Učitelj Osnovne škole “Oktoih” Sava Kovačević dobitnik je godišnje nagrade Prosvetitelj 2025, koju dodijeljuje Fondacija Alek Kavčić.U trci za ovu prestižnu nagradu bili su još i finalisti: vaspitačica JPU “Ljubica Popović” Biljana Rolović i Ivica Šćepanović, trener i nastavnik fizičkog obrazovanja.
Fondacija Alek Kavčić, uz podršku Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), organizovala je svečanu manifestaciju „Izbor Prosvjetitelja Crne Gore za 2025. godinu“, koja je održana u četvrtak, 16. oktobra u Podgorici.
U ime Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, prisutnima se obratila ministarka Anđela Jakšić-Stojanović, koja je istakla da je večerašnja manifestacija priznanje onima koji su stub svakog napretka – prosvjetnim radnicima.
- Večeras odajemo priznanje onima koji svojim znanjem, pažnjom i strpljenjem oblikuju budućnost Crne Gore. Nagrada Prosvjetitelj nije samo priznanje za profesionalni uspjeh, već i za svaku lekciju unijetu s ljubavlju, za svaku riječ podrške, osmijeh i topli zagrljaj kada su bili najpotrebniji - kazala je Jakšić-Stojanović.
Generalni sekretar CANU-a akademik Predrag Miranović , naglasio je da manifestacija „Prosvjetitelj Crne Gore“ simbolizuje priču o uspjehu, radu i posvećenosti.
- Uspjeh pojedinca i društva ne može se ostvariti bez obrazovanja. Nažalost, često zaboravljamo koliko važnu ulogu imaju naši vaspitači, nastavnici i treneri u formiranju ličnosti i karijera. Njihov uticaj ne mjeri se samo ocjenama, već samopouzdanjem i vatrom koju su u nama zapalili - poručio je Miranović.
Osnivač Fondacije Alek Kavčić kazao je da je cilj ove nagrade da podigne ugled prosvjetne profesije i podsjeti javnost na njenu neprocjenjivu vrijednost.
- Ova nagrada ima za cilj da poveća vidljivost i vrati poštovanje prema ovoj profesiji, koja nije samo posao, već životno opredjeljenje i poziv. Svi znamo nekog nastavnika koji nas je inspirisao i pomogao nam da postanemo ono što jesmo. Na ovaj način želimo da pokažemo da cijenimo i vrednujemo njihov rad - poručio je.
Kavčić je dodao da je upravo ulaganje u prosvjetu ključ podizanja kvaliteta obrazovanja, što pokazuju i međunarodni rezultati testiranja poput PISA testova.
Dobitnik nagrade Sava Kovačević, kazao je da je ona priznanje za dugogodišnji rad I trud, za zalaganje I pronalaženje različitih načina da dođemo do određenih rješenja.
- Nastaviću da radim kao i do sada. Nagrade jesu važne, jer ističu pojedince koji svojim radom čine stvari drugačijim. Moj cilj je bio da pokažem nove metode i pristupe, da inspirišem kolege, roditelje i djecu. Važno je naglasiti da škola nije samo ustanova, zgrada, škola je mjesto osjećaja, prostor u kojem svako dijete raste, razvija se i prati svoje mogućnosti, a mi, učitelji, tu smo da pratimo njihove napretke. Očekujem da se prepozna energija koju smo uložili, zahvaljujući Asocijaciji Alek Kavčić i da se sav taj trud vrednuje. Vjerujem da možemo izaći iz granica Crne Gore i pokazati iskustva koja imamo – i šire, i globalno - poručio je Kovačević.
Jedna od finalistkinja, Biljana Rolović poručila je da je njena misija u radu s djecom zasnovana na toplini, razumijevanju i stvaranju okruženja u kojem svako dijete može da raste i razvija se.
- Često se zapitam – da li bih voljela da sam dijete u učionici u kojoj boravim? Moja misija je toplina, jer kao što je ona vitalni element za razvoj svake biljke, tako je neophodna i za dijete. Učenje ne znači samo pamćenje činjenica, cilj je da dijete usvoji što više znanja, ali i da uči da razmišlja kritički i razvija kreativnost. To je moguće samo u atmosferi prihvatanja i podrške, u prostoru gdje se dijete osjeća kao kod kuće. Na tom putu, naš najveći saveznik je roditelj. Kada se povežu ono što mi znamo i ono što roditelj zna o svom djetetu, putevi postaju mnogo širi, otvoreniji i jasniji - navela je Rolović.
Finalista Ivica Šćepanović ističe da kaže da je bio ponosan što je bio dio procesa.
- To je nagrada za moj rad, zalaganje za rad sa djecom posebno na polju fizičke culture . Lagao bih kao sportista kad bih rekao da mi nije žao što nisam dobitnik, ali svakako čestike kolegi Kovačevići na izuzetnom rezulztatu, nagrada je otišla u prave ruke. I da je otišla u bilo čije ruke, ne bi zalutila, jer se radi o sjajnim ljudima - zaključio je Šćepanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Sava Kovačević dobitnik nagrade “Prosvjetitelj 2025”

Dvije srednjoškolke brutalno se tuku u Baru, gradu na jugu Crne Gore. Okružene su "prstenom" od tridesetak vršnjaka, uglavnom dječaka, koji ih snimaju. Niko ne pokušava da prekine tuču.
Dok se udaraju i čupaju, među publikom se vide nasmijana lica.
Dvadesetak dana ranije, u istom gradu, slična situacija.
Dječak leži na podu, dok ga šutiraju u glavu. I ovog puta sve je snimljeno telefonom i dijeljeno na mrežama. Na snimku se od nekoga ko snima čuje "jao", ali niko ne pritiče u pomoć, niti zaustavlja tuču.
Ovi viralni snimci otvorili su pitanja: Gdje je empatija? Zašto je mladima prirodnije da izvuku telefon umjesto da pomognu?
<h2>"Nije to moj posao"</h2>
Mišljenja tinejdžera, sa kojima smo razgovarali o tome zašto ne reaguju na nasilje i zašto ga snimaju, podijeljena su - od ravnodušnosti do opravdavanja.
- Ne bih krivio one koji ne pomažu. Mislim da ne pomažu prvenstveno zbog manjka hrabrosti - kaže za RSE Mihailo iz Srednje stručne škole "Sergej Stanić" u Podgorici.
Smatra da motiv za snimanje nije nužno broj lajkova.
- Ali jeste zbog neke reakcije koju će njihov video izazvati. Vole da objave takve stvari kako bi bili interesantni i da time privuku pažnju - rekao je Mihailo.
Na pitanje kako bi on reagovao da vidi sličnu tuču kaže: "Ako je neko znatno slabiji, pomogao bih. Inače nije to moj posao".
Luka iz turističke srednje škole u Podgorici kaže da ga je snimak iz Bara zgrozio jer se tuku djevojčice.
- Navikao sam da gledam muške tuče, ali ovo čupanje ne. Ne bih uskočio ni za koga. Samo za najboljeg druga, brata ili sestru. Nisu uskakali ni zbog mene kad sam se tukao - naveo je Mihailo.
I sam priznaje da je snimak poslao dalje. "I ne znam je li više smiješan ili tužan".
Jelica, podgorička gimnazijalka, nije iznenađena što niko ne pomaže u sličnim situacijama.
- Posebno ne u srednjoj školi. Kad si u većoj grupi i niko ne reaguje, sigurno da nećeš ni ti. Ili misle da će neko drugi pomoći, ili se ne žele isticati. To je opšta pojava - kazala je ona.
Ističe da se mnogo toga svodi na društveni pritisak.
- Da bi pomogao moraš se odvojiti od mase. A ljudima je teško da idu protiv grupe. Taj pritisak je glavni faktor - rekla je Jelica.
<h2>"Moraš ovo da vidiš, predobro je"</h2>
Baranki Milici Pešić, snimak tuče sugrađanki je, kaže, slučajno "dospio u ruke".
- Srela sam komšinicu, srednjoškolku, koja mi je ushićeno rekla 'moram ti nešto poslati, oduševićeš se'. Potukle su se, rekla je imena djevojčica. A to je već hit na mrežama - kaže za RSE.
Kao majka tri dječaka, kaže da ne može sa sigurnošću reći kako bi njena djeca reagovala.
- Nadam se da bi ustali i pomogli, jer ih tome učim - da nije dovoljno samo ne činiti zlo, već stati u odbranu - rekla je Pešić.
<h2>"Djeca su ogledalo odraslih"</h2>
A jedan od onih koji "ne okreće glavu" od nasilja među mladima je Sava Kovačević, učitelj Osnovne škole "Oktoih" u Podgorici. Dobitnik je svjetske nagrade Global Teacher Award 2020.
Osim matematike, jezika... đake uči i empatiji. 
- Djeca su ogledalo odraslih. Ako želimo da ona budu bolja, prvo mi moramo da budemo bolji - rekao je Kovačević.
Kaže da nasilje nije nova pojava ali da je danas vidljivije zahvaljujući društvenim mrežama i medijima.
Za slučajeve u kojem djeca prije potegnu za snimanjem a ne pomoći, kaže da su posledica otuđenost i sve veće dehumanizacije društva.
- Porodica je u krizi. Roditelji su fizički prisutni, ali često suštinski odsutni iz života djece. Nedostaje zajedničkog vremena, razgovora... - dodaje Kovačević.
Ekrani su, dodaje, preuzeli ulogu čuvara djece, a virtuelna komunikacija ne može zamijeniti emocionalnu povezanost.
- Sve to doprinosi nedostatku socio-emocionalnih vještina i empatije kod mladih - kazao je Kovačević.
On kaže da je ključ uspjeha u razgovoru bez osude, sa puno povjerenja.
- Tako dijete razvija povjerenje i osjećaj sigurnosti da uvijek može doći kod roditelja što je najbolja prevencija nasilja - istakao je Kovačević.
Naglašava i da je potrebna podrška države, a ne samo reakcija na incidente.
- Uvođenje društveno korisnog rada kao mjere odgovornosti kod učenika koji su učestvovali u nasilju, jačanje timova za podršku u školama. Edukacija za nastavnike i roditelje o prepoznavanju i reagovanju na nasilje, kreiranje radionica o empatiji - dodao je on.
Jedan od načina je, smatra, pozivanje roditelja na odgovornost i usmjeravanje na porodičnu terapiju.
Kovačević ističe da sa učenicima razgovara o svim slučajevima nasilja, analizirajući razloge, posljedice i načine reagovanja.
Metode koje koristi za razvoj "boljeg čovjeka u djetetu" su i vršnjačka edukacija, radionice samospoznaje, učenje nenasilne komunikacije, humanitarne akcije…
- Važno je reagovati odmah jer ga ignorisanje produbljuje i daje mu snagu - poručuje Kovačević.
Statistika pokazuje da je broj počinilaca krivičnih djela među maloljetnicima u 2024. za 25 posto veći u odnosu na godinu ranije.
<h2>"Digitalna distanca stvara emocionalnu ravnodušnost"</h2>
Psihloskinja Branka Ćalasan za RSE kaže da je nasilno ponašanje kod djece i adolescenata posljedica više udruženih faktora.
- Narušeni porodični odnosi i doživljene traume, neprepoznate i neliječene. Tu je i nisko samopoštovanje i frustracija, nedostatak socijalnih vještina i empatije, uticaj vršnjaka i medija - rekla je ona.
Fenomen u kojem djeca ne reaguju kada svjedoče nasilju, već snimaju, opisuje kao "efekat posmatrača" koji je potkrijepljen "digitalnom kulturom".
- Nasilje je često normalizovano kroz video igre, filmove, društvene mreže. S obzirom na to koliko su im izloženi, onlajn život oblikuje njihov razvoj. Stalno izlaganje nasilju može umanjiti emocionalnu reakciju pa ono što bi nekada bilo šokantno, sada djeluje "normalno" - kazala je Ćalasan.
<h2>Grupni pritisak</h2>
Ćalasan ukazuje i na snažan uticaj grupne dinamike i straha od izdvajanja.
- Djeca imaju izraženu potrebu za pripadanjem. Kada su dio grupe, posebno u rizičnim situacijama, boje se da će biti odbačena ako reaguju. Osim toga, prisustvo više ljudi stvara osjećaj da će neko drugi reagovati - rekla je ona.
Uz to, dodaje, kod djece je često prisutan i strah od posljedica gdje se boje da će, ako intervenišu, i sami postati meta nasilja.
Ćalasan, kaže da postoje naznake da je empatije kod mladih sve manje, ali da ne treba generalizovati, iako je "aktuelni životni algoritam" postao prijemčljivi za negativne sadržaje".
Dodaje i da komunikacija preko ekrana, bez kontakta oči u oči, umanjuje emocionalni uvid u tuđa osjećanja.
- Online svijet je preplavljen tuđim patnjama, ratovima, nasilju i gladi i ta prekomjerna izloženost dovodi do afektivne indiferentnosti ili smanjene emocionalne reaktivnosti - kazala je Ćalasan.
Pojava kao što je "cancel culture" i "narcistička kultura" gdje društvene mreže podstiču stalno poređenje, samopromociju i fokus na sebe, a isključivanje i zanemarivanje drugih.

"Moraš vidjeti snimak tuče, predobar je": Gdje je mladima empatija?

Grad pod Trebjesom krase murali herojima antifašizma - Savi Kovačeviću, Ljubu Čupiću i Joki Baletić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907120912_cf4ffc4366abaf17ad527a1c51e21be79c0d1c4700aaaaa755d6c22f2ea95d6f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907120912_cf4ffc4366abaf17ad527a1c51e21be79c0d1c4700aaaaa755d6c22f2ea95d6f" data-rendition-name="original" width="960" height="1226" loading="lazy" alt="Murali u Nikšiću"><figcaption>Foto: Antena M/Privatna arhiva</figcaption></figure>  - Heroji grada - napisano je pored murala u Ulici Alekse Backovića.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907120912_5971b4b89112bc9a4ad88883c0f3d6245a1f18183b77678c0d5816546db02e83.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907120912_5971b4b89112bc9a4ad88883c0f3d6245a1f18183b77678c0d5816546db02e83" data-rendition-name="original" width="960" height="1168" loading="lazy" alt="Antifašistički murali u Nikšiću"><figcaption>Foto: Antena M/Privatna arhiva</figcaption></figure>  Murali su nastali kao odgovor grupe nikšićkih antifašista na rehabilitovanje četnika i nedavno podizanje spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću u Beranama.

Antifašistički odgovor iz Nikšića: Grad ukrasili murali Savi, Ljubu i Joki

<h2>Možemo li još uvijek vjerovati onome što vidimo i čujemo?&nbsp;</h2>
Zamislite da na internetu naiđete na video u kojem poznata novinarka predstavlja gosta koji govori o softveru za trgovanje kriptovalutama. Sve izgleda autentično – njen glas, izgled, način govora. Međutim, ispostavlja se da je taj video lažan, kreiran pomoću vještačke inteligencije. Ovaj primjer nije fikcija; upravo to se dogodilo s novinarkom Ksenijom Turkovom iz Glasa Amerike. Ovaj incident postavlja ključno pitanje: Kako razlikovati stvarnost od manipulacije u digitalnom svijetu? Odgovor možemo pronaći na stranicama zvanim medijska pismenost - sposobnosti kritičkog analiziranja i procjene informacija koje primamo. U eri vještačke inteligencije (AI), ova vještina postaje neophodna za navigaciju kroz more informacija koje nas svakodnevno preplavljuju. Medijska pismenost podrazumijeva sposobnost pristupa, analize, evaluacije i kreiranja medijskih sadržaja. Ona izaziva sumnju, analizu, istraživanje i zaključivanje. To jeste proces, ali i svjesnost trenutka koji živimo. U kontekstu vještačke inteligencije, to znači razumijevanje kako tehnologije poput algoritama i mašinskog učenja oblikuju informacije koje konzumiramo. Na primjer, vještačka inteligencija može kreirati uvjerljive lažne sadržaje, poznate kao deepfake. Ovi sadržaji mogu prikazivati osobe koje izgovaraju ili rade stvari koje nikada nisu učinile, što može imati ozbiljne posljedice po društvo.
<h2>Vještačka inteligencija i dezinformacije: Kako prepoznati manipulaciju?</h2>
Vještački inteligentne tehnologije omogućavaju kreiranje sofisticiranih dezinformacija koje je teško prepoznati. Evo nekoliko primjera: a) Deepfake video i audio snimciDeepfake tehnologija koristi vještačku inteligenciju za kreiranje lažnih video i audio snimaka koji izgledaju i zvuče autentično. Na primjer, tokom ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine, pojavio se lažni video predsjednika Volodimira Zelenskog koji poziva svoje vojnike na predaju. Ovaj video je brzo demantovan, ali je pokazao koliko deepfake može biti opasan. b) Algoritmi i „filter baloni“ Društvene mreže koriste algoritme koji nam prikazuju sadržaje na osnovu naših prethodnih interakcija, stvarajući tzv. „filter balone“. To znači da smo često izloženi informacijama koje potvrđuju naša postojeća uvjerenja, dok suprotna mišljenja ostaju skrivena. Ovaj fenomen može ograničiti našu perspektivu i otežati kritičko razmišljanje.c) Lažne vijesti generisaneAI-jem Vještačka inteligencija može automatski generisati članke koji izgledaju kao da su ih napisali ljudi. Ovi tekstovi mogu širiti dezinformacije ili propagandu, a da čitaoci nisu svjesni njihove lažnosti. Na primjer, tokom pandemije COVID-19, vještačka inteligencija je korišćena za širenje lažnih informacija o virusu i vakcinama, što je dodatno zbunjivalo javnost. U eri vještačke inteligencije, medijska pismenost je ključna za zaštitu od dezinformacija. Postavlja se pitanje: Kako biti medijski pismen u eri vještačke inteligencije? Na ovo pitanje je teško dati odgovor, pa u nastavku šaljemo par predloga:1. Njegujte sumnju: Provjeravajte izvore informacija – Budite skeptični prema senzacionalističkim vijestima i uvijek provjerite da li su informacije potvrđene od strane pouzdanih izvora. 2. Budite budni: Analizirajte slike i video snimke – Obratite pažnju na detalje koji mogu ukazivati na manipulaciju, poput neprirodnih pokreta ili nesklada između zvuka i slike. 3. Učite: Pokušajte da razumijete kako funkcionišu algoritmi – Budite svjesni da platforme koriste algoritme koji vam prikazuju sadržaje na osnovu vaših prethodnih interakcija, što može ograničiti vašu izloženost različitim perspektivama. 4. Pitajte: Razvijajte kritičko mišljenje – Postavljajte pitanja i ne prihvatajte informacije zdravo za gotovo. Razmislite o motivima iza određenih sadržaja i ko ima koristi od njihovog širenja. 5. I opet, učite: Obrazujte se o medijskoj pismenosti – Učestvujte u radionicama i edukacijama koje vam mogu pomoći da bolje razumijete medije i tehnologije.
<h2>Etika i odgovornost: Ko kontroliše informacije?&nbsp;</h2>
Razvoj vještačke inteligencije postavlja etička pitanja o kontroli i distribuciji informacija, o svjesnosti pojedinca da analizira i provjerava. Ko je odgovoran za sadržaje koje kreira vještačka inteligencija? Kako spriječiti zloupotrebu ovih tehnologija? Velike tehnološke kompanije imaju značajnu ulogu u oblikovanju informacija koje konzumiramo. Njihovi algoritmi odlučuju koje vijesti i sadržaji će nam biti prikazani, što može uticati na naše stavove i ponašanje. Sundar Pičai, izvršni direktor kompanije Google, naglašava odgovornost u razvoju AI tehnologija: „AI je jedna od najvažnijih stvari na kojima čovječanstvo trenutno radi. Ona je dublja od vatre ili struje. Međutim, moramo osigurati da je razvijamo odgovorno kako bismo izbegli negativne posljedice.“ Važno je uvidjeti benefite vještačke inteligencije i upotrebljavati je u korist informacija za razvoj potencijala i mogućnosti. Vještačka inteligencija može biti sredstvo za napredak ili tortura emocija i ponašanja. Zbog toga je važno oslanjati se na etiku i razum u svakom trenutku stvaranja medijskih sadržaja.
<h2>Zbog čega je važno stvarati medijski pismene građane?</h2>
U društvu preplavljenom informacijama, gdje svako može kreirati i dijeliti sadržaj, medijski pismeni građani su ključni za očuvanje demokratskih vrijednosti, kritičkog mišljenja i informisanog društva. Bez medijske pismenosti, ljudi postaju laka meta manipulacija, bilo da je riječ o lažnim vijestima, političkoj propagandi ili komercijalnim prevarama. Kako možemo donositi informisane odluke ako ne znamo prepoznati istinu od laži? Medijski pismeni građani su otporniji na dezinformacije, bolje razumiju kako funkcionišu mediji i tehnologije, i mogu aktivno učestvovati u društvenim diskusijama, umjesto da budu pasivni konzumenti sadržaja. U svijetu gdje vještačka inteligencija sve više oblikuje naše digitalno iskustvo, kritičko mišljenje i sposobnost analize informacija nisu samo korisne vještine – one su neophodne za zaštitu slobode mišljenja i demokratskih procesa.
<h2>Zbog čega je važno biti budan?</h2>
U digitalnom dobu, gdje vještačka inteligencija može kreirati uvjerljive lažne sadržaje, budnost i kritičko razmišljanje su ključni. Medijska pismenost nam omogućava da prepoznamo manipulacije i zaštitimo se od dezinformacija. Biti medijski pismen danas znači aktivno preispitivati informacije koje primamo i razumjeti tehnologije koje oblikuju našu stvarnost. Dakle, sljedeći put kada naiđete na nevjerovatan sadržaj na internetu, zapitajte se: Da li je ovo stvarno? Ko stoji iza ovoga? Koji je cilj ovog sadržaja? U eri vještačke inteligencije, kritičko razmišljanje nije opcija – to je nužnost.Ovaj tekst je pisan za sajt medijskapismenost.me u okviru programa Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

Istina ili iluzija: Medijska pismenost u eri vještačke inteligencije

Zbog junaštva i podviga koje su pokazali, zbog znanja, zbog ratovanja, zbog nepokolebljivih uvjerenja i zbog harizme koja je vodila naprijed i onda kad naprijed nije postojalo 1322 borca tokom Drugog svjetskog rata na prostoru bivše Jugoslavije dobilo je plaketu i orden narodnog heroja. Nijesu odustajali i nijesu pristajali. Za predaju i izdaju nijesu znali. Između časti i smrti život nije bio opcija. Između njih i slobode stajalo je sve i sve su za slobodu dali. Jedan od njih rođen je na današnji dan 1905. u selu Nudo kod Grahova u crnogorskoj knjaževini i živio do 13. juna 1943. kada je kao komandant Treće udarne divizije poginuo na Sutjesci i postao opisani i opjevani superheroj, simbol samožrtvovanja i neustrašivosti. Za svojih 38 godina Sava Kovačević je upoznao siromaštvo, stradanje, nepravdu, radio najteže poslove, tamnovao u zatvorima, dizao ustanke, rukovodio partizanskim jedinicama i svojom pojavom, oštrinom i prekaljenošću podizao moral boraca. Nigdje, međutim, nije zapisano da je Sava Kovačević nekada pokazao kolebanje ili strah. Ni onda kada je sa Centralnom bolnicom i svojom divizijom ostao u neprijateljskom obruču, koji se spuštao sa klisura Sutjeske, rijeke koja će pozajmiti ime jednoj od najkrvavijih bitaka Drugog svjetskog rata. „Sava je uvijek bio prvi u jurišu i narod je bio uvjeren da on ne može da izgubi bitku i da ga metak neće i ne može pogoditi“, svjedočila je Savina sinovica i saborkinja Vjera Kovačević. Četiri generacije Kovačeviča od 14 do 75 godina okupili su čestari i klanci Sujetske. Uz Savu, bili su i otac, braća, snaha, sinovci i sinovica. "Iako smo ga kritiikovali zbog njegove strogosti, Sava nije popuštao. Smatrao je da svi mi moramo biti prava vojska. Opasani, uredni, da svako jutro radimo vježbe, da ustajemo na vrijeme, bez obzira gdje je neko od nas bio te noći". U ranoj mladosti Sava je zbog loše, porodične, materijalne situacije školu morao zamijeniti najtežim poslovima, šumarskog radnika, montera, putara, u halama, rudnicima i štamparijama - idejnim učionicama Komunističke partije Jugoslavije. Pod uticajem brata Nikole, crvenu knjižicu stekao je 1925. Sa knjižicom dolazi i vrijeme štrajkova, agitacija i subverzija te odmetništva, Glavnjače i sudova. Hapšen je u Grahovu, Nikšiću, Cetinju, Kosovskoj Mitrovici i Beogradu iz kojeg je i deportovan. 1936. u crnogorskoj partijskoj organizaciji dogodila se velika provala, prilikom koje je uhapšeno oko 300 ljudi. Sava se skrivao u šumi i poput hajduka iz narodnih priča izbjegavao potjere 9 mjeseci.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125090116_a5f629ea1c91aa9a8d63a94571cbff0e43db2527ccea25431b0b7554197a2925.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250125090116_a5f629ea1c91aa9a8d63a94571cbff0e43db2527ccea25431b0b7554197a2925" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Sava Kovačević"></figure>  “Sava Kovačević nije bio nepismeni i sirovi seljak. Bio je intelektualac koga je školovala Komunistička partija, sa kojim je moglo da se priča i raspravlja... Bio je rječit, mudar. Svojom pojavom je pljenio, a ljude više puta mirio. Ali, bio je i zadrt” – opisivila ga je dalje Vjera. Napad na Jugoslaviju dočekao je kao iskusni politički radnik, a Trinaestojulski ustanak kao član Okružnog komiteta KPJ za Nikšić. Stavlja se na čelo zemljaka i 25. jula Grahovljani su porazili 80ak italijanskih vojnika i oslobodili svoje mjesto. U jesen 41. ukazom Glavnog štaba NOP za Crnu Goru, Sava postaje komandant Nikšićkog partizanskog odreda. Njegovi su borci u više navrata nanijeli teške poraze četnicima Baja Stanišića na terenu oko Nikšića i Pive tokom naredne godine. Nikšićki partizanski odred je nanosio gubitke okupacionim jedinicama, zarobio nekoliko stotina vojnika, zaplijenio tenkove, topove, kamione i drugo naoružanje i opremu. "Svi mi, pisala je Vjera Kovačević, neizmjerno smo vjerovali u KPJ, do fanatizma. Išli smo i na nemoguće zadatke, znajući da ćemo ih izvršiti. Sava nikada svoju vojsku nije poveo u boj, a da prije toga nije održao partijski sastanak na kojem se sa partizanima, dakle dobrovoljcima, dogovarao da ginu. Sava je bio samokritičan i odgovoran komandant. Tražio je od boraca da vježbaju gađanje, osvajanje terena, da obavezno u borbi koriste zaklon, da čuvaju sebe i svoje drugove. Titove jedinice osnažene su juna '42. čuvenom Petom proleterskom crnogorskom udarnom brigadom, koja će sa svojim slavnim komandantom ući u udžbenike gerilskog ratovanja i zavrijediti gotovo metafizički oreol neuništivosti i junaštva. Ratovali su na Drini, držali položaje u Bosni, prodirali do Konjica, Prozora, Travnika Jajca, pregazili Neretvu. Ratna sreća i napustila ga je na obali druge vode, pored koje je, sa preko 7 hiljada boraca i Centralnom partizanskom bolnicom, zauvijek ostao Komandant Sava.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125090120_1ae5d0d2106ad7bb309307c295f45ad4415427e07b39b4e6f7f9eb02de8a3f07.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250125090120_1ae5d0d2106ad7bb309307c295f45ad4415427e07b39b4e6f7f9eb02de8a3f07" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Spomenik"></figure>  Pokušali su nemoguće - da poraze 20 puta jačeg neprijatelja i da zajedno sa ranjenicima izađu iz obruča koji se danima stezao oko partizanskih jedinica i Glavnog štaba Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Nakon epskog stradanja i juriša Prve proleterske brigade, kroz uzak koridor kod Balinovca prošle su Prva i Druga proleterska, potom i Vrhovni štab, a u bezdanu i bezizlazu ostala je Treća udarna divizija čiji se položaj pogoršavao iz časa u čas.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125090120_15802a9ef9c4ce1f4011c4029d4ac7bcf732d3f3fa4de774d48bfb3d414a3fc6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250125090120_15802a9ef9c4ce1f4011c4029d4ac7bcf732d3f3fa4de774d48bfb3d414a3fc6" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Partizani tokom bitke na Sutjesci"><figcaption>Partizani tokom bitke na Sutjesci(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Sedma SS, Stoosamnaesta lovačka, Prva brdska i italijanska divizija "Ferara" polako su zatvarale svaku pećinu i pukotinu zmeđu Pive i Sutjeske. Počeo je lov na partizane, ranjenike, doktore i bolničarke, a "plijen" je često ostavljan živ njemačkim psima tragačima. Sava je poslednji put komandovao juriš i pao pokošen mitraljeskim rafalom. Sa njim, pored Sutjeske, ostali su njegov brat Janko, otac Blagota i sinovac Dragan.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125090120_c9bef8bfe6a16105fbfe47268a90b592d342343ecfdc9b45184e1e3390422355.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250125090120_c9bef8bfe6a16105fbfe47268a90b592d342343ecfdc9b45184e1e3390422355" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="Partizanske jedinice tokom borbi na Sutjesci"><figcaption>Partizanske jedinice tokom borbi na Sutjesci(Photo: UGC)</figcaption></figure>  "Bitka na Sutjesci je bila nešto stravično, pokolj, klaonica koja se ne može opisati. Bilo je strašno. Poželela sam da sam mrtva. Svuda oko nas ležali su mrtvi i ranjeni borci. Zovu te da im pomogneš, a ti ne možeš. Ljudska klanica. Sutjeska krvava, svi izvori krvavi", pričala je Vjera Kovačević. Prilikom očajničkog proboja Treće divizije poginulo je dvanaest narodnih heroja: legendarni komandant Sava, njegov kurir Veselin Đurović, Dušan Bojović, Momčilo Stanojević, Stevo Baljević i Nikola Lješković, Marko Baletić, komandiri četa Veljko Aleksić i Bajo Prelević, svi iz 5. crnogorske brigade; komandir čete Mostarskog bataljona 10. hercegovačke brigade Šefik Obad, Hamid Baširević i član Izvršnog odbora AVNOJ-a Veselin Masleša.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125090120_c37c54fe602d1bd26aafeeb3dedecc1a71e45de16de7bd9da0e1a1c5760ad9ab.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250125090120_c37c54fe602d1bd26aafeeb3dedecc1a71e45de16de7bd9da0e1a1c5760ad9ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="spomenik"></figure>  Ukazom Prezidijuma Vrhovnog sovjeta Sovjetskog Saveza Sava Kovačević odlikovan je Ordenom Kutuzova, a Odlukom partizanskog Vrhovnog štaba 6. jula 1943. među prvima je proglašen je za narodnog heroja Jugoslavije „Na osnovu rješenja Vrhovnog štaba daje se naziv narodnog heroja drugu Savi Kovačeviću, komandantu Treće udarne divizije, koji je poginuo junačkom smrću juna mjeseca 1943. godine, kod Vrbnice jurišajući na čelu svojih boraca na neprijateljske bunkere pri probijanju neprijateljskog obruča. Slava velikom crnogorskom junaku drugu Savi Kovačeviću!”  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125090120_c449d16bea87d4b0eeb628952c905a17ccd4df2ad1c42ebf62710b903574adc9.webp" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250125090120_c449d16bea87d4b0eeb628952c905a17ccd4df2ad1c42ebf62710b903574adc9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Grob Save Kovačevića"><figcaption>Grob Save Kovačevića(Photo: Antena M)</figcaption></figure>

Slava velikom crnogorskom junaku Savi Kovačeviću

U emisiji Vikend popodne na Televiziji E očekuje vas dinamično i inspirativno izdanje.&nbsp;
Sa mladom evropskom ambasadorkom razgovaramo o prilikama za mlade, stipendijama i usavršavanju u inostranstvu kao i kako napraviti hrabre korake ka znanju i iskustvu.&nbsp;
U studiju nam se pridružuje i ekonomski analitičar, sa kojim otvaramo važno pitanje: koliko su politika i ekonomija zaista povezane i kako te veze utiču na svakodnevni život građana.&nbsp;
Bavimo se i izazovima urbanog života i tražimo rješenja za saobraćajne gužve u glavnom gradu i pitamo da li postoje održive alternative.&nbsp;
Za kraj, opuštamo se uz mirise i ukuse kuhinje Sandre Manojlović, koja donosi recepte za pravo vikend uživanje.
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17 sati.

U emisiji "Vikend popodne" o prilikama za mlade, povezanosti ekonomije i politike, saobraćajnim gužvama u Podgorici...

Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u prvih 11 mjeseci prošle godine iznosio je 867,15 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 413,18 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG).
&nbsp;Neto priliv stranih direktnih investicija u prvih 11 mjeseci iznosio je 453,97 miliona eura, što je neznatan rast u odnosu na isti period 2024.
&nbsp;- Ukupan priliv stranih direktnih investicija veći je 8,08 odsto u odnosu na uporedni period - navodi se u Biltenu CBCG.
&nbsp;Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 111,23 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 301,95 miliona.
&nbsp;Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 543,6 miliona eura, što čini 62,69 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 437,93 miliona eura, a u preduzeća i banke 105,67 miliona eura.
&nbsp;Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 287,73 miliona eura, što je 9,62 odsto više nego u istom periodu 2024. Preostalih 4,13 odsto se odnosilo na ostala ulaganja, odnosno na priliv po osnovu povlačenja ulaganja iz inostranstva.

CBCG: Odlilo se 413,18 miliona eura

The Centre for Civic Education calls on the competent institutions to approach the fight against crime more responsibly, decisively, and systematically, without populist promises and actions, while strengthening preventive mechanisms, ensuring more efficient prosecution of perpetrators, and consistently protecting victims’ rights – said Programme Assistant at this non-governmental organization Alma Novalić.
On the occasion of the European Day for Victims of Crime, marked today, she pointed to serious and long-standing shortcomings in the work of relevant institutions in the areas of prevention, detection, prosecution, and adequate sanctioning of criminal offenses.
- An insufficiently effective institutional response weakens the rule of law and encourages the recurrence of various forms of crime, leaving severe consequences for victims, their families, and society as a whole - Novalić emphasized.
Although Montenegro is formally close to achieving its decades-long foreign policy goal - full membership in the European Union - the society continues to face serious security challenges.
- According to the 2025 Global Organized Crime Index (GI-TOC), Montenegro ranks tenth in Europe and 64th in the world in terms of organized crime levels, placing it among the European countries with the highest levels of organized crime, which confirms the depth and complexity of the problem - Novalić stated.
The fight against organized crime and corruption remains one of the key obstacles to progress in negotiating Chapters 23 and 24, which, she added, require the establishment of an independent and efficient judiciary, as well as the strengthening of citizens’ security through consistent enforcement of the law.
- Measurable and sustainable results in these areas are imperative on Montenegro’s European path - Novalić stressed.
Financial crime, she said, remains a deeply rooted problem.
- It is marked by weaknesses in the management of public funds, irregularities in the financing of political activities, the presence of large-scale corruption, and the ignoring of opinions issued by the State Audit Institution (SAI) by the competent investigative authorities. All of this directly undermines citizens’ trust in institutions and the legal order - Novalić said.
Prolonged and violent clashes between organized criminal groups have further destabilized the security environment in Montenegro and represent a serious warning about the insufficient capacity of the security sector.
- It is particularly concerning that some recent clashes have taken place in public and busy areas, as well as cases of murders following several prior attempts, where the police failed to act preventively. Additionally, the recent escapes of some convicted individuals from Podgorica and Budva seriously undermine the credibility of the competent institutions. The failure of leadership structures to assume responsibility in such situations sends a bad message to the public - Novalić emphasized.
She added that the state’s treatment of the victims of the mass shootings in Cetinje in August 2022 and January 2025, as well as of their families, has exposed institutional weaknesses.
- Both in the prevention and prosecution of such crimes, and in providing adequate support to the affected community. The right of victims to dignified and compassionate treatment, access to justice, and material, psychological, and social support is not only a moral obligation of the state, but also an internationally recognized standard, defined in documents such as the UN Declaration of Basic Principles of Justice for Victims of Crime and Abuse of Power - Novalić said.
The citizens of Cetinje, unfortunately, had to seek justice in the streets, while their demands have largely remained unmet.
- The Centre for Civic Education expressed its support and solidarity with them by awarding them the 2025 Human Rights and Civic Activism Promotion Award - Novalić concluded.

Novalić: Institutions must systematically tackle crime without populist promises and actions

Specijalno državno tužilaštvo je Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici podnijelo optužni prijedlog protiv okrivljenog bivšeg ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja u Vladi Crne Gore Milutina Simovića.
On se, kako je navedeno u saopštenju SDT-a, tereti zbog postojanja osnovane sumnje da je učinio produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja, u čiji sastav ulazi 16 radnji izvršenja.
Simović je uhapšen 22. decembra 2025, a pušten je da se brani sa slobode 26. decembra.
Njemu se na teret stavlja zloupotreba službenog položaja, odnosno da je u periodu od 2017. do 2020. godine kao ministar poljoprivrede zloupotrijebio pravo na reprezentaciju.
- Osumnjičen je da je u roku od tri godine u desetak slučajeva zloupotrijebio pravo na reprezentaciju u ukupnom iznosu od oko 5.000 eura, te da je riječ o vise računa u iznosu od &nbsp;100 do oko 500 eura - rekao je ranije njegov advokat Miroslav Adzić za Portal ETV.

Tag: sava-kovacevic