da će lider ove stranke Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, morati da ga se odrekne, „ako misli da zadrži birače“. Prema nezvaničnim informacijama u lokalnom odboru NSD je raskol, jedni podržavaju predsjendika Opštine Daria Vraneša, koji je uskratio poslušnost Lekiću, dok je dio odbora još uz Lekića. - Međutim, njegovom „patronatu“ nad gradom počeo je da se bliži kraj, jer je, u međuvremenu, pozicije ojačao i Vraneš, pogotovo u seoskom području gdje ima ogromnu podršku, tako da Lekić gubi pozicije. Dodatno je svoj položaj u stranci ugrozio nedomaćinskim upravljanjem Rudnikom uglja, zbog čega je smijenjen, iako je šef partije Andrija Mandić pokušao da ga spasi postavljanjem na čelo Odbora direktora kada je razriješen sa mjesta izvršnog direktora. No nije uspio da se zadrži ni na toj funkciji. Prvo je „uhavćen“ da pijan vozi službeni automobil, a onda je to skupo vozilo nekoliko mjeseci kasnije uništio u saobraćajnom udesu, koji je, takođe, izazvao pijan - kazao je ranije nezvaničan sagovornik Portala ETV iz Pljevalja. Vraneš je prošle sedmice našem portalu rekao da on ne vodi „nikakav rat sa bilo kim, ni unutarpartijski, ni vanpartijski“. Da je Lekić „potpuno izgubio kompas“, prema riječima našeg nezvaničnog sagovornika iz Pljevalja, potvrđuje i nedavni događaj kada je, dok je vatrom krčio livadu u selu, zapalio službeni automobil Rudnika koji mu je posudio na korišćenje novoizabrani predsjednik Odbora direktora Rudnika Dragoljub Krezović. Ovu aferu, prema našim nezvaničnim saznanjima, Lekić pokušava da zataška tako što bi odgovornost preuzeo službnik RUP-a koji je formalno dužio taj automobil. Kako smo pisali, sukob u NSD u Pljevljima objelodanjen je još u septembru prošle godine kada je iznenadno prekinuta sjednica lokalnog parlamenta, a nakon što se, poslije pauze, u salu nijesu vratili odbornici vladajuće koalicije, jer se nijesu mogli usaglasiti o dopuni dnevnog reda - razrješenju Vraneša, što je bila inicijativa Lekića. - Zadnje što je potrebno srpskom narodu u Pljevljima, koji je najbrojniji u toj opštini, je budvanski scenario - zavapio je tada Andrija Mandić, čije arbitriranje između zavađenih Lekića i Vraneša, očigledno nije dalo rezultat. Prema tvrdnjama izvora Portala ETV sukob je sada na tom nivou da „više nema toga Mandića koji će ih izmiriti, niti primiriti“.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lekić ćuti na raniji zahtjev Vodovoda da im vrati otpremninu - 8.000 eura

Referent za imovinu lokalnog komunalnog preduzeća "Čistoća" Saša Ječmenica zatražio je da se donese odluka kojom bi se za tri putnička vozila koja koriste u menadžmentu preduzeća vikendom zabranilo neovlašćeno korišćenje, piše PV Informer.
Ovaj zahtjev nadležnima uputio je, kako se navodi, zbog brige za sredstva u posjedu preduzeća, a u skladu sa funkcijom koju obavlja.
On traži i da se za tri putnička vozila vikendom obezbijedio parking prostor u podzemnoj gradskoj garaži.
Zabrana, kako je precizirao u imejlu, treba da se odnosi na vozila "Škoda Superb", "Hyundai Grandeur" i "VW Caddy", a "sve iz razloga da se ne bi desilo da vikendom ne dođu u posjed neovlašćenih" osoba, "koja bi ih uništila bez naknade štete".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvatrogasce-nije-zvao-ni-lekic-ni-krezovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ječmenica takođe navodi da je takođe potrebno postaviti jasne procedure i za ostalu mehanizaciju preduzeća, iz razloga što su već u toku pripremni radovi za predstojeću poljoprivrednu sezonu, pa je potrebno obezbjediti preciznu proceduru za njeno angažovanje i tako spriječi neovlašćeno korišćenje imovine preduzeća.

Portal ETV

Ječmenica traži zabranu upravljanja vozilima "Čistoće" vikendom kako ih neovlašćena lica ne bi uništila

Nezavisni odbornik u Skupštini Opštine Pljevlja Saša Ječmenica poslao je tamošnjoj „Čistoći“ zahtjev da mu dostave podatke o tome kako su Vidan Vuković i Dražen Petrić, koji su prije isteka roka od pet godina ponovo zasnovali radni odnos u javnom sektoru, njihovom preduzeću vratili otpremninu koja je isplaćena po završetku radnog odnosa.&nbsp;
Ječmenica je ovaj potez povukao kako bi se pokrenuo postupak za povraćaj otpremnine Milana Lekića koji je u Rudniku uglja Pljevlja radni odnos zasnovao 12.4.2021. godine – prije proteka roka od pet godina od 9.2.2017. – dana kada mu je isplaćena otpremnina u iznosu od 8.000 eura po prestanku radnog odnosa u Vodovodu.
Lekić je, kako je naglasio Ječmenica, tim prilikom „pritajio“ novom poslodavcu da za zasnivanje odnosa postoji zakonska smetnja - pošto je nesumnjivo bio dužan da povrati otpreminiu Vodovodu i tako otkloni zakonsku smetnju za zasnivanje novog radnog odnosa.
Ječmenica je u dopisu ustvrdio i da je izvršni direktor Vodovoda na sjednici lokalnog parlamenta dao javno obećanje da će pokrenuti postupak za povraćaj otpremnine Lekića – te da ga je kao odbornika i bivšeg izvršnog direktora Čistoće pozvao da mu dostavi primjer kako je to učinjeno u tom preduzeću u prethodnim slučajevima – a kako bi do 31. januara pokrenuo postupak za povraćaj Lekićeve otpremnine.
U članu 48c Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru jasno je propisano: „Zaposleni kome prestane radni odnos na osnovu sporazumnog prestanka radnog odnosa, a ostvari pravo na otpremninu u skladu sa članom 33 stav 1 tačka 3 ovog zakona, ne može zasnovati radni odnos u javnom sektoru, uključujući sve institucije, pravna lica i privredna društva obuhvaćena članom 41 ovog zakona, u periodu od pet godina od dana sporazumnog prestanka radnog odnosa“.
Dodaje se da se ograničenje iz stava 1 ovog člana ne odnosi na zaposlenog koji vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine.
- Kako je Milan Lekić obavljao funkciju izvršnog direktora DOO „Vodovod“ u periodu do 2014 godine, i pod čijim je rukovođenjem nastalo gotovo 2.000.000 poreskog duga, složićete se da je neophodno pomoći izvršnom direktoru Mladenu Jaćimoviću da povrati nezakonito zadržan iznos otpremine od strane Milana Lekića u iznosu od 8.000 eura, sa pripadajućom zakonskom kamatom od dana njegovog nezakonitog imenovanja na poziciju izvršnog direktora Rudnika uglja AD Pljevlja do dana povraćaja otpremnine u 2025. godini – istakao je Ječmenica u dopisu.
Dodao je da se nada da razumiju u kakvom je finansijskom problemu Vodovod, te da smatraju neprihvatljivim da direktor koji je odgovoran za loše stanje u tom društvu nezakonito zadržava više godina isplaćenu otpremninu od 8.000 eura.
- Uvjeren sam da ćete tražene podatke za povraćaj otpremnine gospode Vukovića i Petrića dostaviti bez odlaganja – kako bi svi pred zakonom bili jednaki, a ne neki jednakiji – zaključio je Ječmenica.&nbsp;

Ječmenica od „Čistoće“ traži dokaze kako su odgovorni vraćali otpremninu po zakonu - za razliku od Milana Lekića „Vodovodu“

U Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima formiran je predmet povodom tvrdnji odbornika Skupštine Opštine tog grada Saše Ječmenice da u okviru rada menadžmenta pljevaljske "Čistoće" postoje postupci koji ukazuju na krivična djela zloupotreba službenog položaja i nesavnjesnog poslovanja, piše PV Informer.
Iz ovog lokalnog medija kazali su da su od Osnovnog državnog tužilaštva Pljevlja zatražili informacija da li će po službenoj dužnosti, a na osnovu informacija plasiranih u medijima i navoda odbornika Ječmenice, oformiti predmet i poslije obavljenih službenih radnji utvrditi da li u radu &nbsp;menadzmenta "Čistoća" Pljevlja postoje postupci koji ukazuju na krivična &nbsp;djela zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog poslovanja u privredi.
- U Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima formiran je predmet povodom slučaja na koji se odnose Vaša pitanja. Tokom postupka biće preduzete sve zakonom propisane mjere i radnje neophodne za donošenje odluke - naveli su iz ovog tužilaštva.
Ječmenica je, podsjeća PV Informer, izrazio sumnju u koruptivne radnje u okviru poslovanja "Čistoća" - Pljevlja.

U ODT-u Pljevlja formiran predmet: Ispitaće tvrdnje o zloupotrebi službenog položaja i nesavjesnog poslovanja u "Čistoći"

Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Pljevlja Saša Ječmenica kazao je da tu opštinu na sjeveru od dostizanja nivoa Žagubice dijeli 80.600 eura korupcije iz budžeta. On je u obraćanju za javnost, u susret usvajanju budžeta za 2025. godinu, ukazao na to kako lokalna vlast i opštinska preduzeća troše novac građana Pljevalja. Obraćanje Ječmenice prenosimo integralno: Vjerujem da je svaki građanin čuo za onu anegdotu kada je kradljivac iz sela upitao domaćina ko mu je ukrao ovcu u trenutku kada domaćin nije ni znao da mu je ovca ukradena. Upravo dva priloga na Pljevaljskoj hronici iz DOO „Čistoća“ su me asocirala na ovu situaciju i na brzinu uradih analizu čime se to ponosi rukovodstvo Čistoće. Krenuću od drugog priloga: nabavka kontejnera i kanti, koja je izvršena u dva postupka javne nabavke (28.06.2024 i 03.10.2024.godine). Ono što je propušteno u prilogu da se kaže jeste da je kroz ova dva postupka nabaljeno 80 metalnih kontejnera, 35 plastičnih kontejnera, 450 metalnih kanti za otpad od 90 litara i 25 plastičnih kanti za metalni otpad. Ako znamo da je nabavna cijena metalnog kontejnera kod svih drugih komunalnih preduzeća 400 eura bez pdv-a, cijena plastičnog kontejnera 200 eura bez pdv-a, cijena matalnih kanti za otpad od 110 litara 68 eura bez pdv-a i plastičnih kanti od 120 litara 30 eura bez pdv-a, zaključujemo da je ukupna cijena nabavke u ova dva postupka 62.750 bez pdv-a, odnosno 75.927,50 eura sa pdv-om.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241210201240_b22dcbf95fb14d46fea2cf13111fe23f84355191a107f116c71bdbacc4615d50.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241210201240_b22dcbf95fb14d46fea2cf13111fe23f84355191a107f116c71bdbacc4615d50" data-rendition-name="original" width="682" height="358" loading="lazy" alt="kanta za smeće"><figcaption>Metalna kanta za smeće pogodna za odlaganje pepela i drugih supstanci za koje plastika nije pogodna. Visina: 85cm Gornji prečnik: 50cm Donji prečnik: 40cm Zapremina: 110L - 9.599,00 RSD/sa pdv-om(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Uvidom u ugovore koje je vršilac komunalne djelatnosti – DOO Čistoća Pljevlja zaključila u oba postupka sa istim dobavljačem nalazimo da je ukupna vrijednost ove dvije nabavke 93.680 eura bez pdv-a, odnosno 113.352,80 eura sa pdv-om. Ne samo što je čudno što je cijena uvećana 50 odsto od onih koje se mogu naći u bilo kojoj maloprodaji, no zaista još više čudi potreba za ovom količinom metalnih posuda za otpad i koncepcijsko odustajanje od savremenih trendova u sakupljanju komunalnog otpada, te izbacivavanja metalnih kanti za otpad koje stvaraju velike probleme u fizičkoj manipulaciji i opterećuju radnike na prikupljanju otpada, neosporno skraćujući njihov radni vijek. Oba postupka se raspisuju u momentu kada još 12 polupodzemnih kontejnera čeka na njihovu ugradnju (opredjeljeno 40.000 eura u budžetu za ugradnju), ukupne zapremine 60.000 litara (kapacitet veći od 700 metalnih kanti traženih tenderima), te se postavlja pitanje stvarne potrebe za ovim posudama, imajući u vidu da po Planu rada za 2024.godinu DOO „Čistoća“ već raspolaže sa 2.950 metalnih kanti za otpatke, 522 kontejnera zapremine 1.100 litara, 230 plastičnih kanti od 120 litara, 21 kontejner od 5 m3 i 45 polupodzemnih kontejnera, a broj korisnika fizičkih lica je 6039. Očito da nije postojala stvarna potreba za nabavkom ove količine posuda za prikupljanje otpada i da se odustalo od sistema prikupljanja komunalnog otpada koji smanjuje troškove za komunalno preduzeće, a da će se ova praksa novog rukovodstva nastaviti dok svako domaćinstvo, pa i ono u stambenim zgradama ne dobije svoju metalnu kantu. Takođe nisu tačni navodi izvršne direktorice da u prethodnih 10 godina nisu nabavljane posude za otpad, pa i metalni kontejneri i kante, ali u mjeri u kojoj je to bilo potrebno, a potreba za njima je bila sve manja i manja prelaskom na sistem polupodzemnih kontejnera. Svojim ukupnim držanjem od sredine 2023.godine do sada izvršna direktorica očigledno pokazuje da ne zna ni šta joj se u ovom trenutku dešava u firmi kojom rukovodi, a ne šta je bilo prije 10 godina, jer da zna šta je bilo prije 10 godina zasigurno ne bi zaključivala poravnanja sa licima koja su duštvu pričinila štetu veću od 500.000 eura. No, jasno je da je u toku povratak u prošlost i pretvaranje Pljevalja u kantograd, i to sve za 50 odsto veće cijene od onih iz Okova. Sa srećom rad! Znamo i zašto. Prvi prilog o nabavci mehanizacije emitovan 06.12.2024.godine: Najprije, nije objašnjeno u samom prilogu kako su građani Pljevalja izdvojili novac iz budžeta za nabavku luksuznog službenog automobila za potrebe najplaćenijeg izvršnog direktora jednog komunalnog preduzeća u Crnoj Gori (34.400 eura iz budžeta opštine Pljevlja).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241210201240_d962cca23715035f79d4ba0e7aa0a95de93f067c6ac966d75e3902b005e51e4a.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241210201240_d962cca23715035f79d4ba0e7aa0a95de93f067c6ac966d75e3902b005e51e4a" data-rendition-name="original" width="768" height="417" loading="lazy" alt="dokument"></figure>  Potom izvršna direktorica, a i sam predsjednik opštine, su izbjegli da navedu cijenu po kojoj je plaćen kineski bager točkaš guseničar Xiniu Rinocheros X 9 (144.200 eura iz budžeta opštine Pljevlja). Postupak javne nabavke kao odgovorno lice vodila je Izvršna direktorica Društva, te prilikom procjene vrijednosti javne nabavke odredila dogovorenu (čitaj „nadodatu“) cijenu od 120.000 bez pdv-a, pritom propuštajući da primjeni član 83 Zakona o javnim nabavkama koji govori o prethodnom ispitivanju tržišta. Da je to uradila, zasigurno bi budžet opštine pretrpio manju štetu, a ona i povezana lica ostvarili manju imovinsku korist, jer je nesporno i javno dostupno da predmetna mašina kod proizvođača košta 35.000 eura, a da je JKP Belosavac iz Žagubice istu mašinu nabavilo od istog dobavljača 05.05.2023.godine za cijenu od 83.500 eura bez pdv-a, odnosno 101.035 eura sa pdv-om. Iz svega navedenog jasno je da Pljevlja od dostizanja nivoa Žagubice dijeli 80.600 eura korupcije iz budžeta opštine Pljevlja u samo dvije nabavke u DOO Čistoći, 34.400,00 eura luksunog automobila za direktora DOO Čistoća, 500 eura neplaćene čistarine direktora, 8.000 eura nevraćenje otpremnine u posrnuli Vodovod, iznos popravke polupanog službenog automobila kod ovlašćenog servisera, 36.000 eura korupcije na drljači za potrebe Rudnika uglja, 32.000 eura korupcije na najvećem traktoru ikada uveženom u Crnu Goru, 1.000.000 eura korupcije na nabavci dampera za potrebe RUPV, 3.000.000 eura nesavjesnih trošenja sredstava na ulaganja u polja lavande, 15.000 eura neplaćenog uglja Oleksandra Petrošenka, pet eura po toni uglja isporučenog za dalju prodaju komšiji, Tatjani, Stijoviću i ostalim privilegovanim, sela Gajdobra i Melenci i još mnogo toga u nastavku… … ili jednostavno zaustavljanje daljeg rada šavničke organizovane kriminalne grupe koja uspiješno operiše sa sredstvima Budžeta opštine Pljevlja nakon što je prouzrokovala višemilionsku štetu u Rudniku uglja. Dakle, Žagubica, pa Evropa, Rusija, Briks ili gdje god nas talas iracionalnog nosi…voljeni njegovi Pljevljaci…

1250x600

1084x550

Ječmenica: Pljevlja od dostizanja nivoa Žagubice dijeli 80.600 eura korupcije iz budžeta

Nakon što je američki šef diplomatije Mark Rubio jutros upozorio da će Sjedinjene Američke Države (SAD) odustati od mirovnih pregovora oko Ukrajine ako uskoro ne dođe do napretka, potpredsjednik Džej Di Vens ipak je izjavio da su u tom pogledu optimistični.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Frubio-ako-nije-moguce-okoncati-rat-u-ukrajini-sad-moraju-da-krenu-dalje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
To je rekao tokom susreta s italijanskom premijerkom Đorđom Meloni u Rimu.
- Budući da su pregovori u toku, ne želim da prejudicram njihov ishod, ali osjećamo optimizam da bismo mogli privesti kraju ovaj vrlo brutalan rat - rekao je Vens novinarima.
Dan ranije, Donald Tramp je izjavio da vjeruje da je prekid vatre blizu, te da bi Moskva uskoro trebalo da dostavi odgovor na posljednji američki prijedlog. Ipak, Rubio je jutros poručio da će SAD krenuti dalje ako ne dođe do konkretnih pomaka.

Vens kontra Rubija: „Optimistični smo da bismo mogli privesti kraju rat u Ukrajini“

U Bijeloj je danas, na krivini Sveta neđelja, došlo do saobraćajne nezgode u kojoj je povrijeđen D.M. (70).
Kako javlja Novski, auto je iznenada izletjelo sa kolovoza i udarilo u stub rasvjete. D.M. je bio sam u vozilu.
On je zadobio povrede glave i transportovan je u risansku bolnicu.
Nezgoda se dogodila oko 16:45 sati.

Saobraćajna nezgoda u Bijeloj: Jedna osoba transportovana u risansku bolnicu

Radio televizija Srbije (RTS) je podnijela krivičnu prijavu protiv "NN lica", za koje je navela da se predstavljaju kao studenti u blokadi, jer od 14. aprila blokiraju njiihove objekte u Beogradu.
Na sajtu RTS-a piše da je krivična prijava podnijeta protiv onih koji blokiraju njihove objekte u Takovskoj i Aberdarevoj ulici i na Košutnjaku, "pri čemu neprestano pozivaju druge građane da im se pridruže".
Dodaj se da je krivična prijava podnijeta Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu.
U prijavi piše da je od tog vremena (14. aprila) onemogućen ulazak novinara i drugih zaposlenih - posebno u tehničkim službama "što za posljedicu ima sprečavanje emitovanja televizijskog programa".
- Zaposleni su ugroženi u ovim nasilnim blokadama, jer im svaki ulazak u zgradu obezbjeđuje policija, i tom prilikom su vrijeđani, pljuvani i gurani - naveli su u RTS-u.

RTS podnio krivičnu prijavu zbog blokade njihovih objekata

Američka vlada objavila je oko 10.000 stranica dokumentacije vezane za ubistvo sentatora Roberta F. Kenedija 1968. godine, čime je u skladu sa naređenjem predsjednika Donalda Trampa nastavljeno objavljivanje dokumenta držanih pod oznakom tajnosti.
Direktorka Nacionalne obaveštajne službe Talsi Gabard rekla je da će objavljivanje dokumenata vezano za ubistvo Roberta Kenedija „uprijeti dugo čekano svjetlo na istinu“.
- Gotovo 60 godina poslije tragičnog atentata na senatora Roberta F. Kenedija američki narod će prvi put imati mogućnost da preispita istragu savezne vlade zahvaljujući vođstvu predsjednika Trampa - napisala je Gabard.
Američka Uprava za nacionalnu arhivu i dokumentaciju objavila je oko 229 fajlova sa tim stranicama na svom vebsajtu.
Pedsjednik SAD Donald Tramp je u januaru potpisao izvršnu naredbu o skidanju oznake tajnosti nad preostalim saveznim dokumentima vezanim za ubistva predsjednika Džona F. Kendija, senatora Roberta F. Kenedija i Martina Lutera Kinga Mlađeg.
Američka vlada počela je sredinom marta da objavljuje preostale povjerljive dokumenate o ubistvu predsjednika Džona F. Kenedija, 1963. godine u Dalasu.

SAD objavila oko 10.000 strana dokumenata o ubistvu Roberta Kenedija

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: sasa-jecmenica