Bivša vršiteljka dužnosti izvršne direktorice pljevaljskog Vodovoda Biljana Đondović u dva navrata pretprošle godine dostavljala je zahtjev nekadašnjem direktoru ovog preduzeća Milanu Lekiću za povraćaj otpremnine, prvi je vraćen „jer lice nije pronađeno na adresi“, dok je drugi od 5. decembra 2023. uručen, ali on do danas nije odgovorio kada će vratiti 8.000 eura koje je dobio nakon što je sporazumno raskinuo radni odnos u ovoj firmi. Portalu ETV ovo je saopštio izvršni direktor Vodovoda Mladen Jaćimović, dostavljajući nam odgovor koji je uputio nezavisnom odborniku u Skupštini Opštine Pljevlja Saši Ječmenici koji je nedavno obavijestio javnost da Lekić nije vratio otpremninu koju je uzeo nakon napuštanja funkcije prvog čovjeka lokalnog Vodovoda. Objasnio je da je Lekić u Rudniku uglja Pljevlja radni odnos zasnovao 12. aprila 2021. godine, prije proteka roka od pet godina od 9. februara 2017. – dana kada mu je isplaćena otpremnina u iznosu od 8.000 eura po prestanku radnog odnosa u Vodovodu. - Prije svega istaći ću činjenicu da doo Vodovod Pljevlja već godinu dana u svom sastavu nema zaposlenog nijednog pravnika što značajno meni kao izvršnom direktoru otežava rad i odlučivanje. U toku 2024. godine Ministarstvo finansija Crne Gore je na naš zahtjev za zapošljavanje pravnika dalo negativno mišljenje što nam je storilo dodatno opterećenje - saopštio je Jaćimović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217210236_3dcc5d8b9f35c9edb2dfa477fd0fb4cde496cb35b14ed2ecd0441eed347dce0a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250217210236_3dcc5d8b9f35c9edb2dfa477fd0fb4cde496cb35b14ed2ecd0441eed347dce0a" data-rendition-name="original" width="1536" height="864" loading="lazy" alt="Mladen Jaćimović"><figcaption>ČEKA STAV PRAVNIKA: Mladen Jaćimović(Photo: Foto: TV Pljevlja)</figcaption></figure>  Istakao je da je o Lekićevoj otpremnini upoznao i Odbor direktora, na sjednici održanoj 31. januara ove godine, na kojoj je donešen zaključak „kojim se konstatuje da su u prethodnom periodu preduzete mjere tj. poslati zahtjevi na koje do sada nije bilo odgovora, te da isti nije potrebno opet slati“. - Usljed nedostatka stručnog kadra konsultovao sam se sa više advokatskih kancelarija gdje sam dobio oprečna mišljenja i stavove na osnovu kojih nijesam mogao utvrditi konkretne i precizne korake za dalje postupanje. Naime, dobio sam različite stavove po pitanju nadležnosti sprovođenja pravnog postupka povraćaja otpremnine tj. da li je za to nadležno doo Vodovod Pljevlja, novi poslodavac ili je to obaveza drugih nadležnih organa. Odgovor na ovo pitanje još čekamo - istakao je Jaćimović, uz konstataciju da je i od Ječmenice, „kao pravnika sa dugogodišnjim iskustvom tražio pomoć u vidu dostavljanja postupka koji se sprovodi u ovakvim slučajevima“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217210236_74f32ca18327a82d4f578138ce8bca42d476c05af5d209f9b0a6488b3073214f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250217210236_74f32ca18327a82d4f578138ce8bca42d476c05af5d209f9b0a6488b3073214f" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="Saša Ječmenica"><figcaption>UPOZORIO DA LEKIĆ NIJE VRATIO OTPREMNINU: Saša Ječmenica</figcaption></figure>  Milan Lekić slovi za „lokalnog šerifa“ u Pljevljima, ali unazad dvije godine, zbog bahatog ponašanja gubi pozicije, moć i uticaj. Gubi uticaj i u partiji - Novoj srpskoj demokratiji, na čijem je čelu u Pljevljima i koja je na vlasti u ovom gradu, a izvori Portala ETV kažu da će lider ove stranke Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, morati da ga se odrekne, „ako misli da zadrži birače“. Prema nezvaničnim informacijama u lokalnom odboru NSD je raskol, jedni podržavaju predsjendika Opštine Daria Vraneša, koji je uskratio poslušnost Lekiću, dok je dio odbora još uz Lekića. - Međutim, njegovom „patronatu“ nad gradom počeo je da se bliži kraj, jer je, u međuvremenu, pozicije ojačao i Vraneš, pogotovo u seoskom području gdje ima ogromnu podršku, tako da Lekić gubi pozicije. Dodatno je svoj položaj u stranci ugrozio nedomaćinskim upravljanjem Rudnikom uglja, zbog čega je smijenjen, iako je šef partije Andrija Mandić pokušao da ga spasi postavljanjem na čelo Odbora direktora kada je razriješen sa mjesta izvršnog direktora. No nije uspio da se zadrži ni na toj funkciji. Prvo je „uhavćen“ da pijan vozi službeni automobil, a onda je to skupo vozilo nekoliko mjeseci kasnije uništio u saobraćajnom udesu, koji je, takođe, izazvao pijan - kazao je ranije nezvaničan sagovornik Portala ETV iz Pljevalja. Vraneš je prošle sedmice našem portalu rekao da on ne vodi „nikakav rat sa bilo kim, ni unutarpartijski, ni vanpartijski“. Da je Lekić „potpuno izgubio kompas“, prema riječima našeg nezvaničnog sagovornika iz Pljevalja, potvrđuje i nedavni događaj kada je, dok je vatrom krčio livadu u selu, zapalio službeni automobil Rudnika koji mu je posudio na korišćenje novoizabrani predsjednik Odbora direktora Rudnika Dragoljub Krezović. Ovu aferu, prema našim nezvaničnim saznanjima, Lekić pokušava da zataška tako što bi odgovornost preuzeo službnik RUP-a koji je formalno dužio taj automobil. Kako smo pisali, sukob u NSD u Pljevljima objelodanjen je još u septembru prošle godine kada je iznenadno prekinuta sjednica lokalnog parlamenta, a nakon što se, poslije pauze, u salu nijesu vratili odbornici vladajuće koalicije, jer se nijesu mogli usaglasiti o dopuni dnevnog reda - razrješenju Vraneša, što je bila inicijativa Lekića. - Zadnje što je potrebno srpskom narodu u Pljevljima, koji je najbrojniji u toj opštini, je budvanski scenario - zavapio je tada Andrija Mandić, čije arbitriranje između zavađenih Lekića i Vraneša, očigledno nije dalo rezultat. Prema tvrdnjama izvora Portala ETV sukob je sada na tom nivou da „više nema toga Mandića koji će ih izmiriti, niti primiriti“.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lekić ćuti na raniji zahtjev Vodovoda da im vrati otpremninu - 8.000 eura

Referent za imovinu lokalnog komunalnog preduzeća "Čistoća" Saša Ječmenica zatražio je da se donese odluka kojom bi se za tri putnička vozila koja koriste u menadžmentu preduzeća vikendom zabranilo neovlašćeno korišćenje, piše PV Informer.
Ovaj zahtjev nadležnima uputio je, kako se navodi, zbog brige za sredstva u posjedu preduzeća, a u skladu sa funkcijom koju obavlja.
On traži i da se za tri putnička vozila vikendom obezbijedio parking prostor u podzemnoj gradskoj garaži.
Zabrana, kako je precizirao u imejlu, treba da se odnosi na vozila "Škoda Superb", "Hyundai Grandeur" i "VW Caddy", a "sve iz razloga da se ne bi desilo da vikendom ne dođu u posjed neovlašćenih" osoba, "koja bi ih uništila bez naknade štete".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvatrogasce-nije-zvao-ni-lekic-ni-krezovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ječmenica takođe navodi da je takođe potrebno postaviti jasne procedure i za ostalu mehanizaciju preduzeća, iz razloga što su već u toku pripremni radovi za predstojeću poljoprivrednu sezonu, pa je potrebno obezbjediti preciznu proceduru za njeno angažovanje i tako spriječi neovlašćeno korišćenje imovine preduzeća.

Portal ETV

Ječmenica traži zabranu upravljanja vozilima "Čistoće" vikendom kako ih neovlašćena lica ne bi uništila

Nezavisni odbornik u Skupštini Opštine Pljevlja Saša Ječmenica poslao je tamošnjoj „Čistoći“ zahtjev da mu dostave podatke o tome kako su Vidan Vuković i Dražen Petrić, koji su prije isteka roka od pet godina ponovo zasnovali radni odnos u javnom sektoru, njihovom preduzeću vratili otpremninu koja je isplaćena po završetku radnog odnosa.&nbsp;
Ječmenica je ovaj potez povukao kako bi se pokrenuo postupak za povraćaj otpremnine Milana Lekića koji je u Rudniku uglja Pljevlja radni odnos zasnovao 12.4.2021. godine – prije proteka roka od pet godina od 9.2.2017. – dana kada mu je isplaćena otpremnina u iznosu od 8.000 eura po prestanku radnog odnosa u Vodovodu.
Lekić je, kako je naglasio Ječmenica, tim prilikom „pritajio“ novom poslodavcu da za zasnivanje odnosa postoji zakonska smetnja - pošto je nesumnjivo bio dužan da povrati otpreminiu Vodovodu i tako otkloni zakonsku smetnju za zasnivanje novog radnog odnosa.
Ječmenica je u dopisu ustvrdio i da je izvršni direktor Vodovoda na sjednici lokalnog parlamenta dao javno obećanje da će pokrenuti postupak za povraćaj otpremnine Lekića – te da ga je kao odbornika i bivšeg izvršnog direktora Čistoće pozvao da mu dostavi primjer kako je to učinjeno u tom preduzeću u prethodnim slučajevima – a kako bi do 31. januara pokrenuo postupak za povraćaj Lekićeve otpremnine.
U članu 48c Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru jasno je propisano: „Zaposleni kome prestane radni odnos na osnovu sporazumnog prestanka radnog odnosa, a ostvari pravo na otpremninu u skladu sa članom 33 stav 1 tačka 3 ovog zakona, ne može zasnovati radni odnos u javnom sektoru, uključujući sve institucije, pravna lica i privredna društva obuhvaćena članom 41 ovog zakona, u periodu od pet godina od dana sporazumnog prestanka radnog odnosa“.
Dodaje se da se ograničenje iz stava 1 ovog člana ne odnosi na zaposlenog koji vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine.
- Kako je Milan Lekić obavljao funkciju izvršnog direktora DOO „Vodovod“ u periodu do 2014 godine, i pod čijim je rukovođenjem nastalo gotovo 2.000.000 poreskog duga, složićete se da je neophodno pomoći izvršnom direktoru Mladenu Jaćimoviću da povrati nezakonito zadržan iznos otpremine od strane Milana Lekića u iznosu od 8.000 eura, sa pripadajućom zakonskom kamatom od dana njegovog nezakonitog imenovanja na poziciju izvršnog direktora Rudnika uglja AD Pljevlja do dana povraćaja otpremnine u 2025. godini – istakao je Ječmenica u dopisu.
Dodao je da se nada da razumiju u kakvom je finansijskom problemu Vodovod, te da smatraju neprihvatljivim da direktor koji je odgovoran za loše stanje u tom društvu nezakonito zadržava više godina isplaćenu otpremninu od 8.000 eura.
- Uvjeren sam da ćete tražene podatke za povraćaj otpremnine gospode Vukovića i Petrića dostaviti bez odlaganja – kako bi svi pred zakonom bili jednaki, a ne neki jednakiji – zaključio je Ječmenica.&nbsp;

Ječmenica od „Čistoće“ traži dokaze kako su odgovorni vraćali otpremninu po zakonu - za razliku od Milana Lekića „Vodovodu“

U Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima formiran je predmet povodom tvrdnji odbornika Skupštine Opštine tog grada Saše Ječmenice da u okviru rada menadžmenta pljevaljske "Čistoće" postoje postupci koji ukazuju na krivična djela zloupotreba službenog položaja i nesavnjesnog poslovanja, piše PV Informer.
Iz ovog lokalnog medija kazali su da su od Osnovnog državnog tužilaštva Pljevlja zatražili informacija da li će po službenoj dužnosti, a na osnovu informacija plasiranih u medijima i navoda odbornika Ječmenice, oformiti predmet i poslije obavljenih službenih radnji utvrditi da li u radu &nbsp;menadzmenta "Čistoća" Pljevlja postoje postupci koji ukazuju na krivična &nbsp;djela zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog poslovanja u privredi.
- U Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima formiran je predmet povodom slučaja na koji se odnose Vaša pitanja. Tokom postupka biće preduzete sve zakonom propisane mjere i radnje neophodne za donošenje odluke - naveli su iz ovog tužilaštva.
Ječmenica je, podsjeća PV Informer, izrazio sumnju u koruptivne radnje u okviru poslovanja "Čistoća" - Pljevlja.

U ODT-u Pljevlja formiran predmet: Ispitaće tvrdnje o zloupotrebi službenog položaja i nesavjesnog poslovanja u "Čistoći"

Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Pljevlja Saša Ječmenica kazao je da tu opštinu na sjeveru od dostizanja nivoa Žagubice dijeli 80.600 eura korupcije iz budžeta. On je u obraćanju za javnost, u susret usvajanju budžeta za 2025. godinu, ukazao na to kako lokalna vlast i opštinska preduzeća troše novac građana Pljevalja. Obraćanje Ječmenice prenosimo integralno: Vjerujem da je svaki građanin čuo za onu anegdotu kada je kradljivac iz sela upitao domaćina ko mu je ukrao ovcu u trenutku kada domaćin nije ni znao da mu je ovca ukradena. Upravo dva priloga na Pljevaljskoj hronici iz DOO „Čistoća“ su me asocirala na ovu situaciju i na brzinu uradih analizu čime se to ponosi rukovodstvo Čistoće. Krenuću od drugog priloga: nabavka kontejnera i kanti, koja je izvršena u dva postupka javne nabavke (28.06.2024 i 03.10.2024.godine). Ono što je propušteno u prilogu da se kaže jeste da je kroz ova dva postupka nabaljeno 80 metalnih kontejnera, 35 plastičnih kontejnera, 450 metalnih kanti za otpad od 90 litara i 25 plastičnih kanti za metalni otpad. Ako znamo da je nabavna cijena metalnog kontejnera kod svih drugih komunalnih preduzeća 400 eura bez pdv-a, cijena plastičnog kontejnera 200 eura bez pdv-a, cijena matalnih kanti za otpad od 110 litara 68 eura bez pdv-a i plastičnih kanti od 120 litara 30 eura bez pdv-a, zaključujemo da je ukupna cijena nabavke u ova dva postupka 62.750 bez pdv-a, odnosno 75.927,50 eura sa pdv-om.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241210201240_b22dcbf95fb14d46fea2cf13111fe23f84355191a107f116c71bdbacc4615d50.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241210201240_b22dcbf95fb14d46fea2cf13111fe23f84355191a107f116c71bdbacc4615d50" data-rendition-name="original" width="682" height="358" loading="lazy" alt="kanta za smeće"><figcaption>Metalna kanta za smeće pogodna za odlaganje pepela i drugih supstanci za koje plastika nije pogodna. Visina: 85cm Gornji prečnik: 50cm Donji prečnik: 40cm Zapremina: 110L - 9.599,00 RSD/sa pdv-om(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Uvidom u ugovore koje je vršilac komunalne djelatnosti – DOO Čistoća Pljevlja zaključila u oba postupka sa istim dobavljačem nalazimo da je ukupna vrijednost ove dvije nabavke 93.680 eura bez pdv-a, odnosno 113.352,80 eura sa pdv-om. Ne samo što je čudno što je cijena uvećana 50 odsto od onih koje se mogu naći u bilo kojoj maloprodaji, no zaista još više čudi potreba za ovom količinom metalnih posuda za otpad i koncepcijsko odustajanje od savremenih trendova u sakupljanju komunalnog otpada, te izbacivavanja metalnih kanti za otpad koje stvaraju velike probleme u fizičkoj manipulaciji i opterećuju radnike na prikupljanju otpada, neosporno skraćujući njihov radni vijek. Oba postupka se raspisuju u momentu kada još 12 polupodzemnih kontejnera čeka na njihovu ugradnju (opredjeljeno 40.000 eura u budžetu za ugradnju), ukupne zapremine 60.000 litara (kapacitet veći od 700 metalnih kanti traženih tenderima), te se postavlja pitanje stvarne potrebe za ovim posudama, imajući u vidu da po Planu rada za 2024.godinu DOO „Čistoća“ već raspolaže sa 2.950 metalnih kanti za otpatke, 522 kontejnera zapremine 1.100 litara, 230 plastičnih kanti od 120 litara, 21 kontejner od 5 m3 i 45 polupodzemnih kontejnera, a broj korisnika fizičkih lica je 6039. Očito da nije postojala stvarna potreba za nabavkom ove količine posuda za prikupljanje otpada i da se odustalo od sistema prikupljanja komunalnog otpada koji smanjuje troškove za komunalno preduzeće, a da će se ova praksa novog rukovodstva nastaviti dok svako domaćinstvo, pa i ono u stambenim zgradama ne dobije svoju metalnu kantu. Takođe nisu tačni navodi izvršne direktorice da u prethodnih 10 godina nisu nabavljane posude za otpad, pa i metalni kontejneri i kante, ali u mjeri u kojoj je to bilo potrebno, a potreba za njima je bila sve manja i manja prelaskom na sistem polupodzemnih kontejnera. Svojim ukupnim držanjem od sredine 2023.godine do sada izvršna direktorica očigledno pokazuje da ne zna ni šta joj se u ovom trenutku dešava u firmi kojom rukovodi, a ne šta je bilo prije 10 godina, jer da zna šta je bilo prije 10 godina zasigurno ne bi zaključivala poravnanja sa licima koja su duštvu pričinila štetu veću od 500.000 eura. No, jasno je da je u toku povratak u prošlost i pretvaranje Pljevalja u kantograd, i to sve za 50 odsto veće cijene od onih iz Okova. Sa srećom rad! Znamo i zašto. Prvi prilog o nabavci mehanizacije emitovan 06.12.2024.godine: Najprije, nije objašnjeno u samom prilogu kako su građani Pljevalja izdvojili novac iz budžeta za nabavku luksuznog službenog automobila za potrebe najplaćenijeg izvršnog direktora jednog komunalnog preduzeća u Crnoj Gori (34.400 eura iz budžeta opštine Pljevlja).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241210201240_d962cca23715035f79d4ba0e7aa0a95de93f067c6ac966d75e3902b005e51e4a.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241210201240_d962cca23715035f79d4ba0e7aa0a95de93f067c6ac966d75e3902b005e51e4a" data-rendition-name="original" width="768" height="417" loading="lazy" alt="dokument"></figure>  Potom izvršna direktorica, a i sam predsjednik opštine, su izbjegli da navedu cijenu po kojoj je plaćen kineski bager točkaš guseničar Xiniu Rinocheros X 9 (144.200 eura iz budžeta opštine Pljevlja). Postupak javne nabavke kao odgovorno lice vodila je Izvršna direktorica Društva, te prilikom procjene vrijednosti javne nabavke odredila dogovorenu (čitaj „nadodatu“) cijenu od 120.000 bez pdv-a, pritom propuštajući da primjeni član 83 Zakona o javnim nabavkama koji govori o prethodnom ispitivanju tržišta. Da je to uradila, zasigurno bi budžet opštine pretrpio manju štetu, a ona i povezana lica ostvarili manju imovinsku korist, jer je nesporno i javno dostupno da predmetna mašina kod proizvođača košta 35.000 eura, a da je JKP Belosavac iz Žagubice istu mašinu nabavilo od istog dobavljača 05.05.2023.godine za cijenu od 83.500 eura bez pdv-a, odnosno 101.035 eura sa pdv-om. Iz svega navedenog jasno je da Pljevlja od dostizanja nivoa Žagubice dijeli 80.600 eura korupcije iz budžeta opštine Pljevlja u samo dvije nabavke u DOO Čistoći, 34.400,00 eura luksunog automobila za direktora DOO Čistoća, 500 eura neplaćene čistarine direktora, 8.000 eura nevraćenje otpremnine u posrnuli Vodovod, iznos popravke polupanog službenog automobila kod ovlašćenog servisera, 36.000 eura korupcije na drljači za potrebe Rudnika uglja, 32.000 eura korupcije na najvećem traktoru ikada uveženom u Crnu Goru, 1.000.000 eura korupcije na nabavci dampera za potrebe RUPV, 3.000.000 eura nesavjesnih trošenja sredstava na ulaganja u polja lavande, 15.000 eura neplaćenog uglja Oleksandra Petrošenka, pet eura po toni uglja isporučenog za dalju prodaju komšiji, Tatjani, Stijoviću i ostalim privilegovanim, sela Gajdobra i Melenci i još mnogo toga u nastavku… … ili jednostavno zaustavljanje daljeg rada šavničke organizovane kriminalne grupe koja uspiješno operiše sa sredstvima Budžeta opštine Pljevlja nakon što je prouzrokovala višemilionsku štetu u Rudniku uglja. Dakle, Žagubica, pa Evropa, Rusija, Briks ili gdje god nas talas iracionalnog nosi…voljeni njegovi Pljevljaci…

1250x600

1084x550

Ječmenica: Pljevlja od dostizanja nivoa Žagubice dijeli 80.600 eura korupcije iz budžeta

Američki predsjednik Donald Tramp uvrijedio je novinarku mreže SiEnEn (CNN) Kejtlan Kolins nazivajući je "gadnom i glupom" nakon što ga je pitala zašto će balska dvorana, koja se gradi u Bijeloj kući, biti skuplja nego što je prethodno najavljeno, javljaju američki mediji.
Tramp je snažno branio balsku dvoranu koju gradi u Bijeloj kući, vrijednu 300 miliona dolara, nazivajući je "većom i ljepšom" nego što je planirano, dok je u subotu kritikovao „gadnu“ Kejtlan Kolins sa SiEnEna koja ga je o tome pitala, javlja Njujork Post.
- Kejtlin Kolin iz emisije "Lažne vijesti" SiEnEn, uvijek glupa i gadna, pitala me je zašto nova balska dvorana košta više novca nego što se prvobitno mislilo prije godinu. Rekao sam zato što će biti dvostruko veća, a kvalitet završne obrade i enterijera je podignut na najviši nivo - objavio je Tramp na svojoj stranici Truth Social, pogrešno napisavši ime dopisnice Bijele kuće, navodi portal Njujork Posta
Zapravo je, kako dodaje, ispod budžeta i prije roka.
- Kakvi su uvijek moji poslovi. Samo je mnogo veća i ljepše nego što je prvobitno planirano - napisao je Tramp.
Portal Hafington Post citira još jednu Trampovu objavu na račun novinarke SiEnEn i njene emisije, tvrdeći da će "gledanost toliko niska da se više ni ne računa niti je relevantna".
Nije bilo jasno kada je Kolins možda pitala Trampa o balskoj dvorani, ali je to pomenula u svojoj emisiji u petak uveče "Izvor sa Kejtlan Kolins", piše Njujork Post.
- Vidite li onaj džinovski kran koji je preko mog ramena? To je najnoviji dodatak građevinskoj zoni ovdje u Bijeloj kući, gdje će se na kraju nalaziti balska dvorana predsjednika Trampa - rekla je Kolins.
Komentari predsjednika dolaze nakon odlaska arhitekte Džejmsa Mekrerija II iz projekta. On je nadgledao dizajn na čelu male firme prije nego što su troškovi porasli na 300 miliona dolara, navodi njujorški portal.
Portal Hafington Post piše i da je Tramp stalno kritikovao medije, a da je napad na Kejltan Kolins samo pridružio "gomili nedavnih neprijateljskih komentara koje je eksplicitno uputio novinarkama".
Hafington Post podsjeća da je Tramp nazvao Kejti Rodžers iz Njujork Tajmsa "ružnom, i iznutra i spolja", nakon što je bila koautor članka o predsjednikovom zdravlju i starenju.
Njegov najozloglašeniji napad bio je upućen veteranki Blumbergove dopisnice iz Bijele kuće Ketrin Lusi kojoj je rekao: "Tiho, prasice", dok je mahnuo prstom nakon što ga je pritisnula u vezi sa dosijeima Džefrija Epstina, podsjeća Hafington Post.

Tramp uvrijedio novinarku CNN-a, nazvao je "gadnom i glupom"

Mještani Botuna, koji su 14. novembra podigli šator u ovom naselju protiveći se gradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra, pozvali su građane Botuna i cijele Zete na protest koji je zakazan u 13 sati.
To je dan, kako navode u pozivu, kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive.
- Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su.
Sjutra je trenutak, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače.
- Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest.

Botunjani pozvali građane da se okupe u što većem broju: "Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život"

Njemački kancelar Fridrih Merc za dlaku je izbjegao vladinu krizu nakon što je u parlamentu osigurao većinu za zakon o penzijama, uprkos ranijoj pobuni unutar vlastitih konzervativaca koja je naglasila njegovu slabu autoritet.
Zakon, koji povećava izdvajanja za penzije za oko 185 milijardi eura u narednih 15 godina, usvojen je sa 318 glasova u Bundestagu koji broji 630 mjesta, bez potrebe za hitnom podrškom ljevičarske opozicije.
Međutim, činjenica da je njegovo usvajanje bilo neizvjesno sve do posljednjeg trenutka dodatno je istakla Mercov nedostatak autoriteta nad njegovom neposlušnom koalicijom konzervativaca i socijaldemokrata (SPD), samo sedam mjeseci nakon stupanja na dužnost.
Sukob je takođe povećao sumnje u sposobnost koalicije da provede neophodne reforme za oživljavanje posrnule ekonomije, najveće u Evropi, i obnovu dugo zanemarene njemačke vojske.
Sukobi u koaliciji doprinose rastu podrške krajnje desnoj Alternativi za Njemačku (AfD), koja sada prednjači u nacionalnim anketama i nalazi se na putu da ostvari značajne dobitke na pet pokrajinskih izbora iduće godine.
Zakon fiksira penzije na trenutnom nivou od 48 odsto prosječne plate do 2031. godine, umjesto da se dopusti njihov pad u odnosu na plate. To je bio jedan od temelja koalicionog sporazuma formiranog u maju i posebno važan za SPD.
Omladinska frakcija konzervativaca, koja ima 18 glasova, usprotivila se zakonu tvrdeći da on održava finansijski neodrživ sistem, ostavljajući mlađe generacije da plate račun.
S obzirom na to da koalicija ima tijesnu većinu od samo 12 glasova u parlamentu, sve do zadnjeg trenutka nije bilo jasno hoće li moći usvojiti zakon vlastitim glasovima.
Opoziciona krajnje lijeva partija Die Linke uputila je u posljednjem trenutku prijedlog da se uzdrže od glasanja kako bi koaliciji bilo potrebno manje glasova za usvajanje zakona, navodeći da žele zaštititi penzionere.
Penzije i međugeneracijska pravednost postaju ključne političke tačke sukoba širom Evrope dok stanovništvo stari, a javne finansije se stežu, pa sve manji broj radno sposobnih ljudi izdržava sve veći broj penzionera.
Merc je, međutim, obećao da će iduće godine provesti sveobuhvatnu reformu penzija kako bi se osigurala potrebna finansijska stabilnost. Sve je na stolu, od dužeg radnog vijeka do zahtjeva da radnici duže uplaćuju u sistem prije nego što steknu pravo na penziju.
- Ovo je obećanje svim generacijama u našoj zemlji - rekao je u petak.
Tokom izborne kampanje Merc, koji nikada ranije nije obavljao državnu dužnost, žestoko je kritikovao unutrašnje sukobe u koaliciji svog prethodnika iz SPD-a Olafa Šolca.
Očekivanja su bila velika nakon što je osigurao historijski dogovor o rekordnim ulaganjima u infrastrukturu i odbranu prije nego što je uopšte preuzeo dužnost, te jasno stavio do znanja da namjerava vratiti Njemačku na međunarodnu scenu kao ključnog aktera.
Ali njegova vlastita koalicija pokazala se nestabilnom. Na dan kada je preuzeo dužnost, postao je prvi kancelar ikada koji je morao proći kroz drugi krug glasanja da bi dobio formalno odobrenje parlamenta.
Tokom ljeta, Merc takođe nije uspio ujediniti konzervativce iza SPD-ovog dogovorenog kandidata za ustavni sud, čime je glasanje propalo.
Merc je u inostranstvu dobio pohvale zbog svoje snažne podrške Ukrajini, ali u Njemačkoj je njegova popularnost pala na 25 odsto, što ga čini jednim od najmanje popularnih kancelara u posljednje vrijeme.
U međuvremenu, kombinirana podrška konzervativcima i SPD-u pala je na 39 sa 44,9 odsto, prema posljednjoj Forsa anketi.

Merc jedva izbjegao ogromnu krizu u vlasti, ali i dalje ima probleme u vlastitoj stranci

Crnogorski boćar Gracija Stjepčević osvojio je zlatnu medalju na seniorskom prvenstvu Evrope u Italiji.
Stjepčević je danas u finalu discipline krug pobijedio Italijana Marina Ćubelu 28:24.
Manje sreće imao je u disciplini par sa Miroslavom Petkovićem, gdje izgubio finale od rivala iz Italije.
Petković je juče osvojio bronzanu medalju u disciplini pojedinac, kao i Stjepčević, koji je do bronze stigao u discplini precizno izbijanje.&nbsp;
Bronzani je bio i Petar Petković u disciplini precizno izbijanje za igrače do 18 godina, kao i Matija Golub koji je na najnižem stepeniku pobjedničkog podijuma u disciplini krug.
Kao šestoplasirani završio je Ilija Belan u diciplini brzinsko izbijanje, a isti plasman ostvarili su Belan i Matija Golub u štafeti.

Stjepčević prvak Evrope

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Tag: sasa-jecmenica