Predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnik Evropskog saveza, Mirko Stanić, odao je počast Saši Raoniću, koji je tragično stradao pod nerazjašnjenim okolnostima 1994. godine u Beogradu.
- S ponosom se danas sjećamo Saše Raonića, ubijenog na današnji dan u Beogradu. Saša je bio prvi koji je podigao zlatnog crnogorskog krilaša na crvenoj zastavi ispred Skupštine Crne Gore, nakon 1918. godine. Neka mu je vječna slava i hvala - naveo je Stanić.
Raonić je ostao upamćen kao simbol borbe za obnovu crnogorskog identiteta i državnosti u vremenu kada su takvi činovi zahtijevali izuzetnu hrabrost i viziju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Stanić: S ponosom se prisjećamo Saše Raonića, prvog koji je podigao crnogorskog krilaša ispred Skupštine

Na današnji dan prije 31 godinu u Beogradu je ubijen Saša Raonić (1972–1994), mladi novinar, satiričar i simbol građanskog i antiratnog otpora u Crnoj Gori, podsjetili su iz Crnogorskoga PEN centra.&nbsp;
- Bio je suosnivač kultnog satiričnog lista „Grafiti“ i čovjek koji je 1992. godine, prvi put nakon 1918, podigao crnogorski barjak ispred Skupštine Crne Gore – u trenutku kad je država slijedila ratnu politiku Miloševićevog režima. Taj čin, zbog kojeg je završio u zatvoru, zajedno s Vladimirom Raičevićem, Vladimirom Šoćem i Sašom Đikanovićem, ostaje trajni simbol borbe za slobodu, dostojanstvo i mir. Saša Raonić je ubijen 30. jula 1994. godine u Beogradu, u tzv. slučajnom ubistvu tokom rafalne paljbe jednog srpskog rezerviste. Crna Gora je tada izgubila glas slobodarskog novinarstva, koje je u najmračnijim godinama biralo istinu umjesto straha. Njegovo ime i djelo predstavljaju moralnu vertikalu naspram mraka 1990-ih, kada su na vlasti bili oni koji su raspirivali ratove i mržnju – navodi se u saopštenju PEN-a.
Danas, kako kažu, kad obilježavamo godišnjicu smrti Saše Raonića, svjedočimo pokušaju da Podgorica nazove ulicu po Pavlu Bulatoviću, bivšem ministru unutrašnjih poslova Crne Gore i jednoj od ključnih figura deportacije bošnjačkih izbjeglica 1992. godine, kada je 62 ljudi predato snagama Radovana Karadžića, a većina njih ubijena.
- Ova inicijativa je duboko sramotna i uvredljiva za sve žrtve zločina, njihove porodice i građansku savjest Crne Gore. Ona predstavlja simbol revizionizma i društvene amnezije, dok heroji poput Raonića, koji su svojim životom i djelom svijetljeli protiv mraka velikosrpskog nacionalizma, ostaju bez dostojnog obilježja u javnom prostoru – navode iz PEN-a.
Crnogorski PEN centar podśeća:
1. Saša Raonić i generacija urbanih, antiratnih i slobodarskih mladih ljudi 90‑ih ostavili su moralni testament Crnoj Gori – da se pamti hrabrost i gradi društvo bez mržnje;
2. Pokušaji glorifikacije zločinaca poput Pavla Bulatovića vrijeđaju žrtve deportacija i negiraju osnovne civilizacijske vrijednosti;
3. Podgorica i Crna Gora treba da svoje ulice daju onima koji su donosili slobodu i kulturu, a ne onima koji su donosili patnju i smrt.
- Hrabrost Saše Raonića podśeća nas na Crnu Goru koja je prkosila mraku 90‑ih, dok oni koji danas vraćaju simbole i imena iz najmračnijih dana Savezne Republike Jugoslavije ostaju zapisani na najsramnijim stranicama crnogorske istorije – zaključuju iz PEN-a.

1084x550

PEN: Podgorica dobija ulicu po ministru deportacija, dok heroji poput Saše Raonića ostaju zaboravljeni

Inflacija u eurozoni bila je stabilna u novembru, pokazali su u novi podaci Eurostata, uz neznatno blaže poskupljenje hrane nego što su pokazale preliminarne procjene.
Godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila je u novembru 2,1 odsto, izračunali su statističari, snizivši procjenu s početka mjeseca 0,1 procentni poen.
To znači da su potrošačke cijene porasle istim tempom kao i u oktobru. U septembru je rast cijena ubrzao na 2,2 odsto, s dva odsto tokom ljetnih mjeseci, prenosi Hina.
Najviše su i u novembru u eurozoni poskupile usluge, 3,5 odsto, jednako kao u oktobru, potvrdili su statističari preliminarne podatke.
Cijene svježe hrane porasle su 3,2 odsto, nešto blaže no što su statističari izračunali početkom mjeseca, procijenivši preliminarno njihov rast na 3,3 odsto.
Energija je i u novembru bila jeftinija nego lani, ali samo 0,5 odsto, potvrdili su statističari računicu s početka mjeseca. U oktobru je pojeftinila 0,9 odsto. Cijene energije u eurozoni padaju od marta, a najsnažnije su u odnosu na isti prošlogodišnji period umanjene u aprilu i maju, 3,6 odsto.
Kada se isključe energija i svježa hrana, cijene su u eurozoni u novembru bile više 2,4 odsto nego lani, kao i u septembru i oktobru, potvrdio je Eurostat preliminarne procjene.
Na mjesečnom nivou cijene mjerene HICP‑om u novembru su blago pale, 0,3 odsto, i to prvi put od maja, potvrdili su statističari. U oktobru su porasle 0,2 odsto.
U odnosu na oktobar, usluge su pojeftinile 0,8 odsto, dok je hrana poskupila 0,3 odsto. Preliminarni podaci su pokazali nešto snažniji pad cijena usluga, 0,9 odsto, i marginalno veći rast cijena hrane, 0,4 odsto.
Energija je na mjesečnom nivou poskupila 0,9 odsto, potvrdio je Eurostat procjenu s početka mjeseca.

Inflacija u eurozoni stabilna u novembru

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se u Briselu sa predsjednikom Kipra Nikosom Hristodulidisom, na marginama Samita EU–Zapadni Balkan. Ovaj sastanak je bio od izuzetne važnosti imajući u vidu da Kipar preuzima od Danske predsjedavanje Evropskim savjetom 1. januara, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Tokom razgovora, Milatović je zatražio od predsjednika Kipra snažnu podršku EU putu Crne Gore.
Hristodulidis je istakao da u Milatoviću vidi pouzdanog partnera i prijatelja, te da Crna Gora može računati na kontinuiranu podršku Kipra. Poručio je da će Crna Gora imati snažan politički vjetar u leđa na svom evropskom putu za vrijeme kiparskog predsjedavanja Savjetom.&nbsp;
Predsjednik Milatović je od kiparskog predsjednika zatražio da u prvoj polovini naredne godine Crna Gora zatvori što više poglavlja kroz organizaciju više međuvladinih konferencija za vrijeme njihovog predsjedavanja Savjetom.&nbsp;
Istovremeno, Milatović je zatražio od kiparskog predsjednika formiranje radne grupe za izradu nacrta Ugovora o pristupanju.
Milatović će u okviru svojih intenzivnih diplomatskih aktivnosti nastaviti da otvara vrata i jača političku podršku Crnoj Gori u EU, kako bi se obezbijedio brži pregovarački tempo i što prije postigli konkretni, mjerljivi rezultati na evropskom putu Crne Gore.

Hristodulidis Milatoviću: Kipar će dati vjetar u leđa evropskom putu Crne Gore

Lideri Evropske unije (EU) odlučivaće danas kako da finansiraju Ukrajinu u naredne dvije godini kako bi ta zemlja mogla da nastavi da se suprotstavlja agresiji Rusije.
Najverovatnija opcija je, kako prenose mediji, upotreba ruske imovine zamrznute u EU.
EU namjerava da iskoristi 210 milijardi eura zamznute ruske imovine kao osnovu za zajam Ukrajini jer će bez finansijske pomoći Ukrajina ostati bez novca u drugom kvartalu sledeće godine i najverovatnije izgubiti rat od Rusije, piše Rojters.
Takva odluka zahtijeva saglasnost 27 zemalja EU, ali Mađarska, prijateljski nastrojena prema Moskvi, već je najavila da će uložiti veto.
Druga opcija bi bila da svaka voljna zemlja EU sama prikupi novac na tržištu i proslijedi ga Kijevu, ali to bi značilo porast već visokih nivoa duga i deficita i nedostatak dugoročne finansijske sigurnosti za Ukrajinu.
Da bi mogli da iskoriste zamrznutu rusku imovinu lideri EU prvo bi trebalo da ubijede Belgiju koja drži 185 milijardi eura od ukupno 210 milijardi zamrznutih u Evropi, da neće ostaviti usamljena ako Rusija bude podnijela tužbu pred međunarodnim sudovima.
Belgijski premijer Bart de Vever je upozorio da je Belgiji potrebne garancije drugih zemalja EU s obzirom da bi moguća šteta dodijeljena Rusiji u ovom slučaju mogla daleko da premaši iznos koji se trenutno nalazi u Belgiji.

Lideri EU danas odlučuju o finansiranju Ukrajine u naredne dvije godine

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

Četnički vojvoda Andrija Mandić koji je na čelu Skupštine Crne Gore se dugo pokušavao prikazati kao evropska verzija srpske politike u Crnoj Gori, ali vuk dlaku mijenja - a ćud nikada, pa ne čudi njegova najava promjene Ustava, što je potpuno neprihvatljivo i taj stav EU je vrlo jasan - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Prema njegovim riječima, potrebno je uložiti veliki napor i obezbijediti političku volju da proces eu integracija ide dalje i da se planiranom dinamikom zatvore preostala poglavlja.&nbsp;
- Činjenica jeste da je Crna Gora dobila prozor unutar koga se pružila šansa da uđe u Evropsku uniju u relativno kratkom razdoblju. Budimo realni, do početka rata u Ukrajini nije postojala prava politička volja unutar Evropske unije za bilo kakvo proširenje, međutim rat u Ukrajini je to promijenio, promijenio se kontekst i sada se svakako želi neki primjer uspješne priče i tu je područje jugoistočne Evrope je pogodno, jer postoji potencijal za takvo nešto. Na kraju krajeva područje istočne Evrope ne smije ostati neka crna rupa, nedefinisano područje gdje bi svoju silu mogle produkovati Kina, Rusija, Turska &nbsp;i ostale treće države. Ovaj proces se mora stabilizovati, pogotovu u kontekstu rata u Ukrajini i tu Crna Gora ima najbolju šansu, najdalje je odmakla, na geoplitičkom je bitnom području ona zatvara ulaz na Mediteran, članica je NATO-a i svakako je Evropskoj uniji interes i postoji dobra volja da se Crna Gora primi što prije u Evropsku uniju i da se na neki način taj prostor geopolitički zaokruži - rekao je Sokol.
Smatra da se ulazak Crne Gore neće previše odraziti na pregrupisanje snaga unutar EU, jer je mala država sa malim BDP-om, u smislu broja zastupnika u Evropskom parlamentu, glasanja u Vijeću ministara ili evropskom budžetu.&nbsp;
- To su svi oni činioci koji govore u prilog crnogorskom ulasku u EU i zašto sa evropske strane postoji velika želja da se to ipak i realizuje. S druge strane problem je destabilizirajuće i destruktivno djelovanje Srbije. Jedno je formalno ispunjavati uslove i donositi zakone, stavljati kvačice i zatvarati poglavlja, a drugo je stvarno sprovesti suštinsku transformaciju u društvu, tu realno teško možete govoriti o transformaciji kad imamo direktan uticaj iz Srbije, gdje imamo Srpsku pravoslavnu crkvu sa svom destruktivnom ulogom i imamo stranke unutar same vladajuće većine koje dovode u pitanje dugoročno sam crnogorski identitet i to su sigurno najveći izazovi. Siguran sam da Srbija koja ne želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije nje i da će učiniti sve da kroz razne provokacije pokuša taj proces što više destabilizovati i usporiti - istakao je Sokol.&nbsp;
Sokol podsjeća da, iako su se pojavile špekulacije o mogućem uticaju Hrvatske na prethodno blokiranje poglavlja 11 i 13 od strane Francuske, Hrvatska zapravo nije imala nikakve veze s tim privremenim blokadama.
- Ako je neko tu mogao uticati prije bih gledao prema istoku nego prema zapadu ko bi mogao imati koristi od blokiranja poglavlja i usporavanja cijelog crnogorskog procesa pristupanja. Drago mi je da se to razriješilo, drago mi je da Crna Gora ide dalje, a zatvaranje nekoliko poglavlja je sigurno veliki uspjeh i dobar temelj za sljedeću godinu koja bi trebala biti ključna, a, kao što sam i rekao, destabilizirajući uticaj Srbije ostaje problem. Oni koji unutar vladajuće većine zapravo tvrde da gledaju prema zapadu, a gledaju prema Beogradu i Moskvi SU takođe problem, a naravno da ostaje pitanje rješavanja problema sa Hrvatskom, tema koje nijesu riješene, pogotovu odštete logorašima iz Domovinskog rata - naglasio je Sokol.
Komentarišući najavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića o promjeni Ustava i statusa srpskog jezika, Sokol kaže da vuk dlaku mijenja ali ćud nikada, iako se, kako kaže, četnički vojvoda pokušavao prikazati kao proevropska verzija srpske politike u Crnoj Gori.&nbsp;
Poručuje da koliko god se trudili da glume evropejce zna se ko su i sa kim europarlamentarci imaju posla i potpuno je, kako ističe, jasno da takvi ljudi i takve političke opcije ne mogu da budu na tako visokim pozicijama.
- Kneževića su puštali i Demokrate u prvi plan da budu na braniku velikosrpstva, ali čini se da je Mandić sad ušao u fazu gdje i on mora pokazati da i dalje ostaje na onim istim velikosrpskim linijama, koje su dovele do ratova devedesetih kojima smo svjedočili. To me ne čudi previše, njihovi planovi se nijesu nikad promijenili, planovi velikosrpskih političara, zajedno sa SPC-om i Vučićem koji su su cijelo vrijeme na istim pozicijama sa kojih žele uništiti i potpuno eliminisati crnogorski identitet, nezavisnost, u smislu jezika, u smislu crkve, kulturnih institucija, u smislu samog izjašnjavanja ljudi kao Crnogoraca. Njihov je cilj da Crnu Goru u smislu samostalnosti, suverenosti potpuno negiraju i da ona de facto postane jedna srpska pokrajina, da bude u odnosu sa Srbijom kao Bjelorusija sa Rusijom - naglasio je Sokol.
Komentarišući jučerašnji incident kada su iscrtani grafiti na ambasadi BiH u Podgorici, hrvatski zastupnik kaže da veličanje ratnih zločina i zločinaca za velikosrbe nije nikakva novost.&nbsp;
- Temeljni postulati te politike se nijesu promijenili, oni su šovinistički, oni su ekstremno nacionalistički, oni su utemeljeni u svetosavlju i velikosrpstvu koje se može svesti na onu rečenicu "Srbi svi svuda”, odnosno gdje jedan Srbin tu je Srbija, i njihova se politika neće promijeniti, a ja se nadam da će sami Crnogorci dominantno shvatiti s kim imaju posla i da će prestati vjerovati takvim ljudima kada glume zapadnjake i pokazuju drugo lice od onoga što oni zbilja jesu - rekao je Sokol.
Vjeruje i da će se nastaviti bilateralni pregovori Crne Gore i Hrvatske u vezi otvorenih pitanja, za koje se zastupnik nada da će se iznaći rješenja, poput pitanja odštete ratnim zatvorenicima i žrtvama.&nbsp;
- Pitanje odštete logorašima i ratnim žrtvama je bilo u visokoj fazi rješenja i sada se samo čeka onaj finalni dio za koji se ja nadam da će se što prije realizovati. Ono što bih ja svakako istakao i što svakako kažem je to da Hrvatska prijatelj Crne Gore, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, na kraju krajeva nama je to u interesu jer mi ne želimo imati nekakvu srpsku ili rusku guberniju na našim granicama sa izlazom na Jadran. Mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru samostalnu, prozapadnu, proevropsku, suverenu i u punom smislu samostalnu u odnosu kako &nbsp;na bilo koga drugoga, tako i na Srbiju - zaključio je Sokol.

Sokol o Mandićevoj najavi promjene Ustava: Koliko god se trudili da glume evropejce, znamo o kome je riječ i s kim imamo posla - takvi ne mogu biti na visokim pozicijama

17.12
14:26
Šalje mi na viber mlađani kolega rješenje Apelacionog suda Kvsž. br. 493/25 od 10.12.2025. godine kojim se usvajaju žalbe SDT-a i branilaca Ranka Ubovića izjavljene na rješenje o produženju pritvora tom okrivljenom i, pazite sad - predmet vraća (sic!) prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje (sic!).
Zovem kolegu i pitam ga da li je neka greška u pitanju ili je on napravio neko šaljivo rješenje, odgovara ... ne, vidite ko je isto donio.&nbsp;
Ja pročitam, opet, opet. I opet.
Jer, znam da je pritvor ukinut, da je na tu odluku SDT izjavio žalbu koju je Vijeće Višeg suda odbilo. I da protiv te odluke žalba nije dozvoljena.&nbsp;
Uostalom, nije izjavljena.&nbsp;
I sada.&nbsp;
Umjesto da sve žalbe koje su izjavljene na rješenje o produženju pritvora odbace kao bespredmetne, Apelacioni sud traži da prvostepeni sud iznova odluči po kojem će osnovu da produži pritvor. Koji je ukinut.&nbsp;
Eh, toga neprebola.&nbsp;
Aman, koleginice Pavličić.&nbsp;
Spašavajte.&nbsp;
Ovo je već linija gdje dignitet sudstva, znate zbog koga, ubrzano ide niz Moraču.
Ali, baš.&nbsp;
Ali, baš, baš.
Ovo je već mnogo.
I vi vidite da je mnogo.&nbsp;
P.S. Početak predaje ovolikom neznanju početak je prestanka čuđenju zbog njega.

Aman, gospođo Pavličić

Viši sud u Podgorici ostao je pri ranijem stavu da je nedozvoljen prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva za produženje pritvora biznismenu Ranku Uboviću, potvrdila je Televiziji E &nbsp;savjetnica za medije Višeg suda .
Vukmirović je saopštila da je Veselinu Kovačeviću pritvor produžen za dva mjeseca, ali da je odbačen predlog SDT-a da mu se doda nova tačka pritvorskog osnova.
Advokat Zoran Piperović, branilac Ranka Ubovića, u izjavi za Televiziju E kazao je da su žalbe Tužilaštva i branilaca bile bespredmetne, jer je pritvor već pravosnažno ukinut.
– Pravno je sve jasno. Pritvor Uboviću i Vladanu Ivanoviću je ukinut, što znači da ne postoji pravni osnov za njegovo produženje – kazao je Piperović.
On je istakao da mu je neshvatljivo da se raspravlja o produženju pritvora koji je ukinut pravosnažnom odlukom Višeg suda.
– Što da se produži? Protiv koga da se produži? Ljudi su napolju 15–16 dana po odluci Višeg suda i sada raspravljamo, nakon 15 dana od ukidanja pritvora, da li ga treba produžiti. Molim vas. Suvislije bi bilo pitanje da li pravosnažno ukinut pritvor može ponovo da „vaskrsne“, nego da govorimo o njegovom produženju – naveo je Piperović.
Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo žalilo se Apelacionom sudu na rješenje o ukidanju pritvora Uboviću i Ivanoviću. Piperović upozorava da je za pravni sistem opasno ukoliko sud ranga Apelacionog uvažava žalbe i vraća predmet Višem sudu sa instrukcijama da produži pritvor koji je već ukinut.
– Ta odluka je pravosnažna. Ako je žalba odbačena kao nedozvoljena, odnosno bespredmetna, onda ne postoji predmet. Bespredmetne su i žalbe branilaca i žalbe tužilaca, jer je pravna stvar već raspravljena. U realnom životu više ne postoji događaj koji implicira pritvorske osnove – kazao je Piperović.
On je otvorio i pitanje institucionalne odgovornosti.
– Da li će predsjednica Vrhovnog suda tražiti objašnjenje od predsjednice Apelacionog suda kako se može produžiti pritvor koji je ukinut? Posebno pritvor na čije je ukidanje izjavljena žalba, a zatim odbačena bez pravne pouke. Onda odjednom dobijemo odluku Apelacionog suda da se žalbe uvažavaju i određuje novi pritvorski osnov. To je prosto nemoguće – rekao je Piperović, dodajući da se, kako smatra, radi o „mrzovolji prema nekim ljudima“, bez jasnog objašnjenja.
Da su žalbe, kako tužilaštva tako i odbrane, bespredmetne jer se ne može produžiti nešto što je ukinuto, ranije je upozoravao i advokat Stefan Jovanović.
– Ne možete produžiti nešto što ne postoji. Ako je pritvor pravosnažno ukinut, jedino moguće i zakonito rješenje je da se sve žalbe odbace – i SDT-a i odbrane – jer se one odnose na produženje pritvora koji više ne postoji – kazao je Jovanović.
Protiv današnjeg rješenja Višeg suda, žalba Apelacionom sudu može se izjaviti u roku od tri dana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 86.9038%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjovanovic-i-pravo-i-obaveza-tuzilastva-da-kada-prestanu-razlozi-za-trajanje-trazi-ukidanje-pritvora-zalba-sdt-a-bespredmetna%3Famp%3D1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;