Cilj jučerašnjeg protesta primarno je bio povlačenja Nacrta zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, formiranje radne grupe u kojoj bi članovi bili najmanje predstavnici tri reprezentativne organizacije osoba sa invaliditetom, kao i hitno korigovanje pravilnika o uslovima, kriterijumima i stepenu, to jest postupku ostvarivanja prava na subvenciju za asistenta u radu - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, projektna asistentkinja u Savezu slijepih Crne Gore Anđela Dragović.
Juče su više sati proveli, kaže Dragović, ispred Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga a sa ciljem očekivanju njihovog odgovora na zahtjeve koje su im prezentovale udruženja i osobe sa invaliditetom.
- Naš primarni cilj je bio predstavljanje tih zahtjeva. Poruka koju smo poslali je svakako da smo istrajni i postoji neka granica koju ne mogu preći, &nbsp;i zapravo koliko god se targetirale te subvencije zarade, da u suštini ljudska prava, pa i ona prava na rad i zapošljavanje su ta koja ne smiju da koštaju, koja nemaju cijenu - rekla je Dragović.
Nakon 15 sati i 30 minuta, podsjeća, uslijedio je sastanak predstavnika organizacija OSI sa ministarkom Naidom Nišić, nakon čega su donešeni određeni zaključci sa ciljem preduzimanja daljih koraka.
- Ono što je ključno jeste to da je onaj Nacrt zakona, o kome smo svo ovo vrijeme govorili povučen iz procedure, i da će sljedeće sedmice uslijediti konsultacije u odnosu na Nacrt zakona, i na daljem radu na unapređenju politika ove oblasti, rada i zapošljavanja lica sa invaliditetom - istakla je Dragović.
Dijalog je ključan, dodaje ona, kao i da do protesta i nije trebalo da dođe, a da je važno bilo da se ispune prethodni koraci da ne bi došlo do protesta.
- Mi i jesmo očekivali odgovor ministarke. Oni nijesu izašli tokom naših protesta, sigurno su ih čuli obzirom da smo bili ispred njihove zgrade, ali očekivali smo, zaista, da dobijemo bilo kakvu reakciju. Mi smo bili spremni, u bilo kom momentu, koliko god je to vremenski bilo potrebno, ostanemo ispred Ministarstva do ispunjenja zahtjeva. Moj je utisak da su oni shvatili da je onaj broj ljudi, one sve poruke koje smo juče čuli zapravo informacija da mi nijesmo spremni da posustane, da je ono granica koju mi nijesmo spremni da pređemo, koju oni ne bi trebalo da prelaze kao nosioci državne vlasti i kao kretaori javnih politika, pa i onih koje se tiču osoba sa invaliditetom, tako da smo u tom smjeru i očekivali neku reakciju - zaključila je Dragović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3vmycYx31DI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dragović: Ključno da je Nacrt zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom povučen iz procedure

Savez slijepih Crne Gore je u susret 15. martu – Međunarodnom danu potrošača predstavio Analizu obilježavanja proizvoda na Brajevom pismu. Kako ističu, cilj obilježavanja proizvoda Brajevim pismom je da omogući osobama sa oštećenjem vida da sa lakoćom pristupe informacijama o proizvodima, čineći svakodnevnu kupovinu i konzumaciju proizvoda jednostavnijom i pristupačnijom za sve.
Izvršni direktor Saveza slijepih , Goran Macanović podsjetio je da je Zakon o zaštiti potrošača koji je trenutno važeći u Crnoj Gori i koji je donesen 2014. godine po prvi put u istoriji Crne Gore normirao obavezu koja se odnosi na zaštitu potrošača sa oštećenjem vida.
- Propisana je obaveza za sve trgovce koji plasiraju robu na tržištu da informacije o svojim proizvodima koje su inače obavezni da obilježe na crnogorskom jeziku, prezentuju i na Brajevom pismu kako bi te informacije bile pristupačne za osobe sa oštećenim vidom. Pristupačnost informacija je jedan od najvećih izazova sa kojim se suočavaju osobe sa oštećenim vidom u svakodnevnom životu - kazao je Macanović.
Podsjetio je i da su sa ministarstvom nadležnim za zaštitu potrošača dogovorili da se propiše lista proizvoda koje su trgovci obavezni da obilježavaju na Brajevom pismu.
- Pravilnik propisuje samo dva proizvoda i to je šampon za kosu i tijelo i tečni deterdžent za odjeću i posuđe. To su dva proizvoda koja smo mi isticali u startu primjene ove zakonske obaveze kao primjere gdje su naši korisnici u praksi imali izazove upravo sa tim proizvodima. Svjesni smo da ova lista nije adekvatna i očekivali smo da ćemo s vremenom doći do toga da će se ta lista proširiti. Međutim, poslije deset godina mogu da kažem da je jako mali broj trgovaca koji primjenjuju ovu zakonsku obavezu - ispričao je Macanović.
Napominje da je ova obaveza od samog starta izazvala velike nedoumice.
- Mnogi trgovci su se, možda zbog straha od toga na koji način će se sprovesti ova norma, odmah usprotivili ovoj praksi i isticali su dva ključna argumenta zbog kojih su tražili da se ova norma ukloni iz Zakona o zaštiti potrošača. Jedan argument je da je to tehnički neizvodljivo, drugi argument je da će ta obaveza predstavljati biznis barijeru za trgovce i da će im iziskivati povećanje troškova i da će morati da povećaju cijene svojih proizvoda - ispričao je Macanović.
Međutim, Analiza obilježavanja proizvoda na Brajevom pismu i podaci od prethodnih nešto više od osam godina pokazuju da su ovi argumenti bili neutemeljeni.
Analiza je urađena za period od 1. septembra 2016. godine do 15. marta 2025. godine.
- Ukupan broj trgovaca koji su naručivali naljepnice na Brajevom pismu od Saveza slijepih je 43 od čega su 40 domaći distributeri, a tri proizvođači iz inostranstva. Mi štampamo i izvozimo naljepnice sa nazivom proizvoda na Brajevom pismu i za Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju. Za ovaj period od osam i po godina obilježeno je 1.605 različitih proizvoda. Broj artikala obilježenih na Brajevom pismu je 11.602.580 od čega su domaći distributeri obilježili 8.963.180 proizvoda, a proizvođači iz regiona 2.639.400 proizvoda. Ukupni trošak koji su trgovci imali za naljepnice i brošure na Brajevom pismu je nešto manji od 300.000 eura od čega su domaći distributeri potrošili skoro 231.000, a proizvođači iz regiona 66.894 eura - navela je predstavnica Saveza slijepih Crne Gore, socijalna radnica Nikolina Miljić.
Ključan element analize su podaci o troškovima obilježavanja po proizvodu na mjesečnom nivou.
- Najviše mjesečno za naljepnice po proizvodu su trošili iz kompanije Albus – to je cifra od 11,66 eura mjesečno, dok su najmanje potrošili iz kompanije For Bag – 0,03 eura mjesečno. Više od deset eura troška za naljepnice na mjesečnom nivou imao je jedan od ukupno 43 distributera što bi procentualno bilo 2,33 posto, 9,3 posto distributera imalo je troškove od pet do deset eura na mjesečnom nivou, dok je 38 od ukupno 43 distributera na mjesečnom nivou imalo trošak koji je manji od pet eura za obilježavanje proizvoda naljepnicama na Brajevom pismu. Upravo ovo je ključni argument koji govori da opravdanje za neobilježavanje proizvoda na Brajevom pismu ne može biti biznis barijera - navela je Miljić.
Osim prezentacije Analize obilježavanja proizvoda na Brajevom pismu današnji događaj je bio prilika da se uruče plakete društveno najodgovornijim kompanijama koje su u prethodnih pola godine najveći broj proizvoda obilježile naljepnicama na Brajevom pismu.
Plakete su uručene crnogorskim kompanijama Bar-Kod, NELT, Ataco i kompaniji Afrodita iz Slovenije. Posebna plaketa uručena je predstavniku portala Investitor.me za podršku u okviru ove kampanje.
- I pored nedovoljne primjene ove zakonske obaveze mi smo veoma zahvalni svim onim trgovcima i kompanijama koje su ipak odlučile da obilježavaju svoje proizvode. Siguran sam da svi trgovci koji obilježavaju proizvode nisu ni svjesni koliko zapravo ta njihova aktivnost pozitivno utiče i pruža podršku osobama sa oštećenjem vida da budu samostalne u svom životu. Pozivam sve kompanije da rade na zaštiti potrošača i osoba sa oštećenim vidom, da gledaju na pristupačnost informacija kao na investiciju u svoj rejting na tržištu, a mi ćemo se u nastavku svog rada truditi da sve one kompanije koje poštuju ovu zakonsku odredbu afirmišemo i da im kroz podizanje rejtinga kao društveno odgovornih kompanija iskažemo zahvalnost što primjenjuju zakonske obaveze -naveo je Macanović.

1250x600

1084x550

Savez slijepih Crne Gore: Obilježavanje proizvoda na Brajevom pismu ne može biti biznis barijera

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) i Savez slijepih Crne Gore traže povlačenje Nacrta zakona o izmjenama i dopunama zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom i obustavljanje javne rasprave, saopšteno je iz ovih organizacija.
- Pored toga, tražimo da se stavi van snage Pravilnik o uslovima, kriterijumima i postupku ostvarivanja prava na subvencije koji je objavljen u Službenom listu od 14. februara 2025. uz prethodno kršenje svih procedura i bez sprovedenih konsultacija sa zainteresovanim stranama, u ovom slučaju organizacijama osoba s invaliditetom i poslodavcima- navode u saopštenju iz Saveza slijepih i Udruženja mladih sa hendikepom.
Područje koje uređuje ovaj zakon zahtijeva sprovođenje svrsishodnih konsultacija s osobama s invaliditetom i njihovim reprezentativnim organizacijama, što, kako su kazali, u konkretnom slučaju nije učinjeno na adekvatan način u svim fazama procesa.
- Na dan kada se obilježava Svjetski dan socijalne pravde, pozivamo nadležno Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga da obustavi Javnu raspravu, s ozbirom na to da je na osnovu objavljenog teksta Nacrta i obrazloženja jasno da izmjene i dopune ne počivaju na analizama, podacima ili drugim činjenično zasnovanim pokazateljima koji ukazuju na opravdanost ograničenja do sada garantovanog obima prava- poručuju oni u saopštenju.
Stoga, neophodno je da nadležno ministarstvo pristupi sveobuhvatnoj analizi svih ključnih odredaba sa aspekta primjene važećeg zakona, posebno, ističu, imajući u vidu da se u obrazloženju za donošenjem novog zakona predlagač isključivo poziva na potrebu izmjena i dopuna zbog visine rashoda i naglog porasta broja poslodavaca koji koriste pravo na subvencije.&nbsp;
- Navedenim kao da se problematizuje povećanje broja poslodavaca koji zapošljavaju osobe s invaliditetom umjesto da to država podstiče imajući u vidu svrhu i cilj zakona- poručuju iz Udruženja mladih sa hendikepom i Saveza slijepih.
Oni ističu da je socijalna pravda preambulom Ustava Crne Gore proglašena za jedan od principa javnog poretka.&nbsp;
- Ovo obavezuje nosioce vlasti i cjelokupno društvo da u definisanju i sprovođenju politika i aktivnosti budu vođeni principom socijalne pravde, a u praksi posvećeni rješavanju pitanja siromaštva, ekonomske nejednakosti, socijalne isključenosti i nezaposlenosti, te postizanju jednakih šansi. Socijalna pravda, dakle, podrazumijeva pravičnost u najširem smislu- stoji u njihovom saopštenju.
Podsjećaji nadležno ministarstvo da je Crna Gora ratifikovanjem Konvencije Ujedinjenih Nacija o pravima osoba s invaliditetom preuzela obavezu da, u odnosu na ekonomska, socijalna i kulturna prava, preduzima mjere uz maksimalnu upotrebu resursa kojima raspolaže sa ciljem da se progresivno postigne ostvarivanje njihovih prava.
- Kroz predložene izmjene i dopune ovog zakona, Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga radi upravo suprotno. Umjesto da radi na poboljšanju uslova i podsticanju sveukupnog ambijenta na podsticanju zapošljavanju osoba s invaliditetom, Ministarstvo ovim nacrtom teži ka povratku na početak koji će za posljedicu imati nemjerive posljedice po socijalnu inkluziju osoba s invaliditetom koje će se ogledati kroz gubitak posla do sada zaposlenih osoba s invaliditetom, umanjenom interesovanju poslodavaca da ih zapošljavaju odnosno većem stepenu socijalne isključenosti i siromaštva- kazali su iz Saveza slijepih i Udruženja mladih sa hendikepom.
Trenutni pokazatelji ukazuju da, kako su kazali, država decenijama ne rješava pitanje niske zaposlenosti i dugoročne nezaposlenosti osoba s invaliditetom, niti im omogućava uživanje prava na rad, kao osnovnog ljudskog prava kroz potpunu primjenu odredaba, te adekvatnog nadzora primjene zakonskih propisa. Stoga, ne iznenađuje podatak Zavoda za zapošljavanje da je u decembru prošle godine od ukupnog broja nezaposlenih skoro 30% osoba s invaliditetom.
- Apelujemo na vlasti da proklamaciju iz Ustava Crne Gore, koja se tiče socijalne pravde,istinski započnu sprovoditi u praksi, jer smo nebrojeno puta smo na različite načine postavili pitanje o namjerama izmjena i dopuna zakona što je Ministarstvo u svojim odgovorima potpuno ignorisalo. Na kraju, uz isključivanje iz procesa i mogućnosti doprinosa Ministarstvo je objavilo Nacrt koji prethodno nije razmotren ni na sjednici Savjeta za prava lica sa invaliditetom, kao konsultativnog tijela Vlade i institucionalnog mehanizma saradnje, i time jasno ukazala na koji način se odnosi prema osobama s invaliditetom i postojećim mehanizmima saradnje sa civilnim sektorom- zaključuju u saopštenju iz Udruženja mladih sa hendikepom i Saveza slijepih.

Udruženje mladih sa hendikepom i Savez slijepih: Povući iz procedure nacrt o izmjenama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom

Inicijalna konferenciju projekta Youth IMPACT u organizaciji Saveza slijepih, koju sufinansira Evropska unija u okviru programa Erasmus+, sa fokusom na izgradnju kapaciteta u oblasti mladih sa invaliditetom održana je danas u hotelu Bristol u Podgorici.&nbsp;
- Pomenuti projekat pomaže u rješavanju brojnih izazove razvojem novih alata i programa koji poboljšavaju &nbsp;vještine i integraciju slijepih u društvu. Osim toga, pomaže u jačanju kapaciteta organizacija koje učestvuju i drugih omladinskih organizacija, omogućavajući im da efikasnije rade sa mladima sa oštećenim vidom. Ovi ciljevi će se postići zajedničkim naporima i kombinovanom ekspertizom pet organizacija iz pet različitih zemalja, uključujući Savez slijepih Crne Gore- kazali su organizatori konferencije.
Na početku se prisutnima obratio izvršni direktor Saveza slijepih, Goran Macanović. On je kazao da je projekat počeo 1. novembra 2024. godine te da će trajati naredne dvije godine, a da na njemu, pored Crne Gore, učestvuje još pet zemalja.
- Ovaj projekat predstavlja početak jednog lijepog puta, kroz koji ćemo raditi na ostvarivanju dva krupna cilja: jačanje kapaciteta organizacija koji se bave mladima i osoba sa invaliditetom. Poseban akcenat je stavljan na osnaživanje mladih na uključivanje u društveni život- kazao je on.
Savez Slijepih je u prethodnom periodu realizovao mnogo aktivnosti koje se odnose na mlade sa oštećenjem vida i mlade sa invaliditetom, napomenuo je Macanović. On je podsjetio da u okviru Saveza funkcioniše i Odbor mladih koji je u prethodnom periodu realizovao niz aktivnosti i inicijativa.
- Savez slijepih, kao jedan od aktivnijih članova Evropskog saveza se uključivao u više projekata, tako da smo i kroz te aktivnosti promovisali značaj aktivnosti za mlade. Veliko mi je zadovoljstvo što smo dio ovog projekta i što ćemo u narednim mjesecima zajedno sa našim partnerskim organizacijama Hrvatskim savezom slijepih koji je nosilac ovog projekta, kao i Savezom slijepih Slovenije i Bosne, raditi na veoma značajnim aktivnostima koje mogu pomoći što boljoj edukaciji mladih sa invaliditetom- rekao je on.
Kreirajući projektnu ideju izazovi su bili manje više identični, jer su glavni izazovi mladih sa oštećenim vidom uključivanje u samostalni život, obrazovanje i kasniji rad, kazala je Anđela Dragović pojektni asistent.
- To je za osobe sa oštećenim vidom malo otežavajuća okolnost zbog nepristupačnosti materijala, informacija i mnogih drugih aktivnosti. Nedostatak umreženosti i komunikacije sa državnim institucijama i drugim omladinskim organizacijama koje se primarno bave mladima, dovelo je do toga da se ovaj projekat kreira, a mladi sa oštećenim vidom će i sami biti dio ovog projekta- kazala je ona.
Cilj ovog projekta primarno jeste osnaživanje mladih kao i organizacija koji se bave osobama sa invaliditetom na nacionalnom i lokalnom nivou. Statistički podaci u državama koje su partneri na ovom projektu govore da su mladi sa invaliditetom u riziku od socijalne isključenosti, ograničenosti informacijama, neformalnom obrazovanju te da su to tačke na koje se upravo treba fokusirati, kazala je Dragović u svojoj prezentaciji projekta.
Na panel diskusiji govorio je Branko Stešević, samostalni savjetnik u Direktoratu za mlade u Ministarstvu sporta i mladih. On je naglasio da je neformalno obrazovanje jako bitno za bolji razvoj omladine sa invaliditetom.
- Neformalno obrazovanje je jako bitno, prvenstveno zbog zaposlenja, stoga, jako je važno da lica sa invaliditetom imaju pristup ovakvom vidu obrazovanja.Izbor za takav vid obrazovanja u našoj državi je veliki, ali je pitanje kolika je pristupačnost za osobe sa invaliditetom, i to je ono na čamu u narednom periodu treba raditi- kazao je on.
ADP Zid aktivno učestvuje u programima podrške osobama sa invaliditetom. Njihova članica Marina Šćepanović podsjetila je na Golbal prvenstvo koje je organizovano u Podgorici kada je oko 100 volontera iz Crne Gore učestvovalo na projektu.
- Imali smo i par volontera koji su i sami osobe sa invaliditetom i to je nešto što je jako bitno. Kroz veliki broj ERASMUS projekata uključujemo mlade sa invaliditetom, koji su takođe kao volonteri veoma aktivni u našim kancelarijama, nastojimo da oni budu potpuno ravnopravno uključeni kao i svi volonteri. Naravno, to se uvijek može unaprijediti, inkluzija je jako bitna, kako bi ih što više uključili u naše aktivnosti- kazala je ona.&nbsp;
Predstavnica ERASMUS plus programa, Rina Muhaj istakla je da je riječ o najvećem prepoznatom programu Evropske unije u oblasti obrazovanja, obuke, mladih i sporta. Pojasnila je da Crna Gora ima status treće zemlje nepridružene programu, te ima dosta ograničeno učešće.&nbsp;
- Međunarodna dimenzija ERASMUS plus programa za treće zemlje nepridružene programu se otvorila posebno u oblasti visokog obrazovanja. Nama je dugoročni cilj da postanemo punopravna članica u ERASMUS plus programa, a dok to ne uradimo moramo dodatno raditi na jačanju naših kapaciteta. Imamo dosta akcija na raspolaganju koje su trenutno namijenjene nama, a kada postanemo punopravna članica budžet za njihovu realizaciju će biti znatno manji. Ovo je trenutak gdje mi ništa ne plaćamo, a apsorbujemo dosta sredstava. Kada postanemo punopravna članica trebali bi da budemo dovoljno zreli da nudimo sve naše kapacitete i ekspertize trećim nepridruženim zemljama. Cilj je i da osnažujemo i ohrabrujemo učešće institucija i organizacija koje manje učestvuju u programu- istakla je Muhaj.
Dodala je da je ERASMUS program trenutno centralizovan i fokusiran na Podgoricu, te da bi trebao da se proširi i u ostatku zemlje.&nbsp;
- Jako je važno da imamo i što više projekata koji adresiraju potrebe mladih sa manjim mogućnostima. Radimo i na podizanju svijesti o inkluzivnost, diverzitetu, zelenoj ekonomiji i aktivnom učešću u demokratskom procesu- navela je Muhaj.
Uslijedio je panel inspirativnih priča ocoba sa invaliditetom na kojem se takođe govorilo o brojnim izazovima I poteškoćama sa kojima se susreću osobe sa invaliditetom. Na panelu su govorili Nikola Zekić magistar etnomuzikologije, Nikola Nikolić, Goalball reprezentativac Crne Gore, Sofija Ivanović, višestruko nagrađivana srednjoškolka I Andrea Popović, direktorica Mreže za evropske politike MASTER.
&nbsp;

Savez slijepih: Poboljšati integraciju slijepih u društvu i jačati kapacitete organizacija koje rade sa mladima sa oštećenim vidom

Nije tačna ta priča da mi imamo dobre zakone samo ništa ne radimo, čim ne radimo to znači zakone, i da imamo loše, alo ništa drugo, kaznene odredbe, i naravno, pošto stalno govorimo o donosiocima odluka, oni to jako dobro &nbsp;znaju, moja poruka za donosioce odluka, na kraju, jeste ne plašite se dobrih zakona - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predsjednik Saveza slijepih Andrija Samardžić.
Generalna Skupština Ujedinjenih nacija je 1992. godine usvojila Rezoluciju kojom se sve zemlje svijeta pozivaju na obilježavanje Dana osoba sa invaliditetom, kako bi im se omogućilo jednako uživanje ljudskih prava i ravnopravna participacija u društvu, pa tako i Crna Gora obilježava 3.decembar i poziva na ravnopravnost.
Datum OSI 3.decembar je dan kad se sumiraju rezultati, kaže Samardžić, svake godine, a ove godine se opet dolazi do zaključka, ističe on, da crnogorsko društvo nije mnogo napredovalo.
- Društvo se nije pomjerilo u znatnoj mjeri. Imamo pojedinačne napretke, imamo medije, koji više nego ikada, čini mi se, govore o osobama sa invaliditetom, apeluju, i mi iz nevladinog sektora koristimo tu spremnost i taj trenutak da zaista pošaljemo pravu poruku, jasnu poruku i zahvalni smo na pažnji, koju zajednica OSI i uopšte civilno društvo OSI dobija. Međutim, ja mislim, da sami sistem i institucije sistema i ono što kolokvijalno nazivamo donosioci odluka, to su u stvari političari, u suštini ne pokazaju spremnost, i čak, mislim, da se malo udaljavaju od onoga što je zacrtano Konvencijom o pravima lica sa invaliditetom, koju su 2006.godine donijele Ujedinjene Nacije, Generalna skupština Ujedinjenih Nacija, a mi smo je ratifikovali 2019.godine - rekao je Samardžić.
Ove godine je bio mali jubilej, podsjeća Samardžić, 15 godina od ratifikovanja Konvencije o pravima lica sa invaliditetom, i nije se iskoristila šansa, naglašava on, koju je dao taj, kako kaže, civilizacijski iskorak.
Crnogorsko društvo je prošlo kroz turbulentan politički period, smatra Samardžić, i u tom periodu su glavne teme bile identitetska pitanja i, ističe on, razne krize, i već duže vrijeme &nbsp;se crnogorsko društvo nalazi, kako kaže, u krizi.
- Svaki resor je na određen način pogođen krizom, i mislim da u takvoj situaciji političari, naprosto, zaboravljaju ljudska prava. Kriza jeste nešto što najprije ugrožava kulturu, obrazovanje, ljudska prava, jer sve ovo navedeno, u stvari, jesu civilizacijski iskoraci, ali nešto što je u modernom društvu nužnost. Međutim, za donosioce odluka, koji se u ovom trenutku, što zbog identitetskih pitanja, što zbog drugih dilema, previranja, izbora svako malo, bave drugim stvarima, i naprosto nemaju vremena, a možda im je ova priča u startu bila predaleka, možda nijesmo imali dovoljan period nekakve mirne tranzicije, da zaista, donosioci odluka shvate koncept ljudskih prava. Koncept ljudskih prava nije nešto što se tiče samo onih tamo ugroženih, nego da je koncept ljudskih prava nešto što se tiče svih nas, čak i donosioca odluka, čak i njima su potrebna ljudska prava, više nego ikada, čak i oni pripadaju izvjesnim ranjivim grupama i manjinama, s tim što to nije uvijek vidljivo, i sami oni, se možda nekad tako ne deklarišu, i ne osjećaju se tako - poručio je Samardžić.
Ohrabrujuće je za OSI što je ponovo uspostavljen Direktorat za lica sa invaliditetom, poručuje Samardžić, ali je neophodno, ističe on, urediti zakonsku legislativu, ili bar, kako kaže, pooštriti kaznenu politiku.
- Što se tiče moje poruke za kraj je evo već imamo petnaest godina od ratifikovanja Konvencije. Danas je 3.decembar 2024.godine, imamo ove godine ponovo utvrđen Direktorat za lica sa invaliditetom pri Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, koji bi trebalo da se uhodao, imamo Savjet za prava lica sa invaliditetom pri Vladi, koji je takođe ove godine formiran, doduše ne na baš transparentan način, ali imamo i sad taj Savjet, i onda, kao što rekoh, sada je, uslovno rečeno, taj praznik osoba sa invaliditetom i ‘ajde da sačekamo 3.decembar 2025.godine u nekom boljem raspoloženju, da Direktorat zaista profunkcioniše, da se donesu dobri zakoni, da se iniciraju promjene, izmjene i dopune loših zakona, ili potpunosti promjene loših zakona, i da, ako ništa, iduće godine imamo malo bolji zakonski okvir, jer znate nije tačna ta priča da mi imamo dobre zakone samo ništa ne radimo, čim ne radimo to znači zakone, i da imamo loše, alo ništa drugo, kaznene odredbe, i naravno, pošto stalno govorimo o donosiocima odluka, oni to jako dobro znaju, moja poruka za donosioce odluka, na kraju, jeste ne plašite se dobrih zakona, a poruka za građane ne plašite se ljudskih prava, zato što će vam ljudska prava kad tad i zatrebati, jer ste ljudi - zaključio je Samardžić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dmjyz03QktT4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Samardžić: Ne plašite se ljudskih prava, zato što će vam ljudska prava kad tad i zatrebati

Stonoteniski savez obilježio je danas 70 godina postojanja i uspješnog rada.
Na svečanosti je saopšteno da je Stoniteniski savez zvanično osnovan 6. februara 1955. godine na konferenciji Saveza sportsih igara Crne Gore u Nikšiću.
Za prvog predsjednika izabran je Dimitrije Vujović, prvi potpredsjednik bio je Jovan Radulović, a generalni sekretar Borislav Šoć.
Saopšteno je i da je Stonoteniski savez prva crnogorska sportska asocijacija koja je postala samostalna i članica međunarodnih asocijacija, prije nego je Crna Gora na referendumu povratila nezavisnost.&nbsp;
Predsjednik Željan Šoć kazao je da, uz istorijske uspjehe Filipa Radovića i Luke Bakića, treba istaći i sjajne rezultate Irfana Čekića, osvajača bronzane na juniorskom prvenstvu Evrope u Minsku, pojedinačnog prvaka Balkana do 21 godine.
- Treba istaći i rezultate Ane Miročević i Draške Veljić, koje su osvojile prvu saveznu medalju u seniorskom dublu 1966. godine u Sloveniji - rekao je Šoć.&nbsp;
U desetominutnom filmu o istorijatu i počecima stonog tenisa u Crnoj Gori, autor je podsjetio na na osnivače i prve klubove, posebno ističući doprinos razvoju počasnih doživotnih predsjendika te asocijacije.
Šoć je u pozdravnom govoru kazao da iz stonog tenisa dolazi prva ženska ekipa koja se domogla saveznog ranga takmičenja i da ta asocijacija, uz rukometašice, jedina se može pohvaliti olimpoijskom, odnosno paraolimpijskom medaljom.
On je podsjetio i na velike talente koji su počeli da se bave stonim tenisom, a kasnije uspješnu sportsku karijeru nastavili u drugim sportovima, posebno ističući Božidara Ivanovića, Jova Popovića i Anta Miročevića.
Šoć je kazao da je na svečanosti dodijeljeno više od 100 priznanja bivšim šampionima, bivšim predsjednicima i generalnim sekretarima, takmičarima, trenerima i sportskim prijateljima.
- Poduži je spisak nagrađenih za doprinos razvoja našeg sporta, ali smo puno godina i napunili - rekao je Šoć.&nbsp;
Posebnim priznanjima - Zlatnim plaketama nagrađeni su Džemal Hadžijalagić, Branko Popović i Dijana Zonjić i posthumno Milutin Maraš i Saša Milačić.

Stonoteniski savez obilježio veliki jubilej - 70 godina postojanja

&nbsp;Bosanski jezik je jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, kazali su iz Bošnjačke stranke (BS) i poručili da će nastaviti da doprinose njegovoj institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji.
&nbsp;Ta partija je svim Bošnjacima u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta čestitala 21. februar, Međunarodni dan maternjeg jezika.
&nbsp;Iz BS-a su kazali da je bosanski jezik jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, neraskidivo povezan sa istorijom, kulturom i tradicijom tog naroda.
&nbsp;- Stoljećima unazad, bosanski jezik bio je svjedok trajanja i postojanja našeg naroda na ovim prostorima, te čuvar kolektivnog pamćenja i izraz naše posebnosti i autentičnosti - naveli su iz BS-a.
&nbsp;Oni su kazali da ih ovaj datum podsjeća na kontinuiranu borbu za očuvanje i afirmaciju jezika, ali i da im dodatno daje odgovornost prema mladim Bošnjakinjama i Bošnjacima da nastave da njeguju, razvijaju i prenose maternji jezik.
&nbsp;- Bošnjačka stranka će nastaviti da pruža puni doprinos ka institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji bosanskog jezika u obrazovanju, kulturi i javnom životu - poručuje se u saopštenju.

BS: Nastavićemo da doprinosimo daljoj afirmaciji bosanskog jezika

Zlatni medvjed za najbolji film na 76. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu (Berlinale) dodijeljen je ostvarenju "Yellow Letters" (Žuta slova) njemačkog reditelja Ilkera Čataka, koji govori o turskom filmskom reditelju i njegovoj supruzi glumici kojima je iznenada zabranjen rad zbog njihovih političkih stavova.
Snimljen u Njemačkoj, film je osvojio glavnu nagradu na kraju ceremonije obilježene sukobom na Bliskom istoku i političkom ulogom filma, prenijeli su francuski mediji.
Srebrni medvjed, za najbolju glumačku ulogu, dodijeljen je njemačkoj glumici Sandri Hiler za ulogu u filmu "Rose", crno-bijeloj drami austrijskog reditelja Markusa Šlajncera.
Za Zlatnog medvjeda ove godine su se takmičila 22 filma.
Festival, koji se zvanično završava sjutra, obilježila je ove godine polemika o Pojasu Gaze i politici u kinematografiji.
Filmski festival je 17. februara pozvan da zauzme stav protiv Izraela, zbog postupanja sa Palestincima, nakon objavljivanja otvorenog pisma koje je potpisalo 80 glumaca i reditelja, uključujući Havijera Bardema i Tildu Svinton.
U pismu grupe "Filmski radnici za Palestinu" osuđuje se ćutanje Berlinskog filmskog festivala o genocidu nad Palestincima.
Potpisnici navode da su "zapanjeni kontinuiranim postupcima organizatora festivala u cenzurisanju umjetnika koji se protive tekućem genocidu koji Izrael čini nad Palestincima u Gazi, kao i ključnom ulogom njemačke države u njenoj podršci Izraelu".
Potpisnici se identifikuju kao "bivši i sadašnji učesnici Berlinala".
Tilda Svinton je prošle godine nagrađena počasnim Zlatnim medvjedom, a i tada je osudila "nečovječnost počinjenu pred očima svih".
Kontroverza proizilazi iz konferencije za novinare žirija na otvaranju Berlinala, 12. februara.
Kada je upitan o stavu festivala o Izraelu i Pojasu Gaze, predsjednik žirija, njemački reditelj Vim Venders je rekao da bi film trebalo da "ostane van politike, kojoj je on antiteza".
Šokirana i zgrožena tim odgovorom, indijska spisateljica Arundati Roj je sljedećeg dana saopštila da otkazuje prisustvo na festivalu.
Direktorka festivala Triša Tatl pokušala je da okonča kontroverzu, tvrdeći da "umjetnici mogu da ostvare svoje pravo na slobodu izražavanja, na bilo koji način koji žele".
- Ne bi trebalo da očekujemo od njih da komentarišu svako političko pitanje koje im se predstavi, osim ako to ne žele - dodala je ona.
Zbog svoje istorijske odgovornosti u Holokaustu, Njemačka je jedan od glavnih pristalica Izraela, što je izazvalo značajne kritike, posebno u vezi sa situacijom u Pojasu Gaze.

Zlatnog medvjeda Berlinala osvojio film Žuta slova

Crnogorska atletičarka Marija Vuković drugi put uzastopno osvojila je zlatnu &nbsp;medalju u skoku u vis na dvoranskom prvenstvu Balkana u Beogradu.
Uspješan nastup crnogorske atletike upotpunili su Iva Đoković i Mihailo Roćenović, koji su postavili nove državne rekorde u konkurenciji juniora i seniora.
Vuković je titulu najbolje balkanske skakačice u vis odbranila skokom od 189 centimetara.
Đoković je u disciplini 60 metara s preponama postavila rekord Crne Gore u konkurenciji juniorki i seniorki, &nbsp;a u generalnom plasmanu osvojila je 14. mjesto.
U disciplini 60 metara, sa rezultatom 7,96 sekundi, zauzela je 24. mjesto.
Odličan nastup imao je i Roćenović, koji je postavio rekorde Crne Gore na 400 metara u konkurenciji seniora i juniora, sa rezultatom 48,86 sekundi, osvojivši 13. mjesto u generalnom plasmanu.
U bacanju kugle Tomaš Đurović je sa najboljim ovosezonskim rezultatom u dvorani 18,80 metara osvojio šesto mjesto.
U trci na 60 metara s preponama, Matija Vojvodić je trku istrčao za 8,47 sekundi i zauzeo 11. mjesto, dok je Ognjen Marsenić u disciplini 60 metara, sa rezultatom 6,96, osvojio 19. mjesto.
Takmičenju u dvorani Banjica prisustvovali su predsjednik Evropske atletske federacije Dobromir Karamarinov i predsjednik Balkanske atletske federacije Slobodan Branković.&nbsp;
Prisustvovao je i direktor Direktorata za sport u &nbsp;Ministarstvu sporta Zoran Jojić, koji je uručio medalju u disciplini skoka u vis Mariji Vuković.
- Crnogorski atletičari su na takmičenju u Beogradu, uz osvojenu zlatnu medalju i postavljena dva nacionalna rekorda u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji, u izuzetno jakoj konkurenciji na najbolji mogući način predstavili crnogorsku atletiku na balkanskoj sceni - kazao je tim lider ekipe Dragoje Rajković.
U delegaciji bili su i treneri Bojana Đurković i Danijela Vojinović iz Atletskog kluba Mornar, kao i direktor Aleksandar Vujičić.
Na takmičenju je nastupilo oko 300 takmičara i takmičarki iz 21 države članice Balkanske atletske federacije.

Tag: savez-slijepih-crne-gore