U vremenu kada su identitetska pitanja sve češće oruđe političke manipulacije, nova emisija <a href="https://www.youtube.com/watch?v=Z2VUCk31X2s" target="_blank">Građanskog ugla </a>Centra za građansko obrazovanje (CGO) na TV E otvara važnu debatu: da li kultura i identitet mogu biti most, a ne zid između ljudi na Zapadnom Balkanu? Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, razgovarala je o ovoj temi sa Sašom Ordanoskim, političkim analitičarom iz Skoplja, Dževdetom Tuzlićem, novinarom iz Sarajeva, Androm Martinovićem, rediteljem i Jasnom Tatar Anđelić, profesoricom francuskoj jezika i književnosti iz Crne Gore.&nbsp;
Na pitanje da li se kulturne razlike među narodima u regionu namjerno zloupotrebljavaju i u koje svrhe, Sašo Ordanoski je istakao da kultura nije ni inherentno pozitivna ni negativna, već da zavisi od konteksta.
- Kultura je konglomerat vrijednosti, tradicija i istorije koji gradi identitet zajednice, ali ona sama po sebi nije bolja ni gora od neke druge - pojasnio je on.
Dodao je da se kultura često koristi kao sredstvo u političkim obračunima, te izrazio zabrinutost zbog sve većeg povratka nacionalističkim narativima, ne samo u regionu, već i globalno.
- Nijesam optimista. Vraćamo se na stare modele koji koriste identitet za podjele - naveo je on.
Jasna Tatar Anđelić je ukazala da identitet polazi od pojedinca, dok se u političkom govoru na Balkanu gotovo isključivo koristi kao kolektivna oznaka.
- To je zloupotreba. Identitet nije samo ono što nam piše u ličnoj karti, već i ono što nas određuje intimno. Nažalost, sistem nas stalno gura da se bavimo spoljnim slojevima - nacijom, vjerom, grupom - umjesto pojedincem - istakla je Jasna Tatar Anđelić.&nbsp;
To je ilustrovala primjerom aktuelnog položaja Crnogorki i Crnogoraca u Crnoj Gori, ističući da je to samo jedna od manifestacija šireg problema u cijelom regionu.
&nbsp;- Na sceni je teška regresija onoga što bi trebalo da bude razjašnjavanje i prepoznavanje identiteta, bilo da je riječ o pripadnosti naciji, vjeri ili jednostavno duhovnom identitetu pojedinca - ocijenio je Dževdet Tuzlić u osvrtu na situaciju u BiH.
Podsjetio je da su ljudi u BiH nekada prepoznavani po posebnoj duhovnoj dimenziji - bez obzira na vjeru i naciju, i često su ih zvali jednostavno „Bosanac“, što je nosilo konotaciju spontanosti, duha, empatije i otvorenosti.
- Danas je sve više onih koji preispituju da li je greška što se nikada nisu jasno odredili po tim kolektivnim osnovama. Mnogo je onih koji i dalje ne žele da se odrede. Ja sam jedan od njih - kazao je Tuzlić.
Kada je riječ o Crnoj Gori, Andro Martinović je ukazao da se identitet gradi i brani prvenstveno kroz kulturu.
- Identitet ne treba da se svodi na jednu dimenziju, jer svaka osoba nosi više identiteta. Ideologija pokušava da nas svede na jedno, da nas učini jednoličnima, ali kultura nas uči da budemo osobeni, a da se istovremeno ne udaljavamo jedni od drugih - rekao je Martinović, dodajući da je zadatak kulture da razvija individualnost, ali i da prepoznaje zajedničke vrijednosti koje nas povezuju u kolektiv.&nbsp;
Ana Martinoli se osvrnula na konkretne primjere kulturnih inicijativa koje su uspjele da povežu različite identitete, poput Deklaracije o zajedničkom jeziku iz 2017. godine, Sarajevskog filmskog festivala (SFF), Skoplje Jazz Festivala, Krokodila, itd. koji promovišu zajedničko nasljeđe. Ona je podsjetila i na nalaze istraživanja Evropske kulturne fondacije, po kojima čak 70 odsto građana Zapadnog Balkana pozitivno ocjenjuje ovakve događaje, a 65 odsto posjetilaca je navelo da im je prisustvo tim festivalima pomoglo da preispitaju prethodne stereotipe.
- Kultura ima potencijal da spaja, ali političke elite je često koriste za razdvajanje. U Srbiji, recimo, 65 odsto ispitanika vjeruje u superiornost srpske kulture, što podstiče isključivost - upozorila je Martinoli.
Ona je istakla nedavne studentske proteste i saradnju studenata iz Novog Pazara i Beograda, ocijenivši ih kao simboličan čin koji unosi novu nadu.
- Studenti u Srbiji sve više izražavaju sumnju u zvanične narative i pokazuju želju za povezivanjem s vršnjacima iz regiona. To je možda vjesnik promjena koje će donijeti novu generaciju oslobođenu tereta prošlosti - poručila je ona.
Ordanoski je, s druge strane, izrazio pesimizam u pogledu efikasnosti nevladinog sektora u procesu pomirenja.
- Potrošio sam 40 godina na ovakvim projektima - oni su neuspješni. Korisni su, ali marginalni bez sistemske podrške države. Kultura je društveni proizvod, a država igra ključnu ulogu u toj proizvodnji - pojasnio je on.
U tom kontekstu je podsjetio na poslijeratno pomirenje Francuske i Njemačke, gdje su države bile te koje su pokrenule masovne razmjene građana i reformisale obrazovne sisteme. Naglasio je da u državama bivše Jugoslavije nedostaje ta vrsta institucionalne podrške i političke volje.
- Naše države nijesu funkcionalne - ne možemo biti patrioti kada se nemamo čime ponositi. Većina ljudi zbog toga klizi ka nacionalizmu jer je to lak teren za manipulacije - zaključio je on.&nbsp;
Tuzlić se nadovezao potvrđujući važnost kulture u procesima pomirenja.&nbsp;
- Kada je 1998. Sarajevsko pozorište prvi put gostovalo u Beogradu, to je u Sarajevu doživljeno kao znak bolje budućnosti - kazao je on.&nbsp;
Istovremeno je upozorio na dramatičan pad interesovanja mladih za regionalnu kulturu i istoriju.
- Danas se mladi ne interesuju ni ko su članovi Predsjedništva BiH, niti ko su Dositej Obradović, Goce Delčev, Njegoš ili Meša Selimović - istakao je, dodajući da su kulturne institucije u regionu sistematski zanemarene.
On se zapitao kako organizovati društvo koje će biti relevantno za sve generacije - za starije koji već nose neko iskustvo i za mlađe koji treba da preuzmu odgovornost.
- Kultura treba da bude temelj na kojem gradimo zajedništvo, naročito u Bosni i Hercegovini, gdje su kultura i identitet posebno osjetljive teme - naglasio je Tuzlić.
Martinović se zadržao na opisu jednog koordinatnog sistema u čijem je središtu nekadašnja zajednička zemlja - Jugoslavija.
- Nije slučajno što se stalno vraćamo toj paradigmi. To je bila etapa emancipacije ovih naroda. Ne govorim o okvirima, već o formatu koji nam je svima bio potreban, jer ste mogli da iznesete svoje ideje, da ih testirate. Stoga, to vraćanje nije samo politička nostalgija - kazao je on.&nbsp;
Po njegovom mišljenju, rušenjem te zemlje, urušen je &nbsp;i vrijednosni sistem, pa se i zapitao - što formirane ličnosti iz tog perioda sada mogu da ponude. Fokus je stavio i na Crnu Goru.
- Ovdje se &nbsp;promoviše neka tradicionalna Crna Gora o kojoj se zapravo vrlo malo zna. Pozivaju se na ličnosti o kojima ne znaju dovoljno, a mnoge od njih su bile vrlo moderne i progresivne za svoje vrijeme. Nisu to bile konzervativne i zatucane figure - da jeste, ova zemlja ne bi imala prvu državnu štampariju, ne bi se orijentisala tamo gdje je jedino mogla da bi opstala - podvukao je Martinović.
Tatar Anđelić je stava da se nalazimo u “fazi zalaska, zapadanja u nacionalne, političko-klerikalne rovove, koje čine veliku štetu Crnoj Gori.&nbsp;
- Jer Crna Gora može opstati samo kao zajednička kultura – crnogorska kultura koju su kroz vijekove stvarali i pravoslavci i katolici i muslimani - rekla je ona.
&nbsp;Govoreći o neophodnosti uspostavljanja kulture otvorenosti, kritičkog promišljanja i samoposmatranja, ona je apelovala na promjene u obrazovnom sistemu koje bi to omogućile.&nbsp;
- U tome se mora početi od vrtića jer je kasno čekati srednju školu - konstatovala je.
Ordanoski je ustvrdio da se već 70 godina govori na ovu temu i da postoje četiri strategije kako se u multikulturnim društvima rješavaju problemi: &nbsp;asimilacija, separacija, segregacija i integracija koja je najteža, ali i najvažnija.
- Makedonija je razvila taj model nakon konflikta 2001. godine. Integrativni, multietnički model – skup, komplikovan, zakonski zahtjevan. Za to vam treba zrela demokratija. A ni u Holandiji i Švedskoj to ne funkcioniše kako treba, da ne govorimo o Francuskoj ili Britaniji. To je pitanje političke volje, ali i ulaganja. Koliko ćete para uložiti da obrazovni sistem funkcioniše tako da se Makedonci i Albanci međusobno uče jezike, ili da djeca u Crnoj Gori uče o kulturi svih građana? - zapitao se Ordanoski, naglašavajući da je u svakoj demokratskoj zemlji najvažnije pitanje kako se troši novac.
Tuzlić je dodao da se sve više udaljavamo od onoga što su integrativni procesi i dodao peti element, na prethodna četiri koja je istakao Ordanoski - partikularizam.
Govoreći o ulaganju u kulturu i 2.5 odsto koji se iz ukupnog budžeta Crne Gore izdvajaju za kulturu, Martinović je objasnio da je to samo na papiru.&nbsp;
- Radi se o cilju koji je Evropa postavila, pošto u kulturi nemate direktive, već preporuke što da radite. Faktički to nikad nije primjenjeno kod nas, a izloženi smo različitim manipulacijama. Odbije se kapitalni budžet, pa se nešto ostavi za drugu godinu kroz neke linije podrške, konkurs i tako dalje. I ta igra u kojoj političari misle da nas izigraju, na kraju se, zapravo njima obija u glavu - zaključio je Martinović.
Cijela emisija je dostupna na linku ispod:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZ2VUCk31X2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Emisija je producirana kroz projekat CGO-a “Evropeizacija kroz Građanski ugao” podržan kroz regionalni program SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji sprovodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanja i javne politike (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM), a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške. Sadržaj emisije isključiva je odgovornost CGO-a i sagovornika, i ne odražava nužno stavove CPCD, CRPM, IDM i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Građanski ugao na TV E: Identitet kao političko oružje i što nam kultura danas (ne) govori?

Džudisti nikšićkog Ippona nastup na sedmom interkontinentalnom turniru Apolon open u Mariboru završili su sa šest medalja – četiri zlatne i po jednom srebrnom i bronzanom.
Ippon je u generalnom plasmanu zauzeo četvrto mjesto, u konkurenciji 117 klubova i 1.135 takmičara iz 21 države.
Zlatne medalje osvojili su Hana Šturanović (poletarka, do 52), kadetkinja Marija Simić (do 44) i mlađi kadeti Vanja Guzina (do 57) i Lazar Dubljević (do 42).
Srebrni je bio mlađi kadet Milan Barović (do 46), a bronzani mlađi kadet Milorad Tadić (do 50).
U okviru turnira održan je dvodnevni trening kamp, na kojem su nikšićki džudisti imali priliku da odrade na desetine sparinga sa nekim od najboljih boraca svog uzrasta iz regiona i šire.
Uspješan vikend upotpunili su mlađi pioniri, koji su državnom prvenstvu u Podgorici osvojili tri medalje - zlatne Iva Matunović i Maša Vukićević, a 
Miodrag Tadić srebrnu medalju.
Predsjednik kluba, proslavljeni džudista Srđan Mrvaljević, kazao je da su ta dva takmičenja u potpunosti potvrdili njegovu priču da Ippon ima nevjeovatnu generaciju koja će ispisati najtrofejnije stranice istorije crnogorskog džudo sporta.
- Iskoristio bih priliku da čestitam našim trenerima Predragu Stanjeviću i Goranu Kodžuloviću na sjajnom rezultatu, a zahvalim se upravi kluba i našim sponzorima koje su pokrili sve troškove takmičenja za svu djecu - rekao je Mrvaljević.

Ipponu šest medalja i četvrto mjesto u generalnom plasmanu turnira u Mariboru

Tokom maja 2025. godine, u Crnoj Gori su potvrđena dva slučaja bruceloze kod ljudi, potvrđeno je Pobjedi iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
Oba oboljela su sa teritorije Podgorice, stariji od 60 godina, i epidemiološki su povezani sa profesionalnim kontaktom sa zaraženim životinjama na istom gazdinstvu.
Epidemiolozi iz IJZCG naglašavaju da trenutno nema pokazatelja koji bi ukazivali na rizik za širu populaciju.
- Epidemiološki nadzor se sprovodi ciljano, na ograničenim geografskim područjima i u okruženju oboljelih. Uobičajeno, bruceloza se ne prenosi sa čovjeka na čovjeka – pojasnili su epidemiolozi iz IJZCG.
Naglašavaju da je važno izbjegavati konzumaciju nepasterizovanog mlijeka i proizvoda od sirovog mlijeka, posebno iz neprovjerenih izvora.
Odgovorili su da se epidemiološko ispitivanje osoba izloženih infekciji sprovodi nakon prijave oboljenja od strane ljekara ili na osnovu obavještenja veterinarske službe o prisustvu bruceloze kod životinja na određenom gazdinstvu.
Centar za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje Crne Gore raspolaže savremenim dijagnostičkim testovima za potvrdu infekcije, a dostupna je i adekvatna antibiotska terapija.
- Veoma je važno da vlasnici farmi životinja (goveda, ovaca, koza) redovno sarađuju sa veterinarskim i zdravstvenim službama kako bi smanjili rizik od infekcije – kažu iz IJZCG.
Bruceloza je u Crnoj Gori registrovana i tokom prethodnih godina, ali isključivo kao pojedinačni slučajevi bez širenja među stanovništvom.
Prema podacima IJZCG u periodu od 2015. do maja 2025. godine evidentirano je ukupno 11 potvrđenih slučajeva kod ljudi, uglavnom u proljećnim i ljetnjim mjesecima, s geografskom zastupljenošću u Podgorici i Rožajama.
- Nije bilo prijavljenih smrtnih ishoda, što ukazuje da je bolest pod kontrolom kada se pravovremeno dijagnostikuje i liječi – istakli su u odgovorima Pobjedi.
Bruceloza je zoonoza, što znači da se prenosi sa zaraženih životinja na ljude, a uzročnik su bakterije iz roda Brucella. Najčešći rezervoari infekcije su ovce, koze, goveda, svinje, psi i brojne divlje životinje (npr. divlje svinje i jeleni). Ljudi se najčešće inficiraju direktnim kontaktom sa zaraženim životinjama i njihovim izlučevinama, posebno prilikom jagnjenja, teljenja ili uklanjanja pobačenih plodova, kao i konzumacijom sirovog, nepasterizovanog mlijeka i mliječnih proizvoda, ili udisanjem kontaminiranog vazduha i prašine u štalama i klanicama.
Infekcija se češće javlja u proljeće i ljeto, kada je kontakt sa životinjama intenzivniji. Najugroženije su profesionalno izložene grupe – stočari, veterinari, radnici na farmama i u klanicama – ali se infekcija može javiti i kod osoba koje koriste proizvode životinjskog porijekla iz neprovjerenih izvora. Nije rijetkost da izvor infekcije ostane

Tokom maja dva slučaja bruceloze kod ljudi

Na portalu E-uprave dostupne su nove usluge namijenjene nevladinim organizacijama (NVO), koje će doprinijeti većoj efikasnosti, dostupnosti i transparentnosti u radu civilnog sektora u Crnoj Gori - saopštio je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
On je rekao da će od sada NVO potpuno digitalno i bez odlaska na šalter moći da podnesu zahtjev za upis u Registar udruženja, fondacija i predstavništava stranih NVO, kao i za promjenu podataka i brisanje iz Registra.
- Ove usluge doprinose većoj efikasnosti, dostupnosti i transparentnosti u radu NVO sektora - kazao je Dukaj.
On je rekao da je Ministarstvo javne uprave (MJU) nove e-usluge uvelo kroz realizaciju projekta "E-usluge i digitalna infrastruktura kao odgovor na Covid-19", koji su sproveli sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i uz finansijsku podršku Evropske unije (EU).
- U narednom periodu predstavićemo nove e-usluge koje će dodatno unaprijediti efikasnost i dostupnost naših servisa - istakao je Dukaj.
Kako je rekao, MJU nastavlja da gradi javnu upravu po mjeri građana i privrede.
- Djela i rezultati umjesto najava i obećanja - zaključio je Dukaj.

Dukaj: Nove usluge na ePortalu

Crnogorski paraolimpijac Filip Radović ostvario je polovičan učinak, dok je Luka Bakić upisao poraz prvog takmičarskog dana međunarodnog stonoteniskog Elit turnira u slovenačkom Laškom.
Radović je na startu takmičenja u kategoriji deset poražen od Čileanca Manuela Felipea Ečavegurina 3:0 (11:9, 11:5 i 12:10).
U drugom kolu prve grupe slavio je protiv Poljaka Pavela Vlodike 3:0 (11:9, 11:7 i 11:3).
Konačan plasman u grupi dva biće poznat nakon sjutrašnjeg duela Ečavegurina i Vlodike.
Bakić je, uprkos dobroj igri, poražen od Francuza Matea Bohasa nakon pet odigranih setova 3:2 (11:9, 6:11, 1:11, 11:5 i 11:6).
Sjutra u devet sati očekuje duel sa Tajpežaninom Sian Jin Suom.

Polovičan učinak Radovića, Bakić startovao porazom

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Crnogorska grupa "Perper" sinoć je na Trgu nezavisnosti u Podgorici priredila veče za pamćenje.
Nastup cetinjske čuvene grupe na Proljećnom pazaru ispunio je trg emocijama, ritmom i snažnom energijom, a publika je uglas pjevala njihove najpoznatije hitove poput "Montenegro jazz", "Perperi i zlato", "Zastave", "Kome dolaziš u san", "Dobrovoljac", "Sa dušom od kamena"...
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F_rAocTcegpU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poseban trenutak večeri bio je izvođenje pjesme "Goro moja", koja je, kako to inače biva, dirnula sve prisutne i izazvala pravu euforiju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FHoRX87zgKws&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Čitava atmosfera bila je prožeta zajedništvom i ljubavlju prema muzici, a Perper je još jednom pokazao zašto je navoljeniji bendo domaće scene.

VIDEO: Perper i publika u harmoniji: "Goro moja" zagrmjela jednim glasom

Opasna zarazna bolest bruceloza, koja sa životinja može preći na čovjeka, otkrivena je na farmi ovaca u mjestu Bioče kod Podgorice. 
 
Kako je objavio portal RTCG, Institut za javno zdravlje utvrdio je da je bolest prešla i na čovjeka, a proizvodi sa tog gazdinstva su zabranjeni. 
 
Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Vladimir Đaković, rekao je da je farma na kojoj je otkrivena bruceloza pod strogim nadzorom nadležnih veterinarskih službi. 
 
- Radi se o potvrdi sumnje na brucelozu na jednom gazdinstvu koje se bavi stočarskom proizvodnjom - istakao je Đaković, dodajući da je inspektor naložio dodatne veterinarske mjere ispitivanja.
Prema njegovim riječima, dodatna laboratorijska ispitivanja se čekaju. 
 
- Gazdinstvo je pod strogim nadzorom. Svaki protok životinja i proizvoda životinjskog porijekla je onemogućen sa tog gazdinstva - rekao je Đaković. 
 
Kako je istakao, narednih dana će, u skladu sa rezultatima dodatnih istraživanja, odlučiti kakvi su dalji koraci i o tome obavijestiti javnost. 
 
- Mislim da će se raditi eutanazija životinja koje su na tom gazdinstvu - kazao je Đaković. 
 
Bruceloza je patogena za čovjeka i uzrokuje bolest koja se često naziva Malteška groznica.

Tag: saso-ordanoski

Građanski ugao na TV E: Identitet kao političko oružje i što nam kultura danas (ne) govori?

Ipponu šest medalja i četvrto mjesto u generalnom plasmanu turnira u Mariboru

Tokom maja dva slučaja bruceloze kod ljudi

Dukaj: Nove usluge na ePortalu

Polovičan učinak Radovića, Bakić startovao porazom

PRATITE TVe UŽIVO