Američki državni sekretar Marko Rubio posjetiće Saudijsku Arabiju od 10. do 12. marta zbog razgovora sa ukrajinskim kolegama, saopštio je Stejt department.
Do ovog susreta dolazi nekoliko dana poslije odluke predsjednika SAD Donalda Trampa da pauzira vojnu pomoć i razmjenu obavještajnih podataka sa Ukrajinom nakon verbalnog sukoba u Bijeloj kući sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim 28. februara.
Rubio će boraviti u Džedi kako bi "radio na ostvarivanju cilja predsjednika Trampa da okonča rat Rusije i Ukrajine", saopštio je Stejt department.
On će imati sastanak i sa saudijskim prijestolonasljednikom princom Mohamedom bin Salmanom.
Rubio je 7. marta razgovarao sa ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Andrijem Sibihom i rekao da američki predsjednik želi da okonča rat Rusije i Ukrajine što je prije moguće.
I Zelenski je najavio da će 10. marta posjetiti Saudijsku Arabiju gdje će se sastati sa bin Salmanom, a da će se dan kasnije ukrajinski diplomatski i vojni predstavnici sastati sa američkim timom.
Ruska invazija na Ukrajinu ušla je u četvrtu godinu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rubio putuje u Saudijsku Arabiju na razgovore sa ukrajinskim kolegom

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp izjavio je u četvrtak da će vjerovatno da ode na svoje prvo putovanje u inostranstvo u Saudijsku Arabiju kako bi sklopio sporazum s Rijadom o ulaganju više od bilion dolara u američku ekonomiju, uključujući kupovinu vojne opreme.
Tramp je u razgovoru s novinarima u Ovalnoj kancelariji rekao da će tamo vjerovatno da otputuje u narednih 40ak dana.
Podsjetio je da je prvo prekookeansko putovanje u njegovom prvom mandatu bilo u Rijad 2017. kako bi najavio saudijska ulaganja procijenjena tada na 350 milijardi dolara, prenosi Rojters.
- Ovog puta oni su postali bogatiji, mi smo svi ostarjeli - rekao je Tramp.
Kazao je da su, prema njegovim uputama, Saudijci spremni da ulože bilion dolara tokom četiri godine u američke kompanije, uključujući kupovinu američke vojne opreme.
- I oni su pristali da to učine, tako da ću ići tamo i imam sjajan odnos s njima, i bili su vrlo ljubazni - rekao je Tramp.
Saudijska Arabija preuzima sve istaknutiju ulogu u američkoj inostranoj politici, podsjeća Rojters.
Trumpov posebni izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof rekao je novinarima da će Saudijci sljedeće sedmice da budu domaćini američko-ukrajinskog sastanka na kojem će se raspravljati o prekidu vatre u ukrajinskom ratu.
U februaru se Tramp sastao sa zvaničnicima PGA Toura i LIV Golfa u saudijskom vlasništvu kako bi razgovarao o prevladavanju razdora između dvije kompanije.
Džered Kušner, zet predsjednika i savjetnik za Bliski istok tokom njegovog prvog mandata, pokrenuo je kompaniju privatnog kapitala koja je primila dvije milijarde dolara saudijskih ulaganja nakon što je Tramp otišao sa dužnosti.

Tramp ide u Saudijsku Arabiju kako bi postigao dogovor vrijedan bilion dolara

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp rekao je da se osjeća "mnogo sigurnijim" u postizanje dogovora za okončanje rata u Ukrajini nakon razgovora 18. februara u Saudijskoj Arabiji između američkih i ruskih izaslanika.
Tramp je to komentarisao nakon završetka razgovora u Rijadu između američkog državnog sekretara Marka Rubia i drugih američkih zvaničnika te ruske delegacije koju je predvodio ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
- Mislim da imam moć da okončam ovaj rat - rekao je novinarima na konferenciji za novinare u svom domu Mar-a-Lago na Floridi.
Rekao je da bi se mogao sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom ovog mjeseca i da ne bi bio protiv evropskog poteza za slanje mirovnih trupa u Ukrajinu, ideje koja je razmatrana tokom evropskog samita u Parizu 17. februara.
- Ako to žele učiniti, ja sam za to - rekao je Tramp, dodajući da Sjedinjene Države nemaju planove da doprinesu trupama bilo kojem kontingentu poslanom u Ukrajinu radi pružanja sigurnosnih garancija.
Takođe je odbacio zabrinutost Ukrajine zbog izostavljanja iz razgovora u Saudijskoj Arabiji, ponavljajući svoju tvrdnju da bi, da je bio predsjednik 2022. godine, mogao postići dogovor s Rusijom kako bi spriječio invaziju.
- Danas sam čuo: "Oh, pa, nismo bili pozvani". Pa, vi ste tamo već tri godine. Nikada niste trebali započeti to. Mogli ste postići dogovor - rekao je Tramp, misleći na Ukrajinu.
Tramp nije pojasnio na šta je mislio, ali je često za rat krivio želju Ukrajine da se pridruži NATO-u. Stručnjaci kažu da je ruska invazija u punom obimu bila vođena Putinovim imperijalnim ambicijama, a ne ukrajinskom ambicijom za NATO, koja je imala malo podrške sa Zapada u to vrijeme.
Tramp je dodao da Ukrajina treba održati izbore, rekavši: "To nije stvar Rusije, to je nešto što dolazi od mene i mnogih drugih zemalja takođe".
Drugi američki zvaničnici su sugerisali da bi Ukrajina mogla održati izbore nakon dogovora o prekidu vatre i da bi to bilo "dobro za demokratiju".
Ali ukrajinski ustav zabranjuje održavanje izbora pod ratnim stanjem, koje je uvedeno kada je Rusija pokrenula svoju punu invaziju u februaru 2022. godine i koje traje do danas nakon ponovljenih produženja.
Petogodišnji mandat ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog trebalo je završiti u maju 2024. godine nakon izbora u martu, a Putin je rekao da neće pregovarati sa Zelenskim jer neće imati ovlasti da potpiše mirovni sporazum.
Na razgovorima u Rijadu, prvim zvaničnim razgovorima na visokom nivou između Vašingtona i Moskve od invazije 2022. godine, Rusija i Sjedinjene Države su se složile da uspostave timove za pregovore o putu ka okončanju rata "što je prije moguće", rekao je Rubio.
Juri Ušakov, Putinov savjetnik za vanjsku politiku, potvrdio je dogovor o pregovaračkim timovima, ali je rekao da je "teško" razgovarati o datumu potencijalnog sastanka Trampa i Putina.
Rubio je rekao da će Evropska unija "morati biti za stolom u nekom trenutku" zbog sankcija koje je blok uveo.
Sankcije su uvedene kao rezultat sukoba, rekao je u intervjuu za AP i SiEnEn (CNN), da bi se okončao bilo koji sukob".
- Moraju se napraviti ustupci sa svih strana - dodao je Rubio.
Istakao potrebu za poboljšanjima u američkim i ruskim ambasadama kako bi se stvorile misije za podršku mirovnim pregovorima, bilateralnim odnosima i širem obimu saradnje.
- Ako su naši diplomatski kanali prekinuti, biće vrlo teško dosljedno se angažovati na nizu tema, uključujući neke nepovezane iritante koji bi mogli poremetiti šire razgovore o Ukrajini - rekao je Rubio.
Pozvao je na brzu akciju za vraćanje "normalnosti" u ambasadama, dodajući da bi to bilo "važno za postavljanje temelja za druge dvije stvari koje želimo učiniti".
Neki evropski lideri, uznemireni radikalnom promjenom američke politike prema odnosima s Rusijom, strahuju da će Vašington napraviti ozbiljne ustupke i preinačiti sigurnosni aranžman kontinenta.
Zelenski, koji je odgodio posjetu Saudijskoj Arabiji planiranu za 19. februar do sljedećeg mjeseca, rekao je da bilo kakvi razgovori usmjereni na okončanje rata trebaju biti "pravedni" i uključivati evropske zemlje, uključujući Tursku - koja je ponudila da bude domaćin pregovora.
Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Majkl Valc rekao je da bi bilo kakva poslijeratna mirovna garancija morala biti "evropski vođena", ponavljajući pozive američkih zvaničnika evropskim saveznicima da povećaju troškove za odbranu i pohvalivši Britaniju i Francusku za "razgovore o snažnijem doprinosu sigurnosti Ukrajine".
Tokom samita u Parizu 17. februara, evropski lideri su izrazili spremnost da ponude sigurnosne garancije Ukrajini, ali su upozorili da će nivo takvih garancija zavisiti od učešća Vašngtona u slučaju sveobuhvatnog mirovnog sporazuma.
Francuska će biti domaćin drugog sastanka 19. februara kako bi se razgovaralo o ratu u Ukrajini i evropskoj sigurnosti. Ovaj put će prisustvovati Kanada i druge evropske zemlje koje nisu bile prisutne na ranijem hitnom samitu.

Tramp "više uvjeren" u postizanje dogovora o Ukrajini nakon razgovora u Rijadu

Pregovori između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), usmjereni na poboljšanje odnosa dvije države i rješavanje sukoba u Ukrajini, počeli su danas u glavnom gradu Saudijske Arabije, Rijadu.
Delegacije dvije države, koje predvode ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i državni sekretar SAD-a Marko Rubio, razgovaraće i o mogućem susretu predsjednika dvije države Vladimira Putina i Donalda Trampa.
Šef Ruskog fonda za direktne investicije i član ruske delegacije Kiril Dmitrijev rekao je da su predstavnici dvije države imali neformalne kontakte prije početka glavne runde pregovora, prenosi Anadolija.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je u ponedjeljak da će sastanak biti fokusiran na bilateralne odnose Rusije i SAD-a, pripreme za pregovore o rješavanju ukrajinskog sukoba i mogući susret Putina i Trampa.
Prema riječima Peskova, Saudijska Arabija odabrana je kao mjesto pregovora jer odgovara objema stranama, a, kako je dodao, prerano je govoriti o evropskom učešću u mirovnim pregovorima o Ukrajini.
Kako piše Radio Slobodna Evropa, ovo su prvi direktni razgovori visokog nivoa između SAD-a i Rusije u posljednjih nekoliko godina.
U pregovorima, osim Lavrova i Rubia, učestvuju i Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov, savjetnika SAD za nacionalnu sigurnost Majk Valc i specijalni izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije pozvan na pregovore i ranije je kazao da Ukrajina neće priznati nikakav dogovor postignut bez njegovog prisustva za pregovaračkim stolom.

Počeli pregovori Rusije i SAD-a u Rijadu

Ukrajina neće učestvovati u predstojećim razgovorima između američkih i ruskih zvaničnika u Saudijskoj Arabiji - rekao je predsjednik te zemlje Volodimir Zelenski novinarima u Abu Dabiju, gdje boravi u sklopu turneje po Bliskom Istoku, koja uključuje i Saudijsku Arabiju i Tursku.
Zelenski je rekao da Ukrajina nije bila obaviještena o američko-ruskim razgovorima u Saudijskoj Arabiji i smatra da bilo kakvi pregovori o Ukrajini bez Ukrajine neće imati rezultate.
- Ne možemo priznati nikakve sporazume o nama bez nas i nećemo priznati takve sporazume - rekao je Zelenski novinarima u glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov otputovaće u Saudijsku Arabiju na razgovore sa svojim američkim kolegama, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov. Sastanak u saudijskoj prijestonici Rijadu zakazan za 18. februar fokusiraće se na obnavljanje odnosa između Moskve i Vašingtona, rekao je Peskov novinarima.
Sjedinjene Države će predstavljati državni sekretar Marko Rubio, koji je već u Rijadu, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majke Valc i specijalni izaslanik Stiv Vitkof, potvrdio je Stejt department.
Govoreći na konferenciji za novinare u Moskvi sa svojim srpskim kolegom uoči američko-ruskih razgovora u Saudijskoj Arabiji 18. februara, Lavrov je rekao da je Evropa već imala nekoliko prilika da bude uključena u rješavanje pitanja Ukrajine i da ne zna kako bi evropske države mogle doprinijeti ako bi bile pozvane za pregovarački sto s obzirom na to da evropski političari žele da rat traje.
Iako među evropskim političarima postoje različita mišljenja o Ukrajini, većina se slaže da žele "pravedan i trajan mir" koji će se postići uz prisustvo Ukrajine za stolom.
Američki predsjednik Donald Tramp insistirao je da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski "biti uključen" u bilo kakve mirovne pregovore za okončanje ruskog rata, dok je takođe izjavio da bi se mogao "vrlo brzo" sastati s liderom Kremlja Vladimirom Putinom.
Tramp, u odvojenim izjavama novinarima 16. februara, nije precizirao detalje dok je diplomatska aktivnost bila u punom jeku od Bliskog Istoka do Pariza i na NASCAR trkalištu u Dejtoni, Florida.
- Nema određenog vremena, ali moglo bi biti vrlo brzo - rekao je Tramp novinarima u avionu Er fors van (Air Force One) na pitanje o potencijalnom sastanku s Putinom, vjerovatno u Saudijskoj Arabiji.
- Mislim da on želi okončati (rat), i oni žele da ga brzo okončaju. Obojica. Zelenski takođe želi da ga okonča - rekao je Tramp.&nbsp;
Kasnije, na trkalištu na Floridi – gdje je Tramp gledao trku Dejtona 500 – rekao je novinarima da će Zelenski "biti uključen" u mirovne pregovore usred nekih strahova da će Vašington zaključiti dogovor s Rusijom koji bi mogao zaobići Kijev i Evropu.
Blumberg, pozivajući se na neimenovane zvaničnike, izvijestio je 16. februara da Tramp želi osigurati primirje do Uskrsa, koji ove godine pada 20. aprila, kako za zapadne tako i za pravoslavne crkve.
Komentari su uslijedili dok su se ključni američki lideri pripremali za razgovore s Rusijom u Saudijskoj Arabiji u narednim danima, predvođeni državnim sekretarom Markom Rubiom.
Pregovarač za Bliski Istok Stiv Vitkof i savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majk Valc takođe će učestvovati, saopštila je Bijela kuća.
- Nadamo se da ćemo postići stvarni napredak - rekao je Vitkof za Foks njuz.
Tramp je novinarima rekao da je njegov tim imao "duge i teške" razgovore s ruskim zvaničnicima i da je Vitkof nedavno razgovarao s Putinom tri sata.
Govoreći za SiBiEs (CBS), Rubio, koji je stigao u Izrael 15. februara nakon putovanja na Minhensku bezbjednosnu konferenciju, rekao je da će naredni dani odrediti da li je Putin ozbiljan u vezi s mirom u Ukrajini.
Do ranog 17. februara, pitanje ko će biti uključen u pregovore u Saudijskoj Arabiji ili kada bi se mogli održati ostalo je nejasno.
Kit Kelog, Trampov specijalni izaslanik za Ukrajinu i Rusiju, izazvao je polemiku kada je rekao da Evropa možda neće biti "za stolom" ako Sjedinjene Države budu posredovale u pregovorima za okončanje rata Rusije protiv Ukrajine.
To je izazvalo strahove unutar EU i u Kijevu da bi mogli biti isključeni iz odluka u vezi s potencijalnim dogovorom.
Međutim, Kelog je rekao da Evropa neće biti isključena iz procesa donošenja odluka – čak i ako ne bude "za stolom" – i da će Ukrajina imati svoje mjesto u pregovorima, iako je Kijev rekao da nije pozvan na razgovore u Saudijskoj Arabiji.
Zelenski je stigao na Bliski Istok 16. februara, ali Kijev je rekao da je njegova posjeta Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Saudijskoj Arabiji i Turskoj usmjerena na jačanje ekonomskih veza i da nema planova za sastanke s američkim ili ruskim zvaničnicima.
Mihajlo Podoljak, viši savjetnik Zelenskog rekao je da "nema pregovarača koji će predstavljati Ukrajinu u Saudijskoj Arabiji" u mirovnim pregovorima.
- Danas nema ničega na pregovaračkom stolu o čemu bi se moglo raspravljati. Rusija nije spremna za pregovore - rekao je za ukrajinsku televiziju.
Ranije je Zelenski rekao da neće učestvovati u pregovorima prije nego što se sastane sa saveznicima, uključujući evropske lidere, kako bi razvio strategiju.
- Nikada neću prihvatiti bilo kakve odluke između Sjedinjenih Država i Rusije o Ukrajini, nikada - rekao je Zelenski za EnBiSi (NBC) na marginama Minhenske bezbjednosne konferencije.
Rekao je da ne može biti legitimnog mirovnog plana jer "ne mogu ga imati bez" njih.
- Možda postoje neke ideje - dodao je on.
U istom intervjuu, Zelenski je rekao da je Ukrajina pretrpjela "46.000 poginulih vojnika" i "nešto oko 380.000 ranjenih" od početka rata u februaru 2022. godine. Rusija nije objavila gubitke, ali zapadni izvori su procijenili broj poginulih i ranjenih na više od 600.000, ne uključujući gubitke koje su pretrpjeli sjevernokorejski vojnici uključeni u borbe.
Ukrajinski zvaničnik je rekao da je tim bio u Saudijskoj Arabiji kako bi se pripremio za posjetu Zelenskog, ali je naveo ekonomska pitanja kao temu posjete delegacije.
Rubio i drugi američki zvaničnici naglasili su da će Ukrajina i druge evropske zemlje biti uključene u bilo koje značajne pregovore, ako i kada se oni održe.
- Na kraju će doći do tačke – ako su to pravi pregovori, a još nismo tamo – ali ako se to dogodi, Ukrajina će morati biti uključena jer su oni ti koji su napadnuti, a Evropljani će morati biti uključeni jer imaju sankcije protiv Putina i Rusije. Još nismo tamo - rekao je Rubio.
U međuvremenu, oko 4.600 kilometara dalje, francuski predsjednik Emanuel Makron trebalo bi 17. februara ugostiti evropske lidere na hitnom samitu o ratu u Ukrajini.
Neki evropski lideri izrazili su zabrinutost da će Tramp pokušati postići mirovni sporazum s Putinom koji potkopava šire evropske bezbjednosne interese.
- Zbog ubrzanja ukrajinskog pitanja i kao rezultat onoga što američki lideri govore, postoji potreba da Evropljani učine više, bolje i na koherentan način, za našu kolektivnu sigurnost - rekao je Makronov savjetnik.
Lideri iz Njemačke, Britanije, Italije, Poljske, Španije, Nizozemske i Danske očekuju se na sastanku, koji se održava uoči treće godišnjice ruske potpune invazije na Ukrajinu 24. februara.
Britanski premijer Kir Starmer, koji će biti na razgovorima u Parizu, izjavio je da je spreman rasporediti mirovne snage u Ukrajinu ako se postigne dogovor za okončanje rata.
Pišući za Dejli telegraf (Daily Telegraph), Starmer je rekao da podrška Ukrajini znači biti spreman i voljan doprinijeti sigurnosnim garancijama za Ukrajinu stavljanjem njihovih vojnika na teren ako je potrebno.
- Ne govorim to olako. Duboko osjećam odgovornost koja dolazi s potencijalnim stavljanjem britanskih vojnika u opasnost - napisao je Starmer.
- Ali bilo koja uloga u pomaganju garantovanja sigurnosti Ukrajine pomaže u garantovanju sigurnosti našeg kontinenta i sigurnosti ove zemlje - istakao je Starmer.
Finski predsjednik Aleksander Stub, čija zemlja ima dugu granicu s Rusijom, rekao je da razgovori između Vašingtona i Moskve moraju poštovati evropske sigurnosne interese.
- Nema načina na koji bismo trebali otvoriti vrata za ovu rusku fantaziju o novom, nedjeljivom sigurnosnom poretku - rekao je on.

Zelenski: Ukrajina neće priznati američko-ruske razgovore u Saudijskoj Arabiji

Američki predsjednik Donald Tramp insistirao je da će ukrajinski Volodimir Zelenski biti uključen u bilo kakve mirovne pregovore za okončanje rata s Rusijom, a naveo je i da bi se "vrlo brzo" mogao sastati s liderom Kremlja Vladimirom Putinom.
Tramp, u odvojenim izjavama novinarima 16. februara, nije precizirao detalje dok su diplomatske aktivnosti bile u punom jeku od Bliskog Istoka do Pariza i na NASCAR trkalištu u Dejtoni, Florida.
- Nema određenog vremena, ali moglo bi biti vrlo brzo - rekao je Tramp novinarima u avionu Er fors van (Air Force One) na pitanje o potencijalnom sastanku s Putinom, vjerovatno u Saudijskoj Arabiji.
- Mislim da on želi okončati (rat), i oni žele da ga brzo okončaju. Obojica. Zelenski takođe želi da ga okonča - rekao je Tramp.
Kasnije, na trkalištu na Floridi gdje je Tramp gledao trku Dejtona 500, kazao je novinarima da će Zelenski "biti uključen" u mirovne pregovore usred nekih strahova da će Vašington zaključiti dogovor s Rusijom koji bi mogao zaobići Kijev i Evropu.
Blumberg, pozivajući se na neimenovane zvaničnike, izvijestio je 16. februara da Tramp želi osigurati primirje do Uskrsa, koji ove godine pada 20. aprila, kako za zapadne tako i za pravoslavne crkve.
Komentari su uslijedili dok su se ključni američki lideri pripremali za razgovore s Rusijom u Saudijskoj Arabiji u narednim danima, predvođeni državnim sekretarom Markom Rubiom.
Pregovarač za Bliski Istok Stiv Vitkof i savjetnik za nacionalnu sigurnost Majk Valc takođe će učestvovati, saopštila je Bijela kuća.
- Nadamo se da ćemo postići neki stvarno dobar napredak - rekao je Vitkof za Foks njuz.
Trump je novinarima rekao da je njegov tim imao "duge i teške" razgovore s ruskim zvaničnicima i da je Vitkof nedavno razgovarao s Putinom tri sata.
Govoreći za SiBiEs (CBS), Rubio, koji je stigao u Izrael 15. februara nakon što je prisustvovao Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, rekao je da će naredni dani odrediti da li je Putin ozbiljan u vezi s mirom u Ukrajini.
Do ranog 17. februara, pitanje ko će biti uključen u pregovore u Saudijskoj Arabiji ili kada bi se mogli održati ostalo je nejasno.
Kit Kelog, Trampov specijalni izaslanik za Ukrajinu i Rusiju, izazvao je polemiku kada je rekao da Evropa možda neće biti "za stolom" ako Sjedinjene Države budu posredovale u pregovorima za okončanje rata Rusije protiv Ukrajine.
To je izazvalo strahove unutar EU i u Kijevu da bi mogli biti isključeni iz odluka u vezi s potencijalnim dogovorom.
Međutim, Kelog je rekao da Evropa neće biti isključena iz procesa donošenja odluka – čak i ako ne bude "za stolom" – i da će Ukrajina imati svoje mjesto u pregovorima, iako je Kijev rekao da nije pozvan na razgovore u Saudijskoj Arabiji.
Zelenski je stigao na Bliski Istok 16. februara, ali Kijev je rekao da je njegova posjeta Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Saudijskoj Arabiji i Turskoj usmjerena na jačanje ekonomskih veza i da nema planova za sastanke s američkim ili ruskim zvaničnicima.
Mihajlo Podoljak, viši savetnik Zelenskog rekao je da "nema pregovarača koji će predstavljati Ukrajinu u Saudijskoj Arabiji" u mirovnim pregovorima.
- Danas nema ničega na pregovaračkom stolu o čemu bi se moglo raspravljati. Rusija nije spremna za pregovore - rekao je za ukrajinsku televiziju.
Ranije je Zelenski rekao da neće učestvovati u pregovorima prije nego što se sastane sa saveznicima, uključujući evropske lidere, kako bi razvio strategiju.
- Nikada neću prihvatiti bilo kakve odluke između Sjedinjenih Država i Rusije o Ukrajini, nikada - rekao je Zelenski za EnBiSi (NBC) na marginama Minhenske bezbjednosne konferencije.
Rekao je da ne može biti legitimnog mirovnog plana jer "ne mogu ga imati bez" njih.
- Možda postoje neke ideje - dodao je on.
U istom intervjuu, Zelenski je rekao da je Ukrajina pretrpjela "46.000 poginulih vojnika" i "nešto oko 380.000 ranjenih" od početka rata u februaru 2022. godine.&nbsp;
Rusija nije objavila gubitke, ali zapadni izvori su procijenili broj poginulih i ranjenih na više od 600.000, ne uključujući gubitke koje su pretrpjeli sjevernokorejski vojnici uključeni u borbe.
Ukrajinski zvaničnik je rekao da je tim bio u Saudijskoj Arabiji kako bi se pripremio za posjet Zelenskog, ali je naveo ekonomska pitanja kao temu posjete delegacije.
Rubio i drugi američki zvaničnici naglasili su da će Ukrajina i druge evropske zemlje biti uključene u bilo koje značajne pregovore, ako i kada se oni održe.
- Na kraju će doći do tačke – ako su to pravi pregovori, a još nismo tamo – ali ako se to dogodi, Ukrajina će morati biti uključena jer su oni ti koji su napadnuti, a Evropljani će morati biti uključeni jer imaju sankcije protiv Putina i Rusije - rekao je Rubio dodajući da "još nisu tamo".
U međuvremenu, oko 4.600 kilometara dalje, francuski predsjednik Emanuel Makron trebao bi 17. februara ugostiti evropske lidere na hitnom samitu o ratu u Ukrajini.
Neki evropski lideri izrazili su zabrinutost da će Tramp pokušati postići mirovni sporazum s Putinom koji potkopava šire evropske bezbjednosne interese.
- Zbog ubrzanja ukrajinskog pitanja i kao rezultat onoga što američki lideri govore, postoji potreba da Evropljani učine više, bolje i na koherentan način, za našu kolektivnu sigurnost - rekao je Makronov savjetnik.
Lideri iz Njemačke, Britanije, Italije, Poljske, Španije, Nizozemske i Danske očekuju se na sastanku, koji se održava uoči treće godišnjice ruske potpune invazije na Ukrajinu 24. februara.
Britanski premijer Kir Starmer, koji će biti na razgovorima u Parizu, izjavio je da je spreman rasporediti mirovne snage u Ukrajinu ako se postigne dogovor za okončanje rata.
Pišući za Dejli telegraf (Daily Telegraph), Starmer je rekao da podrška Ukrajini znači "biti spreman i voljan doprinijeti bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu stavljanjem" njihovih "vojnika na teren ako je potrebno".
- Ne govorim to olako. Duboko osjećam odgovornost koja dolazi s potencijalnim stavljanjem britanskih vojnika u opasnost - napisao je Starmer.
- Ali bilo koja uloga u pomaganju garantovanja sigurnosti Ukrajine pomaže u garantovanju sigurnosti našeg kontinenta i sigurnosti ove zemlje - istakao je Starmer.
Finski predsjednik Aleksander Stub, čija zemlja ima dugu granicu s Rusijom, rekao je da razgovori između Vašingtona i Moskve moraju poštovati evropske bezbjednosne interese.
- Nema načina na koji bismo trebali otvoriti vrata za ovu rusku fantaziju o novom, nedjeljivom sigurnosnom poretku - rekao je on.

Tramp: Zelenski će biti uključen u mirovne pregovore

Američki državni sekretar Marko Rubio stiže danas u Saudijsku Arabiju, uoči očekivanih razgovora s ruskim zvaničnicima koji imaju za cilj okončanje gotovo trogodišnjeg rata Moskve u Ukrajini.
Razgovori dolaze nakon što je predsjednik Donald Tramp prošle sedmice telefonom razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i naredio visokim zvaničnicima da započnu pregovore o ratu, koji je više puta obećavao da će okončati tokom svoje predsjedničke kampanje.
Rijad, koji takođe vodi razgovore s Vašingtonom o budućnosti Pojasa Gaze, igrao je ulogu u ranim kontaktima između Trampove administracije, koja je preuzela dužnost 20. januara, i Moskve, pomažući u obezbjeđivanju razmjene zarobljenika prošle sedmice.
Američki najviši diplomata Rubio, koji je u subotu telefonom razgovarao sa svojim ruskim kolegom, ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom, sastaće se sa ruskim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji zajedno s Trampovim savjetnikom za nacionalnu bezbjednost Majkom Volcom i specijalnim izaslanikom Bijele kuće za Bliski istok Stivom Vitkofom, rekao je jedan američki zakonodavac i izvor za Reuters. Nije odmah bilo jasno s kim će se iz Rusije sastati.
Ruski list Komersant izvijestio je da će se razgovori održati u utorak u saudijskoj prijestonici Rijadu, pozivajući se na neimenovane izvore.
Ovi razgovori biće među prvim visokim ličnim susretima ruskih i američkih zvaničnika nakon mnogo godina i treba da prethode sastanku između predsjednika SAD-a i Rusije.
Rubio je u nedjelju rekao da će naredne sedmice i dani pokazati da li je Putin ozbiljan u namjeri da postigne mir.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski takođe se nalazi u regionu. Zelenski, koji je u nedjelju stigao u Ujedinjene Arapske Emirate, rekao je da takođe namjerava posjetiti Saudijsku Arabiju i Tursku, ali datumi nisu određeni. Rekao je da nema planove da se sastane s ruskim ili američkim zvaničnicima, a vjeruje se da Ukrajina nije pozvana na razgovore koje organizuje Saudijska Arabija.
RAZGOVORI O GAZI
Rubio bi se u Saudijskoj Arabiji trebao sastati s prestolonasljednikom Muhamedom bin Salmanom (MbS). Na dnevnom redu vjerovatno će biti Trampov prijedlog da se palestinski stanovnici Gaze nasele u drugim arapskim državama i da SAD predvodi obnovu njihovih domova.
Taj prijedlog izazvao je bijes u arapskom svijetu i pojačao strahove među Palestincima u Gazi da bi mogli biti istjerani iz svoje obalne enklave.
Gaza je razorena ratom koji je izbio kada su militanti Hamasa, koje podržava Iran, 7. oktobra 2023. napali jug Izraela, ubivši oko 1.200 ljudi i uzevši 250 talaca, prema izraelskim podacima.&nbsp;
U ofanzivi koju je Izrael pokrenuo kao odgovor ubijeno je više od 48.000 Palestinaca, prema zdravstvenim vlastima u Gazi, prije nego što je prošlog mjeseca postignut sporazum koji je donio krhki prekid vatre.
Saudijska Arabija, zajedno s drugim arapskim državama, odbacila je bilo kakav plan koji uključuje preseljenje Palestinaca, a Rijad predvodi arapske napore na razvoju kontraprijedloga, koji bi mogao uključivati fond za obnovu koji bi predvodile zalivske države i sporazum o marginalizaciji Hamasa.
MbS je takođe insistirao da Saudijska Arabija neće normalizovati odnose sa Izraelom – što je dugogodišnji cilj Vašingtona – bez dogovora o putu ka palestinskoj državi.
Rubio je u nedjelju posjetio Izrael i sastao se s premijerom Benjaminom Netanjahuom, obećavši podršku Izraelu u njegovom regionalnom suparništvu s Iranom.
&nbsp;

Rubio stiže u Saudijsku Arabiju

Ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije Faisal bin Farhan stigao je danas u Damask u svoju prvu službeu posjetu Siriji od pada režima Bašara al-Asada prošlog mjeseca.&nbsp;
Vijest o posjeti objavio je saudijski državni kanal Al-Ekbarija na svom X nalogu, ali više informacija nije podijeljeno. Očekuje se da će se Bin Farhan sastati s Ahmedom al-Šaraom, šefom nove sirijske administracije, u predsjedničkoj palati u Damasku.
Bin Farhanu je ovo prva posjeta Damasku od pada Asadovog režima, a u Siriju dolazi nakon posjete Libanu. Ovaj zvanični dolazak, koji je dio niza posjeta arapskih, regionalnih, međunarodnih i delegacija UN-a Siriji, ima za cilj da procijeni viziju sirijskog vođstva za novu fazu u zemlji.
Prethodna Bin Farhanova posjeta Damasku dogodila se 18. aprila 2023., kada se sastao s Bašarom al-Asadom, svrgnutim vođom Sirije. Asad, koji je vodio Siriju gotovo 25 godina, pobjegao je u Rusiju nakon što su antirežimske grupe preuzele kontrolu nad Damaskom 8. decembra 2024., okončavši tako višedecenijsku vladavinu njegove porodice.

Saudijski šef diplomatije posjetio Siriju prvi put od pada Asada

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sastao se danas tokom svoje zvanične posjete Kraljevini Saudijskoj Arabiji sa Nj. E. dr Abdulahom Al aš-Šeikom, predsjednikom Savjetodavne skupštine Kraljevine Saudijske Arabije, saopšteno je iz Kabineta Predsjednika Skupštine.
Mandić je istakao da Crna Gora želi da gradi najbolje moguće odnose sa Kraljevinom Saudijskom Arabijom, jer je u pitanju velika zemlja, sa razvijenom i naprednom ekonomijom.
- Naš glavni spoljnopolitički cilj je ulazak u Evropsku uniju, ali želimo dobru saradnju i sa brojnim zemljama iz drugih djelova svijeta- kazao je Mandić.&nbsp;
Sagovornici su saopštili da odnosi između dvije zemlje napreduju rastućom dinamikom u posljednjih par godina te da je realizacija ove zvanične posjete koja je uslijedila ubrzo nakon prvog susreta dva predsjednika parlamenta potvrda toga.
Predsjednik Skupštine je podsjetio da je Crna Gora ukinula vize za građane Saudijske Arabije i istakao da bi otvaranje ambasada u Rijadu i Podgorici bili dodatan podstrek za jačanje saradnje između naših zemalja. Zadovoljan je što je krajem prethodne godine formirana grupa prijateljstva sa Crnom Gorom u Parlamentu Kraljevine Saudijske Arabije i u tom kontekstu, predsjednik je dodao da će odmah po povratku u Crnu Goru inicirati proceduru formiranja grupe prijateljstva našeg parlamenta.
Mandić je istakao da je naša zemlja zainteresovana za investicije u sektorima turizma, ugostiteljstva i energetike, te u tom kontekstu dodao da bi Skupština Crne Gore sa zadovoljstvom bila domaćin okupljanja privrednika dvije zemlje koje bi se organizovalo na nekom od brojnih prelijepih lokaliteta koje naša zemlja nudi. Predsjednik saudijskog parlamenta sa složio i okarakterisao ovaj prijedlog kao suštinski važan, a iskoristio je priliku i da zahvali Crnoj Gori zbog ukidanja viza za državljane njegove zemlje.&nbsp;
Predsjednik Al aš-Šeik se zahvalio Crnoj Gori na podršci da Rijad bude domaćin Expo 2030, a istakao je da je otvaranje dvije ambasade od ključne važnosti za valorizaciju brojnih potencijala koji proističu iz dobrih međudržavnih odnosa.&nbsp;
Na samom kraju sastanka, predsjednik Mandić je uputio predsjedniku Al aš-Šeiku zvaničan poziv da posjeti Crnu Goru i bude naš gost, kazali su iz Skupštine Crne Gore.

Mandić želi dobre odnose sa Saudijskom Arabijom, pozvao ih da investiraju u turizam, ugostiteljstvo i energetiku

Saudijska Arabija je nedavno tri puta upozorila njemačke vlasti na potencijalnu opasnost koju predstavlja saudijski državljanin koji je izveo jučerašnji smrtonosni napad na božićni sajam, piše njemački list Der Spiegel. 
 
Reuters citira izvor koji također kaže da je Njemačka upozorena na Taleba al-Abdulmohsena zbog ekstremističkih stavova koje je objavljivao na društvenim mrežama.
Podsjetimo, u napadu u njemačkom Magdeburgu pet osoba je poginulo, a blizu 200 je povrijeđeno kada je automobil prošao kroz prazničnu gužvu. Jedna od žrtava bilo je malo dijete.
Vjeruje se da je blizu 50 od 200 povrijeđenih osoba u izuzetno teškom stanju, pa se zato sumnja da bi konačan broj žrtava mogao biti mnogo veći od pet.
Iz Ministarstva vanjskih poslova Saudijske Arabije juče su osudili ovaj zločin.
Saudijci su se oglasili nakon što je njemačka vlast ranije objavila da je osumnjičeni za sinoćnji zločin iz Saudijske Arabije. Izrazili su solidarnost s njemačkim narodom i porodicama žrtava.
- Kraljevina potvrđuje svoj stav u odbacivanju nasilja i izražava iskreno saučešće porodicama preminulih, Saveznoj Republici Njemačkoj, vladi i narodu, sa željom da se povrijeđeni što prije oporave - objavili su iz Ministarstva vanjskih poslova Saudijske Arabije.

Saudijska Arabija tri puta upozorila njemačke vlasti na Taleba al-Abdulmohsena prije napada u Magdeburgu

Poruke da su Srbi u regiji ugroženi izuzetno su opasne i negativno djeluju na političku atmosferu, a Srbija je glavni faktor nestabilnosti. To je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju na Televiziji E kazao hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.&nbsp;
- Sjetimo se kako su počeli ratovi iz devedesetih godina, a upravo su počeli sa tom pričom da su Srbi ugroženi, da im neko želi uzeti prava, da postoji neka vatikansko ustaška, ne znam sve kakva, urota protiv njih, i da se zato oni trebaju naoružati, mobilizirati i slično - kazao je on.
To što je izjavio Milan Knežević predsjednik Demokratske narodne partije (DNP), smatra Sokol, je na pragu stvaranja neke paranoje i urote svih protiv srpstva, što, kako ocjenjuje, može eskalirati radikalnim potezima.
Knežević je prije nekoliko dana govoreći za Newsmax Balkans kazao da Crna Gora treba da potpiše vojno tehnički sporazum sa Srbijom, Mađarskom i Slovačkom. On to vidi kao “odgovor” na sporazum o vojnoj saradnji Hrvatske, Albanije i Kosova. Ocjenio je i da je taj sporazum direktno usmjeren protiv Srbije, a i protiv Crne Gore.
- Mi se sad pravimo da ne vidimo da se prave vojni savezi protiv pravoslavaca na Balkanu, kao što su i ove obojene revolucije koje su krenule od Gruzije, Slovačke, Mađarske, Gruzije, Srbije, a evo i Republike Srpske - kazao je lider DNP-a.
Evropski poslanik Tomislav Sokol kaže da ako se pogleda sadržaj onoga što je Knežević rekao jasno je da on gleda Mađarsku, Slovačku, kao svoje saveznike, dvije zemlje Evropske unije koje odudaraju, generalno od vanjsko političkog usmjerenja ostatka država članica. Te zemlje su, kaže u velikoj mjeri unutar evropskih institucija izolovane.&nbsp;
- On takođe govori o obojenim revolucijama, ako ste primijetili, spominje Gruziju, što je klasičan ruski narativ, kao da je pisano u Moskvi, to itekako pokazuje da proevopska orijentacija koju svi u vladajućoj koaliciji dozivaju, i kojom se deklarišu da je jedna stvar, jedna stvar su riječi, a ono što zbilja misle i kako djeluju je nešto sasvim drugo. Ne treba puno da to izađe na površinu, upravo kroz ovu njegovu izjavu to je izašlo na površinu - naglasio je Sokol.
Hrvatska je, podsjeća on, napravila sporazum sa susjednim državama koji nije usmjeren ni protiv koga i ne radi se o vojnom savezu, već isključivo o saradnji koja se tiče vojnih pitanja.
- Činjenica je, očigledno, da stranke koje su na tragu beogradske politike u Crnoj Gori, vide Hrvatsku kao svog neprijatelja, i to je nešto što nas, nažalost, jako zabrinjava. Što se tiče same Hrvatske, ja sam više puta rekao da Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, Hrvatska je pomogla Crnoj Gori i u logističkom, pravnom, tehničkom smislu u procesu pregovora. Premijer Spajić je više puta pohvalio pomoć Hrvatske vezano za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju- naveo je Sokol.&nbsp;
Hrvatska, kako kaže, želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru koja zadovoljava sve evropske uslove, sve evropske standarde vrijednosti i načela, Crnu Goru koja je proevropski i prozapadno orijentisana, koja nije ni ruski, ni srpski proces, nego jedna normalna, stabilna samostalna država, koja živi evropske vrijednosti i gleda prema zapadu.&nbsp;
– Takva Crna Gora će uvijek imati Hrvatsku podršku za ulazak u Evropsku uniju, ali naravno da se neki problemi &nbsp;i otvorena pitanja moraju riješiti. Konkretno pitanje nestalih, to pitanje nadilazi bilateralne odnose. Pitanje nestalih je civilizacijsko pitanje, pitanje vladavine prava i temeljnih načela i vrijednosti na kojima je Evropska unija utemeljena. Tu će Hrvatska kroz dijalog sa Crnom Gorom, vjerujem, naći rješenje koje će biti obostrani interes - poručio je Sokol.
<h2>Hrvati na prostoru Crne Gore žive preko 1.000 godina i uvijek su bili lojalni građani&nbsp;</h2>
Osvrćući se na izjavu sveštenika Srpske pravoslavne crkve Mijajla Backovića, kaže da ga nije iznenadila, jer gdje god je SPC tu je i srpska hegemonistička politika. Te dvije stvari, je kaže, nemoguće odvojiti.
- Sjetimo se samo litija 2020.godine koje su pokrenule niz političkih promjena koje su dogodile u posljednjih nekoliko godina, i to je nešto što me ne čudi previše, a što nikako nije pozitivno. Hrvati su autohtona manjina koja živi na području Crne Gore preko 1.000 godina, uvijek su bili konstruktivni članovi društva, nikad nijesu uradili apsolutno nikome nikakve probleme, naprotiv, uvijek su bili lojalni građani Crne Gore, oni će to sigurno i dalje biti - rekoa je evropski poslanik.&nbsp;
Bilo kakav govor koji ide u smjeru nekakvog napada ili govora mržnje prema Hrvatima u Boki, je, kako kaže, definitivno nešto na šta treba pripaziti.&nbsp;
- Ja sam u Evropskom parlamentu više puta govorio o potrebi da se zaštite manjine u Crnoj Gori, to opet nije bilateralno pitanje, već pitanje &nbsp;temeljnih vrijednosti i načela na kojima počiva Evropska unija- naglasio je Sokol.&nbsp;
<h2>Srbija faktor nestabilnosti</h2>
Godišnji izvještaj o sprovođenju zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike o kojem se govorilo na plenarnoj sjednici u Strazburu prepoznaje ulogu Srbije u destabilizaciji istočne Evrope. Ta država, navodi Sokol, glavni je faktor nestabilnosti u regionui to je nešto što predstavlja veliki problem.
- Svijest o tome koliku prijetnju predstavlja Srbija za stabilnost praktično cijelog kontinenta, i ta svijest do sada nije baš bila previše razvijena u evropskim institucijama. Naravno, to je posljedica višegodišnjeg lobiranja takozvane srpske diplomatije, i kroz neke druge kanale i jednostavno puno toga je potrebno napraviti da bi se ta percepcija promijenila i da bi se u evropskim institucijama shvatilo koliki je problem Srbija - rekao je on.
U Evropskoj uniji različite zemlje imaju različite interese, objašnjava Sokol, pa je teško zauzeti jedinstven stav prema Srbiji.
- Ono što Evropski parlament može napraviti jeste da na Evropsku komisiju izvrši određeni politički pritisak, da bi se ta percepcija i stav prema Srbiji promijenili. Evropska komisija i države članice Vijeća imaju mehanizme da naprave pritisak na Srbiju, od pitanja viza, pitanja ekonomskih, državnih, robne razmjene i slično. Zaista postoje mehanizmi da se Srbiji pristupi na jedan puno oštriji način nego što je to bilo do sada - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, jasno je da ta zemlja pokušava sjediti na više stolica istovremeno. Kombinovati istovremeno i sa Rusima, i sa Kinezima, sa Evropom, Sjedinjenim Američkim Državama i s Turskom, i to je, kako kaže, nešto što je apsolutno dugoročno neprihvatljivo, jer se time prostor jugoistočne Evrope dodatno destabilizuje.&nbsp;
- Srbija koristi međunarodne veze kako bi širila uticaj na okolne zemlje. Crna Gora je jedan primjer, tu je Bosna i Hercegovina, tu je pitanje Kosova, i to je ono što danas predstavlja veliki problem. Ono što su se Srbi, očigledno, nadali, pogotovu Vučić, da će sa promjenom američke administracije duvati neki novi vjetrovi, da će Trampova vlada biti puno benevalentnija &nbsp;prema Srbiji, nego što je to bila Bajdenova, ali se za sada to ništa konkretno ne vidimo - poručio je Sokol.
<h2>Vučić i Dodik su nastali kao projekti zapada</h2>
Ne treba otpisivati ni srpskog predsednika Aleksandra Vučića, ni predsjednika bosanskohercegovačog entiteta &nbsp;Republika Srpska Milorada Dodika, jer su obojica nastali kao, kaže Sokol, kao projekti zapada.
- Nemaju sve države EU isti stav po tom pitanju, u zavisnosti od njihovih ličnih ekonomskim, geopolitičkim, vojnim i drugim interesima, i činjenica je da su oni već više puta pokazali da su itekako otporni. Danas imamo situaciju da niti Dodik može odcijepiti Republiku Srpsku, niti ga državni organi mogu uhapsiti, tako da je to neka pat pozicija u kojem smjeru će stvari ići to će se vidjeti, ali definitivno BiH sada ne funkcioniše kao normalna država, ona je nekakav protektorat, ona nema monopol sile na polovini svoje teritorije, za dugoročnu budućnost i stabilnost BiH nije dobro - ocijenio je on.&nbsp;
Nike siguran ni da će višemjeseči protesti koji se održavaju u Srbiji u organizaciji studenata u blokadi dovesti do pada Vučića, kojem, kaže ne vidi alternativu.
- A iskreno nijesam siguran da je srpsko društvo prošlo tu katarzu da bi neka nova vlast koja bi eventualno zamijenila Vučića bila nešto puno bolja. Ne mislim da je u Srbiji problem samo Vučić, on je to što jeste, srpski nacionalista koji vodi državu na vrlo autoritaran način, apsolutno gura tu velikosrpsku hegemonističku politiku, ali ja ne vidim neke alternative koje bi bile puno bolje od njega - zaključio je Sokol.

Sokol: Sjetimo se da su ratovi devedesetih počeli sa pričom o ugroženosti

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO,VIDEO) Siništaj: Šteta u lokalu ogromna, policija neadekvatno reagovala

Večeras je u Tuzima, oko 20 sati i 30 minjuta došlo do incidenta prilikom razilaska navijača sa utakmice Budućnost-Dečić, između pripadnika navijačke grupe Varvari i gostiju jednog ugostiteljskog objekta na dvije lokacije u Tuzima, saopšteno je iz Uprave policije.&nbsp;
Kako navodi portal Analitika, u jednom momentu tamo je došlo do meteža, a navodno su u incidentu učestvovali 'varvari' i navijači domaćeg kluba.
Prema navodima Pobjede, prema pristalicama Budućnosti letjele su kamenice, nakon čega su oni odgovorili.
Demoliran je i jedan od lokal u Tuzima blizu stadiona.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, pričinjena je manja materijalna šteta na jednom ugostiteljskom objektu i vozilu jedne osobe iz navijačke grupe.
Iz UP ističu da nije bilo povrijeđenih lica, te dodaju da je u toku preduzimanje mjera i radnji na identifikaciji učesnika događaja.
- Napominjemo da je utakmica protekla u najboljem redu, a službenici policije su doveli u sluzbene prostorije dva lica zbog upotrebe pirotehničkih sredstava u toku utamice - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlgOkFUYJBwU%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Incident nakon utakmice Dečića i Budućnosti: Navijači se tukli u Tuzima

Generalni sekretarijat Interpola odbio je zahtjev Bosne i Hercegovine za raspisivanje međunarodne potjernice za Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem.
To je potvrdio i sam Dodik, koji je kazao da je Interpol donio ispravnu odluku, te da su se "osim Srbije, Mađarska, Rusija i Crna Gora se angažovale po tome".
- Nisu oni to uradili zbog Dodika i Stevandića, nego zbog vjere u pravdu. Oni su vidjeli da je tu politička motivisanost, moraću da zahvalim nekim u Sarajevu što su internacionalizovali ovaj problem. Putin me pitao zbog čega sam osuđen, rekao sam da je to zato što ne poštujem odluke stranca, pitao me kako je moguće da je to Sud presudio. Rekao sam da je to moguće kada je Volgang Petrič napravio taj Sud - kazao je Dodik na RTRS.
Poručio je da je ovo najbolji način da se sruši Bosna i Hercegovina.&nbsp;

Dodik tvrdi da je i Crna Gora lobirala da on ne bude na potjernici Interpola

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: saudijska-arabija