Obraćajući se na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, američki predsjednik Donald Tramp održao je oštar govor, tokom kojeg je, između ostalog, uputio niz kritika na račun evropskih lidera, kao i NATO alijanse, jer SAD, kako je ponovio u više navrata, od tog saveza nikad ništa nijesu dobile, a zauzimanje Grenlanda je sve što žele.
Ipak, nakon sastanka sa generalnim sekretarom NATO saveza Markom Ruteom, saopštio je da, usljed postizanja okvirnog dogovora o sporazumu koji se odnosi na Grenland, ali i čitavu arktičku regiju, Evropi neće uvoditi carine povezane s ostrvom, čijim je stupanjem na snagu od 1. februara ranije zaprijetio.
Komentarišući govor u Davosu, vojni analitičar Aleksandar Radić <a href="https://www.antenam.net/clanak/radic-tramp-nastupio-ostrije-nego-sto-je-bilo-ko-ocekivao-ide-direktno-protiv-evrope">u izjavi za Antenu M</a> ističe da je Tramp nastupio oštrije nego što je bilo ko očekivao i otkrio im sve karte.
- Sada je jasno da nema teorija zavjera, nema potrebe za nekim dubinskim analizama. Tramp ide direktno protiv Evrope, postavlja svoje uslove i kompromisa nema - ocjenjuje sagovornik Antene M.
Pred američkim saveznicima je, kako naglašava, težak izbor.
- Naravno da je sada svakome od dosadašnjih američkih saveznika postavljen jedan vrlo težak izbor – da li ostati i dalje prijatelj najjačeg na svijetu, naročito sada kada se razgoropadio i lupa šakom o sto, ili pokušati pronaći neki svoj put - ukazuje Radić.
Kada je Evropa u pitanju, podvlači da ona može da se oslanja na savezništvo zemalja koje su članice Evropske unije.
- I to je za njih racionalno i izlaz. Ali biće veliki problem kako će se postaviti zemlje od Kanade koja je na Trampovoj svježoj mapi dio Sjedinjenih Američkih Država, pa tamo do Pacifika, recimo Australije, Novog Zelanda – zemalja koje imaju vrlo snažne motive da budu prijatelji Amerikanaca, ali teško da će moći da prihvate da se slože sa idejom teritorijalne ekspanzije - zaključuje Radić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Radić: Tramp nastupio oštrije nego što je bilo ko očekivao, ide direktno protiv Evrope

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je upozorio da bez Ukrajine mirovni pregovori sa Rusijom ne mogu imati "realne rezultate" i pozvao svoje saveznike da nađu format za takve pregovore.
- Nemoguće je isključiti Ukrajinu iz bilo koje platforme pregovora - jer bez nje pregovaračka platforma neće imati realne rezultate - rekao je Zelenski tokom sastanka u Kijevu s predsjednicom Moldavije Majom Sandu.
- Prije bilo kakvog sastanka, kakav god on bio, treba ustanoviti format na papiru: kako možemo stići do pravednog mira. Mislim da danas treba da se koncentrišemo na to - rekao je Zelenski.
Maja Sandu je stigla danas u Kijev da bi razgovarala sa Zelenskim o problemima u vezi sa snabdijevanjem gorivom Pridnestrovlja, proruske separatističke enklave Moldavije uz njenu granicu s Ukrajinom.
Ta teritorija od oko pola miliona stanovnika nema grijanja, tople vode i struje od 1. januara, kada je istekao ugovor između Kijeva i Moskve kojim je bio omogućen tranzit ruskog gasa preko Ukrajine.
Sandu je na mreži X po dolasku napisala da će sa Zelenskim razgovarati o bezbjednosti, energiji, infrastrukturi, trgovini i uzajamnoj podršci na putu ka EU.
Demonstracije su izbile juče u Pridnestrovlju na kojima se traži od Kišinjeva da olakša isporuku ruskog gaza i okonča svoju energetsku krizu.
Pridnestvovlje koje nije pod kontrolom centralnih vlasti Moldavije, snabdijevao je ruski Gasprom besplatno da podržava separatiste ali je taj gas prolazio gasovodom kroz Ukrajinu.
Ukrajina je 1. januara okončala važenje ugovor s Moskvom i time faktički prekinula snabdijevanje Moldavije, te i Pridnestrovlja koje je proglasilo vanredno stanje.
Sem Pridnjestrovlja Moldavija za sada nema prekida struje zahvaljujući uvozu struje i gasa iz Rumunije.
Kišinjev strahuje da se rat Pusije protiv Ukrajine koji traje tri godine, daljom ruskom destabilizacijom Pridnestrovlja ne prelije na teritoriju Moldavije.
Ukrajina je predložila danas da „besplatno“ pošalje ;ugalj termocentralama u Pridnestrovlju.
- Imamo ugalj koji možemo dati ako zaista hoće da imaju struju - rekao je Zelenski Maji Sandu i da je spreman da razgovara i o „niskim cijenama, ili čak besplatnoj isporuci“.

Zelenski: Bez Ukrajine mirovni pregovori sa Rusijom ne mogu imati realne rezultate

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je predstavnicima savezničkih zemalja da bi bilo suludo da sada naprave grešku i okončaju pomoć Ukrajini koja ratuje protiv Rusije. 
 
- Jasno je da se otvara novo poglavlje za Evropu i svijet za 11 dana -rekao je Zelenski na sastanku Ukrajinske kontakt grupe u Njemačkoj, aludirajući na inauguraciju Donalda Trampa 20. januara. 
 
On je kazao da moraju još više da sarađuju, još više da se oslanjaju jedni na druge i postižu još bolje rezultate. 
 
- Šta god da se dešava u svijetu, svi žele da budu sigurni da njihova zemlja neće biti izbrisana sa mape - naveo je Zelenski, prenosi Glas Amerike. 
 
Od početka ruske invazije u februaru 2022. godine grupa od oko 50 zemalja je Ukrajini dala više od 126 milijardi dolara u oružju, obuci i opremi. 
 
Sjedinjene Američke Države (SAD) su od toga dale 66 milijardi. 
 
SAD će Ukrajini poslati još oružja i opreme iz postojećih vojnih zaliha, u vrijednosti od 500 miliona dolara, što će, kako su zvaničnici rekli za Glas Amerike, biti posljednji paket vojne pomoći prije nego što američki predsjednik Džo Bajden napusti funkciju. 
 
Pomoć, između ostalog, uključuje municiju za protivvazdušnu odbranu, rakete zemlja-vazduh, pomoćnu opremu za avione F-16, opremu za bezbjednu komunikaciju, oružje malog kalibra i municiju. 
 
Novi američki paket pomoći najavljen je danas, kada je aktuelni sekretar za odbranu SAD-a Lojd Ostin posljednji put ugostio Ukrajinsku kontakt grupu za odbranu u bazi Ramštajn u Njemačkoj. 
 
- Naš fokus će biti na održavanju zamaha, postizanju rezultata i slanju jasne poruke: međunarodna zajednica je odlučna u svojoj podršci Ukrajini - rekao je Ostin.

Zelenski apeluje na saveznike da ne prestanu sa podrškom Ukrajini

Američki predsjednik Džozef Bajden razmišlja da li da izda preventivna pomilovanja zvaničnicima i saveznicima za koje Bijela kuća brine da bi mogli da budu na meti administracije novoizabranog predsjednika Donalda Trampa.
On je o tome razgovarao sa nekoliko viših pomoćnika, međutim, odluka nije donijeta i postoji šansa da Bajden ne učini ništa, prenio je Asošijeted pres, pozivajući se na neimenovane izvore upoznate sa situacijom.
Kako prenosi AP, pomilovanja bi bila izdata za pojedince koji nisu pod istragom niti optuženi.
Ali Bajdenov tim brine da bi Tramp i njegovi saveznici mogli da započnu istrage koje bi mogle da budu finansijski skupe za njihove mete čak i ako ne dovedu do krivičnog gonjenja.
Neki Bajdenovi saradnici su zabrinuti da bi, ako bi Bajden izdao pomilovanja, to doprinijelo tvrdnjama Trampa i njegovih saveznika da su ljudi počinili djela koja zahtijevaju imunitet.
Bajden bi eventualno izdao pomilovanje infektologu Entoniju Faučiju, koji je dao ključni doprinos u borbi protiv pandemije koronavirusa.
Pomilovanje bi mogli da dobiju i svjedoci u krivičnim ili građanskim suđenjima Donaldu Trampu i zvaničnici Bajdenove administracije koji su "naljutili" novoizabranog predsjednika i njegove saveznike, navodi agencija.
Diskusije o potencijalnim pomilovanjima vode se nakon što je Bajden pomilovao svog sina Hantera, ne samo zbog presuda za federalno kršenje oružja i poreza, već i za bilo koji drugi mogući federalni prekršaj počinjen u periodu od 11 godina, napominje AP.
Bajden strahuje da će Trampovi saveznici pokušati da gone njegovog sina za druga krivična djela, prenosi Tanjug.
Ovo bi moglo poslužiti kao model za druga pomilovanja koja bi Bajden mogao izdati pojedincima koji se mogu naći u pravnoj opasnosti nakon Trampove inauguracije.

Bajden razmatra preventivna pomilovanja za saveznike prije napuštanja funkcije

Kancelarija visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini (BiH) saopštila je večeras da naziv „Srpska kuća“, koji je dat objektu u Brčko distriktu, a koji je navodno kupio Ugostiteljski servis Vlade Republike Srpske (RS), nije u skladu sa multietničkom strukturom Brčko distrikta i Bosne i Hercegovine.
- U posljednje vrijeme svjedočimo stalnom širenju neprovjerenih tvrdnji da kupovina napuštenog objekta kockarnice u Brčko distriktu od strane Ugostiteljskog servisa RS tokom 2025. godine predstavlja prijetnju punom i dosljednom sprovođenju Konačne arbitražne odluke za Brčko ili potencijalno kršenje Ustava BiH ili Statuta i zakona Brčko distrikta - navodi se u objavi OHR-a na društvenoj mreži Iks.
Ističe se da je supervizor za Brčko distrikt Luis Krišok već nekoliko mjeseci u kontaktu sa Vladom RS i rukovodstvom Brčko distrikta u vezi sa ovim pitanjem.
OHR navodi da će pravovremeno uklanjanje ovog natpisa obezbijediti pozitivno okruženje za dijalog o drugim pitanjima vezanim za ovaj objekat.
- Kao što je rečeno u korespondenciji između supervizora i generalnog sekretara Vlade RS iz septembra 2025. godine, koja je dostavljena čelnicima Brčko distrikta, nijedan entitet ne može provoditi izvršnu vlast u Brčko distriktu, osim u slučajevima kada je to izričito definisano Statutom distrikta - naglašeno je u objavi.
Supervizor Krišok je dodao da ima puno povjerenje u sposobnost čelnika Brčko distrikta da riješe ovo pitanje u interesu svih zainteresovanih strana i u skladu sa Statutom distrikta.

Kancelarija visokog predstavnika u BiH traži skidanje naziva „Srpska kuća“ s objekta u Brčko distriktu

Četiri osobe su ubijene u napadu nožem koji je u utorak izvršio muškarac u državi Vašington, saopštile su lokalne vlasti i potvrdile da je napadač smrtno upucan.
Kancelarija šerifa okruga Pirs saopštila je da su zamjenici šerifa u 08.40 časova po lokalnom vremenu odgovorili na prvu prijavu da 32-godišnji muškarac krši nalog o zabrani kontakta u kući na poluostrvu Ki, sjeverozapadno od Takome, prenose agencije.
Dok su bili na putu prema mjestu napada oko 9.30 časova, dobili su dodatni izvještaji da muškarac nožem ubada ljude ispred kuće, saopštila je kancelarija šerifa.
- Prvi zamjenik šerifa stigao je na lice mjesta u roku od oko tri minuta i pucao u osumnjičenog, koji je zatim proglašen mrtvim -izjavila je policajka Šelbi Bojd, portparolka Istražnog tima okruga Pirs, u državi Vašington.
Tri žrtve napada nožem su ostale mrtve na licu mjesta, a jedna je preminula tokom transporta u bolnicu. Sudska evidencija okruga Pirs pokazuje da je žena koja je živjela na toj adresi prošlog maja zatražila i dobila jednogodišnju zabranu pristupa za svog 32-godišnjeg sina.
Ona je u zahtjevu napisala da njen sin ima problema sa mentalnim zdravljem i zloupotrebom nedozvoljenih supstanci i navela da je već fizički nasrtao na nju, a nedavno joj je i otvoreno prijetio govoreći da je njen "grob već iskopan".

Četiri osobe ubijene u napadu nožem u Vašingtonu

Nakon urušavanja dijela saobraćajnice u Radovićima, Opština Tivat je angažovala firmu za geološka istraživanja i projektovanje Geo Standard iz Nikšića kako bi se utvrdili uzroci nastale situacije, saopštili su iz Direkcije za investicije.
Poslije obilaska lokacije i uvida u stanje na terenu, preliminarno stručno mišljenje ukazuje da je do urušavanja došlo usljed prirodnih geoloških procesa u podlozi, koji su dodatno aktivirani izuzetno obilnim i dugotrajnim padavinama, prenosi Radio Tivat.
Područje Luštice izgrađeno je od izrazito karstifikovanih krečnjaka. Za ovaj tip terena karakteristični su brojni karstni fenomeni, poput podzemnih pukotina, kaverni, kanala i šupljina, koje često nijesu vidljive na površini, a mogu se nalaziti i na većim dubinama objasnili su iz kompanije za geološka istraživanja.
Velike količine padavina dovele su do pojačanog podzemnog oticanja i intenzivne infiltracije vode, što je izazvalo ispiranje sitnih čestica nasipa i površinskog sloja prema dubljim zonama podloge. Time je destabilizovan površinski sloj iznad postojeće karstne anomalije, a nakon gubitka oslonca došlo je do lokalnog urušavanja kolovozne konstrukcije.
Preliminarni nalazi ukazuju da se kritična zona nalazi na dubini većoj od izvedenog iskopa (oko tri-četiri metra), dok postoje indicije o mogućoj šupljini na dubini većoj od sedam metara. Ovakve geološke anomalije u karstnim terenima mogu postojati bez vidljivih površinskih znakova i ne mogu se pouzdano detektovati bez primjene posebnih inženjerskogeoloških istražnih metoda.
Ističu da ovakve pojave predstavljaju prirodan rizik u područjima sa razvijenim podzemnim karstnim sistemima, naročito tokom ekstremnih hidroloških događaja.
Narednih dana biće sprovedena detaljna geofizička i geotehnička istraživanja kako bi se precizno utvrdila geometrija i prostorni obuhvat eventualnih podzemnih šupljina, te definisalo trajno rješenje sanacije. Po završetku istraživanja biće izrađen konačan stručni elaborat i sprovedene mjere koje će obezbijediti dugoročnu stabilnost i bezbjednost saobraćajnice.

Tivat: Geološki procesi uzrok urušavanja puta u Radovićima

Četvorica muškaraca na gliseru registrovanom u SAD-u ubijena su u kubanskim vodama, saopštilo je kubansko Ministarstvo unutrašnjih poslova. U izjavi ministarstva navodi se da su putnici glisera otvorili vatru na plovilo obalske straže koje im se približavalo. U incidentu, koji se dogodio u blizini ostrva na sjevernoj obali Kube, ranjeno je još šest osoba, piše BBC.
<h2>Ministarstvo: Otvorili su vatru na našu patrolu</h2>
U saopštenju objavljenom putem kubanske ambasade u SAD-u, ministarstvo je preciziralo da je plovilo registrovano na Floridi – s registracijskom oznakom FL7726SH – uočeno u srijedu ujutro u blizini Cayo Falconesa, u centralnoj provinciji Villa Clara. Identitet osoba na gliseru, kao ni razlog njihovog boravka u tom području, za sada nije poznat, a kubanska vlada poručuje da je pokrenuta istraga kako bi se događaj “razjasnio”.
Kada se kubansko plovilo s pet pripadnika granične straže približilo gliseru radi identifikacije, “posada glisera koji je bio u prekršaju otvorila je vatru” i pritom ranila kubanskog zapovjednika, stoji u saopštenju.&nbsp;
- U sukobu koji je uslijedio, prema dosadašnjim informacijama, ubijena su četiri napadača na stranom plovilu, a šestorica su ranjena - dodaje se.
Ranjene osobe su evakuisane i pružena im je medicinska pomoć.
<h2>Incident u vrijeme pojačanih tenzija</h2>
Ovaj se incident događa u vrijeme pojačanih napetosti između SAD-a i Kube, koja se suočava s produbljenom krizom goriva. Kriza je pogoršana američkom blokadom isporuka nafte iz Venezuele, dugogodišnje kubanske saveznice u regionu. Kubansko saopštenje aludiralo je na te tenzije, navodeći da “suočena s trenutnim izazovima, Kuba ponovo potvrđuje svoju odlučnost da zaštiti svoje teritorijalne vode” i očuva svoj suverenitet.
Incident se takođe poklapa s dolaskom američkog državnog sekretara Marka Rubija u Sveti Kristofor i Nevis na sastanak s karipskim liderima. Posjeta se odvija u sklopu nastojanja Trampove administracije da pojača pritisak na kubansku vladu, ali i zbog drugih regionalnih pitanja.
BBC je kontaktirao američki State department i Bijelu kuću za komentar.

Tag: saveznici