Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić ponovo je objavio Javni poziv nevladinim organizacijama iz oblasti medija, CANU i Crnogorskom PEN centru, u vezi sa naimenovanjem članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge.&nbsp;
- Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić u skladu sa članom 153 Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama („Službeni list Crne Gore“ broj 54/24) objavljuje: Javni poziv nevladinim organizacijama iz oblasti medija za imenovanje jednog člana i Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti i Crnogorskom P.E.N centru, za imenovanje jednog člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge - objavljeno je na sajtu Skupštine Crne Gore.&nbsp;
Grupa nevladinih organizacija danas je u pismu šefu Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru ukazala da Mandić i Administrativni odbor kontinuirano opstruiraju sprovođenje Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama.
SMCG, Media centar, Centar za istraživačko novinarstvo, Akcija za ljudska prava, Institut za medije Crne Gore, Centar za građansko obrazovanje, Udruženje profesionalnih novinara Crne Gore i Crnogorski P.E.N. centar detaljno su informisali Satlera o činjenici da je Mandić poništio javni poziv za dva člana Savjeta Agencije, kao i da za taj postupak do danas nije dao uvjerljivu argumentaciju.
Grupa NVO je podsjetila da je usvajanje Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama bio je jedan od uslova za dobijanje pozitivnog IBAR-a, kao i za privremeno zatvaranje Poglavlja 10 – Informaciono društvo i mediji.
Prema njihovim riječima, s obzirom na to da se drugo završno mjerilo u okviru Poglavlja 10 odnosi na funkcionalan i nezavisan rad regulatornog tijela za elektronske medije, odnosno AMU, jasno je da postupanje predsjednika Skupštine i Administrativnog odbora predstavlja ozbiljan rizik za ponovno otvaranje ovog poglavlja.
- Predsjednik Skupštine i Administrativni odbor kontinuirano opstruiraju sprovođenje ovog zakona, uključujući odlaganje raspisivanja konkursa za skoro pola godine, kao i ovo poništenje zbog navodne ‘tehničke greške koja je mogla izazvati konfuziju’ i to posljednjeg dana trajanja konkursa - ističe se u saopštenju.
Dodaje se i da su na konkurs prijavila dva kandidata iz nevladinog sektora – Dragoljub Vuković, koji je imao podršku 14 NVO i Nikola Vujanović, sa podrškom jedne NVO.
Takođe, Crnogorski P.E.N. centar nominovao je predstavnika za drugu upražnjenu poziciju u Savjetu.
- Znači, nije bilo nikakvih konfuzija, ali se čini da neki planirani kandidati nijesu uspjeli dobiti kredibilnu podršku i odustali su, što je dalje dovelo do otvorene politički motivisane opstrukcije procesa. Direktna posljedica ovakvog djelovanja predsjednika Skupštine je da Savjet Agencije danas ima samo tri od pet članova, a što znači da svi moraju biti na svim sjednicama i jednoglasno odlučivati da bi Agencija mogla da funkcioniše - kazali su u grupi NVO.
Dodatno, prema njihovim riječima, sprovođenje novog procesa izbora dva člana trajaće najmanje dva mjeseca, a u tom će periodu Agencija biti nefunkcionalna.
- Uputili smo apel šefu Delegacije EU da iskoristi svoj autoritet i podsjeti rukovodstvo Skupštine Crne Gore da je sprovođenje ovog zakona dio pregovaračkog procesa i da podrži napore NVO kako bi se obezbijedio nesmetan rad Agencije za audiovizuelne medijske usluge - zaključuje se u dopisu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mandić ponovo objavio javni poziv NVO, CANU i PEN centru za Savjet AMU

Uputili smo zahtjev da se sporazum između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata ne nađe na dnevnom redu Skupštine koja je planirana danas - kazao je predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu nakon sastanka sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem.
On je, na konferenciji za medije u holu parlamenta, kazao da su razgovarali o zahtjevu da se sporazum ne uvrsti u skupštinsku proceduru po hitnom postupku, već da se o njemu vodi redovna rasprava, uz puno učešće svih relevantnih aktera i javnosti.
- Razlozi se zasnivaju na Zakonu. Ovaj sporazum je toliko tajan i zakonski neutemeljen da će proizvesti velike posljedice - kazao je Nimanbegu.
On se zahvalio na protestima nevladinih organizacija ispred Skupštine.
- Zahvaljujemo se na protestima NVO. Naši poslanici će argumentovano ovo braniti. Crna Gora sebi ne smije dozvoliti destabilizaciju. Prenio sam i Mandiću da ovo ne ide u tom pravcu. Svi poslanici moraju biti svjesni da će nanijeti nemjerljivu štetu. Mandić će ovo prenijeti na kolegijumu. Što se pravnog stava tiče, ovo nije trebalo ni biti upućeno Skupštini. Minimum je da čekamo mišljenje EK i da se čuje pravna struka - rekao je Nimanbegu.

Nimanbegu: Uputili smo zahtjev da se sporazum ne nađe na dnevnom redu Skupštine

V. d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović sa saradnicima sastao se sa predstavnicima Odsjeka za međunarodne operacije britanskog Ministarstva unutrašnjih poslova. Povod sastanka bio je unapređenje kapaciteta Uprave policije na planu borbe protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, kao i o nastavku uspješne saradnje u široj oblasti granične bezbjednosti, saopšteno je iz Uprave policije.
U saopštenju dostavljenom medijima ističe se da je na sastanku istaknuto pitanje saradnje sa novoformiranom Pomorskom informativnom jedinicom koja se nalazi u okviru Sektora granične policije. 
Primarni cilj saradnje se, kako navode, ogleda u otkrivanju izvršilaca krivičnih djela krijumčarenja i korupcije, te povezanih krivičnih djela koja imaju prekogranični i/ili međunarodni karakter.
- V. d. direktora Lazar Šćepanović zahvalio je britanskim partnerima za podršku koju pružaju Sektoru granične policije i uspostavljanju Pomorske informativne jedinice, što će biti od značaja za još efikasniji rad crnogorske granične policije u borbi protiv svih oblika krivičnih djela i nezakonitosti karakterističnih za prekogranični kriminal. Na sastanku je ponovljena obostrana opredijeljenost za unapređenje saradnje po svim pitanjima od zajedničkog interesa - zaključuje se u saopštenju UP.

Nastavak saradnje u široj oblasti granične bezbjednosti

Koncert Ansambla violončela Balkan 8, tokom kojeg će kotorska publika imati priliku da se prepusti zvucima osam violončela koje ovaj ansambl spaja u snažan i emotivan muzički izraz, u jedinstvenom ambijentu koji savršeno pristaje toplini i duhu njihove muzike, održaće se u Kotoru , u Kulturnom centru Nikola Ðurković u ponedjeljak 28. aprila 2025. godine, sa početkom u 20 sati, saopšteno je iz ove kulturne ustanove.
- Na programu je muzičko putovanje kroz bogatstvo balkanskih melodija, obogaćeno tradicijama iz različitih krajeva svijeta – od istočnjačkih motiva do mediteranskih, orijentalnih i slavenskih tonova- poručuju iz kotorskog Kulturnog centra.
Ovaj koncert, kao ističu organizatori, biće više od muzičkog događaja – to je poziv na dijalog kultura, na emociju koja ne poznaje granice i na susret sa tradicijom iz nove, savremene perspektive.
Umjetnički rukovodilac ansambla je Dmitrij Prokofjev, laureat Međunarodnog takmičenja Čajkovski, nekadašnji vođa violončela Crnogorskog simfonijskog orkestra, i umjetnik prepoznat i cijenjen kako u Crnoj Gori, tako i na svjetskoj sceni.
Ostali članovi ansambla Balkan 8 su: Olesja Anakovskaja, Lazar Bubanja, Aleksandar Latković, Milan Ninković, Vladimir Drobnjak, Sergej Suvorov, Vladimir Virok Stoletov i perkusionista Nikola Ševaljević.
&nbsp;- Ansambl Balkan 8 čini osam izuzetnih violončelista i jedan perkusionista, okupljenih oko ideje da kroz originalne aranžmane i savremen pristup interpretaciji, predstave muziku sa Balkana u novom, inovativnom obliku- navodi se u saopštenju.
Organizatori podsjećaju da je projekat nastao u okviru IMSA – Internacionalne muzičko-scenske asocijacije, nevladinog udruženja koje se bavi međunarodnom kulturnom saradnjom i podrškom umjetničkim inicijativama. Inicijalno je započet u Gruziji, u Tbilisiju, pod nazivom Amplitudes, da bi se kasnije preselio u Crnu Goru i razvio pod novim imenom – Balkan 8.&nbsp;
- Nevladino udruženje IMSA spaja umjetnike i zanimljive ideje širom svijeta, a ovaj projekat je pravo osvježenje na muzičkoj sceni- kazali su iz KC-a.
Naziv Balkan 8, pojašnjavaju, nosi dvostruko značenje – s jedne strane, ‘’Balkan" simbolizuje muzičku inspiraciju koja dolazi iz različitih kultura i tradicija ovog prostora, dok broj 8 upućuje na broj članova violončelista ovog ansambla, ali i ima takođe i dodatno simboličko značenje. U mnogim kulturama broj osam označava harmoniju, vječnost i beskonačnost, što odražava i umjetničku filozofiju ovog sastava – stalnu težnju ka novim izražajnim oblicima i muzičkom jedinstvu.
Crnogorska publika je imala priliku da se upozna sa ansamblom Balkan 8 &nbsp;tokom avgusta prošle godine, kada su održani koncerti na tri lokacije – u Luštici, na Cetinju i u Podgorici. Tada je projekat realizovan u saradnji sa violončelistima iz Gruzije koji su gostovali kao dio međunarodne razmjene.
- Ansambl nastavlja svoje djelovanje kroz koncerte, radionice i saradnje sa umjetnicima iz regiona i svijeta, sa misijom da balkanska muzička baština dobije savremeni izraz i univerzalni umjetnički glas- zaključuju u saopštenju.
Ulaz je slobodan.

Kotor: Koncert Ansambla violončela Balkan 8 u ponedjeljak

Bojan Popović odlučio je da se ne pridruži krivičnom gonjenju Miloša Medenica zbog prijetnji izrečenih tokom glavnog pretresa pred Višim sudom u Podgorici, nakon što je dobio javno izvinjenje - kazao je njegov advokat Damir Lekić.
Popović je, kako je rekao njegov pravni zastupnik, saslušan danas u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici u svojstvu svjedoka - oštećenog u postupku protiv Medenice.
Krivična prijava je podnijeta zbog postojanja osnovane sumnje da je Medenica tokom glavnog pretresa pred Višim sudom u Podgorici, u predmetu u kojem su obojica u svojstvu optuženih, izrekao prijeteće riječi oštećenom Bojanu Popoviću: „... plakao si … plakaćeš opet …“.
Ovim riječima je, prema navodima iz prijave, na štetu Popovića izvršeno krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.
- U današnjem iskazu Popović je potvrdio da mu je osumnjičeni zaista uputio ove riječi, te da je zbog toga, kao i zbog dodatnih informacija do kojih su on i njegov brat Marko Popović došli, osjetio strah i ugroženost za svoj život i bezbjednost. Iz tog razloga je zatražio zaštitu od državnog tužilaštva, uz molbu da se pažljivo procijeni sadržaj izgovorenih riječi i da li one ispunjavaju biće prijavljenog ili nekog drugog krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti - rekao je Lekić.
Popović je posebno naglasio da je značajan kontekst i okolnosti u kojima su mu prijeteće riječi izrečene - javno, bez ikakve zadrške, tokom suđenja pred Višim sudom u Podgorici i to pred sudskim vijećem koje im sudi za druga ozbiljna krivična djela. Ovakav nastup osumnjičenog Popović je, kako navodi Lekić. okarakterisao kao otvorenu demonstraciju sile.
- Nakon iskaza Popovića, riječ je zatražio Medenica, kojem je državni tužilac omogućio obraćanje. Osumnjičeni je iznio razloge zbog kojih je izrekao sporne riječi, navodeći da one nijesu bile upućene u prijetećem tonu, već su bile dio specifičnog emotivnog konteksta. Naglasio je da ni Bojanu, ni Marku Popoviću, niti bilo kojem članu njihove porodice ne prijeti nikakva opasnost s njegove strane i više puta uputio javno izvinjenje Popoviću, uz pružanje ruke pomirenja - ističe Lekić.
Uvažavajući izvinjenje, Popović je izjavio da mu je sadržaj i način obraćanja osumnjičenog, uključujući više puta izrečeno izvinjenje, bio prihvatljiv. 
- Iako je istakao da je ponašanje Medenice pred sudom bilo neprihvatljivo, nekulturno i ponižavajuće, izjavio je da izvinjenje prihvata i da ne želi da dalje učestvuje u krivičnom gonjenju, posebno imajući u vidu sve probleme koje obje strane imaju i van ovog postupka. Naglasio je i da dolazi iz poslovnog svijeta i da ne želi da produbljuje konflikt - naglasio je Lekić.
Na kraju je eksplicitno naveo da se zbog izrečenih riječi nije osjećao životno ugroženim, već emocionalno povrijeđenim i poniženim. 
- Stoga je odlučio da se ne pridruži krivičnom gonjenju protiv Medenice, kao i da protiv njega ne postavlja imovinsko-pravni zahtjev - kazao je Lekić.

Popović odustao od krivičnog gonjenja Medenice: Dobio javno izvinjenje i pružanje ruke pomirenja u sudnici

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: savjet-amu

Mandić ponovo objavio javni poziv NVO, CANU i PEN centru za Savjet AMU

Nimanbegu: Uputili smo zahtjev da se sporazum ne nađe na dnevnom redu Skupštine

Nastavak saradnje u široj oblasti granične bezbjednosti

Kotor: Koncert Ansambla violončela Balkan 8 u ponedjeljak

Popović odustao od krivičnog gonjenja Medenice: Dobio javno izvinjenje i pružanje ruke pomirenja u sudnici

PRATITE TVe UŽIVO