<p>Cilj jučerašnjeg protesta primarno je bio povlačenja Nacrta zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, formiranje radne grupe u kojoj bi članovi bili najmanje predstavnici tri reprezentativne organizacije osoba sa invaliditetom, kao i hitno korigovanje pravilnika o uslovima, kriterijumima i stepenu, to jest postupku ostvarivanja prava na subvenciju za asistenta u radu - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, projektna asistentkinja u Savezu slijepih Crne Gore <b>Anđela Dragović</b>.</p>
<p>Juče su više sati proveli, kaže Dragović, ispred Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga a sa ciljem očekivanju njihovog odgovora na zahtjeve koje su im prezentovale udruženja i osobe sa invaliditetom.</p>
<p>- Naš primarni cilj je bio predstavljanje tih zahtjeva. Poruka koju smo poslali je svakako da smo istrajni i postoji neka granica koju ne mogu preći, &nbsp;i zapravo koliko god se targetirale te subvencije zarade, da u suštini ljudska prava, pa i ona prava na rad i zapošljavanje su ta koja ne smiju da koštaju, koja nemaju cijenu - rekla je Dragović.</p>
<p>Nakon 15 sati i 30 minuta, podsjeća, uslijedio je sastanak predstavnika organizacija OSI sa ministarkom <b>Naidom Nišić</b>, nakon čega su donešeni određeni zaključci sa ciljem preduzimanja daljih koraka.</p>
<p>- Ono što je ključno jeste to da je onaj Nacrt zakona, o kome smo svo ovo vrijeme govorili povučen iz procedure, i da će sljedeće sedmice uslijediti konsultacije u odnosu na Nacrt zakona, i na daljem radu na unapređenju politika ove oblasti, rada i zapošljavanja lica sa invaliditetom - istakla je Dragović.</p>
<p>Dijalog je ključan, dodaje ona, kao i da do protesta i nije trebalo da dođe, a da je važno bilo da se ispune prethodni koraci da ne bi došlo do protesta.</p>
<p>- Mi i jesmo očekivali odgovor ministarke. Oni nijesu izašli tokom naših protesta, sigurno su ih čuli obzirom da smo bili ispred njihove zgrade, ali očekivali smo, zaista, da dobijemo bilo kakvu reakciju. Mi smo bili spremni, u bilo kom momentu, koliko god je to vremenski bilo potrebno, ostanemo ispred Ministarstva do ispunjenja zahtjeva. Moj je utisak da su oni shvatili da je onaj broj ljudi, one sve poruke koje smo juče čuli zapravo informacija da mi nijesmo spremni da posustane, da je ono granica koju mi nijesmo spremni da pređemo, koju oni ne bi trebalo da prelaze kao nosioci državne vlasti i kao kretaori javnih politika, pa i onih koje se tiču osoba sa invaliditetom, tako da smo u tom smjeru i očekivali neku reakciju - zaključila je Dragović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3vmycYx31DI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dragović: Ključno da je Nacrt zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom povučen iz procedure

<p>Savez slijepih Crne Gore je u susret 15. martu – Međunarodnom danu potrošača predstavio Analizu obilježavanja proizvoda na Brajevom pismu. Kako ističu, cilj obilježavanja proizvoda Brajevim pismom je da omogući osobama sa oštećenjem vida da sa lakoćom pristupe informacijama o proizvodima, čineći svakodnevnu kupovinu i konzumaciju proizvoda jednostavnijom i pristupačnijom za sve.</p>
<p>Izvršni direktor Saveza slijepih , Goran Macanović podsjetio je da je Zakon o zaštiti potrošača koji je trenutno važeći u Crnoj Gori i koji je donesen 2014. godine po prvi put u istoriji Crne Gore normirao obavezu koja se odnosi na zaštitu potrošača sa oštećenjem vida.</p>
<p>- Propisana je obaveza za sve trgovce koji plasiraju robu na tržištu da informacije o svojim proizvodima koje su inače obavezni da obilježe na crnogorskom jeziku, prezentuju i na Brajevom pismu kako bi te informacije bile pristupačne za osobe sa oštećenim vidom. Pristupačnost informacija je jedan od najvećih izazova sa kojim se suočavaju osobe sa oštećenim vidom u svakodnevnom životu - kazao je Macanović.</p>
<p>Podsjetio je i da su sa ministarstvom nadležnim za zaštitu potrošača dogovorili da se propiše lista proizvoda koje su trgovci obavezni da obilježavaju na Brajevom pismu.</p>
<p>- Pravilnik propisuje samo dva proizvoda i to je šampon za kosu i tijelo i tečni deterdžent za odjeću i posuđe. To su dva proizvoda koja smo mi isticali u startu primjene ove zakonske obaveze kao primjere gdje su naši korisnici u praksi imali izazove upravo sa tim proizvodima. Svjesni smo da ova lista nije adekvatna i očekivali smo da ćemo s vremenom doći do toga da će se ta lista proširiti. Međutim, poslije deset godina mogu da kažem da je jako mali broj trgovaca koji primjenjuju ovu zakonsku obavezu - ispričao je Macanović.</p>
<p>Napominje da je ova obaveza od samog starta izazvala velike nedoumice.</p>
<p>- Mnogi trgovci su se, možda zbog straha od toga na koji način će se sprovesti ova norma, odmah usprotivili ovoj praksi i isticali su dva ključna argumenta zbog kojih su tražili da se ova norma ukloni iz Zakona o zaštiti potrošača. Jedan argument je da je to tehnički neizvodljivo, drugi argument je da će ta obaveza predstavljati biznis barijeru za trgovce i da će im iziskivati povećanje troškova i da će morati da povećaju cijene svojih proizvoda - ispričao je Macanović.</p>
<p>Međutim, Analiza obilježavanja proizvoda na Brajevom pismu i podaci od prethodnih nešto više od osam godina pokazuju da su ovi argumenti bili neutemeljeni.</p>
<p>Analiza je urađena za period od 1. septembra 2016. godine do 15. marta 2025. godine.</p>
<p>- Ukupan broj trgovaca koji su naručivali naljepnice na Brajevom pismu od Saveza slijepih je 43 od čega su 40 domaći distributeri, a tri proizvođači iz inostranstva. Mi štampamo i izvozimo naljepnice sa nazivom proizvoda na Brajevom pismu i za Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju. Za ovaj period od osam i po godina obilježeno je 1.605 različitih proizvoda. Broj artikala obilježenih na Brajevom pismu je 11.602.580 od čega su domaći distributeri obilježili 8.963.180 proizvoda, a proizvođači iz regiona 2.639.400 proizvoda. Ukupni trošak koji su trgovci imali za naljepnice i brošure na Brajevom pismu je nešto manji od 300.000 eura od čega su domaći distributeri potrošili skoro 231.000, a proizvođači iz regiona 66.894 eura - navela je predstavnica Saveza slijepih Crne Gore, socijalna radnica <b>Nikolina Miljić</b>.</p>
<p>Ključan element analize su podaci o troškovima obilježavanja po proizvodu na mjesečnom nivou.</p>
<p>- Najviše mjesečno za naljepnice po proizvodu su trošili iz kompanije Albus – to je cifra od 11,66 eura mjesečno, dok su najmanje potrošili iz kompanije For Bag – 0,03 eura mjesečno. Više od deset eura troška za naljepnice na mjesečnom nivou imao je jedan od ukupno 43 distributera što bi procentualno bilo 2,33 posto, 9,3 posto distributera imalo je troškove od pet do deset eura na mjesečnom nivou, dok je 38 od ukupno 43 distributera na mjesečnom nivou imalo trošak koji je manji od pet eura za obilježavanje proizvoda naljepnicama na Brajevom pismu. Upravo ovo je ključni argument koji govori da opravdanje za neobilježavanje proizvoda na Brajevom pismu ne može biti biznis barijera - navela je Miljić.</p>
<p>Osim prezentacije Analize obilježavanja proizvoda na Brajevom pismu današnji događaj je bio prilika da se uruče plakete društveno najodgovornijim kompanijama koje su u prethodnih pola godine najveći broj proizvoda obilježile naljepnicama na Brajevom pismu.</p>
<p>Plakete su uručene crnogorskim kompanijama Bar-Kod, NELT, Ataco i kompaniji Afrodita iz Slovenije. Posebna plaketa uručena je predstavniku portala Investitor.me za podršku u okviru ove kampanje.</p>
<p>- I pored nedovoljne primjene ove zakonske obaveze mi smo veoma zahvalni svim onim trgovcima i kompanijama koje su ipak odlučile da obilježavaju svoje proizvode. Siguran sam da svi trgovci koji obilježavaju proizvode nisu ni svjesni koliko zapravo ta njihova aktivnost pozitivno utiče i pruža podršku osobama sa oštećenjem vida da budu samostalne u svom životu. Pozivam sve kompanije da rade na zaštiti potrošača i osoba sa oštećenim vidom, da gledaju na pristupačnost informacija kao na investiciju u svoj rejting na tržištu, a mi ćemo se u nastavku svog rada truditi da sve one kompanije koje poštuju ovu zakonsku odredbu afirmišemo i da im kroz podizanje rejtinga kao društveno odgovornih kompanija iskažemo zahvalnost što primjenjuju zakonske obaveze -naveo je Macanović.</p>

1250x600

1084x550

Savez slijepih Crne Gore: Obilježavanje proizvoda na Brajevom pismu ne može biti biznis barijera

<p>Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) i Savez slijepih Crne Gore traže povlačenje Nacrta zakona o izmjenama i dopunama zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom i obustavljanje javne rasprave, saopšteno je iz ovih organizacija.</p>
<p>- Pored toga, tražimo da se stavi van snage Pravilnik o uslovima, kriterijumima i postupku ostvarivanja prava na subvencije koji je objavljen u Službenom listu od 14. februara 2025. uz prethodno kršenje svih procedura i bez sprovedenih konsultacija sa zainteresovanim stranama, u ovom slučaju organizacijama osoba s invaliditetom i poslodavcima- navode u saopštenju iz Saveza slijepih i Udruženja mladih sa hendikepom.</p>
<p>Područje koje uređuje ovaj zakon zahtijeva sprovođenje svrsishodnih konsultacija s osobama s invaliditetom i njihovim reprezentativnim organizacijama, što, kako su kazali, u konkretnom slučaju nije učinjeno na adekvatan način u svim fazama procesa.</p>
<p>- Na dan kada se obilježava Svjetski dan socijalne pravde, pozivamo nadležno Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga da obustavi Javnu raspravu, s ozbirom na to da je na osnovu objavljenog teksta Nacrta i obrazloženja jasno da izmjene i dopune ne počivaju na analizama, podacima ili drugim činjenično zasnovanim pokazateljima koji ukazuju na opravdanost ograničenja do sada garantovanog obima prava- poručuju oni u saopštenju.</p>
<p>Stoga, neophodno je da nadležno ministarstvo pristupi sveobuhvatnoj analizi svih ključnih odredaba sa aspekta primjene važećeg zakona, posebno, ističu, imajući u vidu da se u obrazloženju za donošenjem novog zakona predlagač isključivo poziva na potrebu izmjena i dopuna zbog visine rashoda i naglog porasta broja poslodavaca koji koriste pravo na subvencije.&nbsp;</p>
<p>- Navedenim kao da se problematizuje povećanje broja poslodavaca koji zapošljavaju osobe s invaliditetom umjesto da to država podstiče imajući u vidu svrhu i cilj zakona- poručuju iz Udruženja mladih sa hendikepom i Saveza slijepih.</p>
<p>Oni ističu da je socijalna pravda preambulom Ustava Crne Gore proglašena za jedan od principa javnog poretka.&nbsp;</p>
<p>- Ovo obavezuje nosioce vlasti i cjelokupno društvo da u definisanju i sprovođenju politika i aktivnosti budu vođeni principom socijalne pravde, a u praksi posvećeni rješavanju pitanja siromaštva, ekonomske nejednakosti, socijalne isključenosti i nezaposlenosti, te postizanju jednakih šansi. Socijalna pravda, dakle, podrazumijeva pravičnost u najširem smislu- stoji u njihovom saopštenju.</p>
<p>Podsjećaji nadležno ministarstvo da je Crna Gora ratifikovanjem Konvencije Ujedinjenih Nacija o pravima osoba s invaliditetom preuzela obavezu da, u odnosu na ekonomska, socijalna i kulturna prava, preduzima mjere uz maksimalnu upotrebu resursa kojima raspolaže sa ciljem da se progresivno postigne ostvarivanje njihovih prava.</p>
<p>- Kroz predložene izmjene i dopune ovog zakona, Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga radi upravo suprotno. Umjesto da radi na poboljšanju uslova i podsticanju sveukupnog ambijenta na podsticanju zapošljavanju osoba s invaliditetom, Ministarstvo ovim nacrtom teži ka povratku na početak koji će za posljedicu imati nemjerive posljedice po socijalnu inkluziju osoba s invaliditetom koje će se ogledati kroz gubitak posla do sada zaposlenih osoba s invaliditetom, umanjenom interesovanju poslodavaca da ih zapošljavaju odnosno većem stepenu socijalne isključenosti i siromaštva- kazali su iz Saveza slijepih i Udruženja mladih sa hendikepom.</p>
<p>Trenutni pokazatelji ukazuju da, kako su kazali, država decenijama ne rješava pitanje niske zaposlenosti i dugoročne nezaposlenosti osoba s invaliditetom, niti im omogućava uživanje prava na rad, kao osnovnog ljudskog prava kroz potpunu primjenu odredaba, te adekvatnog nadzora primjene zakonskih propisa. Stoga, ne iznenađuje podatak Zavoda za zapošljavanje da je u decembru prošle godine od ukupnog broja nezaposlenih skoro 30% osoba s invaliditetom.</p>
<p>- Apelujemo na vlasti da proklamaciju iz Ustava Crne Gore, koja se tiče socijalne pravde,istinski započnu sprovoditi u praksi, jer smo nebrojeno puta smo na različite načine postavili pitanje o namjerama izmjena i dopuna zakona što je Ministarstvo u svojim odgovorima potpuno ignorisalo. Na kraju, uz isključivanje iz procesa i mogućnosti doprinosa Ministarstvo je objavilo Nacrt koji prethodno nije razmotren ni na sjednici Savjeta za prava lica sa invaliditetom, kao konsultativnog tijela Vlade i institucionalnog mehanizma saradnje, i time jasno ukazala na koji način se odnosi prema osobama s invaliditetom i postojećim mehanizmima saradnje sa civilnim sektorom- zaključuju u saopštenju iz Udruženja mladih sa hendikepom i Saveza slijepih.</p>

Udruženje mladih sa hendikepom i Savez slijepih: Povući iz procedure nacrt o izmjenama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom

<p>Inicijalna konferenciju projekta Youth IMPACT u organizaciji Saveza slijepih, koju sufinansira Evropska unija u okviru programa Erasmus+, sa fokusom na izgradnju kapaciteta u oblasti mladih sa invaliditetom održana je danas u hotelu Bristol u Podgorici.&nbsp;</p>
<p>- Pomenuti projekat pomaže u rješavanju brojnih izazove razvojem novih alata i programa koji poboljšavaju &nbsp;vještine i integraciju slijepih u društvu. Osim toga, pomaže u jačanju kapaciteta organizacija koje učestvuju i drugih omladinskih organizacija, omogućavajući im da efikasnije rade sa mladima sa oštećenim vidom. Ovi ciljevi će se postići zajedničkim naporima i kombinovanom ekspertizom pet organizacija iz pet različitih zemalja, uključujući Savez slijepih Crne Gore- kazali su organizatori konferencije.</p>
<p>Na početku se prisutnima obratio izvršni direktor Saveza slijepih, <b>Goran Macanović</b>. On je kazao da je projekat počeo 1. novembra 2024. godine te da će trajati naredne dvije godine, a da na njemu, pored Crne Gore, učestvuje još pet zemalja.</p>
<p>- Ovaj projekat predstavlja početak jednog lijepog puta, kroz koji ćemo raditi na ostvarivanju dva krupna cilja: jačanje kapaciteta organizacija koji se bave mladima i osoba sa invaliditetom. Poseban akcenat je stavljan na osnaživanje mladih na uključivanje u društveni život- kazao je on.</p>
<p>Savez Slijepih je u prethodnom periodu realizovao mnogo aktivnosti koje se odnose na mlade sa oštećenjem vida i mlade sa invaliditetom, napomenuo je Macanović. On je podsjetio da u okviru Saveza funkcioniše i Odbor mladih koji je u prethodnom periodu realizovao niz aktivnosti i inicijativa.</p>
<p>- Savez slijepih, kao jedan od aktivnijih članova Evropskog saveza se uključivao u više projekata, tako da smo i kroz te aktivnosti promovisali značaj aktivnosti za mlade. Veliko mi je zadovoljstvo što smo dio ovog projekta i što ćemo u narednim mjesecima zajedno sa našim partnerskim organizacijama Hrvatskim savezom slijepih koji je nosilac ovog projekta, kao i Savezom slijepih Slovenije i Bosne, raditi na veoma značajnim aktivnostima koje mogu pomoći što boljoj edukaciji mladih sa invaliditetom- rekao je on.</p>
<p>Kreirajući projektnu ideju izazovi su bili manje više identični, jer su glavni izazovi mladih sa oštećenim vidom uključivanje u samostalni život, obrazovanje i kasniji rad, kazala je <b>Anđela Dragović</b> pojektni asistent.</p>
<p>- To je za osobe sa oštećenim vidom malo otežavajuća okolnost zbog nepristupačnosti materijala, informacija i mnogih drugih aktivnosti. Nedostatak umreženosti i komunikacije sa državnim institucijama i drugim omladinskim organizacijama koje se primarno bave mladima, dovelo je do toga da se ovaj projekat kreira, a mladi sa oštećenim vidom će i sami biti dio ovog projekta- kazala je ona.</p>
<p>Cilj ovog projekta primarno jeste osnaživanje mladih kao i organizacija koji se bave osobama sa invaliditetom na nacionalnom i lokalnom nivou. Statistički podaci u državama koje su partneri na ovom projektu govore da su mladi sa invaliditetom u riziku od socijalne isključenosti, ograničenosti informacijama, neformalnom obrazovanju te da su to tačke na koje se upravo treba fokusirati, kazala je Dragović u svojoj prezentaciji projekta.</p>
<p>Na panel diskusiji govorio je <b>Branko Stešević</b>, samostalni savjetnik u Direktoratu za mlade u Ministarstvu sporta i mladih. On je naglasio da je neformalno obrazovanje jako bitno za bolji razvoj omladine sa invaliditetom.</p>
<p>- Neformalno obrazovanje je jako bitno, prvenstveno zbog zaposlenja, stoga, jako je važno da lica sa invaliditetom imaju pristup ovakvom vidu obrazovanja.Izbor za takav vid obrazovanja u našoj državi je veliki, ali je pitanje kolika je pristupačnost za osobe sa invaliditetom, i to je ono na čamu u narednom periodu treba raditi- kazao je on.</p>
<p>ADP Zid aktivno učestvuje u programima podrške osobama sa invaliditetom. Njihova članica <b>Marina Šćepanović </b>podsjetila je na Golbal prvenstvo koje je organizovano u Podgorici kada je oko 100 volontera iz Crne Gore učestvovalo na projektu.</p>
<p>- Imali smo i par volontera koji su i sami osobe sa invaliditetom i to je nešto što je jako bitno. Kroz veliki broj ERASMUS projekata uključujemo mlade sa invaliditetom, koji su takođe kao volonteri veoma aktivni u našim kancelarijama, nastojimo da oni budu potpuno ravnopravno uključeni kao i svi volonteri. Naravno, to se uvijek može unaprijediti, inkluzija je jako bitna, kako bi ih što više uključili u naše aktivnosti- kazala je ona.&nbsp;</p>
<p>Predstavnica ERASMUS plus programa, <b>Rina Muhaj</b> istakla je da je riječ o najvećem prepoznatom programu Evropske unije u oblasti obrazovanja, obuke, mladih i sporta. Pojasnila je da Crna Gora ima status treće zemlje nepridružene programu, te ima dosta ograničeno učešće.&nbsp;</p>
<p>- Međunarodna dimenzija ERASMUS plus programa za treće zemlje nepridružene programu se otvorila posebno u oblasti visokog obrazovanja. Nama je dugoročni cilj da postanemo punopravna članica u ERASMUS plus programa, a dok to ne uradimo moramo dodatno raditi na jačanju naših kapaciteta. Imamo dosta akcija na raspolaganju koje su trenutno namijenjene nama, a kada postanemo punopravna članica budžet za njihovu realizaciju će biti znatno manji. Ovo je trenutak gdje mi ništa ne plaćamo, a apsorbujemo dosta sredstava. Kada postanemo punopravna članica trebali bi da budemo dovoljno zreli da nudimo sve naše kapacitete i ekspertize trećim nepridruženim zemljama. Cilj je i da osnažujemo i ohrabrujemo učešće institucija i organizacija koje manje učestvuju u programu- istakla je Muhaj.</p>
<p>Dodala je da je ERASMUS program trenutno centralizovan i fokusiran na Podgoricu, te da bi trebao da se proširi i u ostatku zemlje.&nbsp;</p>
<p>- Jako je važno da imamo i što više projekata koji adresiraju potrebe mladih sa manjim mogućnostima. Radimo i na podizanju svijesti o inkluzivnost, diverzitetu, zelenoj ekonomiji i aktivnom učešću u demokratskom procesu- navela je Muhaj.</p>
<p>Uslijedio je panel inspirativnih priča ocoba sa invaliditetom na kojem se takođe govorilo o brojnim izazovima I poteškoćama sa kojima se susreću osobe sa invaliditetom. Na panelu su govorili <b>Nikola Zekić</b> magistar etnomuzikologije, <b>Nikola Nikolić</b>, Goalball reprezentativac Crne Gore, <b>Sofija Ivanović</b>, višestruko nagrađivana srednjoškolka I <b>Andrea Popović</b>, direktorica Mreže za evropske politike MASTER.</p>
<p>&nbsp;</p>

Savez slijepih: Poboljšati integraciju slijepih u društvu i jačati kapacitete organizacija koje rade sa mladima sa oštećenim vidom

<p>Nije tačna ta priča da mi imamo dobre zakone samo ništa ne radimo, čim ne radimo to znači zakone, i da imamo loše, alo ništa drugo, kaznene odredbe, i naravno, pošto stalno govorimo o donosiocima odluka, oni to jako dobro &nbsp;znaju, moja poruka za donosioce odluka, na kraju, jeste ne plašite se dobrih zakona - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predsjednik Saveza slijepih <b>Andrija Samardžić.</b></p>
<p>Generalna Skupština Ujedinjenih nacija je 1992. godine usvojila Rezoluciju kojom se sve zemlje svijeta pozivaju na obilježavanje Dana osoba sa invaliditetom, kako bi im se omogućilo jednako uživanje ljudskih prava i ravnopravna participacija u društvu, pa tako i Crna Gora obilježava 3.decembar i poziva na ravnopravnost.</p>
<p>Datum OSI 3.decembar je dan kad se sumiraju rezultati, kaže Samardžić, svake godine, a ove godine se opet dolazi do zaključka, ističe on, da crnogorsko društvo nije mnogo napredovalo.</p>
<p>- Društvo se nije pomjerilo u znatnoj mjeri. Imamo pojedinačne napretke, imamo medije, koji više nego ikada, čini mi se, govore o osobama sa invaliditetom, apeluju, i mi iz nevladinog sektora koristimo tu spremnost i taj trenutak da zaista pošaljemo pravu poruku, jasnu poruku i zahvalni smo na pažnji, koju zajednica OSI i uopšte civilno društvo OSI dobija. Međutim, ja mislim, da sami sistem i institucije sistema i ono što kolokvijalno nazivamo donosioci odluka, to su u stvari političari, u suštini ne pokazaju spremnost, i čak, mislim, da se malo udaljavaju od onoga što je zacrtano Konvencijom o pravima lica sa invaliditetom, koju su 2006.godine donijele Ujedinjene Nacije, Generalna skupština Ujedinjenih Nacija, a mi smo je ratifikovali 2019.godine - rekao je Samardžić.</p>
<p>Ove godine je bio mali jubilej, podsjeća Samardžić, 15 godina od ratifikovanja Konvencije o pravima lica sa invaliditetom, i nije se iskoristila šansa, naglašava on, koju je dao taj, kako kaže, civilizacijski iskorak.</p>
<p>Crnogorsko društvo je prošlo kroz turbulentan politički period, smatra Samardžić, i u tom periodu su glavne teme bile identitetska pitanja i, ističe on, razne krize, i već duže vrijeme &nbsp;se crnogorsko društvo nalazi, kako kaže, u krizi.</p>
<p>- Svaki resor je na određen način pogođen krizom, i mislim da u takvoj situaciji političari, naprosto, zaboravljaju ljudska prava. Kriza jeste nešto što najprije ugrožava kulturu, obrazovanje, ljudska prava, jer sve ovo navedeno, u stvari, jesu civilizacijski iskoraci, ali nešto što je u modernom društvu nužnost. Međutim, za donosioce odluka, koji se u ovom trenutku, što zbog identitetskih pitanja, što zbog drugih dilema, previranja, izbora svako malo, bave drugim stvarima, i naprosto nemaju vremena, a možda im je ova priča u startu bila predaleka, možda nijesmo imali dovoljan period nekakve mirne tranzicije, da zaista, donosioci odluka shvate koncept ljudskih prava. Koncept ljudskih prava nije nešto što se tiče samo onih tamo ugroženih, nego da je koncept ljudskih prava nešto što se tiče svih nas, čak i donosioca odluka, čak i njima su potrebna ljudska prava, više nego ikada, čak i oni pripadaju izvjesnim ranjivim grupama i manjinama, s tim što to nije uvijek vidljivo, i sami oni, se možda nekad tako ne deklarišu, i ne osjećaju se tako - poručio je Samardžić.</p>
<p>Ohrabrujuće je za OSI što je ponovo uspostavljen Direktorat za lica sa invaliditetom, poručuje Samardžić, ali je neophodno, ističe on, urediti zakonsku legislativu, ili bar, kako kaže, pooštriti kaznenu politiku.</p>
<p>- Što se tiče moje poruke za kraj je evo već imamo petnaest godina od ratifikovanja Konvencije. Danas je 3.decembar 2024.godine, imamo ove godine ponovo utvrđen Direktorat za lica sa invaliditetom pri Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, koji bi trebalo da se uhodao, imamo Savjet za prava lica sa invaliditetom pri Vladi, koji je takođe ove godine formiran, doduše ne na baš transparentan način, ali imamo i sad taj Savjet, i onda, kao što rekoh, sada je, uslovno rečeno, taj praznik osoba sa invaliditetom i ‘ajde da sačekamo 3.decembar 2025.godine u nekom boljem raspoloženju, da Direktorat zaista profunkcioniše, da se donesu dobri zakoni, da se iniciraju promjene, izmjene i dopune loših zakona, ili potpunosti promjene loših zakona, i da, ako ništa, iduće godine imamo malo bolji zakonski okvir, jer znate nije tačna ta priča da mi imamo dobre zakone samo ništa ne radimo, čim ne radimo to znači zakone, i da imamo loše, alo ništa drugo, kaznene odredbe, i naravno, pošto stalno govorimo o donosiocima odluka, oni to jako dobro znaju, moja poruka za donosioce odluka, na kraju, jeste ne plašite se dobrih zakona, a poruka za građane ne plašite se ljudskih prava, zato što će vam ljudska prava kad tad i zatrebati, jer ste ljudi - zaključio je Samardžić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dmjyz03QktT4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Samardžić: Ne plašite se ljudskih prava, zato što će vam ljudska prava kad tad i zatrebati

<p>Američki predsjednik <b>Donald Tramp </b>rekao je danas da nije postigao nikakav napredak tokom telefonskog razgovora o Ukrajini sa ruskim predsjednikom <b>Vladimirom Putinom.</b></p>
<p>On je dodao da je sa Putinom, osim o Ukrajini, razgovarao i o Iranu, čiji su zvaničnici, kako je rekao, spremni da razgovaraju, prenosi Rojters.</p>
<p>Tramp je u obraćanju novinarima u bazi Endruz rekao da će njegova administracija početi da šalje pisma zemljama za koje su namijenjene povišene carine, kako bi te države identifikovale carinske stope sa kojima će se suočiti pri uvozu u Sjedinjene Države.</p>
<p>Tramp je rekao da očekuje da će potpisati "nekoliko drugih sporazuma", pored trgovinskog sporazuma objavljenog u srijedu sa Vijetnamom.</p>
<p>Predsednik SAD je takođe najavio da će potpisati "veliki lijepi zakon" o budžetu, koji su ranijeusvojili republikanci u Predstavničkom domu, prenosi N1.</p>

Tramp: Bez napretka sa Putinom po pitanju Ukrajine

<p>Povodom 4. jula, Dana nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država, ministar javne uprave mr <b>Marash Dukaj</b> uputio je čestitku građanima i Vladi SAD, ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, kao i ambasadorki <b>Džudi Rajzing Rajnke.</b></p>
<p>- U ime Ministarstva javne uprave i u svoje lično ime, upućujem iskrene čestitke povodom ovog važnog datuma koji simbolizuje temeljne vrijednosti slobode, demokratije i ljudskih prava, koje Sjedinjene Američke Države decenijama promovišu. Crna Gora cijeni dugogodišnje partnerstvo i podršku SAD u jačanju državnih institucija, vladavine prava i razvoja demokratskog društva - poručio je Dukaj.</p>
<p>Ministar je, ističe se, uvjeren u nastavak dobre saradnje.</p>
<p>- Uvjeren sam da ćemo i u narednom periodu nastaviti da njegujemo prijateljske odnose i unapređujemo saradnju, posebno u oblastima sajber bezbjednosti, digitalne transformacije i razvoja efikasnih, transparentnih servisa u službi građana. Svim građanima Sjedinjenih Američkih Država želim miran i dostojanstven praznik, uz prosperitet i dalji napredak - naveo je ministar Dukaj.</p>

Dukaj: Crna Gora cijeni podršku SAD u jačanju institucija, vladavine prava i demokratskog društva

<p>Iz Građanske inicijative "21. maj" saopšteno je da je, prema njihovim informacijama, Brisel neformalno donio odluku da Crna Gora u naredne tri godine postane nova članica Evropske unije, što ocjenjuju kao pozitivan signal uslovljen geopolitičkim okolnostima, uključujući agresiju Rusije na Ukrajinu.</p>
<p>- Geopolitičke prilike i imperijalistička agresija Vladimira Putina na Ukrajinu presudno utiču na ovakvu orijentaciju Brisela. I to je dobra vijest. Međutim, ovakva odluka ostaće samo namjera ukoliko crnogorske vlasti ne pokažu minimum kredibiliteta u pogledu zatvaranja pregovaračkih poglavlja. I to je loša vijest - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Iz Inicijative ocjenjuju da je aktuelna vlada „skup međusobno isključivih politika“, koje najmanje uzimaju u obzir državne interese i evropske aspiracije većinske Crne Gore.</p>
<p>- Deklarativni stavovi predstavnika vlasti često su usmjereni ka dijelu javnosti koja bira da ne vjeruje sopstvenim očima. Zato je moguće da predsjednik Skupštine Andrija Mandić govori o evropskoj predanosti, iako istovremeno, kako tvrdimo, djeluje u skladu s interesima Beograda i ometa evropski put Crne Gore - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Građanska inicijativa ukazuje i na ulogu Srpske pravoslavne crkve, za koju podsjećaju da je Evropski parlament već identifikovao kao promotera antievropskih politika, kao i na, kako navode, „velikosrpski politički aparat u službi takvih interesa“.</p>
<p>Posebno se kritikuje djelovanje Demokrata, za koje navode da „se uvijek iznova identifikuju s kompromitovanim klerikalnim narativom“.</p>
<p>- To obuhvata i tzv. Demokrate koji se uvijek zaogrnu sa iskompromitovanim klerikalnim srpstvom. Zato će biti kasno kada živopisni PES shvati da je EU iluzija ukoliko se oslanja na savezništvo sa Vučićevim, Porfirijevim i Putinovim falangama. Tada se Spajić može pomiritii i sa Milatovićem jer će im u tandemu lakše pasti neizostavni tretman sa katranom i perjem - zaključuju u saopštenju.&nbsp;</p>

GI 21. maj: Biće kasno kad PES shvati da evropske integracije nijesu moguće u savezništvu sa Vučićevim, Porfirijevim i Putinovim strukturama

<p>Avion koji je dopunio flotu nacionalne kompanije Air Montenegro dobija potvrdu o plovidbenosti od Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je bio ključni preduslov za upis u registar, a uskoro će moći da bude uključen u vazdušni saobraćaj, saznaje Portal ETV.&nbsp;</p>
<p>Postupku su prethodile detaljne provjere aviona i cjelokupne dokumentacije, a prema informacijama iz pouzdanih vazduhoplovnih izvora najveći stepen pažnje je bio posvećen svakom aspektu ispunjenosti propisanih uslova.&nbsp;</p>
<p>Tokom postupka, stručni tim ACV-a je sproveo &nbsp;fizički pregled aviona.</p>
<p>Iz ACV su ranije saopštili da pri odlučivanju primjenjuju niz propisa, među kojima je Zakon o vazdušnom saobraćaju, kao i mnogobrojni podzakonski akti koji su usklađeni sa evropskom regulativom, odnosno da se postupak odvija u skladu sa strogo definisanim pravilima.</p>

Zeleno svjetlo Agencije za treći avion Air Montenegra

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: savez-slijepih-crne-gore