Primjer neizbora članova Savjeta regulatorne Agencije za audiovizuelne medijske usluge samo je jedan u nizu primjera kako većina obesmišljava EU integracioni put - ocijenio je predsjednik Kluba poslanika SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
On je ukazao i na opstrukcije.
- Donese se zakon u okviru IBAR zakona, koji je bio uslov za privremeno zatvaranje poglavlja 10, a onda se vrše opstrukcije godinu dana u njegovoj primjeni… Takva je cijela EU priča fotelja vladajuće koalicije… - naveo je Mugoša u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
On cijeni da se priča svodi na donošenje zakona, dok u primjeni zbog političkih ucjena i trgovine i želje da politički poklope svaku instituciji imamo neprimjenjivanje ili njihovu lošu primjenu.
- Naravno, da stvar bude još slikovitija, završi se uzdržanim glasanjem većine za kandidate koji ispunjavaju zakonske uslove i bez ikakvog obrazloženja takvog glasanja (isto kao i kod viceguvernera Centralne banke) - zaključio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fborismugosa%2Fstatus%2F1964581390831230983%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Mugoša: Većina obesmišljava EU integracioni put, jedan od primjera neizbor članova Savjeta AMU

Non pejper Evropske komisije još jednom je ukazao na ozbiljne i dugotrajne probleme u oblasti medijskih prava i sloboda u Crnoj Gori, ali je i pokazao da je sektor medija među najmanje zaštićenim kada je riječ o radnim pravima - poručili su u Sindikatu medija Crne Gore.
Komisija je, cijene oni, s pravom naglasila da granski kolektivni ugovor za medijski sektor još nije potpisan, iako su pregovori počeli još 2017. godine.
- Ovakvo odugovlačenje, praćeno očiglednim nedostatkom volje poslodavaca, ozbiljno narušava prava zaposlenih u medijima i drži ih u neravnopravnom položaju u odnosu na kolege iz drugih sektora, gdje kolektivni ugovori funkcionišu - dodaju u SMCG.
Plate novinara i dalje su, ukazuju oni, ispod nacionalnog prosjeka, primjećuje EK, što je dodatna potvrda sistemskog zanemarivanja njihovog položaja i značaja u društvu.
- Sindikat medija od svog osnivanja upozorava da ovakva situacija dugoročno vodi ka potpunoj profesionalnoj degradaciji novinarske profesije, odlasku kadrova i urušavanju medijskog integriteta - istakli su oni.
Pored toga podsjećaju da Komisija ukazuje na hronične probleme u oblasti medijske regulacije, posebno kada je riječ o imenovanjima u Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) i Savjet Radio Televizije Crne Gore (RTCG).
- Nedostatak transparentnosti, kršenje procedura i politički uticaji ozbiljno podrivaju nezavisnost ključnih institucija koje bi morale da štite javni interes i osiguraju profesionalne standarde - istakli su u SMCG.
Decidni su da posebno zabrinjava činjenica da je Savjet RTCG ponovo za generalnog direktora imenovao Borisa Raonića, čiji je izbor bio osporen kroz više sudskih odluka.
- To je, kako i sama EK konstatuje, otvorilo ozbiljna pitanja o poštovanju pravne procedure i transparentnosti, dok optužnice protiv članova Savjeta RTCG zbog zloupotrebe službenog položaja dodatno kompromituju legitimitet ovog tijela - naveli su oni.
Sindikat medija Crne Gore poziva sve nadležne institucije da najzad preuzmu odgovornost i obezbijede potpisivanje granskog kolektivnog ugovora bez daljih odlaganja.
- Pozivamo ih i da hitno imenuju članove Savjeta AMU i Savjeta RTCG u skladu sa zakonom i kriterijumima stručnosti i nezavisnosti. Kao i uvijek, pozivamo ih da obezbijede bolje uslove rada i dostojanstvene zarade za medijske profesionalce - jasni su u SMCG.
Medijska sloboda, poručuju oni, počinje od poštovanja prava onih koji svakodnevno rade na njenoj zaštiti i vrijeme je da se deklarativna podrška medijskim radnicima i radnicama pretoči u konkretne i odgovorne poteze.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

SMCG: Nadležni da najzad obezbijede potpisivanje granskog kolektivnog ugovora za novinare i hitno i zakonito imenuju članove Savjeta AMU i RTCG

Crnogorski PEN centar tvrdi da je Administrativni odbor prikrio i zanemario u redovnoj proceduri kandidaturu te organizacije za članstvo u Savjetu Agencije za audio-vizuelne medijske usluge, ističući da imaju i dokaze za to. Ocijenili su da je cilj spriječiti ulazak nepodobnih članova u Savjet i poručuju da će o ovim protivzakonitim aktivnostima crnogorskog zakonodavnog organa obavijestiti Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori i Evropsku komisiju. Iz PEN centra su podsjetili da je na sjednici, održanoj 25. marta, Administrativni odbor Skupštine Crne Gore konstatovao je da su “oba” prijedloga za članstvo u Savjetu Agencije za audio-vizuelne medijske usluge “blagovremena ali nepotpuna”. - Na konkurs su se, prema onome što smo čuli na navedenoj śednici (a što je bilo moguće pratiti uživo preko sajta Skupštine i skupštinskoga Jutjub kanala), prijavila dva kandidata – jedan za članstvo u ime nevladinih organizacija koje se bave medijima i jedan kandidat CANU. Niti jednom riječju, ni na datoj śednici, ni u izvještaju na sajtu Skupštine, ni u izvještajima dostavljenim medijima, nije pomenuto da je 10. marta, prijemnoj kancelariji Skupštine Crne Gore, osam dana prije isteka roka, u skladu sa zahtjevima javnoga poziva objavljenog 30. januara ove godine, u zatvorenoj koverti Crnogorski PEN centar predao dokumentaciju za svojega kandidata. Kandidatura Crnogorskoga PEN-a, iako uredno i na vrijeme dostavljena, nije konstatovana, jer – protivno zakonima i vladavini prava – nije ni ušla u proceduru - navedeno je u saopštenju PEN centra. Nakon što je PEN zatražio povrat dokumenata, dobili su usmeni odgovor da dokumentacija nije ni predata jer o njoj u Skupštini nema nikakvog traga. - Evidentno je da svojim ponašanjem Skupština Crne Gore, njen predśednik Andrija Mandić i članovi Administrativnoga odbora u kontinuitetu krše Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama. Svjesni toga, prilikom predaje dokumentacije zahtijevali smo da fotografišemo prijemni pečat na koverti kao dokaz o blagovremenosti prijave. Tek se na osnovu te fotografije, dan kasnije, pomenutoj dokumentaciji ušlo u trag - kažu u PEN centru. Trag je, ističu, vodio do Administativnoga odbora, odgovornog organa za zakonito sprovođenje izbora članova SAMU. - No iako nam je prvobitno rečeno da pod datumom predaje prijave nije zavedeno ništa, u dopisu prilikom povraćaja napokon pronađene dokumentacije volšebno se našao zavodni broj 00-63-14/25-10/3 - napominju u PEN centru. Očito je, naglašavaju, da je Crnogorski PEN centar predao kandidaturu prema važećim propisima, a da je zakulisnim radnjama članova Administrativnoga odbora ta kandidatura prikrivena i zanemarena u redovnoj proceduri. Stoga je Crnogorski PEN centar zatražio pisano obrazloženje o razlozima prikrivanja dokumentacije, neuvrštavanja dokumentacije u zvaničnu proceduru, te pisanu potvrdu da će u narednome konkursu biti poštovan Zakon o audio-vizuelnim medijskim uslugama u pogledu redosljeda kandidata.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512230528_4492413bf205c3af5c3b1fbb1939b14ac9cbbede9d0cc333d343694e4baf6087.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512230528_4492413bf205c3af5c3b1fbb1939b14ac9cbbede9d0cc333d343694e4baf6087" data-rendition-name="original" width="1600" height="842" loading="lazy" alt="dokaz"></figure>  - Na naša je, pak, pitanja poslata 29. aprila Administrativni odbor odgovorio 5. maja. Uz odgovor je, kao navodni dokaz da je sve bilo u skladu s procedurom, priloženo i odštampano Saopštenje sa śednice održane 25. marta 2025. godine sa sajta Skupštine Crne Gore. Ipak, uvidom u sajt može se primijetiti da je sadržina saopštenja izmijenjena, a provjerom metainformacija lako je utvrditi da je promjena izvršena samo dan nakon dostavljanja naše reakcije. Administrativni odbor tom naknadnom izmjenom javno dostupnih podataka nastoji prikriti svoje protivzakonito djelovanje - tvrde u PEN centru. Ono što predstavnici Skupštine i predstavnici građana u Skupštini Crne Gore nijesu u mogućnosti da izmijene jesu, kažu u PEN centru, saopštenja medija o podnešenim kandidaturama (zvanične informacije iz Skupštine Crne Gore), kao ni video-zapis sa pomenute sjednice koji postoji na Jutjub kanalu parlamenta, na kojem članovi Administrativnoga odbora raspravljaju o dvijema kandidaturama, što se čuje iz izvještaja poslanika Bogdana Božovića. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6oJV7ZE5T7s&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ovo je, kažu u PEN centru, samo još jedan u nizu dokaza manipulacija i malverzacije Skupštine Crne Gore na čelu s Andrijom Mandićem i Administrativnoga odbora s predsjednicom Jelenom Nedović i njihovih nastojanja da kršenjem Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama onemoguće efikasno praćenje rada crnogorskih elektronskih medija. - Cilj im je jasan – spriječiti ulazak trenutnim vlastima nepodobnih članova u Savjet i time pospješivati nepristrasnost medija, jednostranost izvještavanja i širenje propagande. Dužni smo o ovoj prevari i protivzakonitim aktivnostima obavijestiti javnost, a s obzirom na značaj teme i činjenicu da su mediji u žiži interesovanja EU o ovim ćemo nepočinstvima crnogorskoga zakonodavnoga organa obavijestiti i međunarodne partnere, Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori te Evropsku komisiju - poručili su iz PEN centra.

PEN centar: Skupština prikriva našu kandidaturu za Savjet AMU, obratićemo se EK

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić ponovo je objavio Javni poziv nevladinim organizacijama iz oblasti medija, CANU i Crnogorskom PEN centru, u vezi sa naimenovanjem članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge.&nbsp;
- Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić u skladu sa članom 153 Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama („Službeni list Crne Gore“ broj 54/24) objavljuje: Javni poziv nevladinim organizacijama iz oblasti medija za imenovanje jednog člana i Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti i Crnogorskom P.E.N centru, za imenovanje jednog člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge - objavljeno je na sajtu Skupštine Crne Gore.&nbsp;
Grupa nevladinih organizacija danas je u pismu šefu Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru ukazala da Mandić i Administrativni odbor kontinuirano opstruiraju sprovođenje Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama.
SMCG, Media centar, Centar za istraživačko novinarstvo, Akcija za ljudska prava, Institut za medije Crne Gore, Centar za građansko obrazovanje, Udruženje profesionalnih novinara Crne Gore i Crnogorski P.E.N. centar detaljno su informisali Satlera o činjenici da je Mandić poništio javni poziv za dva člana Savjeta Agencije, kao i da za taj postupak do danas nije dao uvjerljivu argumentaciju.
Grupa NVO je podsjetila da je usvajanje Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama bio je jedan od uslova za dobijanje pozitivnog IBAR-a, kao i za privremeno zatvaranje Poglavlja 10 – Informaciono društvo i mediji.
Prema njihovim riječima, s obzirom na to da se drugo završno mjerilo u okviru Poglavlja 10 odnosi na funkcionalan i nezavisan rad regulatornog tijela za elektronske medije, odnosno AMU, jasno je da postupanje predsjednika Skupštine i Administrativnog odbora predstavlja ozbiljan rizik za ponovno otvaranje ovog poglavlja.
- Predsjednik Skupštine i Administrativni odbor kontinuirano opstruiraju sprovođenje ovog zakona, uključujući odlaganje raspisivanja konkursa za skoro pola godine, kao i ovo poništenje zbog navodne ‘tehničke greške koja je mogla izazvati konfuziju’ i to posljednjeg dana trajanja konkursa - ističe se u saopštenju.
Dodaje se i da su na konkurs prijavila dva kandidata iz nevladinog sektora – Dragoljub Vuković, koji je imao podršku 14 NVO i Nikola Vujanović, sa podrškom jedne NVO.
Takođe, Crnogorski P.E.N. centar nominovao je predstavnika za drugu upražnjenu poziciju u Savjetu.
- Znači, nije bilo nikakvih konfuzija, ali se čini da neki planirani kandidati nijesu uspjeli dobiti kredibilnu podršku i odustali su, što je dalje dovelo do otvorene politički motivisane opstrukcije procesa. Direktna posljedica ovakvog djelovanja predsjednika Skupštine je da Savjet Agencije danas ima samo tri od pet članova, a što znači da svi moraju biti na svim sjednicama i jednoglasno odlučivati da bi Agencija mogla da funkcioniše - kazali su u grupi NVO.
Dodatno, prema njihovim riječima, sprovođenje novog procesa izbora dva člana trajaće najmanje dva mjeseca, a u tom će periodu Agencija biti nefunkcionalna.
- Uputili smo apel šefu Delegacije EU da iskoristi svoj autoritet i podsjeti rukovodstvo Skupštine Crne Gore da je sprovođenje ovog zakona dio pregovaračkog procesa i da podrži napore NVO kako bi se obezbijedio nesmetan rad Agencije za audiovizuelne medijske usluge - zaključuje se u dopisu.

Mandić ponovo objavio javni poziv NVO, CANU i PEN centru za Savjet AMU

Vlada Švedske odlučila je da „prilagodi podršku“ Srbiji u okviru Strategije za reformsko partnerstvo Švedske sa Zapadnim Balkanom i Turskom, objavljeno je na sajtu švedskog parlamenta. Ova odluka znači da se dijelovi podrške državnim institucijama u Srbiji obustavljaju i da će se pomoć u većoj mjeri usmjeriti na jačanje civilnog društva.
- Razvoj u Srbiji ide u pogrešnom pravcu. To se odnosi na sve — od rastuće korupcije do nepoštovanja principa vladavine prava. Zemlje ne mogu očekivati švedsku podršku ako ne sprovode reforme i razvoj koji se od njih očekuju. Zato sada uvodimo ove promjene - rekao je švedski ministar za razvojnu pomoć i spoljnju trgovinu Benjamin Dousa.
Vlada Švedske pomno prati razvoj situacije u Srbiji i već duže vrijeme primjećuje nedostatak reformske volje srpske vlade.
- To se posebno odnosi na sprovođenje principa vladavine prava, borbu protiv korupcije i zaštitu osnovnih sloboda i prava, kao što su sloboda izražavanja i sloboda medija. Imajući to u vidu, vlada je odlučila da preispita podršku Srbiji, u skladu s principima proširenja Evropske unije zasnovanog na zaslugama. To znači da se zemlje koje napreduju i pokazuju volju za reformama nagrađuju, dok se podrška može smanjiti ili zamrznuti za zemlje koje ne poštuju osnovna prava ili zaostaju u demokratskom razvoju. Vlada je zato odlučila da obustavi određene oblike podrške srpskoj državi i da sredstva preusmjeri na jačanje civilnog društva - saopšteno je iz Vlade Švedske.

Vlada Švedske: Zbog korupcije, obustavljamo podršku dijelu državnih institucija u Srbiji

Iako Evropska komisija prepoznaje rezultate koje je izmjenama nekoliko zakona krajem jula postigao skupštinski Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, iz Brisela notiraju i da amandmani koji su usvojeni nijesu bili konsultovani sa relevantnim zainteresovanim stranama.
U izvještaju stoji i određena zabrinutost jer se premijer Milojko Spajić redovno ne pojavljuje u Skupštini, ali navode da zakonodavni dom ipak na ''generalno efikasan'' način može da kontroliše Vladu.
Ipak, podsjećajući na sve što se u parlamentu događalo zbog penzionisanja ustavne sutkinje Dragane Đuranović, konstatuju da se mora postupiti po slovu Venecijanske komisije.
"'Njene preporuke moraju se hitno sprovesti. Uprkos ovim dešavanjima, postupak Parlamenta za izbor zamjene za dotičnu sudiju Ustavnog suda je nastavljen", piše u izvještaju Evropske komisije.
Kada je u pitanju Vlada apostrofiraju njenu raznolikost i gabarite, ali i nedostatak koordinacije i opšteg upravljanja. Pohvale iz Brisela idu onima koji su zaduženi za EU integracije - kažu da smo zadržali evropski fokus, ali i početkom godine usporili usklađivanje nekih zakona važnih za poglavlja 23i 24, zbog domaćih političkih izazova. Prepoznaju neke reforme i pohvaljuju ih u oblasti pravosuđa ali je potrebno da radimo još.
"U narednoj godini, Crna Gora bi trebalo, posebno, da: poveća efikasnost gonjenja/presuđivanja u slučajevima teškog i organizovanog kriminala, posebno u slučajevima pranja novca; da se pozabavi dugotrajnošću suđenja i čestim odlaganjima u slučajevima organizovanog kriminala i da obezbijedi zaplijenu i konfiskaciju imovine stečene krivičnim djelima", piše u izvještaju.
Smatraju da treba poboljšati stvari po pitanju uvođenja vizne politike, a traže i popunjavanje upražnjenih mjesta u Specijalnom policijskom odjeljenju, Specijalnom tužilaštvu i Višem sudu, ali i one stare koje se ponavljaju iz godine u godinu.
"U narednoj godini, Crna Gora bi trebalo, posebno: da nastavi sa imenovanjima na visoke pravosudne pozicije putem procedura zasnovanih na zaslugama i transparentnih procedura, uključujući i imenovanja u za Ustavni sud i Sudski i Tužilački savjet, kako bi se osigurala nezavisnost, odgovornost i pravilno funkcionisanje pravosudnog sistema; Nastaviti jačanje nezavisnosti sudstva" navedeno je u izvještaju.
Traže da se smanji broj zaostalih sudskih predmeta, a konstatuju da je postignut izvjestan napredak u sprovođenju reformi za borbu protiv korupcije, ali treba uložiti napore da se sprovedu još neke preporuke I da se poveća broj pravosnažnih osuđujućih presuda za visoki korupciju.
"Crna Gora mora hitno imenovati direktora Agencije za sprečavanje korupcije u punom mandatu. U narednoj godini trebalo bi posebno i da se poboljšaju rezultati u proaktivnim istragama korupcije, krivičnim gonjenjima i osudama, posebno korupcije na visokom nivou".
Navode da smo umjereno pripremljeni u oblasti slobode izražavanja i da ima napretka u sprovođenju reformi, ali ponovo spočitavaju jer nijesu izabrani nedostajući članovi Savjeta Agencije za audio-vizuelne medijske usluge, što stoji kao zadatak za naredni period. Bave se i presudama oko nezakonitog izbora generalnog sirektora RTCG-a Borisa Raonića i oštro ocjenjuju.
"Tekući pravni proces kojim se osporava zakonitost imenovanja generalnog direktora RTCG-a i dalje pokreće pitanja o nedostatku transparentnosti i potencijalnom kršenju zakonskih procedura. Brzo pravno rješavanje ovog slučaja je neophodno kako bi se osiguralo da javni emiter u potpunosti poštuje zakon i najviše standarde profesionalnog integriteta i odgovornosti", piše u izvještaju EK.
Crna Gora je postigla određeni napredak i nalazi se između umjerenog i dobrog nivoa pripremljenosti u razvoju funkcionalne tržišne ekonomije. Ipak, akcentuju da je ekonomski rast je usporen usred slabijeg turizma u 2024. i prvoj polovini 2025. godine.
"Da bi se poboljšalo funkcionisanje tržišne ekonomije, Crna Gora bi trebalo posebno: da osmisli i sprovede mjere koje ograničavaju javnu potrošnju i povećavaju prihode, osiguravajući usklađenost sa fiskalnim pravilima;da sprovede Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti kako bi se Fiskalni savet formirao na vreme da bi mogao da preispita predlog budžeta za 2026. godinu".
U godišnjem izvještaju, koji će sjutra biti predstavljen navodi se da je naša država najviše je napredovala na evropskom putu u prethodnih godinu dana među državama Zapadnog Balkana I da je Crna Gora najnaprednija u procesu pristupanja jer je otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja.

EK traži da se brzo pravno riješi slučaj izbora Borisa Raonića za direktora RTCG

Ruski vazdušni napadi pogodili su civilne ciljeve u Ukrajini, pri čemu je nekoliko osoba poginulo, a stambene zgrade su ozbiljno oštećene, saopštili su danas ukrajinski zvaničnici.
Moskva je, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, istovremeno saopštila da je izvela masovne napade dok njene trupe nastavljaju napredovanje ka ključnom gradu Pokrovsku.
Na istočnim i južnim prilazima Pokrovsku, ruske snage su posljednjih sedmica polako napredovale, zauzimajući puteve, postepeno prekidajući linije snabdijevanja i vršeći pritisak na ukrajinsku odbranu.
Ruske trupe su uspjele da učvrste stabilniju poziciju unutar razrušenog grada, dok su ukrajinske snage, pod pritiskom i na drugim lokacijama na sjeveru, poput Kupjanska, imale poteškoće da ih zaustave.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je tokom noći napalo vojne i industrijske objekte, uključujući ukrajinski vojni aerodrom, bazu za popravku vojne opreme, vojne industrijske kapacitete, kao i gasnu infrastrukturu koja ih podržava.
Tvrdnje se ne mogu nezavisno potvrditi, dok je ukrajinski 7. korpus za brzi odgovor saopštio da se operacije čišćenja grada od ruskih trupa nastavljaju, pri čemu su ukrajinske snage spriječile pokušaj presijecanja linije snabdijevanja iz Rodinskog ka sjeveru.
Guverner ukrajinske Donjecke oblasti Vadim Filaškin rekao je da su tokom noći poginule tri osobe, dok su lokalne vlasti u sjeveroistočnoj oblasti Sumi saopštile da je jedna osoba poginula u zasebnom napadu.
Guverner oblasti Herson Oleksandr Prokudin kazai je da je ruska vojska tokom noći napala više gradova i naselja u toj oblasti.
- Zbog ruske agresije, jedna osoba je poginula, a osam je povrijeđeno - rekao je Prokudin.
Zvaničnici ukrajinske protivvazdušne odbrane saopštili su da je ruska vojska tokom noći koristila 150 dronova i raketa u napadu.

Ruski vazdušni napadi na Pokrovsk, nekoliko osoba poginulo

U Crnoj Gori sjutra ujutro se očekuje ponegdje kiša, a zatim postepeno razvedravanje.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmoligiju, na sjeveru, tokom jutra ili prijepodneva, po kotlinama ponegdje moguća magla.
Vjetar će biti umjeren do jak, krajem dana i tokom noći na udare ponegdje i veoma jak, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od jedan do 14, najviša dnevna od šest do 22 stepena.

Sjutra ujutro ponegdje kiša, popodne razvedravanje - do 22 stepena

Ima jedan stari vic o Old Šeterhendu, Vinetuu i Muju, kad se kreću kroz mrkli mrak i kad naprijed ide Old Šeterhend. Začuje se u mrklom mraku „tup!“, nakon čega se Old Šeterhend vraća sa masnicom na desnom oku. Pođe Vinetu naprijed, opet se začuje „tup!“ i Vinetu se vraća, takođe sa masnicom na oku. Pođe Mujo naprijed u mrkli mrak i začuje se „tup, tup!“, dva puta. Vraća se Mujo sa masnicama na oba oka. Vinetu ga začuđeno pita: „Kako moj bijeli brat uspjeti stati dva puta na ista grabulja?“ Mujo je još dobar, predobar. Narod u Crnoj Gori staje na te iste grabulje po hiljadu puta i nema problem da stavi prst na čelo i da se zapita „pa jesam li ja normalan?“. U Srbiji je postojala medijska mreža pod imenom „Istinomjer“, čiji su novinari predano zapisivali sve laži i neispunjena obećanja srpskih političara. A bilo ih je na tone. Zamislite samo da u Crnoj Gori postoji takva medijska evidencija, koliko bi samo posla imali za Milojka Spajića?! „Pustite me da radim“! Pa što radiš? „Dovodim investitore“! Pa đe su? Doveo je Alabara kojeg može dovesti ko god hoće, samo mu daj najbolje lokacije, lex specijalis da ne mora da poštuje domicilne zakone i da gradi i prodaje stanove. To jest, da okreće brzu lovu. Lako ti ga privuć', sve uz lažljivu patetiku o majci i njenim savjetima. CRNI ĐAVO Slijepac vidi da se Crna Gora raspada po svim šavovima, da ne postoji iole suvisla koncepcija što su planovi države za narednih mjesec dana, ne daj bože za duži period. Pardon, ako zanemarimo ideju da se pohapse i procesuiraju svi koji mogu ugroziti sadašnju vlast. Pa ako treba smislićemo i nove pravne pojmove, poput „vanknjižnog vlasništva“ i dati ogroman doprinos istoriji svjetskih gluposti, samo da stavimo iza brave svakoga ko predstavlja bilo kakavu opasnost, da uništimo svaku kompaniju koja nije pod kontrolom sadašnje vlasti, dovesti svoje i uvesti ih u njihove poslove, te tako riješiti i pitanje kritičkih medija. Ostaviti ih na suvo, bez sponzora. Stvoriti informativni raj za idiote svih vrsta i ispirati im ono malo mozga koji im još mrda. Śetite se kokaina u kontejneru „Volija“? Da nijesu bili na oprezu, znajući sa kakvom mafijom imaju posla, odavno bi vlasnik „Volija“ svirao klavir u Spužu, a neki „bizmismen“ nove vlasti držao najveći maloprodajni lanac. Sada je na redu Bemax, kompanija koja bi bila ponos svake normalne zemlje, sa kapacitetima kojima raspolaže, profesionalizmom u pripremi poslova, projektnim zadacima itd. Ne bi bila prva zdrava kompanija koju su uništile „postavgustovske vlasti“. A onda dovedu kadrove koji nijesu sposobni trafiku da vode, ako ne računamo da su ih obijali u mladosti. Kadrove kojima je to prvo zapošljenje u životu. Tako da se ostvaruje san voditelja propagandne emisije „Nečisto“, na TV Vijesti, o crnom đavolu. Zaista su se svojski potrudili da nam podare tikve sađene sa najcrnim đavolom.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110121118_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110121118_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3" data-rendition-name="original" width="600" height="337" loading="lazy" alt="sdt"><figcaption>META SVI KOJI MOGU UGROZITI VLAST: Specijalno državno tužilaštvoetv</figcaption></figure>  Zanimljivo da se sadašnje vlasti ne trude ni da stvore privid demokratije. Direktno saopštavaju da bi najradije na mjestu glavnog tužioca postavili Lavrentija Pavloviča Beriju i „stare šifonjere“ bacili u najdublji podrum. Nešto slično kao što su Crnogorce, njihove žene i đecu, bacili u podzemlje zatvora u Zenici da skapavaju do smrti. Kakvi dokazi i bakrači? Koga to interesuje? Ovamo mjere promile ljubitelja krnjojelskog genija, sinovca mu proganjaju, iako se radi o „divnom i poštenom momku“. za kojeg oni koje je upucao ne smiju da kažu da ih je upucao, dok sa druge strane ne strijeljaju one koje bi narod, čuveni naaaarod, rado vidio da vise na Trgu Nezavisnosti, koji je dobio ime zahvaljujući njima. Ali i to će oni promjeniti. Recimo, u Trg Marka Radovića! Baš adekvatno. Da se lijepo ozvaniči da su ideološki nasljednici najvećih baraba u istoriji Crne Gore, koji su ubijali na ulici svakoga za koga su mislili da nije njihov. Zna li crni Rajo koliko Crnogoraca bi ga rado viđelo sa lisicama na rukama? Ako su za njega Crnogorci uopšte naaaarod? Daće bog! Možda Rajo misli da je regal, vara se, on je tek stara raspala škrinja sa neke divlje deponije. EU KAO DEMOKRATE Što je najgore, mene EU sve više podśeća na Demokrate, a komesarka EU i vrh administracije na Aleksu Bečića i Borisa Bogdanovića. Riješili ljudi da pokazno prime Crnu Goru u EU iz „političeskih“ razloga, što bi rekao Sv. Petar Cetinjski, čuveni izdajnik srpstva po Andriji Luburiću, pa su slijepi na sve što se događa u Crnoj Gori. Ćeraju jednu te istu izanđalu priču, tu su pohvale za napredak, sve cvjeta, milina božja. Čitav život sam mislio da sam dijete zapadne kulture, zapadnih vrijednosti, ponašao se anticrnogorski prema iskonskoj ljubavi prema Rusiji, tri puta i tri hiljade puta mi otpadalo meso zbog toga, kad ono vojvoda Rajo, magistarski plagijator Laljo i vunderkind sa Megatrenda, Boris Bogdanović, ispadoše slika i prilika evropske vizije Ursule fon der Lajen, dok ja postadoh kočničar Crne Gore u svijetlu četničku, evropsku budućnost! Nema, mijenjaju se vremena. Pa normalno je. Ako je jedna Amerika, u koju smo mi svi koji ne poštujemo tradicuju Crne Gore po vojvodi Raju, gledali kao u zaštitnika svjetske demokratije, čije smo institucije posmatrali kao primjer nezavisnosti i pravde, promjenila sve svoje temeljne vrijednosti, pretvorila se u pokušaj narandžaste kraljevine i samovolju narandžaste kose, ko smo mi, šaka jada, da se mi sad prsimo sa demokratijom?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110121118_6ba074d5fa34f8285f541f8328902b9116febfb2255c09434a1b7965444abe29.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025110121118_6ba074d5fa34f8285f541f8328902b9116febfb2255c09434a1b7965444abe29" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="demokrate"><figcaption>EVROPSKA UNIJA SVE VIŠE LIČI NA DEMOKRATE: Boris Bogdanović i Aleksa Bečićetv</figcaption></figure>  Završih ja davno Ekomićeskij fakultet, onako, sa prośečnim ocjenama, zeznuo me nedostatak ambicija, počeo da radim u spoljnoj trgovini. Naravno, bijah u prednosti u odnosu na one sa srednjom školom ili drugim fakultetima. Radili smo mi na fakultetu doznake, akreditive, CMR-ove, Bill of ladinge, paritete, razne vrste ugovora, učili klauzule o arbitraži, višoj sili, itd, da vam ne nabrajam. Ali džaba, trebale su mi godine kroz iskustvo da polako učim svoj posao, da sagledavam sve zamke posla i kako ih izbjeći, kako ostvariti profit i ne pojesti ga svojom greškom... Jednom riječju, shvatio sam da je iskustvo sto puta važnije od onoga što si učio na fakultetu. Zamislite da su me odmah po završetku fakulteta postavili za direktora? Što bih ja kukavac radio? Lako je ovima danas. Da im daš avion pun putnika da voze, iako ga nikada nijesu vozili, pristali bi iz taka. Eeee, druga su vremena bila nekad. Morao si dobro da se pokažeš da bi dobio mjesto višeg referenta, a do rukovodećeg mjesta već si morao biti poveći znalac posla. Današnju Crnu Goru vodi balavurdija bez dana radnog iskustva, sa završenim lijevim fakultetima, odmah śeli da voze avion, što ih briga, da neće nekome odgovarati? BERZANSKI MEŠETAR Beskrajno mi je zanimljivo da su građani Crne Gore dali svoju budućnost u ruke jednom bivšem brokeru, ili, kako se neđe kaže, berzanskom mešetaru, koji se nikada nije bavio makroekonomijom i koji se obučavao za jedan uskospecijalizovani brokerski posao. U svojoj karijeri sam sreo dosta brokera, bilo da su se bavili berzom novca, obojenih metala ili drugih roba. Ispod milijarde dolara oni ne umiju da razgovaraju! Imali smo jedan naziv za njih, „avioni, kamioni“. Zato neka vas ne čudi što Miloko dolazi iz Japana sa milijardama investicija National Panasonica, Mitsubishija, ... Em lijepo zvuče milijarde, em lijepo zvuče giganti japanske industrije, od kojih je National panasonic ponos Japana i garancija najvećeg kvaliteta. Mi nebrokeri smo godinama radili kao mravi da bi ugovorili neku crkavicu od investicije od 150, 200 miliona dolara, a Milojko, TUP, pa u sekundi sredi milijarde investicija. Ili, što bi Milojko rekao, PAF, PAF. Milojko će ući u anale ekonomske nauke rečenicom da povećanje plata, odnosno potrošnje, ne utiče na inflaciju. Odmah mu treba dati Nobelovu nagradu za ekonomiju, jer to još niko nije otkrio. A mi učili o inflacionoj spirali u kojoj se smjenjuju rasta plata i rast cijena? Budale!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101211112_ad8fc32d493ae1d2246ee1aa1b6558b19496198972e10f4fa0b924f92469e828.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251101211112_ad8fc32d493ae1d2246ee1aa1b6558b19496198972e10f4fa0b924f92469e828" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="spajić"><figcaption>GRAĐANI CRNE GORE BUDUĆNOST PREDALI BERZANSKOM MEŠETARU: Milojko Spajićetv</figcaption></figure>  Samo narod koji je neznanca proglasio za ruskog cara može državu dati u ruke ljudima bez političkog i životnog iskustva. Kao da je država igračka pa đeca mogu da se igraju sa njom do mile volje. Pa i ako je razbiju, velika šteta. Neće im sigurno zamjeriiti vojvoda Rajo i onaj talentovani performer seljačkog humora iz Zete dok se bude kupao u kolektoru u Botunu. Pa se pitamo koji ideološki predznak ima država koju smatramo otadžbinom? Jesmo li se to vratili na idološke junačke matrice Pavla Đurišića ili smo dio savremene evropske civilizacije? Štiti li vlast svoje biračko tijelo premlakom i neprofesionalnom reakcijom policije oko postavljanja spomenika dražesnom Pavlu i oko premlaćivanja novinara, ili dok su bili kohorta potkosovskim bojovnicima dok su uzvikivali „smrt Turcima“? Ne śećam se da je neko rekao - pa što ako pogine deset njih dok su orgijali pred Vladom u huliganskoj ikonografiji, sa maskama, bejzbol palicama i sličnim rekvizitima i ikonografijom koja je superevropska. Kad bi se zezali. Ono, nije da i Evropa sve više kači Musolinijeve slike na zidu i umnožava Orbane i Fice. Valjda im zato neće smetati ni Crna Gora Pavla Đurišića. Još jedna fekalijica na evropskom podu neće mnogo ostaviti traga na đonovima nekada velike ideje o ujedinjenoj Evropi.

Tup, tup, tup...

U dvorani „Napredak“ u Zagrebu održana je međunarodna konferencija posvećena jednoj od najmračnijih tema postjugoslovenskog prostora – nestalim bebama, a događaj je organizovao Savez hrišćana Hrvatske. Kako je saopšteno, konferencija je okupila roditelje, stručnjake i istraživače iz regiona, odlučne da otkriju istinu koju sistemi decenijama prikrivaju. <h2>&nbsp;PRIKRIVANJE ISTINE</h2> U uvodnom obraćanju, ističe se u saopštenju, predsjednik Saveza mr Damir Katulić naglasio je da istina o nestalim bebama prevazilazi nacionalne i vjerske granice, to je, kazao je on, pitanje savjesti čitavog društva. - Konferenciji su prisustvovali i brojni roditelji čija su djeca nestala neposredno nakon rođenja, a njihova svjedočenja odjekivala su salom kao bolni podsjetnik da borba nije završena – piše u saopštenju. Među govornicima iz Srbije bili su Ana Pejić, majka nestalog đeteta i osnivačica Udruženja roditelja nestalih beba Vojvodine, dr Gordana Radelić, majka nestalog đeteta, te prof. dr Goran Belojević, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu. Dan prije ove konferencije, dodaju u saopštenju, 29. oktobra u Londonu je troje stručnjaka iz različitih oblasti predstavilo naučni rad o otmicama beba na prostoru bivše Jugoslavije, čime je tema prvi put dobila i naučni temelj.&nbsp; - Taj trenutak mnogi nazivaju prekretnicom, jer borba roditelja od tog dana više nije samo vapaj, već argumentovana, dokumentovana istina – saopšteno je nakon Konferencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110307110_162524f9cfef83e8a4825d54685b7920656b852a5b0aa07717adb353960b6314.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110307110_162524f9cfef83e8a4825d54685b7920656b852a5b0aa07717adb353960b6314" data-rendition-name="original" width="1042" height="496" loading="lazy" alt="Sandi Dizdarević"> <figcaption>Sandi Dizdarević</figcaption> </figure>  Putem video-bima obratio se i profesor kriminalističke psihologije Sandi Dizdarević, član međunarodnog istraživačkog tima koji učestvuje u pronalaženju nestalih beba.&nbsp; - Njegove riječi, izrečene s oprezom ali odlučno, potvrdile su ono što roditelji već dugo znaju – istina postoji, ali se sistemski prikriva – piše u saopštenju. Podsjećaju da je nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u Srbiji usvojen zakon koji, kako poručuju roditelji, nije donio pravdu, već pokušaj zataškavanja.&nbsp; Majke iz Hrvatske su se, poput majki iz Srbije, obratile istom sudu i dobile presudu u svoju korist.&nbsp; - Ana Pejić je u Zagrebu izrekla rečenicu koja je odzvanjala poput zavjeta: „Nemojte dozvoliti da majke Hrvatske prođu kao majke Srbije. Ispunite presudu, dajte nam odgovor - gdje su naša djeca“ – poručila je ona. <h2>&nbsp;DAVID PROTIV GOLIJATA</h2> U saopštenju se naglašava da je posebno emotivan trenutak tokom konferencije bio kada je jedan od očeva objavio da je, vjerovatno, pronašao svog sina.&nbsp; - To nije bio samo trenutak emocije - to je bio trenutak sudara dvije sile: roditeljske vjere i sistemske tišine. Borba ovih roditelja, koja traje više od tri decenije, više se ne može opisati kao epska. Ovo je biblijska borba Davida protiv Golijata – borba malih, golorukih ljudi protiv nevidljivog, hladnog sistema moći. David danas nema praćku ni kamen, već dokumenta, presude, DNK analize i glas koji više niko ne može ućutkati. Golijat više nije vojnik, već birokratski zid, lažna dokumentacija, izgubljeni spisi i institucije koje ćute. Ali istorija nas uči: Golijat uvijek djeluje nepobjedivo – sve dok David ne ustane. Ti roditelji jesu taj David. I dok im svijet okreće leđa, oni ne odustaju. Dok institucije odlažu, oni ne prestaju. Dok vlasti traže načine da zataškaju, oni traže samo jedno - istinu i ime svog djeteta – naglašava se u saopštenju koje je Portalu ETV dostavio sekretar Saveza hrišćana Hrvatske Bojan Jovanović. Njihova borba, dodaje se, nije politička, nije nacionalna, nije vjerska, već borba za osnovni smisao postojanja – za istinu, za pravdu, za dijete koje je negdje, možda još živo, možda izgubljeno u nečijem tuđem životu. - U vremenu kada su mnogi pristali na ćutanje, ovi ljudi su izabrali da govore. I zato ova borba nije samo hrvatska, srpska, ni regionalna – ona je ljudska. Ona prevazilazi granice, zakone i sisteme, jer dodiruje ono što nijedna vlast ne može kontrolisati: ljubav majke i oca prema djetetu koje traže. Istina je krenula. I neće stati dok posljednje ime ne bude izgovoreno, dok posljednje dijete ne bude pronađeno i dok pravda ne nadvlada strah – zaključeno je u saopštenju, Konferenciju u Zagrebu pratila je državna njemačka televizija, koja, kako je Portalu ETV kazao Jovanović, priprema dokumentarni serijal od šest epizoda, čime slučaj nestalih beba ulazi u evropski medijski i istraživački fokus. Sljedeća konferencija, u organizaciji Saveza hrišćana Hrvatske, biće održana u Bosni i Hercegovini, a već se planira i nova – u Crnoj Gori. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110307110_11ad3163e117336a23a2f938af0e9dcfc1e38846315bd821920539d860b5a729.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025110307110_11ad3163e117336a23a2f938af0e9dcfc1e38846315bd821920539d860b5a729" data-rendition-name="original" width="770" height="513" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"> <figcaption>Bojan Jovanović(Photo: Al Jazeera)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;TRGOVINA BEBAMA</h2> Tema nestalih beba iz porodilišta u nekadašnjoj SFRJ decenijama je aktuelna u Srbiji, a pokrenuta je i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Hiljade žena tvrde da su njihove bebe bile žrtve trgovine ljudima. Majkama je saopštavano da su im bebe umrle, a one su završile u dobro razrađenom i širokom lancu trgovaca ljudima i prodavane su. Dojčevele objavio je 2019. godine priču muškarca iz BiH koji tvrdi kako mu je ljekara Ginekološke klinike Kliničko-bolničkog centra Zvezdara u Beogradu 1998. godine u prostoriji punoj novorođene djece rekao da odabere jednu bebu.&nbsp; - Biraj - tvrdi Marko Ivić da mu je rekao ljekar.&nbsp; On i supruga decenijama žive i rade u Njemačkoj, ali nijesu mogli da imaju djecu, pa su se odlučili na usvajanje. - Željeli smo usvojiti napušteno dijete iz sirotišta. Igrom slučaja upoznao sam čovjeka iz Bugojna koji mi se predstavio kao Dragan i on mi je kazao da ima rješenje za mene u Beogradu. Otputovali smo u Beograd i jako sam se iznenadio kada mi je rekao da parkiramo vozilo pored porodilišta. Mislio sam da ćemo otići u sirotište - ispričao je Ivić 2019. za Dojčevele. Medicinska sestra mu je dala bijeli mantil i sa ljekarom je krenuo u obilazak porodilja, a dodirivanje kreveta trebalo je da bude znak doktoru koja porodilja liči na njegovu suprugu. - Pitao me kako izgleda moja žena, a ja sam odgovorio da je crnka. Poslije me je odveo u boks sa bebama i rekao mi da izaberem bebu. Doslovno mi je rekao: „Biraj“. Rekao je da se po djetetu plaća 10.000 DEM, a ako želim blizance, onda 15.000 DEM, da će sve papire srediti kao da je moja žena rodila. Čak mi je govorio da i mojim njemačkim prijateljima, ali i našim ljudima, kažem da u tom porodilištu mogu dobiti dijete ako to žele. Kada je to govorio, predstavljao se kao veliki humanista, jer su to, navodno, djeca iz siromašnih porodica ili studentkinja koje nijesu znale što bi s njima. Znao sam da to nikako ne može biti u redu. Rekao sam da ću razgovarati sa ženom i otišao – ispričao je Ivić, koji je sa suprugom odlučio da neće uzeti bebu iz tog porodilišta. Odlučio je da progovori kada je 2017. na jednoj reginalnoj televiziji vidio prilog o nestalim bebama, a govorile su đene iz Udruženja nestalih beba Srbije.&nbsp; - Supruga i ja gledali smo tu emisiju i ja sam samo kazao: Ane moja, to smo mi mogli biti. Mi smo mogli to ukradeno dijete kupiti. Mi smo mogli biti kupci. Ostali smo šokirani. Vidio sam te majke i rekao da neću ćutati – ispričao je on 2019. U Beogradu je, na poziv majki iz ovog udruženja, svjedočio o svom iskustvu. - Trgovina bebama je bila sistemski organizovana u lancu ljekata, preko matične službe centara za socijalni rad i policije. Očito su te strukture i danas jake – rekla je 2019. Ana Pejić za Dočevele. Prije dvije godine snimljena je i mini serija „Kalup“ na osnovu svjedočanstava roditelja nestalih beba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110307110_74dac77071bf15e7b04839edb157a01ecbc1f97b45603cee9118b22fec9bff6c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025110307110_74dac77071bf15e7b04839edb157a01ecbc1f97b45603cee9118b22fec9bff6c" data-rendition-name="original" width="621" height="502" loading="lazy" alt="Ana Pejić"> <figcaption>Ana Pejić</figcaption> </figure>  Prvi put i majke iz Hrvatske progovaraju i tvrde da su im djeca oteta. Nedavna vijest o majci koja je nakon 40 godina u Srbiji pronašla svog sina za kojeg su rekli da je umro tijekom porođaja, samo potvrđuje da su se u tim godinama događale nevjerojatne stvari. Sve žene s kojima je razgovarala ekipa emisije Provjereno, imaju gotovo identičnu priču - uredan porođaj nakon kojeg je u prvim danima sve bilo u redu. Odjednom se stanje pogoršava, nastaju komplikacije s bebom zbog koje djecu premještaju u druge bolnice. Čak i druge gradove. Prije tri godine u Srbiji je odjeknula vijest da je majka, kojoj je nakon porođaja saopšteno da je beba umrla, pronašla svoga sina poslije 40 godina. On je usvojen, takođe, u Srbiji. U potrazi za sinom pomoglo joj je Udruženje za istinu i pravdu o bebama. DNK analiza potvrdila je njihovu kevnu vezu. Prema istraživanju Ane Pejić u bivšoj Jugoslaviji, kasnije i u državama nastalim iz nje, u razdoblju od 1960. do 2003. iz porodilišta je ukradeno pola miliona đece.

Ana Pejić: Dajte nam odgovor - gdje su naša djeca

Ako neko pogura sa strane i odluči da ovu zemlju gurne u haos, bojim se da sa ovakvim strukturama vlasti, koje su nesposobne, neznavene i bahate, nemamo mnogo šansi. Zbog toga moramo svi pojedinačno, kao građani, da budemo pametni, mudri i da ne dozvolimo da zarad nečijih tuđih interesa izgubimo mir u ovoj zemlji- kazala je u informativnoj emisiji ''24 sata'' na Televiziji E crnogorska novinarka Tanja Šuković.
- Čitav javni prostor pretvorio se u jedan veliki reality, sve manje smo ljudi sa onim osobinama i vrijednostima koje bi trebalo da nas krase i ovo što se dešava porodicama žrtava masakara na Cetinju je jedna velika mrlja na svima nama, &nbsp;kazala je Šuković, ističući da postajemo društvo bez empatije.&nbsp;
Osvrćući se na činjenicu da porodice žrtava u cetinjskim masakrima još uvijek čekaju pravdu, te da je jedan od preživjelih u masakru u Medovini tužio državu i Cetinje i zbog štete koju je pretrpio, Šuković je kazala da to potvrđuje sramni nedostatak odgovornosti.
- Čuli smo u ovom prilogu da advokat pominje odgovornost. Odgovornosti nema, ni objektivne ni lične. Ja bih rekla da je ono što je strašno i što nas ljudski najviše pogađa to da postajemo društvo bez empatije. Vidjeli smo da je gospodin Milojko Spajić tek poslije dužeg vremena primio porodice žrtava, obećao im ponovni susret za petnaest dana do kojeg nije došlo. Mislim da je takvo izigravanje sa patnjom i dostojanstvom ovih ljudi sramno- kazala je Šuković.&nbsp;
<h2>Sektor bezbjednosti apsolutno nesposoban</h2>
Izlive ksenofobije i mržnje prema turskim državljanima, kao posljedice incidenta na Zabjelu, te reakciju ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, hapšenje pogrešnih ljudi i uvođenje privremenog viznog režima, Šuković vidi kao rezultat apsolutne nesposobnosti sektora bezbjednosti što se vidjelo i brojnim ranijim, kao i ovom slučaju.&nbsp;
Takođe, smatra da postoji mogućnost da je nekome nije odgovaralo da se ovo spriječi, jer kako kaže, prosto je nemoguće da ne možete da spriječite nešto što se danima unaprijed najavljuje.&nbsp;
- Mnogo je čudno da kad neko iznese lažni podatak da u Crnoj Gori ima 110 000 Turaka vi odmah ne izađete sa pravom informacijom koliko tih ljudi ima u Crnoj Gori. Mnogo stvari se dešavalo, koje ukazuju na to da sektor bezbjednosti jednostavno nije u stanju da se nosi sa ovim izazovima, kao ni sa mnogim drugim i ja stvarno mislim da je ovo moglo da se spriječi, ali da nije. Iz kojih razloga- da li je u pitanju nesposobnost, želja da se ne spriječi, ili kombinacija tih stvari, pokazaće vrijeme- smatra Šuković.
<h2>Separacioni strah od fotelje</h2>
Osvrnula se na ponašanje političkih elita u Parlamentu.
- Gledala sam zasijedanje Skupštine kada je bio premijerski sat i na mene je snažan utisak ostavilo obraćanje potpredsjednika Skupštine, gospodina Nurkovića, koji je imao potrebu da kaže nešto o prijetnjama na račun reisa Fejzića. Nakon toga se obratio Aleksa Bečić koji je, svojim poznatim birokratskim rječnikom, iznio niz frazetina koje ne znače ništa. Poslije toga je gospodin Nurković imao potrebu da se zahvali gospodinu Bečiću, a ja sam se pitala na čemu mu on to zahvaljuje: zato što su optužili pogrešne ljude; zato što je bio haos na ulicama; zato što je zemlja mogla da sklizne u haos- upitala je Šuković.
Smatra da je takvo ponašanje bilo jako tužno i nedostojanstveno.
Izostanak adekvatne reakcije ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića kada je ukinut bezvizni režim za državljane Turske, sagovornica Televizije E posmatra kroz problem koji ima većina u vladajuim strukturama (gospodin Bečić, gospodin Šaranović i Šćepanovič), a to je separacioni strah od fotelje.
- Oni ne bi htjeli, nijesu spremni da prihvate odgovornost i posljedice za činjenje ili nečinjenje. Takvo stanje stvari je opisao Džoni Štulić ''meni se dušo od tebe ne rastaje'', što je mislim slučaj sa Ibrahimovićem i pomenutom gospodom.
<h2>Opasne poruke u javnosti</h2>
Misli da je sve što se dešavalo prethodnih dana bilo organizovano, jer ovdje se vrlo malo stvari dešava spontano.
&nbsp;- Poruke koje smo čuli one noći bile su užasne, izazivale su stid kod dobronamjernih građana stid, uplašenost, zabrinutost i potrebu da se izvinimo turskim državljanima. Bilo je mnogo poruka, prvenstveno na društvenim mrežama, u javnim nastupima političara, koji su se utrkivali ko će više da potpiruje. Bilo je mnogo ružnih poruka na tzv. trovačnicama, tj. internet platformama koje se predstavljaju kao portali. Jedna od poruka koja mi je zapala za oko je da su ti mladići vaspitavani u duhu tradicionalne Crne Gore i da ne mogu da dozvole nekom da im napada sestre i majke. Pritom su oni mislili da turski državljani napadaju sestre i majke- upozorila je Šuković.
Šuković bi zato, kao sestra i majka, koja prati šta se dešava u Crnoj Gori, poručila toj zabrinutoj gospodi, da sestrama i majkama ovdje veća opasnost prijeti od domicilnog stanovništva.
- &nbsp;Neka se ta gospoda potrude da budu dobri sinovi, očevi, muževi, jer kako gledamo u crnim hronikama, svakog dana neka sestra i majka je žrtva porodičnog nasilja, maltretiranja i zlostavljanja, a to nije uradio niko sa strana, već ljudi iz njihovog okruženja- naglasila je Šuković.
<h2>''Neoosmanizam'' kao uvod u haos</h2>
Digitialni forenzički centar objavio je analizu kako su mediji i političari govorili o stranim državljanima, iz koje se vidi da se antiturski narativ pojavio mnogo prije samog incidenta u Crnoj Gori, u čijem kreiranju su učešća imali i političari i javne ličnosti.
- Meni to govori vrlo mnogo. Sami znamo da je prije izvjesnog vremena Turska prodala ili poklonila Kosovu neke dronove, a sjutradan je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pomenuo termin ''neoosmanizam'', koji se proširio preko srpskih tabloida, i koji &nbsp;je vrlo brzo stigao i do nas. I ovdje kod nas se mnogo pričalo o ''neoosmanizmu'' kao nekakvoj islamizaciji Crne Gore i opasnosti od turskih državljana. Meni to govori da nekom odgovara da ovu zemlju gurne u haos. Meni to govori da je vrlo lako i jednostavno, da ova zemlja potpuno potone u haos. Iako se svi deklarativno zalažu da mi uđemo u EU, nekom mnogo odgovara i da mi ne uđemo u Evropsku uniju- poručila je sagovornica Televizije E.
Šuković ističe da se boji od uticaja sa strane, jer smo mi jako podložni tome, kao mala sredina koja nema tu snagu.&nbsp;
- Ako neko pogura sa strane i odluči da ovu zemlju gurne u haos, bojim se da sa ovakvim strukturama vlasti, koje su nesposobne, neznavene i bahate, nemamo mnogo šansi. Zbog toga moramo svi pojedinačno, kao građani, da budemo pametni, mudri i da ne dozvolimo da zarad nečijih tuđih interesa izgubimo mir u ovoj zemlji- poručila je Šuković.

Šuković: Ako neko sa strane gura ovu zemlju u haos, sa ovakvim neznavenim i bahatim vlastima nemamo puno šansi

Crnu Goru je minule sedmice, regionalno gledano, obilježilo hapšenje biznismena Ranka Ubovića, a planetarno - ksenofobično orgijanje, koje je kulminiralo otvorenim lovom na gastarbajtere iz Turske.&nbsp; Iako ova dva slučaja naizgled nemaju nikakavu zajedničku poveznicu, ona ipak postoji.&nbsp; <h2>Dvostruki aršini</h2> Naime, dok se kadrovi i fotografije sa lisicima na rukama Ranka Ubovića, Veselina Kovačevića, te ranije uhapšenih Aca Mijajlovića i Vlada Ivanovića, snimljenih na stepeništu SPO, ovih dana bjesomučno prikazuju na televizijama i portalima, crnogorska policija i tužilaštvo su objavili samo inicijale naoružanih ljudi sa kapuljačama.&nbsp; Koji su, poput pripadnika Ku Kluks Klana, napali građane Turske na Zabjelu, a njihove kolege krenule da pale i demoliraju turske automobile i radnje širom Crne Gore. Što je klasična diskriminacija. Policija i tužilaštvo, dakle, poštuju presumpciju nevinosti brutalnih napadača na Turke, objavljujući samo njihove inicijale. Dok, s druge strane, poznate crnogorske biznismene „žigošu“, otkrivajući medijima termine kada će biti dovedeni ispred zgrade SPO, kako bi ih „ovjekovječio“ kamermansko-fotoreporterski streljački vod. Dakle, iako u napadima na građane Turske ima klasičnih elemenata specijalnog rata protiv CG, jer se ona tako pokušava udaljiti od EU, nema imena i snimaka uhapšenih „osvetnika“ sa lisicama na rukama. Niti javnost zna ko su. <h2>Kad jaganjci utihnu</h2> Što je, gledano isključivo iz ugla ljudskih prava, pohvalno. Osim, ako se iza objavljivanja inicijala, a ne punih imena i prezimena uhapšenih, ne krije namjera da se od javnosti zaštiti nečiji bratanić, sestrić, kumara...&nbsp; S druge strane, kada su u pitanju Ranko Ubović i drugi uhapšeni ugledni crnogorski bisnismeni, tužioci, policajci, univerzitetski profesori, bivši ministri... to pravilo ne važi u Besudnoj Zemlji. Što predstavlja klasičnu diskriminaciju. Ali, ne daj Bože goreg: da je zapalo Dritanu i sličnim samoproglašenim tužiocima i sudijama, vjerovatno bi Ubovića, Lazovića, Katnića... privodili kod tužioca i sudija vezane kao Hanibala Lektora iz filma „Kad jaganjci utihnu“.&nbsp; Jer te ljude, po naređenju pretpostavljenih, da li iz policije, tužilaštava, stranih ambasada, Srbije, Rusije... ili svih njih zajedno, vrag će ga znati, treba javno kriminalizovati i diskreditovati. Ili preciznije rečeno: medijski linčovati. Prije svakog suđenja i presude.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026211040_78caeb559460f112f13397e5b62473271ae60a6c05553b0022c221c57ef17085.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026211040_78caeb559460f112f13397e5b62473271ae60a6c05553b0022c221c57ef17085" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Okupljeni građani u podgoričkom naselju Zabjelo"> <figcaption>Okupljeni građani u podgoričkom naselju Zabjelo(Photo: Patrola CG)</figcaption> </figure>  <h2>Vučićev čovjek</h2> Godinama najavljivano hapšenje Ranka Ubovića i Veska Kovačevića, zbog navodnog pranja novca, desilo se, vrlo indikativno, uoči samog isticanja roka za dostavu ponude za projektovanje i izgradnju druge dionice autoputa Mateševo - Andrijevica. Vrijedne oko 600 miliona eura. Kao što je objavljeno, za taj posao su se javile četiri kompanije. Tri iz Kine i jedna iz Turske. Među njima i Bemaks, kao podizvođač. No, hapšenjem Ranka Ubovića i Veska Kovačevića, unaprijed je trebalo diskvalifikovati tu renomiranu firmu. A čime bolje, nego dobro tempiranim hapšenjem. Nije nikakva tajna: za taj veliki posao zainteresovana je i Srbija, odnosno kontroverzni bisnismen s Kosova i „Vučićev čovjek“ Zvonko Veselinović.&nbsp; Kako je konstatovala Radio Slobodna Evropa, Veselinović je za „Srbiju biznismen, za Kosovo kriminalac, a u Sjedinjenim Državama je na crnoj listi“. &nbsp; Njegova firma Inkop, kao i firme povezane sa njima, radile su, ili su angažovane, na izgradnji brojnih saobraćajnica u Srbiji. Osim toga, kako se može čuti, njegove firme su već kupile zemljište za eksploataciju kamena, blizu trase novog dijela autoputa Mateševo - Andrijevica. Vjerovatno ubijeđeni u to da će oni dobiti taj posao. Slučajno ili ne, uoči samog isticanja roka za dostavljanje ponude za izgradnju nastavka autoputa, na podgoričkom aerodromu uhapšen je Vesko Kovačević. U njegovom ruksaku nalazila se obimna dokumentacija i ponuda Kinezima za radove na tom kapitalnom projektu.&nbsp; <h2>Kula od karata&nbsp;</h2> Ako ovo nije slučajnost, onda to optužuje onog ko je odredio tajming hapšenja čelnih ljudi Bemaksa. Sumnjivo lice je postupajući tužilac Miloš Šoškić. Ali moramo poštovati njegovu presumciju nevinosti. Vratimo se hapšenju biznismena Ranka Ubovića. Višegodišnja političko-medijsko-tužilačka hajka, napokon je urodila plodom: slikan je sa lisicama na rukama! Uz javno likovanje ministra policije Danila Šaranovića i istrošenog političara Dritana Abazovića, koji su orden za to hapšenje htjeli pripučiti sebi na prsa.&nbsp; Baš kao i onda kada su uhapšeni Zoran Lazović, Milivoje Katnić i Saša Čađenović.&nbsp; No, dosadašnji sudski postupak pokazuje da se optužnica protiv njih ruši kao kula od karata.&nbsp; Što će se, po svemu sudeći, desiti i sa ovom kojoj sada aplaudiraju.

Tag: savjet-amu