Ulazak Crne Gore u EU 2028. nije realan, ali čuo sam da bi Crna Gora mogla zatvoriti neka poglavlja 2027. što takođe nije realno jer je to izborna godina i niko se neće baviti evropskom agendom. Realan rok je onaj koji pominje Kaja Kalas 2030. Mislim da to najviše zavisi od vrjednosnih političkih parametara", František Lipka, bivši ambasador Čehoslovačke u bivšoj Jugoslaviji; bivši ambasador Slovačke u Francuskoj, UNESCO-u, Belgiji, Luksemburgu i Crnoj Gori.
Drugi je dan Cetinjskog foruma – FORCE2025, međunarodne konferencije pod nazivom „Oblikovanje nereda: demokratija, sigurnost i liderstvo u doba globalne transformacije“, koja okuplja istaknute intelektualce, političare, diplomate, novinare i aktiviste iz Crne Gore, regiona i svijeta.
Sašo Ordanoski, programski menadžer u organizaciji Foruma (Centar za strateška istraživanja i dokumentaciju, Skoplje) navodi da je Evropska unija uradila sve da nas dovede u ovu situaciju u koju smo sad.
- Makedonija je dobila sada najgori izvještaj EK. Nije bitno kada ćemo ući u EU bitan je pravac i put - kazao je Ordanoski na panelu "Značaj EU integracija u zaštiti demokratskih vrijednosti protiv autoritarijanizma".
Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore kaže da će "Crna Gora teritorijalno biti unijeta u EU".
- Crnogorsko društvo je skuvano i ona tri puta u svojoj istoriji pada. Svaki put je padala od ultra desnog nacionalizma. Potrošila se evropska autentična energija u Crnoj Gori, u ovom trenutku se Crna Gora nalazi na šinama ka Briselu i treba ih ojačati - rekao je Radulović.
Marko Banović, analitičar Digitalnog forenzičkog centra ističe da postoji veliki broj aktera koji rade protiv interesa države.
- SPC je u centru tih procesa - ocijenio je Banović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfhB2PaZICSU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<h2>Jovićević: Zapad i Balkan danas imaju praktično iste narative</h2>
Biljana Jovićević, novinarka Antene M, tokom izlaganja kaže da su nacionalistički narativi oživjeli na temeljima ultra desni narativima koji su prisutni svuda u svijetu.
- Zapad i Balkan danas imaju praktično iste narative. Zato su ti narativi ovdje uspješni, oni pod okriljem evropske agende koju koriste politički akteri dobro prolaze - rekla je ona.
Adnan Prekić, profesor na Univerzitetu Crne Gore, navodi da je narativ ugroženosti veoma važan.
- Imamo i motiv superiornosti. Funkcija ovih fenomena nije da se dođe do istine, period u kome živimo je borba za narativ. Istorijski revizioniza se adresira na segmente istorije gdje je naš identitet bio najugroženiji - rekao je Prekić.
Momčilo Radulović, predsjednik Evropskoga pokreta u Crnoj Gori, istakao je da Crna Gora i dalje nema izgrađen državotvorni sistem.
- Da smo 2020. godine imali razvijen državotvorni sistem pola toga ne bi ni osjetili - rekao je on.
Kako navodi, najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi BIRN-a bile pod kontrolom BIA.
- Najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi BIRN-a bile su pod kontrolom &nbsp;Bezbjednosno informativne agencije (BIA) a učestvovale su kreiranju skaredne mape ekstremista krajnje desnice u Crnoj Gori u kojoj je targertirano više građanskih altivista, među kojima i dvije novinarke - kazao je Radoluvić.
<h2>Jusić: Srbija i danas sprovodi projekte destruktivnim politikama</h2>
Dejtonski mirovni sporazum ima svoj značaj, ali samo u domenu da je zaustavio rat. Upitna je mogućnost da opet krene rat. Nije se pozabavio posljedicama, kazao je Sead Jusić, komandant 505. Bužimske viteške brigade 5. korpusa Armije RBiH; bivši zamjenik ministra odbrane Bosne i Hercegovine
Kako navodi velikoalbanski projekat u kontinuitetu živi.
- Srbija i danas svoj projekat sprovodi destruktivnim politikama. Dejtonski sporazum je ostavio u životu protagoniste BiH. Sve dok narod u BiH glasaju one koji slijede politiku onih koji slijede politiku koja je pokrenula ratove, i sami su odgovorni - rekao je Jusić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lipka: Ulazak Crne Gore u EU 2028. nije realan rok, mislim da će to biti 2030.

U vremenu kada su identitetska pitanja sve češće oruđe političke manipulacije, nova emisija <a href="https://www.youtube.com/watch?v=Z2VUCk31X2s" target="_blank">Građanskog ugla </a>Centra za građansko obrazovanje (CGO) na TV E otvara važnu debatu: da li kultura i identitet mogu biti most, a ne zid između ljudi na Zapadnom Balkanu? Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, razgovarala je o ovoj temi sa Sašom Ordanoskim, političkim analitičarom iz Skoplja, Dževdetom Tuzlićem, novinarom iz Sarajeva, Androm Martinovićem, rediteljem i Jasnom Tatar Anđelić, profesoricom francuskoj jezika i književnosti iz Crne Gore.&nbsp;
Na pitanje da li se kulturne razlike među narodima u regionu namjerno zloupotrebljavaju i u koje svrhe, Sašo Ordanoski je istakao da kultura nije ni inherentno pozitivna ni negativna, već da zavisi od konteksta.
- Kultura je konglomerat vrijednosti, tradicija i istorije koji gradi identitet zajednice, ali ona sama po sebi nije bolja ni gora od neke druge - pojasnio je on.
Dodao je da se kultura često koristi kao sredstvo u političkim obračunima, te izrazio zabrinutost zbog sve većeg povratka nacionalističkim narativima, ne samo u regionu, već i globalno.
- Nijesam optimista. Vraćamo se na stare modele koji koriste identitet za podjele - naveo je on.
Jasna Tatar Anđelić je ukazala da identitet polazi od pojedinca, dok se u političkom govoru na Balkanu gotovo isključivo koristi kao kolektivna oznaka.
- To je zloupotreba. Identitet nije samo ono što nam piše u ličnoj karti, već i ono što nas određuje intimno. Nažalost, sistem nas stalno gura da se bavimo spoljnim slojevima - nacijom, vjerom, grupom - umjesto pojedincem - istakla je Jasna Tatar Anđelić.&nbsp;
To je ilustrovala primjerom aktuelnog položaja Crnogorki i Crnogoraca u Crnoj Gori, ističući da je to samo jedna od manifestacija šireg problema u cijelom regionu.
&nbsp;- Na sceni je teška regresija onoga što bi trebalo da bude razjašnjavanje i prepoznavanje identiteta, bilo da je riječ o pripadnosti naciji, vjeri ili jednostavno duhovnom identitetu pojedinca - ocijenio je Dževdet Tuzlić u osvrtu na situaciju u BiH.
Podsjetio je da su ljudi u BiH nekada prepoznavani po posebnoj duhovnoj dimenziji - bez obzira na vjeru i naciju, i često su ih zvali jednostavno „Bosanac“, što je nosilo konotaciju spontanosti, duha, empatije i otvorenosti.
- Danas je sve više onih koji preispituju da li je greška što se nikada nisu jasno odredili po tim kolektivnim osnovama. Mnogo je onih koji i dalje ne žele da se odrede. Ja sam jedan od njih - kazao je Tuzlić.
Kada je riječ o Crnoj Gori, Andro Martinović je ukazao da se identitet gradi i brani prvenstveno kroz kulturu.
- Identitet ne treba da se svodi na jednu dimenziju, jer svaka osoba nosi više identiteta. Ideologija pokušava da nas svede na jedno, da nas učini jednoličnima, ali kultura nas uči da budemo osobeni, a da se istovremeno ne udaljavamo jedni od drugih - rekao je Martinović, dodajući da je zadatak kulture da razvija individualnost, ali i da prepoznaje zajedničke vrijednosti koje nas povezuju u kolektiv.&nbsp;
Ana Martinoli se osvrnula na konkretne primjere kulturnih inicijativa koje su uspjele da povežu različite identitete, poput Deklaracije o zajedničkom jeziku iz 2017. godine, Sarajevskog filmskog festivala (SFF), Skoplje Jazz Festivala, Krokodila, itd. koji promovišu zajedničko nasljeđe. Ona je podsjetila i na nalaze istraživanja Evropske kulturne fondacije, po kojima čak 70 odsto građana Zapadnog Balkana pozitivno ocjenjuje ovakve događaje, a 65 odsto posjetilaca je navelo da im je prisustvo tim festivalima pomoglo da preispitaju prethodne stereotipe.
- Kultura ima potencijal da spaja, ali političke elite je često koriste za razdvajanje. U Srbiji, recimo, 65 odsto ispitanika vjeruje u superiornost srpske kulture, što podstiče isključivost - upozorila je Martinoli.
Ona je istakla nedavne studentske proteste i saradnju studenata iz Novog Pazara i Beograda, ocijenivši ih kao simboličan čin koji unosi novu nadu.
- Studenti u Srbiji sve više izražavaju sumnju u zvanične narative i pokazuju želju za povezivanjem s vršnjacima iz regiona. To je možda vjesnik promjena koje će donijeti novu generaciju oslobođenu tereta prošlosti - poručila je ona.
Ordanoski je, s druge strane, izrazio pesimizam u pogledu efikasnosti nevladinog sektora u procesu pomirenja.
- Potrošio sam 40 godina na ovakvim projektima - oni su neuspješni. Korisni su, ali marginalni bez sistemske podrške države. Kultura je društveni proizvod, a država igra ključnu ulogu u toj proizvodnji - pojasnio je on.
U tom kontekstu je podsjetio na poslijeratno pomirenje Francuske i Njemačke, gdje su države bile te koje su pokrenule masovne razmjene građana i reformisale obrazovne sisteme. Naglasio je da u državama bivše Jugoslavije nedostaje ta vrsta institucionalne podrške i političke volje.
- Naše države nijesu funkcionalne - ne možemo biti patrioti kada se nemamo čime ponositi. Većina ljudi zbog toga klizi ka nacionalizmu jer je to lak teren za manipulacije - zaključio je on.&nbsp;
Tuzlić se nadovezao potvrđujući važnost kulture u procesima pomirenja.&nbsp;
- Kada je 1998. Sarajevsko pozorište prvi put gostovalo u Beogradu, to je u Sarajevu doživljeno kao znak bolje budućnosti - kazao je on.&nbsp;
Istovremeno je upozorio na dramatičan pad interesovanja mladih za regionalnu kulturu i istoriju.
- Danas se mladi ne interesuju ni ko su članovi Predsjedništva BiH, niti ko su Dositej Obradović, Goce Delčev, Njegoš ili Meša Selimović - istakao je, dodajući da su kulturne institucije u regionu sistematski zanemarene.
On se zapitao kako organizovati društvo koje će biti relevantno za sve generacije - za starije koji već nose neko iskustvo i za mlađe koji treba da preuzmu odgovornost.
- Kultura treba da bude temelj na kojem gradimo zajedništvo, naročito u Bosni i Hercegovini, gdje su kultura i identitet posebno osjetljive teme - naglasio je Tuzlić.
Martinović se zadržao na opisu jednog koordinatnog sistema u čijem je središtu nekadašnja zajednička zemlja - Jugoslavija.
- Nije slučajno što se stalno vraćamo toj paradigmi. To je bila etapa emancipacije ovih naroda. Ne govorim o okvirima, već o formatu koji nam je svima bio potreban, jer ste mogli da iznesete svoje ideje, da ih testirate. Stoga, to vraćanje nije samo politička nostalgija - kazao je on.&nbsp;
Po njegovom mišljenju, rušenjem te zemlje, urušen je &nbsp;i vrijednosni sistem, pa se i zapitao - što formirane ličnosti iz tog perioda sada mogu da ponude. Fokus je stavio i na Crnu Goru.
- Ovdje se &nbsp;promoviše neka tradicionalna Crna Gora o kojoj se zapravo vrlo malo zna. Pozivaju se na ličnosti o kojima ne znaju dovoljno, a mnoge od njih su bile vrlo moderne i progresivne za svoje vrijeme. Nisu to bile konzervativne i zatucane figure - da jeste, ova zemlja ne bi imala prvu državnu štampariju, ne bi se orijentisala tamo gdje je jedino mogla da bi opstala - podvukao je Martinović.
Tatar Anđelić je stava da se nalazimo u “fazi zalaska, zapadanja u nacionalne, političko-klerikalne rovove, koje čine veliku štetu Crnoj Gori.&nbsp;
- Jer Crna Gora može opstati samo kao zajednička kultura – crnogorska kultura koju su kroz vijekove stvarali i pravoslavci i katolici i muslimani - rekla je ona.
&nbsp;Govoreći o neophodnosti uspostavljanja kulture otvorenosti, kritičkog promišljanja i samoposmatranja, ona je apelovala na promjene u obrazovnom sistemu koje bi to omogućile.&nbsp;
- U tome se mora početi od vrtića jer je kasno čekati srednju školu - konstatovala je.
Ordanoski je ustvrdio da se već 70 godina govori na ovu temu i da postoje četiri strategije kako se u multikulturnim društvima rješavaju problemi: &nbsp;asimilacija, separacija, segregacija i integracija koja je najteža, ali i najvažnija.
- Makedonija je razvila taj model nakon konflikta 2001. godine. Integrativni, multietnički model – skup, komplikovan, zakonski zahtjevan. Za to vam treba zrela demokratija. A ni u Holandiji i Švedskoj to ne funkcioniše kako treba, da ne govorimo o Francuskoj ili Britaniji. To je pitanje političke volje, ali i ulaganja. Koliko ćete para uložiti da obrazovni sistem funkcioniše tako da se Makedonci i Albanci međusobno uče jezike, ili da djeca u Crnoj Gori uče o kulturi svih građana? - zapitao se Ordanoski, naglašavajući da je u svakoj demokratskoj zemlji najvažnije pitanje kako se troši novac.
Tuzlić je dodao da se sve više udaljavamo od onoga što su integrativni procesi i dodao peti element, na prethodna četiri koja je istakao Ordanoski - partikularizam.
Govoreći o ulaganju u kulturu i 2.5 odsto koji se iz ukupnog budžeta Crne Gore izdvajaju za kulturu, Martinović je objasnio da je to samo na papiru.&nbsp;
- Radi se o cilju koji je Evropa postavila, pošto u kulturi nemate direktive, već preporuke što da radite. Faktički to nikad nije primjenjeno kod nas, a izloženi smo različitim manipulacijama. Odbije se kapitalni budžet, pa se nešto ostavi za drugu godinu kroz neke linije podrške, konkurs i tako dalje. I ta igra u kojoj političari misle da nas izigraju, na kraju se, zapravo njima obija u glavu - zaključio je Martinović.
Cijela emisija je dostupna na linku ispod:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZ2VUCk31X2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Emisija je producirana kroz projekat CGO-a “Evropeizacija kroz Građanski ugao” podržan kroz regionalni program SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji sprovodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanja i javne politike (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM), a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške. Sadržaj emisije isključiva je odgovornost CGO-a i sagovornika, i ne odražava nužno stavove CPCD, CRPM, IDM i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Građanski ugao na TV E: Identitet kao političko oružje i što nam kultura danas (ne) govori?

Zbog intenzivnih sniježnih padavina obustavljen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na magistralnom putu Berane – Rožaje, saopšteno je Portalu ETV iz policije.
Kako navode, mjera je uvedena radi bezbjednosti učesnika u saobraćaju, usljed otežanih uslova na kolovozu.
Snijeg je tokom dana izazvao poteškoće na više putnih pravaca širom Crne Gore.
Nadležni apeluju na vozače da vožnju prilagode uslovima na putu i poštuju privremene zabrane i uputstva saobraćajne policije.

Obustava za teretna vozila na putu Berane – Rožaje

Izbor sudija Ustavnog suda mora biti završen bez daljih odlaganja. To je obaveza prema pravnom poretku, prema građanima i prema strateškom cilju da Crna Gora postane uređena evropska država zasnovana na vladavini prava - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića nakon što je Skupština Crne Gore danas ponovo odložila glasanje o izboru Predraga Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda.
Podsjeća da je vanredna sjednica sazvana 10. februara upravo radi odlučivanja o ovom pitanju. Tada je dnevni red usvojen, glasanje pomjereno za 17. februar, a danas je još jednom odloženo bez jasnog obrazloženja.
- Ovo je još jedno odlaganje u trenutku kada je Ustavni sud ključna institucija za stabilnost pravnog sistema. Funkcionalan i popunjen Ustavni sud direktno je povezan sa poglavljima 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, pravdu, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Bez punog kapaciteta Ustavnog suda nema zatvaranja tih poglavlja i nema ozbiljnog napretka u evropskim integracijama - naglaiso je Milatović.
Dodaje da su oni njihov posao završili, raspisali su konkurs i predložili Skupštini Crne Gore najboljeg kandidata za sudiju Ustavnog suda. 
- Čak smo zakazali vanrednu sjednicu Skupštine, jer poslanici nijesu htjeli ni to da urade. Sada je odgovornost na poslanicima i njihovim partijskim šefovima - navodi Milatović.
Istovremeno, prema njegovim riječima, Skupština je pokazala da može da donosi odluke bez odlaganja kada to odgovara interesima poslanika i njihovih partija. 
- Usvojeno je 25 zakona za 30 minuta bez da su poslanici pročitali zakone i bez rasprave. Međutim, kada je u pitanju izbor sudija Ustavnog suda, poslanike i njihove partije ne interesuje pravna država, poštovanje Ustava i EU integracije. Građani zahtijevaju da institucije rade, ali i političku odgovornost, da donose odluke u interesu svih građana. Evropski put Crne Gore je svakodnevni rad, dosljednost i poštovanje Ustava - poručio je Milatović.

Kabinet Milatovića: Moramo da završimo izbor sudija Ustavnog suda

Njemačka industrija ukinula je oko 124 hiljade radnih mjesta u prošloj godini, a žarište krize bio je automobilski sektor, pokazala je analiza konsultantske kompanije EY.
Broj zaposlenih u industriji smanjio se prošle godine 2,3 odsto, na oko 5,38 miliona, izračunala je savjetodavna kompanija na osnovu podataka statističkog zavoda, obuhvativši preduzeća s najmanje 50 radnika, prenosi Hrportfolio.
Pad je dvostruko snažniji nego u 2024. godini.
Najviše radnih mjesta ugasila je automobilska industrija, oko 500 hiljada. U hemijskom i farmaceutskom sektoru ugašeno ih je otprilike dvije hiljade.
- Njemačka je industrija u dubokoj krizi - ocijenio je generalni direktor EY-a, Jan Brorhilker.
On je dodao da je prihod industrije smanjen od 2023. skoro pet odsto i upozorio da samo snažan oporavak može zaustaviti dalji gubitak radnih mjesta.
Prihod je u prošloj godini pao 1,1 odsto, a četvrto tromjesečje nastavilo je trend koji se protegnuo na dvije i po godine.
Minus su bilježili automobilski, tekstilni i sektor papira, a plus metalni i elektrotehnički.
Od pretpandemijske 2019. godine broj zaposlenih smanjen je oko 266 hiljada, odnosno oko pet odsto. Samo automobilski sektor izgubio je u tom periodu 111 hiljada radnih mjesta, što odgovara minusu od 13 odsto.
Broj zaposlenih u tekstilnoj i metalnoj industriji smanjen je 16 odsto, odnosno 13 posto, pokazala je analiza. Hemijski, farmaceutski i elektrotehnički sektor zabilježili su skroman rast broja zaposlenih, tri odsto, odnosno dva odsto.
Industrija bi trebalo da gasi radna mjesta i u ovoj godini zbog slabih narudžbi i intenzivne konkurencije.
Broj stečajeva raste, posebno među dobavljačima automobilske opreme, rekao je Brorhilker, dodajući da proizvođači automobila sve više sele proizvodnju, istraživanje i razvoj u inostranstvo.&nbsp;
Ekonomisti očekuju da će njemačka ekonomija ove godine porasti oko jedan odsto, nakon višegodišnje stagnacije, ali trebaće vremena da se taj rast osjeti u kompanijama.
Potpuni oporavak očekuje se tek naredne godine kada bi trebalo u punoj mjeri osjetiti uticaj državne potrošnje na vojsku i infrastrukturu.

Njemačka industrija prošle godine ugasila 124 hiljade radnih mjesta

Zapad i jugozapad Francuske pogodile su poplave izazvane olujom Nils i porastom vodostaja mnogih rijeka, a situacija je alarmantna u Žirondi, gdje su polja, šume, putevi i kuće pod muljevitom vodom koja se izlila iz korita Garone, javljaju francuski mediji.
Već nekoliko dana, zapad Francuske je na udaru oluje, a uprkos smirivanju nevremena, francuska služba za praćenje porasta vodostaja, Vižikri, nastavlja da održava nivo upozorenja u svim departmanima pod rizikom od poplava, prenosi BFM.
Meteo-Frans i dalje drži Žirondu i Lo i Garonu pod crvenim upozorenjem, kao i oblast Men i Loaru, dva departmanta koja su pod maksimalnim nivoom uzbune već šest dana zaredom.
Gradonačelnik Lanžona, u Žirondi, Žerom Gilem, rekao je za BFM da je evakuisano stotinak ljudi i da je oko 150 kuća pod vodom, a neki ljudi su još uvijek unutra.
Obilne kiše su pretvorile taj region u ogromno jezero, a crkve podsjećaju na ostrva okružena vodom, dok je poplavljeno oko 110.000 hektara, navodi francuska televizija, koja je objavila i snimke potopljenih područja.
Rijeka Garona, koja je već šesti dan na maksimalnom nivou uzbune, izlila se na pojedinim mjestima u širini od više stotina metara između sjevera Ažena i juga Bordoa.
Istovremeno, nagli porast vodostaja rijeke Loare izazvao je danas veliku poplavu u okolini francuskog grada Anžea, dok je najviši nivo uzbune - crveni, i dalje na snazi za tri francuska departmana, a vlasti pozivaju građane da ne koriste poplavljene puteve i ograniče kretanje u rizičnim zonama.
"Ne krećite se poplavljenim ili zatvorenim putevima, ograničite putovanja u rizičnim sektorima", poručio je gradonačelnik Anžea Kristof Bešu, i dodao da su zabilježeni najviši nivoi Loare u posljednjih 25 godina, prenio je "Figaro".
U Anžeu su zatvorene pojedine tramvajske stanice, saobraćajnice uz obalu i parkinzi.
Služba za praćenje vodostaja Vižikri saopštila je da se tokom srijede očekuje dalji rast nivoa vode. Direktorka službe Vižikri Lusi Šadurn-Fakon izjavila je da je u toku blago opadanje vodostaja, ali je upozorila da se u naredna 24 sata očekuje novi porast, jer su pritoke primile velike količine kiše.
U Francuskoj pada kiša već 34 dana zaredom, što je "situacija bez presedana", rekla je danas ministarka za ekološku tranziciju Monik Barbi, dodajući da sve dok se voda ne povuče, nije moguće procijeniti razmjere štete.
Meteorološka služba Meteo-Frans upozorila je na nove obilne padavine na sjeverozapadu Francuske između utorka i srijede, u uslovima već zasićenog zemljišta.
Pod narandžastim nivoom upozorenja zbog poplava nalaze se još 12 departmana zapadne Francuske.

Tag: saso-ordanoski

Lipka: Ulazak Crne Gore u EU 2028. nije realan rok, mislim da će to biti 2030.

Građanski ugao na TV E: Identitet kao političko oružje i što nam kultura danas (ne) govori?

Obustava za teretna vozila na putu Berane – Rožaje

Kabinet Milatovića: Moramo da završimo izbor sudija Ustavnog suda

Njemačka industrija prošle godine ugasila 124 hiljade radnih mjesta

Zapad Francuske potopljen, izlile se Loara i Garona

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO