Vidak Mitrović, jedan od osumnjičenih za napad na predsjednika Opštine Budva Nikolu Jovanovića, razriješen je sa mjesta člana Upravnog odbora Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.&nbsp;
Na tu poziciju Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici postavila Iliju Gigovića.
Vlada &nbsp;je na današnjoj sjednici predložila Skupštini akcionara „Sveti Stefan Hoteli“ a. d. da za članove Odbora direktora izabere: Mariju Vujović, Slavicu Maslovar i Petra Kenteru i odredila Anu Todorović za punomoćnicu - predstavnicu državnog kapitala, na VI ponovljenoj redovnoj elektronskoj sjednici Skupštine akcionara „Sveti Stefan Hoteli“ a. d..
Sava Laketić je određen za vršioca dužnosti direktora Poreske uprave, a Radmila Ivanović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za inspekcijski nadzor i zaštitu finansijskih interesa EU u Ministarstvu finansija.
Đorđije Ivanović je postavljen za vršioca dužnosti sekretara Ministarstva pravde, a Tamara Ivković i Filip Zeković razriješeni su sa mjesta članice i sekretara Savjeta za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja tržišta naftnim derivatima. Na te pozicije su imenovane Dragana Nedić i Milena Mijović.
&nbsp;Vlada je Gazmenda Cuce postavila za vršioca dužnosti sekretara Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Ljudmilu Popović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za interkulturalizam u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, a Arbena Xhurrete za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava.
Marko Gošović je postavljen za generalnog direktora Direktorata za razvoj kreativnih industrija u Ministarstvu kulture i medija, Ivana Đođić je razriješena i ponovo imenovana za vršiteljku dužnosti sekretarke Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
Lana Radunović je postavljena za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za ekologiju u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, a Ilinka Alorić za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za zaštitu prirode u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Vlada je razriješila Odbora direktora Društva sa ograničenom odgovornošću „Project – Consulting“ Podgorica u sastavu: mr Ljiljana Lutovac, Ljubica Rovčanin, Jelica Gazdić, Dijana Popović, Tatjana Bojanić, mr Gavrilo Vuković i Miloš Drašković, i postavila novi koji čine: Slađana Džaković, Milan Mišović, Nikola Šćepanović, Dušan Janjušević, Zlatko Popović, Marijana Vukašinović i Aldina Ahmatović.
Ivan Ivanišević danas je postavljen za vršioca dužnosti generalnog direktora Generalnog direktorata za Evropsku uniju u Ministarstvu vanjskih poslova, a Vlada je Skupštini akcionara Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ a. d. Igalo da za člana Odbora direktora Instituta izabere Pavla Obradovića.
Nikolina Otašević je određena za punomoćnicu - predstavnicu državnog kapitala na XXIV redovnoj Skupštini akcionara Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ a. d. Igalo.
Vlada je predložila Skupštini akcionara HTP „Ulcinjska rivijera“ AD Ulcinj da se za Odbor direktora ovog Društva izaberu Ana Ćetković, Murati Besmir i Nina Abramović, odredila Nikolu Ilića za punomoćnika- predstavnika državnog kapitala na XVIII redovnoj Skupštini akcionara HTP „Ulcinjska rivijera“ AD Ulcinj, i razrješila predsjednika i članova Upravnog odbora Instituta za ljekove i medicinska sredstva u sastavu: dr spec. Vasilije Đurašković, prof. dr. Milena Tadić, dr pharm. Lidija Čizmović i dr Saša Uskoković. Za predsjednika i tri člana Upravnog odbora Instituta za ljekove i medicinska sredstva su predloženi dr Jovan MIlić, dr Marko Stoiljkov, dr pharm. Ana Čabarkapa i dr Bojan Komatina.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vidak Mitrović razriješen sa mjesta člana Upravnog odbora Morskog dobra, Sava Laketić v.d. direktora Poreske uprave...

U Crnoj Gori siva ekonomija i dalje predstavlja ozbiljan izazov, a suzbijanje tog problema zahtijeva sistemski pristup, jačanje institucija, digitalizaciju, edukaciju građana i stimulativan poreski okvir, poručio je direktor Poreske uprave, Sava Laketić.
On je, u drugoj epizodi podcasta „Talk UP“, čija je tema bila „Siva ekonomija – kako zaštititi legalne biznise?“ , a koji je realizovala Unija poslodavaca Crne Gore u produkciji PR Centra, uz podršku Međunarodne organizacije rada, istakao je da se neformalna ekonomija mora suzbijati sistemski, uz podršku svih društvenih aktera, od obrazovnog sistema do nadležnih institucija.
- Neki zvanični podaci govore da se siva ekonomija u Crnoj Gori kreće između 20,6 i 31 odsto. Moj lični osjećaj je da ona prevazilazi taj procenat i da postoji ogroman prostor za unapređenje. Poreska uprava ovo pitanje tretira kao jedan od strateških prioriteta - rekao je Laketić.
On je naveo da se obim sive ekonomije u poslednje vrijeme smanjuje, što potvrđuju i podaci o naplati poreza.
Laketić je upozorio da neformalna ekonomija ima izrazito negativan uticaj na legalne privrednike.
- Nelojalna konkurencija demotiviše legalni biznis. U kontaktima sa privrednicima, gotovo uvijek se kao prvi problem ističe neregistrovano poslovanje - rekao je Laketić.
Država zbog sive ekonomije gubi značajne prihode, a Laketić je istakao da borba protiv ovog problema mora uključivati cijelo društvo.
- Neformalna ekonomija prisutna je u gotovo svim sektorima, a posebno je izražena u izdavanju smještaja, građevinarstvu, uslugama frizersko-kozmetičkog sektora i ugostiteljstvu. Ogroman broj izdavaoca smještaja nije registrovan. Imamo i slučajeve gdje su firme formalno registrovane, ali ne evidentiraju sav prihod. Poseban izazov su oni koji uopšte nijesu registrovani, a aktivno posluju - upozorio je Laketić.
Ukazao je da je u sektoru građevinarstva prisutan veliki broj neprijavljenih radnika, dok u ugostiteljstvu, naročito tokom ljetnje sezone, veliki dio prometa ostaje neprijavljen.
Laketić je ocijenio da je jedan od ključnih koraka za rješavanje problema olakšavanje prijave i plaćanja poreza.
- Zakonski okvir mora biti podsticajan za prijavljivanje i evidentiranje prihoda, a istovremeno moramo raditi na razvoju poreske kulture – obrazovati buduće obveznike - istakao je Laketić.
On vjeruje da su sprovedene mjere dale rezultate, naročito na tržištu rada.
- Imamo bolje podatke o naplati. Reforma oporezivanja rada, kojom je značajno smanjen doprinos, dovela je do pozitivnih signala – sve je više radnika koji su prešli iz sive zone u formalni sektor. U prvom kvartalu ove godine ostvarena je naplata od 67 odsto u odnosu na 2024 - rekao je Laketić
Ukazao je da se Poreska inspekcija, koja je ključna u borbi protiv sive ekonomije, suočava sa nedostatkom kadra.
- Nedostaje nam 60 inspektora. Do kraja godine očekujemo još 15 penzionisanja, tako da će ostati oko 88 inspektora, a taj broj je još manji kada se uzmu u obzir bolovanja i druga odsustva - naveo je Laketić.
On je, kao jednu od najvažnijih mjera u borbi protiv sive ekonomije, izdvajio digitalizaciju.
- Elektronska fiskalizacija, uvedena 2021. godine, jedan je od najboljih alata koje imamo. Omogućava nadzor nad poslovanjem sa udaljene lokacije. Radimo na nadogradnji ovog sistema, posebno u dijelu BI (Business Intelligence) alata koji će pomoći u analizi rizika“, rekao je Laketić.
Rekao je da će se Poreska uprava u narednom periodu fokusirati na analizu rizika, kako bi rasteretila legalni sektor i proaktivno djelovala prema onima koji izbjegavaju obaveze.
- Digitalizacija je prioritet broj jedan, a sve snage su usmjerene na implementaciju integrisanog sistema za upravljanje prihodima. Od registracije firme do prinudne naplate, svi procesi biće digitalizovani. Radi se o ogromnom unapređenju, ne samo ‘farbanju fasade’. Cilj je da iz svoje fotelje možete pokrenuti biznis – bez potrebe za odlaskom u Poresku upravu“, poručio je Laketić.
Ukazao je da je jedan od izazova u borbi protiv sive ekonomije i nepovredivost stana, koju garantuje Ustav.
- Poreski inspektori nemaju pravo da uđu u privatne stanove. Do zakonskih izmjena, jedini način da se suprotstavimo toj formi poslovanja je saradnja sa drugim institucijama i jačanje međuinstitucionalne interoperabilnosti - jasan je Laketić.
Smatra da se siva ekonomija ne može u potpunosti suzbiti bez sveobuhvatne reforme.
- Potrebno je poboljšati poslovni ambijent, pojednostaviti procedure, ojačati kadrovske kapacitete i raditi na promjeni svijesti građana. Samo tada možemo očekivati istinsku promjenu - poručio je Laketić.

Laketić: Suzbijanje sive ekonomije zahtijeva sistemski pristup

Ukupni poreski dug, prema posljednjim podacima, iznosi 655 miliona eura, od čega se 398 miliona odnosi na neto osnovni dug, a ostalih 257 miliona na kamatu, saopštio je vršilac dužnosti direktora Poreske uprave (PU), Sava Laketić.
On je naveo da Sektor za operativu u oblasti naplate redovno analizira dug, otpisuje dugovanja kod kojih je u skladu sa zakonom nastupila apsolutna zastara, ali takođe sprovodi aktivnosti kako bi izbjegli eventualne buduće zastare.
- Primjenom Zakona o otpisu kamate, poreski obveznici će imati mogućnost da im se otpiše kamata ukoliko uplate osnovni dug što će dovesti do smanjenja iznosa ukupnog poreskog duga - rekao je Laketić u intervjuu agenciji Mina-business.
Takođe, kao jedan planova za smanjenje poreskog duga koji će Poreska uprava početi sa sprovođenjem u narednom periodu je procjena i prodaja imovine kod onih poreskih dužnika koji nemaju likvidna sredstva.
On je na pitanje kakav uticaj na poreski dug će imati Zakon o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze, koji počinje da se primjenjuje od 1. januara ove godine, odgovorio da je Zakon o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze usvojen u cilju efikasnijeg upravljanja poreskim dugom i rasterećivanja poreskog knjigovodstva kamate u slučaju otplate osnovnog duga.
- Njime je omogućen otpis obračunate kamate poreskim dužnicima koji podnesu sve poreske prijave dospjele do 31. decembra prošle godine i koji u roku od 60 dana od početka primjene ovog zakona u cjelini plate osnovni poreski dug. Već smo razgovarali sa određenim brojem poreskih dužnika i očekujemo da ćemo uspijeti da riješimo bar dio dugogodišnjeg poreskog duga kroz ovo zakonsko rešenje - poručio je Laketić.
On je naveo da je PU zaključno sa 27. decembrom prošle godine ostvarila 1,59 milijardi eura bruto prihoda, što je 206,4 miliona eura ili 15 odsto više u odnosu na isti period 2023. godine. Plan naplate premašen je 65,9 miliona eura ili 4,3 odsto.
- Po osnovu poreza na dodatu vrijednost naplaćeno je 478,5 miliona EUR, što je više 79 miliona eura ili 19,8 odsto u odnosu na isti period 2023 - rekao je Laketić.
Naplata poreza na dobit preduzeća iznosila je, kako je dodao, 212,7 miliona eura i premašila je onu iz 2023. godine 61,3 miliona eura ili 40,5 odsto.
- Naplata doprinosa iznosila je 580 miliona eura i veća je od naplate za 2023. godinu za 23,6 miliona eura ili 4,23 odsto - kazao je Laketić.
Prema njegovim riječima, veća naplata svih poreskih oblika rezultat je povećanja stepena fiskalne discipline kako podsticanjem dobrovoljnog poštovanja poreskih propisa, primjenom mjera prinudne naplate i sankcionisanjem nelegalnog poslovanja.
- Veliki uticaj na povećanje naplate imala je i pojačana kontrola poreskih inspektora koji su tokom ljetnje turištičke sezone ostvarili zavidne rezultate - ocijenio je Laketić.
Na pitanje u kojoj je fazi reforma poreskih procesa odnosno digitalizacija poslovnih procesa, u cilju veće otvorenosti prema privredi i građanima, Laketić je odgovorio da projekat reforme poreske administacije predstavlja značajan korak ka unapređenju poreskog sistema i efikasnijoj naplati poreza, uz poboljšanje poslovne klime i smanjenje sive ekonomije.
- Projekat je u fazi daljeg unapređenja digitalnih procesa, a ključna aktivnost Poreske uprave je rad na integrisanom sistemu koji bi trebalo da zamijeni sve one stare sisteme koji su trenutno u primjeni. To znači da će svaki poslovni proces koji se odvija između građana i privrede sa Poreskom upravom biti digitalizovan, zahtjevi i prijave poreskih obveznika će se obrađivati na brži način što će dovesti do smanjenja birokratskih barijera i veće naplate poreskih prihoda - objasnio je Laketić.
Prema njegovim riječima, jedan od narednih koraka je formiranje novog portala Poreske uprave koji će sadržati e-sanduče za građane i preduzeća, a putem kojeg će poreskim obveznicima biti omogućeno podnošenje svih poreskih prijava, prijava za registraciju društava i zaposlenih, kao i preuzimanje uvjerenja.
Laketić je, govoreći o projektima PU u ovoj godini, rekao da će sve aktivnosti te institucije biti usmjerene na digitalizaciji, modernizaciji, kao i osnaživanju Poreske uprave u smislu ljudskih kapaciteta, proširenju baze poreskih obveznika, smanjenju poreskog duga.
- Brojne aktivnosti na ovim poljima su započete i realizovane u prošloj godini. Nastavlja se rad na integrisanom sistemu odnosno digitalizacija poslovnih procesa, u planu je organizovanje velikog broja edukativnih kampanja kako bi podigli svijest o značaju poštovanja poreskih obaveza ali i posledicama rada onih koji posluju u sivoj zoni. Na smanjenju poreskog duga radiće Odsjek za prodaju imovine koji će procjenjivati i prodavati imovinu kod onih poreskih dužnika koji nemaju likvidna sredstva - naveo je Laketić.
On je rekao da je u planu formiranje posebnog odjeljenja koje će se baviti nesrazmjernom imovinom i posebnim porezima. Taj novi sektor biće preteča Finansijske policije.
- Od međunarodnih partnera dobili smo pomoć u vidu tehničke i zakonodavne podrške kako bi što prije došli do stvaranja željenog modela - zaključio je Laketić.

Laketić: Ukupni poreski dug 655 miliona eura

Podgoričko Više državno tužilaštvo (VDT) podiglo je optužnicu protiv Svetislava Veska Stanišića (65) zbog sumnje da je ljetos ubio brata S.S. (66) i njegovog sina N.S. (26).
Njemu se na teret stavljaju teško ubistvo i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- Optužnicom mu se na teret stavlja da je 26. jula u Budvi, sa umišljajem lišio života S.S. i N.S. i tom prilikom sa umišljajem doveo u opasnost život A.S. - naveli su u VDT-u.
Stanišić je iz revolvera ispalio po jedan projektil u njihovom pravcu.
- Preduzetim radnjama sa umišljajem doveo u opasnost i život oštećenog A.S. koji se nalazio u neposrednoj blizini stradalih lica - dodali su u VDT.

Podignuta optužnica protiv Stanišića za ubistvo brata i bratanića

Ukupan državni dug na kraju septembra iznosio je 4,7 milijardi eura, ili 57,91 odsto BDP-a, pokazuje kvartalni izvještaj o državnom i javnom dugu koji je objavilo Ministarstvo finansija. Uzimajući u obzir depozite, ukupan neto državni dug iznosio je 4,1 milijardi eura ili 50,73 odsto BDP-a.&nbsp; - Depoziti na dan 30. septembar iznosili su 583,55 miliona eura, uključujući 38.447 unci zlata (čija je vrijednost na dan 30.septembar 2025. godine iznosila 125,55 miliona eura) ili 7,18 odsto BDP-a - navedeno je u izvještaju resora Novice Vukovića. Javni dug Crne Gore je kraju septembraa iznosio 4,76 milijardi eura, odnosno 58,59 odsto BDP-a.&nbsp; - Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija (uključujući i 38.477 unci zlata) neto javni dug Crne Gore, na dan 30. septembar 2025. godine, iznosio je 4.176,79 miliona eura, odnosno 51,41 odsto BDP-a - ističe se u izvještaju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203121244_2ee62031e4ee581ab048c4dafdb67d3acee31575542605b0e71053d5e321c419.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203121244_2ee62031e4ee581ab048c4dafdb67d3acee31575542605b0e71053d5e321c419" data-rendition-name="original" width="506" height="470" loading="lazy" alt="izvještaj"> </figure>  Spoljni dug je u padu u odnosu na drugi kvartal. Na kraju septembra iznosio je 4,4 milijardi eura, odnosno 54,37 odsto BDP-a, što je, kako se navodi, 41,36 miliona manje u odnosu na 30. jun ove godine. - Smanjenje spoljnjeg duga, tokom trećeg kvartala 2025. godine rezultat je činjenice da nije bilo novih kreditnih aranžmana. Istovremeno povučena su sredstva iz ranije zaključenih kreditnih aranžmana za različite infrastrukturne i razvojne projekte u ukupnom iznosu od 18,75 miliona eura. Otplata spoljnjeg duga iznosila je 60,08 miliona eura, što je rezultiralo smanjenjem duga u trećem kvartalu 2025. godine - konstatuje se u izvještaju. U strukturi spoljnjeg duga najveće učešće imaju obveznice emitovane na inostranom tržištu u prethodnom periodu. <h2>Unutrašnji dug smanjen 13,14 miliona eura</h2> Ukupan unutrašnji dug Crne Gore na kraju septembra iznosio je 287,63 miliona eura, odnosno 3,54 odsto BDP-a. To je, kako kažu u Ministarstvu finansija, 13,14 miliona eura manje u odnosu na 31. jun ove godine. - Smanjenje unutrašnjeg duga, tokom trećeg kvartala 2025. godine, rezultat je redovne otplate duga i činjenice da u ovom periodu nije bilo zaduženja na domaćem tržištu - ističe se u izveštaju. U strukturi unutrašnjeg duga najveće učešće imaju krediti kod poslovnih banaka. Tokom trećeg kvartala zaključen je niz međunarodnih ugovora,bez povlačenja sredstava. Kako su rekli u Ministarstvu finansija, ukupno zaduženje države u trećem kvartalu 2025. iznosilo je 18,75 miliona eura. Ovaj iznos se, ističu u tom resoru, u potpunosti odnosi na sredstva povučena iz ranije potpisanih kreditnih aranžmana namijenjenih infrastrukturnim i razvojnim projektima.&nbsp; Tokom ovog perioda potpisana su i dva nova kreditna ugovora — ali bez povlačenja novca: veliki kredit EBRD-a od 200 miliona eura za izgradnju druge dionice autoputa Bar–Boljare (Andrijevica–Mateševo) i kredit Svjetske banke od osam miliona eura za modernizaciju finansijske infrastrukture i njeno usklađivanje sa SEPA standardima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203121244_cc9b291d60a12047360664cbaeda502430970042f74b3070204625de60f9a9e2.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203121244_cc9b291d60a12047360664cbaeda502430970042f74b3070204625de60f9a9e2" data-rendition-name="original" width="1147" height="811" loading="lazy" alt="izvještaj"> </figure>  <h2>Lokalne uprave duguju 55 miliona eura</h2> Dug lokalnih samouprava na kraju septembra iznosio je 55,01 milion eura, što predstavlja 0,68 odsto BDP-a. Tokom trećeg kvartala otplaćeno je 68,1 milion eura državnog duga po osnovu glavnice rezidentima i nerezidentima. Od navedenog, izvršena otplata glavnice rezidentima iznosila je 8,02 miliona eura, dok je otplata glavnice nerezidentima iznosila 60,08 miliona eura.&nbsp; Otplata kamata, rezidentima i nerezidentima, iznosila je 30,91 miliona eura. Od ovog iznosa, izvršena je otplata 1,45 miliona eura kamate rezidentima, koja se u najvećem dijelu odnosi na otplatu kamate za kredite kod domaćih banaka, dok je otplata kamate nerezidentima iznosila 29,46 miliona eura i u najvećem dijelu se odnosi na obaveze po osnovu kamata za projektne zajmove i komercijalna zaduženja. Dug po osnovu državnih garancija izdatih domaćim i ino kreditorima iznosi 121,18 miliona eura, što predstavlja 1,5 odsto BDP-a. - Stanje duga po osnovu garancija izdatih domaćim kreditorima na kraju trećeg kvartala 2025. godine iznosi 13,36 miliona euraa ili 0,16 odsto BDP-a, dok stanje duga po osnovu garancija izdatih ino kreditorima iznosi 107,83 miliona eura ili 1,33 odsto BDP - navedeno je u izvještaju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203121244_815bbe8efc7ae33e0539f3efaa5fe956bfc25a8583cdf9fb910f1a0e1f831312.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203121244_815bbe8efc7ae33e0539f3efaa5fe956bfc25a8583cdf9fb910f1a0e1f831312" data-rendition-name="original" width="527" height="246" loading="lazy" alt="izvještaj"> </figure>  <h2>Novo zaduženje od 450 miliona eura</h2> Ministarstvo finansija saopštilo je 1. decembra da su obezbijedili 450 miliona eura isključivo za stvaranje fiskalne rezerve za 2026. i 2027. godinu, u skladu sa Zakonom o budžetu Crne Gore i Odlukom o zaduživanju za 2025. godinu. Ističu da je na taj način osigurana stabilna i pravovrevemena budžetska podrška za uredno ispunjavanje svih obaveza države po osnovu otplate duga. - Ukupne potrebe finansiranja države u 2026. i 2027. godini iznose oko 2,2 milijarde eura, od čega se oko 1,6 milijardi eura odnosi na obaveze po osnovu dospijevajućeg duga, dok se preostali iznos, od oko 600 miliona eura odnosi na finansiranje kapitalnih i razvojnih projekata od strateškog značaja. Posebno se izdvaja 2027. godina, u kojoj Crnu Goru očekuje izuzetno visoka obaveza otplate duga od oko 1,2 miljardi eura. Blagovremeno obezbjeđivanje fiskalne rezerve predstavlja ključni korak u osiguravanju stabilnosti i kontinuiteta javnih finansija u ovom dvogodišnjem periodu - piše u saopštenju. Ugovor o kreditnom aranžmanu, kako su kazali, zaključen je sa međunarodnim finansijskim institucijama: Merrill Lynch International, MUFG Bank, Société Générale, OTP Bank, Erste Group, AKA Ausfuhrkredit-Gesellschaft i Eurobank Private Bank Luxembourg. T.K.

Državni dug 4,7 milijardi eura, potpisani kreditni ugovori sa EBRD i Svjetskom bankom

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet predložio je Skupštini Crne Gore da u Savjet Centralne banke Crne Gore (CBCG) imenuje Tamaru Backović, Srđana Milića, Šuća Orahovca i Ismeta Hadžića.
Backović i Milić su dobili podršku devet poslanika, dok je za izbor Orahovca i Hadžića glasalo osmoro.
Zarija Pejović i Mladen Bojanić su dobili po jedan glas podrške.

Odbor predložio da se u Savjet CBCG imenuju Backović, Milić, Orahovac i Hadžić

Ministarstvo zdravlja je pripremilo Akcioni plan za jednakost u zdravstvu za osobe sa invaliditetom 2024–2027, koji je izrađen uz korišćenje Vodiča za akciju za osobe sa invaliditetom Svjetske zdravstvene organizacije i u potpunosti je usklađen sa Strategijom razvoja zdravstva Crne Gore.
Iz Ministarstva zdravlja, povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, podsjećaju da inkluzija nije obaveza već naša dužnost.&nbsp;
- Svaka osoba ima pravo na ravnopravan pristup, učešće i pristupačnu zdravstvenu zaštitu - dodaje se u saopštenju MZD.&nbsp;
U okviru INTERREG projekta EU, lkako se navodi, u toku je i izrada Vodiča i protokola za pružanje kurativnih usluga OSI i mladima sa teškim nezaraznim bolestima, čime se dodatno doprinosi kvalitetnijoj i pristupačnijoj zdravstvenoj zaštiti.
- Zajedno gradimo bezbjedno i sigurno okruženje za sve građane - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Ministar Šimun je, prema saopštenju, na današnjoj Konferenciji o zdravstvenoj jednakosti osoba sa invaliditetom, u organizaciji Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), u čijem radu je aktivno učestvovao, dao uvjerenje da će zdravstveni sistem intezivno raditi na obezbjeđivanju zdravstvene zaštite osoba sa invaliditetom.

MZD: Pripremljen Akcioni plan za jednakost u zdravstvu za osobe sa invaliditetom 2024–2027

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je danas da nijedan podatak u taj odsjek nije došao a da se odnosio da bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić eventualno rade za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera. Te informacije nijesu imali ni od Agencije za nacionalnu bezbjednost, niti od partnerskih službi.
Radonjić je to saopštio odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića a u postupku koji je SDT pokrenulo protiv Lazovića, Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića optužujući ih da rade za kavačku kriminalnu grupu. Na današnjem ročištu osim Radonjića saslušana su tri svjedoka - policajaci Nikola Janičić i Goran Krstonijević ali i Ivica Ulićević koji je mjesec radio na objektima u Barjamovici.
- Mene je lično iznenadilo kada sam čuo da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su sarađivali sa Zvicerom. Ponavljam te podatke nijesmo imali ni od jedne službe - decidan je bio Radonjić.
On je na pitanje Katnića kazao &nbsp;da su prema Zviceru i članovima kavačkog klana u "kontinuitetu preduzimane mjere pogotovo nakon saznanja da vođa kavčana prijeti da će ga ubiti".
Na pitanje Čađenovića, svjedok Radonjić je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru stigao nakon što je ranjen u Ukrajini.
- Ja se ne mogu sjetiti da li je tada "pao" skaj - naveo je Radonjić.
Nakon toga Čađenović je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru došao prije nego što je skaj stigao.
Nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja kazao je i da mu je Vladan Lazović saopštio više informacija koje je dobio od, sada suspendovanog policajca Petra Lazovića, a odnosile su se na šverc cigareta.
Te informacije koje su dobili od Petra Lazovića, ispostavile su se tačne i potvrdile su se i njihovim provjerama, mjerama tajnog nadzora... Zapljijenjene su velike količine cigareta.
- Sjećam se da smo Katnić, Čađenović i ja išli u London da primimo nagradu zbog velike zapljene cigareta. Na sastanku gdje smo dobili nagradu bilo je 100 obavještajaca iz Velike Britanije - kazao je Radonjić.
Svjedok Ivica Ulićević ispričao je da je radio manje popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.
To je, kako je objasnio, bilo u martu 2020. godine i potvrdio Katnićevu konstatciju da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni.&nbsp;
Ulićević je u ovom postupku svjedok zbog toga što je SDT uporedo sa krivičnim postupkom pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića.
Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala ispričao je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju kao i sa drugim kolegama.
- Lazović je bio vrijedan i donosio je dosta informacija - kazao je Janičić.
On je objasnio i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, a nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša.
Taj prijedlog nije prihvatio sud jer je grupa oko Roganovića već bili na mjerama koje nijesu dale rezultat.
Pred vijećem sudije Veljka Radovanovića saslušan je i policajac Goran Krstonijević o pronalasku pištolja kod Ljuba Milovića. &nbsp;
Ispričao je da su zaustavili BMW kod Delte za čijim upravljača je bio Milović i pronašli su pištolj "valter". Tada im je rekao da je policajac ali kod sebe nije imao službenu legitimaciju.
&nbsp;-Milović se tada pozvao na neke od kolega i bio sam u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević.
Suđenje se nastavlja 9.decembra kada će Janičić odgovarati na pitanja odbrane i optuženih. Za tada je planirano i saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Radonjić na pitanje Piperovića: Ni od stranih službi, niti od ANB nije bio podatak da Lazović i Katnić eventualno rade za Zvicera

Specijalno državno tužilaštvo nastavlja sa obmanama koje pokušava da realizuje podnošenjem zahtjeva za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu, jer navodi da je Viši sud povrijedio zakon u moju korist kada je donio odluku da ne postoji nijedan dokaz da je moja imovina u Novom Selu stečena, niti uvećana od kriminala – poručio je u saopštenju dostavljenom Portalu ETV bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Viši sud bio je jasan da je neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koje su upisane na Katnića i njegovu surpugu Natašu Katnić.
Katnić ističe i da Specijalnom državnom tužilaštvu u „obmanama pomaže Vrhovno državno tužilaštvo, jer je formalni podnosilac zahtjeva“.
- Tužilaštvo u zahtjevu traži da Vrhovni sud presudom utvrdi da je rješenjem Višeg suda u Podgorici povrijeđen zakon u moju korist. Tužilaštvo navodi da nijesam mogao raspolagati sa 321.442 eura za izgradnju objekata u Novom Selu i iznosom od 24.589 eura za poljoprivredno uređenje nepokretnosti – navodi Katnić u saopštenju.
Šoškić, prema Katnićevim navodima, nije u zakonskom roku podnio žalbu na rješenje Višeg suda, pa je ono postalo pravosnažno i ne može se pobijati redovnim pravnim ljekovima. Katnić je istakao da se u Novom Selu na njega vodi samo jedna nepokretnost.
Kategoričan je i da Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da je objekte gradio nakon 1. januara 2019. godine, iako su građeni od 2009. zaključno sa 2016. godinom.
- Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da sam objekte gradio novcem koji sam stekao izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije koje sam, kako mi je stavljeno na teret u optužnici, izvršio u periodu od marta 2020. godine, te paralelno vodi postupak za oduzimanje objekata, iako su oni građeni deset godina ranije – naglašava Katnić.
Da su objekti građeni do 2016. godine, prema tvrdnjama bivšeg glavnog specijalnog tužioca, postoje i dokazi među kojima su foto snimci sa pretraživača Gugl i geoportala.
U spisima predmeta, među dokazima je, kako objašnjava, i izvod sa bankovnog računa sa kojeg je podigao 265.000 eura kao zarade koje je dobio kao sudija. Sve ove dokaze, ističe, dostavio je i Tužilaštvu, ali ih je ono prikrilo i nije ih dostavilo sudu na razmatranje.&nbsp;
Katnić objašnjava da je u izgradnju objekata u Novom Selu uložio i zakonito stečen novac svoje porodice u iznosu od 20.000 eura, te i da je sam uređivao poljoprivredno zemljište.
- Vrhovnom državnom tužilaštvu se očigledno zbog nepažnje omaklo da u zahtjevu za zaštitu zakonitosti navede na strani 3 obrazloženja da je vještak građevinske struke našao da su objekti dijelom urađeni 2010. godine, dijelom 2016. godine, te da je ukupna vrijednost izgrađenih objekata 321.442 - napisao je on u saopštenju.
Katnić ističe da očekuje da vidi hoće li tužilaštvo uspjeti da obmane i Vrhovni sud Crne Gore, kada je to već uspjelo u slučaju njegovog pritvora. Tako se, kako kaže, „ide u bolju budućnost“.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Na optužnici je i susepndovani specijalni tužilac Saša Čađenović.&nbsp;
Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca da su njih trojica službeni položaj podredili kavačkoj kriminalnoj grupi Katnić i Lazović su godinu i devet mjeseci u pritvoru. Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu Šoškić je pokrenuo i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da se radi o imovini stečenoj iz kriminala.

Tag: sava-laketic