Američki državni sekretar Marko Rubio posjetiće Saudijsku Arabiju od 10. do 12. marta zbog razgovora sa ukrajinskim kolegama, saopštio je Stejt department.
Do ovog susreta dolazi nekoliko dana poslije odluke predsjednika SAD Donalda Trampa da pauzira vojnu pomoć i razmjenu obavještajnih podataka sa Ukrajinom nakon verbalnog sukoba u Bijeloj kući sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim 28. februara.
Rubio će boraviti u Džedi kako bi "radio na ostvarivanju cilja predsjednika Trampa da okonča rat Rusije i Ukrajine", saopštio je Stejt department.
On će imati sastanak i sa saudijskim prijestolonasljednikom princom Mohamedom bin Salmanom.
Rubio je 7. marta razgovarao sa ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Andrijem Sibihom i rekao da američki predsjednik želi da okonča rat Rusije i Ukrajine što je prije moguće.
I Zelenski je najavio da će 10. marta posjetiti Saudijsku Arabiju gdje će se sastati sa bin Salmanom, a da će se dan kasnije ukrajinski diplomatski i vojni predstavnici sastati sa američkim timom.
Ruska invazija na Ukrajinu ušla je u četvrtu godinu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rubio putuje u Saudijsku Arabiju na razgovore sa ukrajinskim kolegom

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp izjavio je u četvrtak da će vjerovatno da ode na svoje prvo putovanje u inostranstvo u Saudijsku Arabiju kako bi sklopio sporazum s Rijadom o ulaganju više od bilion dolara u američku ekonomiju, uključujući kupovinu vojne opreme.
Tramp je u razgovoru s novinarima u Ovalnoj kancelariji rekao da će tamo vjerovatno da otputuje u narednih 40ak dana.
Podsjetio je da je prvo prekookeansko putovanje u njegovom prvom mandatu bilo u Rijad 2017. kako bi najavio saudijska ulaganja procijenjena tada na 350 milijardi dolara, prenosi Rojters.
- Ovog puta oni su postali bogatiji, mi smo svi ostarjeli - rekao je Tramp.
Kazao je da su, prema njegovim uputama, Saudijci spremni da ulože bilion dolara tokom četiri godine u američke kompanije, uključujući kupovinu američke vojne opreme.
- I oni su pristali da to učine, tako da ću ići tamo i imam sjajan odnos s njima, i bili su vrlo ljubazni - rekao je Tramp.
Saudijska Arabija preuzima sve istaknutiju ulogu u američkoj inostranoj politici, podsjeća Rojters.
Trumpov posebni izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof rekao je novinarima da će Saudijci sljedeće sedmice da budu domaćini američko-ukrajinskog sastanka na kojem će se raspravljati o prekidu vatre u ukrajinskom ratu.
U februaru se Tramp sastao sa zvaničnicima PGA Toura i LIV Golfa u saudijskom vlasništvu kako bi razgovarao o prevladavanju razdora između dvije kompanije.
Džered Kušner, zet predsjednika i savjetnik za Bliski istok tokom njegovog prvog mandata, pokrenuo je kompaniju privatnog kapitala koja je primila dvije milijarde dolara saudijskih ulaganja nakon što je Tramp otišao sa dužnosti.

Tramp ide u Saudijsku Arabiju kako bi postigao dogovor vrijedan bilion dolara

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp rekao je da se osjeća "mnogo sigurnijim" u postizanje dogovora za okončanje rata u Ukrajini nakon razgovora 18. februara u Saudijskoj Arabiji između američkih i ruskih izaslanika.
Tramp je to komentarisao nakon završetka razgovora u Rijadu između američkog državnog sekretara Marka Rubia i drugih američkih zvaničnika te ruske delegacije koju je predvodio ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
- Mislim da imam moć da okončam ovaj rat - rekao je novinarima na konferenciji za novinare u svom domu Mar-a-Lago na Floridi.
Rekao je da bi se mogao sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom ovog mjeseca i da ne bi bio protiv evropskog poteza za slanje mirovnih trupa u Ukrajinu, ideje koja je razmatrana tokom evropskog samita u Parizu 17. februara.
- Ako to žele učiniti, ja sam za to - rekao je Tramp, dodajući da Sjedinjene Države nemaju planove da doprinesu trupama bilo kojem kontingentu poslanom u Ukrajinu radi pružanja sigurnosnih garancija.
Takođe je odbacio zabrinutost Ukrajine zbog izostavljanja iz razgovora u Saudijskoj Arabiji, ponavljajući svoju tvrdnju da bi, da je bio predsjednik 2022. godine, mogao postići dogovor s Rusijom kako bi spriječio invaziju.
- Danas sam čuo: "Oh, pa, nismo bili pozvani". Pa, vi ste tamo već tri godine. Nikada niste trebali započeti to. Mogli ste postići dogovor - rekao je Tramp, misleći na Ukrajinu.
Tramp nije pojasnio na šta je mislio, ali je često za rat krivio želju Ukrajine da se pridruži NATO-u. Stručnjaci kažu da je ruska invazija u punom obimu bila vođena Putinovim imperijalnim ambicijama, a ne ukrajinskom ambicijom za NATO, koja je imala malo podrške sa Zapada u to vrijeme.
Tramp je dodao da Ukrajina treba održati izbore, rekavši: "To nije stvar Rusije, to je nešto što dolazi od mene i mnogih drugih zemalja takođe".
Drugi američki zvaničnici su sugerisali da bi Ukrajina mogla održati izbore nakon dogovora o prekidu vatre i da bi to bilo "dobro za demokratiju".
Ali ukrajinski ustav zabranjuje održavanje izbora pod ratnim stanjem, koje je uvedeno kada je Rusija pokrenula svoju punu invaziju u februaru 2022. godine i koje traje do danas nakon ponovljenih produženja.
Petogodišnji mandat ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog trebalo je završiti u maju 2024. godine nakon izbora u martu, a Putin je rekao da neće pregovarati sa Zelenskim jer neće imati ovlasti da potpiše mirovni sporazum.
Na razgovorima u Rijadu, prvim zvaničnim razgovorima na visokom nivou između Vašingtona i Moskve od invazije 2022. godine, Rusija i Sjedinjene Države su se složile da uspostave timove za pregovore o putu ka okončanju rata "što je prije moguće", rekao je Rubio.
Juri Ušakov, Putinov savjetnik za vanjsku politiku, potvrdio je dogovor o pregovaračkim timovima, ali je rekao da je "teško" razgovarati o datumu potencijalnog sastanka Trampa i Putina.
Rubio je rekao da će Evropska unija "morati biti za stolom u nekom trenutku" zbog sankcija koje je blok uveo.
Sankcije su uvedene kao rezultat sukoba, rekao je u intervjuu za AP i SiEnEn (CNN), da bi se okončao bilo koji sukob".
- Moraju se napraviti ustupci sa svih strana - dodao je Rubio.
Istakao potrebu za poboljšanjima u američkim i ruskim ambasadama kako bi se stvorile misije za podršku mirovnim pregovorima, bilateralnim odnosima i širem obimu saradnje.
- Ako su naši diplomatski kanali prekinuti, biće vrlo teško dosljedno se angažovati na nizu tema, uključujući neke nepovezane iritante koji bi mogli poremetiti šire razgovore o Ukrajini - rekao je Rubio.
Pozvao je na brzu akciju za vraćanje "normalnosti" u ambasadama, dodajući da bi to bilo "važno za postavljanje temelja za druge dvije stvari koje želimo učiniti".
Neki evropski lideri, uznemireni radikalnom promjenom američke politike prema odnosima s Rusijom, strahuju da će Vašington napraviti ozbiljne ustupke i preinačiti sigurnosni aranžman kontinenta.
Zelenski, koji je odgodio posjetu Saudijskoj Arabiji planiranu za 19. februar do sljedećeg mjeseca, rekao je da bilo kakvi razgovori usmjereni na okončanje rata trebaju biti "pravedni" i uključivati evropske zemlje, uključujući Tursku - koja je ponudila da bude domaćin pregovora.
Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Majkl Valc rekao je da bi bilo kakva poslijeratna mirovna garancija morala biti "evropski vođena", ponavljajući pozive američkih zvaničnika evropskim saveznicima da povećaju troškove za odbranu i pohvalivši Britaniju i Francusku za "razgovore o snažnijem doprinosu sigurnosti Ukrajine".
Tokom samita u Parizu 17. februara, evropski lideri su izrazili spremnost da ponude sigurnosne garancije Ukrajini, ali su upozorili da će nivo takvih garancija zavisiti od učešća Vašngtona u slučaju sveobuhvatnog mirovnog sporazuma.
Francuska će biti domaćin drugog sastanka 19. februara kako bi se razgovaralo o ratu u Ukrajini i evropskoj sigurnosti. Ovaj put će prisustvovati Kanada i druge evropske zemlje koje nisu bile prisutne na ranijem hitnom samitu.

Tramp "više uvjeren" u postizanje dogovora o Ukrajini nakon razgovora u Rijadu

Pregovori između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), usmjereni na poboljšanje odnosa dvije države i rješavanje sukoba u Ukrajini, počeli su danas u glavnom gradu Saudijske Arabije, Rijadu.
Delegacije dvije države, koje predvode ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i državni sekretar SAD-a Marko Rubio, razgovaraće i o mogućem susretu predsjednika dvije države Vladimira Putina i Donalda Trampa.
Šef Ruskog fonda za direktne investicije i član ruske delegacije Kiril Dmitrijev rekao je da su predstavnici dvije države imali neformalne kontakte prije početka glavne runde pregovora, prenosi Anadolija.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je u ponedjeljak da će sastanak biti fokusiran na bilateralne odnose Rusije i SAD-a, pripreme za pregovore o rješavanju ukrajinskog sukoba i mogući susret Putina i Trampa.
Prema riječima Peskova, Saudijska Arabija odabrana je kao mjesto pregovora jer odgovara objema stranama, a, kako je dodao, prerano je govoriti o evropskom učešću u mirovnim pregovorima o Ukrajini.
Kako piše Radio Slobodna Evropa, ovo su prvi direktni razgovori visokog nivoa između SAD-a i Rusije u posljednjih nekoliko godina.
U pregovorima, osim Lavrova i Rubia, učestvuju i Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov, savjetnika SAD za nacionalnu sigurnost Majk Valc i specijalni izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije pozvan na pregovore i ranije je kazao da Ukrajina neće priznati nikakav dogovor postignut bez njegovog prisustva za pregovaračkim stolom.

Počeli pregovori Rusije i SAD-a u Rijadu

Ukrajina neće učestvovati u predstojećim razgovorima između američkih i ruskih zvaničnika u Saudijskoj Arabiji - rekao je predsjednik te zemlje Volodimir Zelenski novinarima u Abu Dabiju, gdje boravi u sklopu turneje po Bliskom Istoku, koja uključuje i Saudijsku Arabiju i Tursku.
Zelenski je rekao da Ukrajina nije bila obaviještena o američko-ruskim razgovorima u Saudijskoj Arabiji i smatra da bilo kakvi pregovori o Ukrajini bez Ukrajine neće imati rezultate.
- Ne možemo priznati nikakve sporazume o nama bez nas i nećemo priznati takve sporazume - rekao je Zelenski novinarima u glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov otputovaće u Saudijsku Arabiju na razgovore sa svojim američkim kolegama, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov. Sastanak u saudijskoj prijestonici Rijadu zakazan za 18. februar fokusiraće se na obnavljanje odnosa između Moskve i Vašingtona, rekao je Peskov novinarima.
Sjedinjene Države će predstavljati državni sekretar Marko Rubio, koji je već u Rijadu, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majke Valc i specijalni izaslanik Stiv Vitkof, potvrdio je Stejt department.
Govoreći na konferenciji za novinare u Moskvi sa svojim srpskim kolegom uoči američko-ruskih razgovora u Saudijskoj Arabiji 18. februara, Lavrov je rekao da je Evropa već imala nekoliko prilika da bude uključena u rješavanje pitanja Ukrajine i da ne zna kako bi evropske države mogle doprinijeti ako bi bile pozvane za pregovarački sto s obzirom na to da evropski političari žele da rat traje.
Iako među evropskim političarima postoje različita mišljenja o Ukrajini, većina se slaže da žele "pravedan i trajan mir" koji će se postići uz prisustvo Ukrajine za stolom.
Američki predsjednik Donald Tramp insistirao je da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski "biti uključen" u bilo kakve mirovne pregovore za okončanje ruskog rata, dok je takođe izjavio da bi se mogao "vrlo brzo" sastati s liderom Kremlja Vladimirom Putinom.
Tramp, u odvojenim izjavama novinarima 16. februara, nije precizirao detalje dok je diplomatska aktivnost bila u punom jeku od Bliskog Istoka do Pariza i na NASCAR trkalištu u Dejtoni, Florida.
- Nema određenog vremena, ali moglo bi biti vrlo brzo - rekao je Tramp novinarima u avionu Er fors van (Air Force One) na pitanje o potencijalnom sastanku s Putinom, vjerovatno u Saudijskoj Arabiji.
- Mislim da on želi okončati (rat), i oni žele da ga brzo okončaju. Obojica. Zelenski takođe želi da ga okonča - rekao je Tramp.&nbsp;
Kasnije, na trkalištu na Floridi – gdje je Tramp gledao trku Dejtona 500 – rekao je novinarima da će Zelenski "biti uključen" u mirovne pregovore usred nekih strahova da će Vašington zaključiti dogovor s Rusijom koji bi mogao zaobići Kijev i Evropu.
Blumberg, pozivajući se na neimenovane zvaničnike, izvijestio je 16. februara da Tramp želi osigurati primirje do Uskrsa, koji ove godine pada 20. aprila, kako za zapadne tako i za pravoslavne crkve.
Komentari su uslijedili dok su se ključni američki lideri pripremali za razgovore s Rusijom u Saudijskoj Arabiji u narednim danima, predvođeni državnim sekretarom Markom Rubiom.
Pregovarač za Bliski Istok Stiv Vitkof i savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majk Valc takođe će učestvovati, saopštila je Bijela kuća.
- Nadamo se da ćemo postići stvarni napredak - rekao je Vitkof za Foks njuz.
Tramp je novinarima rekao da je njegov tim imao "duge i teške" razgovore s ruskim zvaničnicima i da je Vitkof nedavno razgovarao s Putinom tri sata.
Govoreći za SiBiEs (CBS), Rubio, koji je stigao u Izrael 15. februara nakon putovanja na Minhensku bezbjednosnu konferenciju, rekao je da će naredni dani odrediti da li je Putin ozbiljan u vezi s mirom u Ukrajini.
Do ranog 17. februara, pitanje ko će biti uključen u pregovore u Saudijskoj Arabiji ili kada bi se mogli održati ostalo je nejasno.
Kit Kelog, Trampov specijalni izaslanik za Ukrajinu i Rusiju, izazvao je polemiku kada je rekao da Evropa možda neće biti "za stolom" ako Sjedinjene Države budu posredovale u pregovorima za okončanje rata Rusije protiv Ukrajine.
To je izazvalo strahove unutar EU i u Kijevu da bi mogli biti isključeni iz odluka u vezi s potencijalnim dogovorom.
Međutim, Kelog je rekao da Evropa neće biti isključena iz procesa donošenja odluka – čak i ako ne bude "za stolom" – i da će Ukrajina imati svoje mjesto u pregovorima, iako je Kijev rekao da nije pozvan na razgovore u Saudijskoj Arabiji.
Zelenski je stigao na Bliski Istok 16. februara, ali Kijev je rekao da je njegova posjeta Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Saudijskoj Arabiji i Turskoj usmjerena na jačanje ekonomskih veza i da nema planova za sastanke s američkim ili ruskim zvaničnicima.
Mihajlo Podoljak, viši savjetnik Zelenskog rekao je da "nema pregovarača koji će predstavljati Ukrajinu u Saudijskoj Arabiji" u mirovnim pregovorima.
- Danas nema ničega na pregovaračkom stolu o čemu bi se moglo raspravljati. Rusija nije spremna za pregovore - rekao je za ukrajinsku televiziju.
Ranije je Zelenski rekao da neće učestvovati u pregovorima prije nego što se sastane sa saveznicima, uključujući evropske lidere, kako bi razvio strategiju.
- Nikada neću prihvatiti bilo kakve odluke između Sjedinjenih Država i Rusije o Ukrajini, nikada - rekao je Zelenski za EnBiSi (NBC) na marginama Minhenske bezbjednosne konferencije.
Rekao je da ne može biti legitimnog mirovnog plana jer "ne mogu ga imati bez" njih.
- Možda postoje neke ideje - dodao je on.
U istom intervjuu, Zelenski je rekao da je Ukrajina pretrpjela "46.000 poginulih vojnika" i "nešto oko 380.000 ranjenih" od početka rata u februaru 2022. godine. Rusija nije objavila gubitke, ali zapadni izvori su procijenili broj poginulih i ranjenih na više od 600.000, ne uključujući gubitke koje su pretrpjeli sjevernokorejski vojnici uključeni u borbe.
Ukrajinski zvaničnik je rekao da je tim bio u Saudijskoj Arabiji kako bi se pripremio za posjetu Zelenskog, ali je naveo ekonomska pitanja kao temu posjete delegacije.
Rubio i drugi američki zvaničnici naglasili su da će Ukrajina i druge evropske zemlje biti uključene u bilo koje značajne pregovore, ako i kada se oni održe.
- Na kraju će doći do tačke – ako su to pravi pregovori, a još nismo tamo – ali ako se to dogodi, Ukrajina će morati biti uključena jer su oni ti koji su napadnuti, a Evropljani će morati biti uključeni jer imaju sankcije protiv Putina i Rusije. Još nismo tamo - rekao je Rubio.
U međuvremenu, oko 4.600 kilometara dalje, francuski predsjednik Emanuel Makron trebalo bi 17. februara ugostiti evropske lidere na hitnom samitu o ratu u Ukrajini.
Neki evropski lideri izrazili su zabrinutost da će Tramp pokušati postići mirovni sporazum s Putinom koji potkopava šire evropske bezbjednosne interese.
- Zbog ubrzanja ukrajinskog pitanja i kao rezultat onoga što američki lideri govore, postoji potreba da Evropljani učine više, bolje i na koherentan način, za našu kolektivnu sigurnost - rekao je Makronov savjetnik.
Lideri iz Njemačke, Britanije, Italije, Poljske, Španije, Nizozemske i Danske očekuju se na sastanku, koji se održava uoči treće godišnjice ruske potpune invazije na Ukrajinu 24. februara.
Britanski premijer Kir Starmer, koji će biti na razgovorima u Parizu, izjavio je da je spreman rasporediti mirovne snage u Ukrajinu ako se postigne dogovor za okončanje rata.
Pišući za Dejli telegraf (Daily Telegraph), Starmer je rekao da podrška Ukrajini znači biti spreman i voljan doprinijeti sigurnosnim garancijama za Ukrajinu stavljanjem njihovih vojnika na teren ako je potrebno.
- Ne govorim to olako. Duboko osjećam odgovornost koja dolazi s potencijalnim stavljanjem britanskih vojnika u opasnost - napisao je Starmer.
- Ali bilo koja uloga u pomaganju garantovanja sigurnosti Ukrajine pomaže u garantovanju sigurnosti našeg kontinenta i sigurnosti ove zemlje - istakao je Starmer.
Finski predsjednik Aleksander Stub, čija zemlja ima dugu granicu s Rusijom, rekao je da razgovori između Vašingtona i Moskve moraju poštovati evropske sigurnosne interese.
- Nema načina na koji bismo trebali otvoriti vrata za ovu rusku fantaziju o novom, nedjeljivom sigurnosnom poretku - rekao je on.

Zelenski: Ukrajina neće priznati američko-ruske razgovore u Saudijskoj Arabiji

Američki predsjednik Donald Tramp insistirao je da će ukrajinski Volodimir Zelenski biti uključen u bilo kakve mirovne pregovore za okončanje rata s Rusijom, a naveo je i da bi se "vrlo brzo" mogao sastati s liderom Kremlja Vladimirom Putinom.
Tramp, u odvojenim izjavama novinarima 16. februara, nije precizirao detalje dok su diplomatske aktivnosti bile u punom jeku od Bliskog Istoka do Pariza i na NASCAR trkalištu u Dejtoni, Florida.
- Nema određenog vremena, ali moglo bi biti vrlo brzo - rekao je Tramp novinarima u avionu Er fors van (Air Force One) na pitanje o potencijalnom sastanku s Putinom, vjerovatno u Saudijskoj Arabiji.
- Mislim da on želi okončati (rat), i oni žele da ga brzo okončaju. Obojica. Zelenski takođe želi da ga okonča - rekao je Tramp.
Kasnije, na trkalištu na Floridi gdje je Tramp gledao trku Dejtona 500, kazao je novinarima da će Zelenski "biti uključen" u mirovne pregovore usred nekih strahova da će Vašington zaključiti dogovor s Rusijom koji bi mogao zaobići Kijev i Evropu.
Blumberg, pozivajući se na neimenovane zvaničnike, izvijestio je 16. februara da Tramp želi osigurati primirje do Uskrsa, koji ove godine pada 20. aprila, kako za zapadne tako i za pravoslavne crkve.
Komentari su uslijedili dok su se ključni američki lideri pripremali za razgovore s Rusijom u Saudijskoj Arabiji u narednim danima, predvođeni državnim sekretarom Markom Rubiom.
Pregovarač za Bliski Istok Stiv Vitkof i savjetnik za nacionalnu sigurnost Majk Valc takođe će učestvovati, saopštila je Bijela kuća.
- Nadamo se da ćemo postići neki stvarno dobar napredak - rekao je Vitkof za Foks njuz.
Trump je novinarima rekao da je njegov tim imao "duge i teške" razgovore s ruskim zvaničnicima i da je Vitkof nedavno razgovarao s Putinom tri sata.
Govoreći za SiBiEs (CBS), Rubio, koji je stigao u Izrael 15. februara nakon što je prisustvovao Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, rekao je da će naredni dani odrediti da li je Putin ozbiljan u vezi s mirom u Ukrajini.
Do ranog 17. februara, pitanje ko će biti uključen u pregovore u Saudijskoj Arabiji ili kada bi se mogli održati ostalo je nejasno.
Kit Kelog, Trampov specijalni izaslanik za Ukrajinu i Rusiju, izazvao je polemiku kada je rekao da Evropa možda neće biti "za stolom" ako Sjedinjene Države budu posredovale u pregovorima za okončanje rata Rusije protiv Ukrajine.
To je izazvalo strahove unutar EU i u Kijevu da bi mogli biti isključeni iz odluka u vezi s potencijalnim dogovorom.
Međutim, Kelog je rekao da Evropa neće biti isključena iz procesa donošenja odluka – čak i ako ne bude "za stolom" – i da će Ukrajina imati svoje mjesto u pregovorima, iako je Kijev rekao da nije pozvan na razgovore u Saudijskoj Arabiji.
Zelenski je stigao na Bliski Istok 16. februara, ali Kijev je rekao da je njegova posjeta Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Saudijskoj Arabiji i Turskoj usmjerena na jačanje ekonomskih veza i da nema planova za sastanke s američkim ili ruskim zvaničnicima.
Mihajlo Podoljak, viši savetnik Zelenskog rekao je da "nema pregovarača koji će predstavljati Ukrajinu u Saudijskoj Arabiji" u mirovnim pregovorima.
- Danas nema ničega na pregovaračkom stolu o čemu bi se moglo raspravljati. Rusija nije spremna za pregovore - rekao je za ukrajinsku televiziju.
Ranije je Zelenski rekao da neće učestvovati u pregovorima prije nego što se sastane sa saveznicima, uključujući evropske lidere, kako bi razvio strategiju.
- Nikada neću prihvatiti bilo kakve odluke između Sjedinjenih Država i Rusije o Ukrajini, nikada - rekao je Zelenski za EnBiSi (NBC) na marginama Minhenske bezbjednosne konferencije.
Rekao je da ne može biti legitimnog mirovnog plana jer "ne mogu ga imati bez" njih.
- Možda postoje neke ideje - dodao je on.
U istom intervjuu, Zelenski je rekao da je Ukrajina pretrpjela "46.000 poginulih vojnika" i "nešto oko 380.000 ranjenih" od početka rata u februaru 2022. godine.&nbsp;
Rusija nije objavila gubitke, ali zapadni izvori su procijenili broj poginulih i ranjenih na više od 600.000, ne uključujući gubitke koje su pretrpjeli sjevernokorejski vojnici uključeni u borbe.
Ukrajinski zvaničnik je rekao da je tim bio u Saudijskoj Arabiji kako bi se pripremio za posjet Zelenskog, ali je naveo ekonomska pitanja kao temu posjete delegacije.
Rubio i drugi američki zvaničnici naglasili su da će Ukrajina i druge evropske zemlje biti uključene u bilo koje značajne pregovore, ako i kada se oni održe.
- Na kraju će doći do tačke – ako su to pravi pregovori, a još nismo tamo – ali ako se to dogodi, Ukrajina će morati biti uključena jer su oni ti koji su napadnuti, a Evropljani će morati biti uključeni jer imaju sankcije protiv Putina i Rusije - rekao je Rubio dodajući da "još nisu tamo".
U međuvremenu, oko 4.600 kilometara dalje, francuski predsjednik Emanuel Makron trebao bi 17. februara ugostiti evropske lidere na hitnom samitu o ratu u Ukrajini.
Neki evropski lideri izrazili su zabrinutost da će Tramp pokušati postići mirovni sporazum s Putinom koji potkopava šire evropske bezbjednosne interese.
- Zbog ubrzanja ukrajinskog pitanja i kao rezultat onoga što američki lideri govore, postoji potreba da Evropljani učine više, bolje i na koherentan način, za našu kolektivnu sigurnost - rekao je Makronov savjetnik.
Lideri iz Njemačke, Britanije, Italije, Poljske, Španije, Nizozemske i Danske očekuju se na sastanku, koji se održava uoči treće godišnjice ruske potpune invazije na Ukrajinu 24. februara.
Britanski premijer Kir Starmer, koji će biti na razgovorima u Parizu, izjavio je da je spreman rasporediti mirovne snage u Ukrajinu ako se postigne dogovor za okončanje rata.
Pišući za Dejli telegraf (Daily Telegraph), Starmer je rekao da podrška Ukrajini znači "biti spreman i voljan doprinijeti bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu stavljanjem" njihovih "vojnika na teren ako je potrebno".
- Ne govorim to olako. Duboko osjećam odgovornost koja dolazi s potencijalnim stavljanjem britanskih vojnika u opasnost - napisao je Starmer.
- Ali bilo koja uloga u pomaganju garantovanja sigurnosti Ukrajine pomaže u garantovanju sigurnosti našeg kontinenta i sigurnosti ove zemlje - istakao je Starmer.
Finski predsjednik Aleksander Stub, čija zemlja ima dugu granicu s Rusijom, rekao je da razgovori između Vašingtona i Moskve moraju poštovati evropske bezbjednosne interese.
- Nema načina na koji bismo trebali otvoriti vrata za ovu rusku fantaziju o novom, nedjeljivom sigurnosnom poretku - rekao je on.

Tramp: Zelenski će biti uključen u mirovne pregovore

Američki državni sekretar Marko Rubio stiže danas u Saudijsku Arabiju, uoči očekivanih razgovora s ruskim zvaničnicima koji imaju za cilj okončanje gotovo trogodišnjeg rata Moskve u Ukrajini.
Razgovori dolaze nakon što je predsjednik Donald Tramp prošle sedmice telefonom razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i naredio visokim zvaničnicima da započnu pregovore o ratu, koji je više puta obećavao da će okončati tokom svoje predsjedničke kampanje.
Rijad, koji takođe vodi razgovore s Vašingtonom o budućnosti Pojasa Gaze, igrao je ulogu u ranim kontaktima između Trampove administracije, koja je preuzela dužnost 20. januara, i Moskve, pomažući u obezbjeđivanju razmjene zarobljenika prošle sedmice.
Američki najviši diplomata Rubio, koji je u subotu telefonom razgovarao sa svojim ruskim kolegom, ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom, sastaće se sa ruskim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji zajedno s Trampovim savjetnikom za nacionalnu bezbjednost Majkom Volcom i specijalnim izaslanikom Bijele kuće za Bliski istok Stivom Vitkofom, rekao je jedan američki zakonodavac i izvor za Reuters. Nije odmah bilo jasno s kim će se iz Rusije sastati.
Ruski list Komersant izvijestio je da će se razgovori održati u utorak u saudijskoj prijestonici Rijadu, pozivajući se na neimenovane izvore.
Ovi razgovori biće među prvim visokim ličnim susretima ruskih i američkih zvaničnika nakon mnogo godina i treba da prethode sastanku između predsjednika SAD-a i Rusije.
Rubio je u nedjelju rekao da će naredne sedmice i dani pokazati da li je Putin ozbiljan u namjeri da postigne mir.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski takođe se nalazi u regionu. Zelenski, koji je u nedjelju stigao u Ujedinjene Arapske Emirate, rekao je da takođe namjerava posjetiti Saudijsku Arabiju i Tursku, ali datumi nisu određeni. Rekao je da nema planove da se sastane s ruskim ili američkim zvaničnicima, a vjeruje se da Ukrajina nije pozvana na razgovore koje organizuje Saudijska Arabija.
RAZGOVORI O GAZI
Rubio bi se u Saudijskoj Arabiji trebao sastati s prestolonasljednikom Muhamedom bin Salmanom (MbS). Na dnevnom redu vjerovatno će biti Trampov prijedlog da se palestinski stanovnici Gaze nasele u drugim arapskim državama i da SAD predvodi obnovu njihovih domova.
Taj prijedlog izazvao je bijes u arapskom svijetu i pojačao strahove među Palestincima u Gazi da bi mogli biti istjerani iz svoje obalne enklave.
Gaza je razorena ratom koji je izbio kada su militanti Hamasa, koje podržava Iran, 7. oktobra 2023. napali jug Izraela, ubivši oko 1.200 ljudi i uzevši 250 talaca, prema izraelskim podacima.&nbsp;
U ofanzivi koju je Izrael pokrenuo kao odgovor ubijeno je više od 48.000 Palestinaca, prema zdravstvenim vlastima u Gazi, prije nego što je prošlog mjeseca postignut sporazum koji je donio krhki prekid vatre.
Saudijska Arabija, zajedno s drugim arapskim državama, odbacila je bilo kakav plan koji uključuje preseljenje Palestinaca, a Rijad predvodi arapske napore na razvoju kontraprijedloga, koji bi mogao uključivati fond za obnovu koji bi predvodile zalivske države i sporazum o marginalizaciji Hamasa.
MbS je takođe insistirao da Saudijska Arabija neće normalizovati odnose sa Izraelom – što je dugogodišnji cilj Vašingtona – bez dogovora o putu ka palestinskoj državi.
Rubio je u nedjelju posjetio Izrael i sastao se s premijerom Benjaminom Netanjahuom, obećavši podršku Izraelu u njegovom regionalnom suparništvu s Iranom.
&nbsp;

Rubio stiže u Saudijsku Arabiju

Ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije Faisal bin Farhan stigao je danas u Damask u svoju prvu službeu posjetu Siriji od pada režima Bašara al-Asada prošlog mjeseca.&nbsp;
Vijest o posjeti objavio je saudijski državni kanal Al-Ekbarija na svom X nalogu, ali više informacija nije podijeljeno. Očekuje se da će se Bin Farhan sastati s Ahmedom al-Šaraom, šefom nove sirijske administracije, u predsjedničkoj palati u Damasku.
Bin Farhanu je ovo prva posjeta Damasku od pada Asadovog režima, a u Siriju dolazi nakon posjete Libanu. Ovaj zvanični dolazak, koji je dio niza posjeta arapskih, regionalnih, međunarodnih i delegacija UN-a Siriji, ima za cilj da procijeni viziju sirijskog vođstva za novu fazu u zemlji.
Prethodna Bin Farhanova posjeta Damasku dogodila se 18. aprila 2023., kada se sastao s Bašarom al-Asadom, svrgnutim vođom Sirije. Asad, koji je vodio Siriju gotovo 25 godina, pobjegao je u Rusiju nakon što su antirežimske grupe preuzele kontrolu nad Damaskom 8. decembra 2024., okončavši tako višedecenijsku vladavinu njegove porodice.

Saudijski šef diplomatije posjetio Siriju prvi put od pada Asada

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sastao se danas tokom svoje zvanične posjete Kraljevini Saudijskoj Arabiji sa Nj. E. dr Abdulahom Al aš-Šeikom, predsjednikom Savjetodavne skupštine Kraljevine Saudijske Arabije, saopšteno je iz Kabineta Predsjednika Skupštine.
Mandić je istakao da Crna Gora želi da gradi najbolje moguće odnose sa Kraljevinom Saudijskom Arabijom, jer je u pitanju velika zemlja, sa razvijenom i naprednom ekonomijom.
- Naš glavni spoljnopolitički cilj je ulazak u Evropsku uniju, ali želimo dobru saradnju i sa brojnim zemljama iz drugih djelova svijeta- kazao je Mandić.&nbsp;
Sagovornici su saopštili da odnosi između dvije zemlje napreduju rastućom dinamikom u posljednjih par godina te da je realizacija ove zvanične posjete koja je uslijedila ubrzo nakon prvog susreta dva predsjednika parlamenta potvrda toga.
Predsjednik Skupštine je podsjetio da je Crna Gora ukinula vize za građane Saudijske Arabije i istakao da bi otvaranje ambasada u Rijadu i Podgorici bili dodatan podstrek za jačanje saradnje između naših zemalja. Zadovoljan je što je krajem prethodne godine formirana grupa prijateljstva sa Crnom Gorom u Parlamentu Kraljevine Saudijske Arabije i u tom kontekstu, predsjednik je dodao da će odmah po povratku u Crnu Goru inicirati proceduru formiranja grupe prijateljstva našeg parlamenta.
Mandić je istakao da je naša zemlja zainteresovana za investicije u sektorima turizma, ugostiteljstva i energetike, te u tom kontekstu dodao da bi Skupština Crne Gore sa zadovoljstvom bila domaćin okupljanja privrednika dvije zemlje koje bi se organizovalo na nekom od brojnih prelijepih lokaliteta koje naša zemlja nudi. Predsjednik saudijskog parlamenta sa složio i okarakterisao ovaj prijedlog kao suštinski važan, a iskoristio je priliku i da zahvali Crnoj Gori zbog ukidanja viza za državljane njegove zemlje.&nbsp;
Predsjednik Al aš-Šeik se zahvalio Crnoj Gori na podršci da Rijad bude domaćin Expo 2030, a istakao je da je otvaranje dvije ambasade od ključne važnosti za valorizaciju brojnih potencijala koji proističu iz dobrih međudržavnih odnosa.&nbsp;
Na samom kraju sastanka, predsjednik Mandić je uputio predsjedniku Al aš-Šeiku zvaničan poziv da posjeti Crnu Goru i bude naš gost, kazali su iz Skupštine Crne Gore.

Mandić želi dobre odnose sa Saudijskom Arabijom, pozvao ih da investiraju u turizam, ugostiteljstvo i energetiku

Saudijska Arabija je nedavno tri puta upozorila njemačke vlasti na potencijalnu opasnost koju predstavlja saudijski državljanin koji je izveo jučerašnji smrtonosni napad na božićni sajam, piše njemački list Der Spiegel. 
 
Reuters citira izvor koji također kaže da je Njemačka upozorena na Taleba al-Abdulmohsena zbog ekstremističkih stavova koje je objavljivao na društvenim mrežama.
Podsjetimo, u napadu u njemačkom Magdeburgu pet osoba je poginulo, a blizu 200 je povrijeđeno kada je automobil prošao kroz prazničnu gužvu. Jedna od žrtava bilo je malo dijete.
Vjeruje se da je blizu 50 od 200 povrijeđenih osoba u izuzetno teškom stanju, pa se zato sumnja da bi konačan broj žrtava mogao biti mnogo veći od pet.
Iz Ministarstva vanjskih poslova Saudijske Arabije juče su osudili ovaj zločin.
Saudijci su se oglasili nakon što je njemačka vlast ranije objavila da je osumnjičeni za sinoćnji zločin iz Saudijske Arabije. Izrazili su solidarnost s njemačkim narodom i porodicama žrtava.
- Kraljevina potvrđuje svoj stav u odbacivanju nasilja i izražava iskreno saučešće porodicama preminulih, Saveznoj Republici Njemačkoj, vladi i narodu, sa željom da se povrijeđeni što prije oporave - objavili su iz Ministarstva vanjskih poslova Saudijske Arabije.

Saudijska Arabija tri puta upozorila njemačke vlasti na Taleba al-Abdulmohsena prije napada u Magdeburgu

Evropska unija planira da uvede paušalnu naknadu na milijarde malih paketa koji pristižu uglavnom iz Kine, što je novi udarac za online trgovine poput Temua i Šeina, izvijestio je Financial Times.
Evropska komisija objavila je nacrt prijedloga o naknadi za rukovanje ili skladištenje, nakon što su EU države članice izvršile pritisak zato što su im carinske vlasti preopterećene s 4.6 milijardi artikala koji se godišnje uvoze direktno u domove ljudi. Prijedlog ne određuje visinu naknade, ali je Financial Times izvijestio da bi ona iznosila oko dva eura, pozivajući se na izvore upoznate sa stavom Komisije. Naknada od dva eura primjenjivala bi se na direktnu prodaju, dok će se artikli poslani u skladišta oporezivati s 0.50 eura.
Dio ostvarenih prihoda pokrio bi troškove dodatnih carinskih provjera, dok će preostali novac biti usmjeren u budžet EU.

EU priprema udar na Temu i Šein

Huter: Od kad počinje Vaša odgovornost? Ostaje da vidimo hoće li Spajić nastaviti da statira na mjestu premijera i učestvuje u propustima bezbjednosnog sektora; Šaranović: U teškim situacijama se povlače slabići

Praznični program, povodom Dana nezavisnosti Crne Gore, možete pratiti sjutra od 16 sati i 40 minuta na Televiziji E.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FoaxWgqeBLvU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dok je vjetra sa trebjese,
snijega sa Durmitora, 
i morske pjene ispod zidina Kotora, 
nek Tvoj zlatni orao širi krila. 

Stihovi: Ksenija Stijepović</div>
Takođe, istog dana od 20 sati na Televiziji E možete pratitii Kviz "A đe!"
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F-GHUo859Tpw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Praznični program sjutra od 16.40 sati na Televiziji E

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija podnijelo je još tri krivične prijave Osnovnom državnom tužiocu u Podgorici zbog sumnje na falsifikovanje diploma.
Kako su naveli iz resornog ministarstva, sumnja se da su O.K. , M.K. i A.N. dostavila lažne i neistinite obrazovne isprave za koje su u postupku priznavanja inostrane obrazovne isprave te nadležne ustanove utvrdile da nisu vjerodostojne javne isprave.&nbsp;
- Na osnovu toga, osnovano se sumnja da su lica O.K. , M.K. i A.N. izvršila krivično d‌jelo falsifikovanje isprave iz člana 412 Krivičnog zakonika. Očekujemo od nadležnih organa da postupaju u skladu sa svojim nadležnostima i ovlašćenjima, u cilju rješavanja ovog značajnog institucionalnog problema - navodi se u saopštenju.

MPNI: Još tri krivične prijave za lažne diplome

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Tag: saudijska-arabija