U toku je sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost, kojoj pored članova Savjeta prisustvuju najviši predstavnici pravosudnih i bezbjednosnih istitucija u zemlji, saopšteno je iz Kabineta Predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Tema današnje sjednice je bezbjednosna situacija u Crnoj Gori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U toku je sjednica Savjeta za bezbjednost i odbranu

Savjet za bezbjednost i odbranu je na današnjoj sjednici donio zaključak da se zakaže posebna sjednica u širem sastavu na kojoj će biti razmatrana bezbjednosna situacija u zemlji uključujući i prijedlog dopune Strategije nacionalne bezbjednosti koji je stigao od predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
Sjednicom Savjeta predsjedavao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, u radu su učestvovali predsjednik Skupštine Andrija Mandić i predsjednik Vlade Milojko Spajić, a po pozivu ministar odbrane Dragan Krapović, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore brigadni general Zoran Lazarević, v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, savjetnik predsjednika Dejan Vukšić i savjetnik predsjednika Vlade Todor Goranović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7K6463lyYlw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
 
Savjet je, kako je navedeno, završio 36. sjednicu sa zaključkom da će se izvršiti dodatne konsultacije između Kabineta Predsjednika Crne Gore i Kabineta ministra odbrane u cilju iznalaženja optimalnog rješenja. 
 
- Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović upoznali su članove Savjeta sa bezbjednosnom situacijom u Crnoj Gori. Savjet je donio zaključak da se zakaže posebna sjednica u širem sastavu na kojoj će biti razmatrana bezbjednosna situacija u zemlji uključujući i predlog dopune Strategije nacionalne bezbjednosti - navedeno je u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore. 
 
Na sjednici je utvrđen Prijedlog odluke o angažovanju pripadnika Vojske Crne Gore u NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuku za Ukrajinu (NATO Security Assistance and Training for Ukraine- NSATU).&nbsp;
Članovi Savjeta usaglasili su stav da se aktivnosti pripadnika Vojske Crne Gore u okviru NSATU mogu realizovati isključivo na teritoriji neke od zemalja NATO-a. Savjet za odbranu i bezbjednost će utvrđeni predlog dostaviti Skupštini Crne Gore na razmatranje i odlučivanje. 
 
Na sjednici je donesena Odluka kojom se odobrava učešće jedinica Vojske Crne Gore ranga voda ili višeg ranga za tri vježbe u inostranstvu koje će biti održane tokom 2025. godine.&nbsp;
Prijedlog Ministarstva odbrane proistekao je iz preuzetih obaveza Crne Gore kao članice NATO-a, procesa pristupanja Evropskoj uniji, regionalnih inicijativa i planova bilateralnih saradnji sa ciljem daljeg razvoja vojnih sposobnosti i dostizanja potrebnog nivoa borbene spremnosti", navedeno je u saopštenju.
Članovi Savjeta, kako je navedeno, razmotrili su Inicijativu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Ministarstva zdravlja za uvođenje policajaca u obrazovnim i zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori. Savjet za odbranu i bezbjednost je zatražio od Vlade Crne Gore izjašnjenje o ovoj inicijativi. 
 
- Savjet je razmotrio i Molbu Sindikata odbrane i Vojske Crne Gore (SOVCG) koja se odnosi na prava zaposlenih u Vojsci Crne Gore. Savjet je informisan da je krajem 2024. godine donijeta nova Uredba o zaradama zaposlenih u Vojsci. Članovi Savjeta donijeli su i zaključak da nadležne institucije prioritetno završe obaveze iz svojih nadležnosti kako bi se izmjene i dopune Zakona o Vojsci donijele u prvoj polovini 2025. godine. Savjet je, na današnjoj sjednici, razmatrao i predloge odluka o postavljenjima, razrješenjima oficira i oficirki Vojske Crne Gore. Savjet za odbranu i bezbjednost je na današnjoj sjednici, razmatrao i druga pitanja iz svoje nadležnosti - zaključeno je u saopštenju.

Kabinet Milatovića: Na sjednici u širem sastavu razmatrati bezbjednosnu situaciju i Mandićev prijedlog

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zakazao je nastavak 36. sjednice i 37. sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost u petak 7. februara, sa početkom u 11 sati.
Kako je precizirano u saopštenju, 36. sjednice biće održana po ranije utvrđenom dnevnom redu, dok će na 37. sjednici članovi Savjeta razgovarati na temu bezbjednosne situacije u zemlji i razmotriti prijedloge odluka Ministarstva odbrane koji se odnose na vježbe i obuke u inostranstvu u 2025. godini.
- Članovi Savjeta razmotriće i Inicijativu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Ministarstva zdravlja za uvođenje policajaca u obrazovnim i zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori, i molbu Sindikata odbrane i Vojske Crne Gore koja se odnosi na prava zaposlenih u Vojsci Crne Gore. Savjet će razmatrati prijedloge odluka Ministarstva odbrane o postavljenjima, razrješenjima, imenovanjima oficira i oficirki Vojske, kao i druga pitanja iz svoje nadležnosti - precizirano je u saopštenju.

Milatović zakazao nastavak Savjeta za odbranu i bezbjednost za petak

Dužnost i obaveza premijera bila je da prisustvuje današnjoj sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost, a ne da se bez bilo kakvog obavještenja ili obrazloženja ne pojavi na istoj i blokira rad ovog važnog tijela. Da mu je zaista stalo do Vojske ne bi dozvolio ministru odbrane (<a href="https://etv.me/politika/krapovic-savjet-nema-ingerencije-da-izdaje-naredbe-ministru-odbrane">Draganu Krapoviću</a>) da nezakonito preuzima ingerencije Savjeta i onemogućava načelniku Generalštaba da vrši svoju funkciju u punom kapacitetu - poručili su u kabinetu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajicev-kabinet-nijesu-obezbjedeni-uslovi-za-donosenje-odluka-u-savjetu-za-odbranu-i-bezbjednost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Podsjetili su da skoro četiri &nbsp;mjeseca nakon što je Savjet za odbranu i bezbjednost donio odluku o pristupanju Crne Gore EU mehanizmu podrške Ukrajini, parlamentarna većina ne želi da finalizuje tu odluku usvajanjem u Skupštini, što, kako cijene, jasno pokazuje odstupanje od zajedničke vanjske i bezbjednosne politike EU.
- Takođe podsjećamo da Vlada duže od godinu nije predložila kandidata za ambasadora pri NATO Alijansi. Indikativno je da je Vlada, nakon što je ugrozila evropski put države pogoršavanjem odnosa sa Hrvatskom, izgleda riješila i da destabilizuje sistem odbrane i bezbjednosti. 
Zbog donošenja ovakvih politikantskih odluka, neko će snositi odgovornost - poručili su u kabinetu Milatovića.
Sve ovo, podvlače, upućuje da je neodgovorno ponašanje predsjednika Vlade bez presedana.

Kabinet Milatovića: Da je Spajiću stalo do Vojske ne bi dozvolio Krapoviću da nezakonito preuzima ingerencije

Kabinet predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića predložio je da se sjutrašnja sjednica Savjeta za bezbjednost i odbranu nastavi u istom formatu u kom je održana 11. oktobra ove godine.
Povodom sjutrašnje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost Crne Gore, iz Kabineta Spajića su, kako kažu, željeli da obavijeste javnost o aktuelnoj situaciji i poteškoćama u vezi sa njenim održavanjem.
Prethodno je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, koji predsjedava Savjetom, saopštio da je ministar odbrane Dragan Krapović svojim postupcima diskvalifikovao sebe i da neće biti pozvan da prisustvuje sjednici, te da će tražiti da se donese odluku kojom će narediti ministru da vrati pune ingerencije načelniku Generalštaba VCG Zoranu Lazareviću.
Iz Kabineta Spajića kažu da je Ustavom Crne Gore jasno definisano da Savjet za odbranu i bezbjednost čine predsjednik Crne Gore, predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade, sa zadatkom da, između ostalog, odlučuje o postavljenju, unaprjeđenju i razrješenju oficira Vojske Crne Gore.
- Na dnevnom redu sjutrašnje sjednice Savjeta nalaze se određeni predlozi u vezi sa statusom u službi oficira VCG, za koje smatramo neophodnim da članovi Savjeta dobiju detaljno obrazloženje od ministra odbrane, zbog čega smo predložili njegovo kontinuirano prisustvo dok traje ista sjednica Savjeta koja je pauzirana prošlog puta. Takođe, imajući u vidu značaj i specifičnost predloga, premijer je predložio i prisustvo načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, čije stručno mišljenje bi bilo od ključne važnosti za donošenje informisanih i odgovornih odluka - navedeno je u saopštenju Kabineta premijera.
Kako sjutrašnja sjednica Savjeta predstavlja nastavak sjednice započete 11. oktobra, prijedlog predsjednika Vlade je ona bude nastavljena u istom formatu. 
- Nažalost, prema raspoloživim informacijama, predsjednik Crne Gore nije saglasan sa njihovim prisustvom, čime se ugrožava osnovni princip transparentnosti i kvalitetnog donošenja odluka u Savjetu - ističe se u saopštenju.
Uvjereni su, kažu, da je prisustvo ministra odbrane i načelnika Generalštaba od suštinske važnosti za donošenje odluka svih članova Savjeta, uključujući i predsjednika države. 
- Ukoliko ne postoji spremnost za omogućavanje ovih uslova, samo održavanje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost neće imati smisla zbog nedostatka informacija od dvojice najpozvanijih da daju detaljna obrazloženja o datim temama i na taj način doprinesu donošenju najboljih odluka. Vlada Crne Gore ostaje privržena ustavnim ovlašćenjima i procesima koji vode našu zemlju ka članstvu u Evropskoj uniji - poručeno je u saopštenju.

Kabinet Spajića: Ugrožen osnovni princip tranparentnosti, prisustvo Krapovića i Lazarevića od suštinskog značaja za donošenje odluka

Vojska ne smije biti ničiji partijski plijen, kazao je savjetnik predsjednika Crne Gore za bezbjednost i odbranu Dejan Vukšić, komentišući posljednje obraćanje ministra odbrane Dragana Krapovića.
Krapović je, nakon što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović rekao da će na sjutrašnjoj sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost tražiti da donesu odluku kojom će narediti Krapoviću da vrati pune ingerencije načelniku Generalštaba VCG Zoranu Lazareviću, istakao da Savjet nema ingerencije da mu izdaje bilo kakve naredbe ministru odbrane, niti da se miješa u operativna pitanja VCG.
Vukšić ga je uputio na Ustav i Zakon o Vojsci.
- U odnosu na neprimjereno i rekao bih po državu opasno reagovanje ministra odbrane Dragana Krapovića, podsjećam ga da je shodno članu 130 Ustava Crne Gore propisano da Savjet za odbranu i bezbjednost donosi odluke o komandovanju Vojskom kao i odluke o preduzimanju odgovarajućih mjera, dok član 38. Zakona o Vojsci jasno definiše da ministar odbrane obezbjeđuje izvršavanje odluka o komandovanju Vojskom - naveo je Vukšić u reagovanju.

Kako ističe u konkretnom slučaju se upravo ministar odbrane umiješao u nadležnost Savjeta, a ne obratno. 
- Isključiva ustavna nadležnost Savjeta je da postavlja načelnika Generalštaba i to u punom kapacitetu, a istom je ministar ograničio dužnost na Crnu Goru i zabranio da predstavlja Vojsku Crne gore u inostranstvu, što je u suprotnosti sa Odlukom Savjeta za odbranu i bezbjednost - naglasio je Vukšić.

Na taj način, kako kaže, ministar Krapović ugrožava funkcionisanje sistema za čiji se napredak i reformu navodno zalaže. 
- Vojska ne smije biti ničiji partijski plijen - poručio je Vukšić.

Vukšić: Krapović da bolje pročita Ustav i Zakon o Vojsci

Današnja sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost je pauzirana - saopšteno je iz kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Oni su kazali da će sjednica Savjeta biti nastavljena kad to dozvole „agende“ članova tog tijela.
Podsjećamo, ministar odbrane Dragan Krapović saopštio je juče da je obavijestio Vrhovno državno tužilaštvo o, kako je rekao, nezakonitim radnjama načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Zorana Lazarevića.
- Kada se sa pozicije načelnika GŠVCG šalju poruke da se zakoni ne poštuju, to može voditi društvo u anarhiju. Neophodno je da VDT sprovede i druge radnje kako bi se utvrdilo da li se stiču osnovi da je Lazarević počinio krivična djela zaloupotreba službenog položaja, neizvršenje naređenja, samovlašće, pozivanje na otpor i druge radnje, osim priloženih dokaza - kazao je Krapović na konferenciji za medije.
Lazarević je nedavno članovima Savjeta za bezbjednost i odbranu obavijestio koje probleme ima u saradnji sa ministrom odbrane Draganom Krapovićem, kakve štetne posljedice iz toga proističu, optužujući ga da urušava borbenu gotovost VCG.
Lazarević članove SOB u pismu informiše da je Krapović, kako je kazao, protiv-propisno i štetno naredio da se iz Plana rada Vojske Crne Gore za oktobar tekuće godine uklone sve aktivnosti načelnika Generalštaba u inostranstvu. Lazarević navodi da Krapović to radi neosnovano, smišljeno, i u kontinuitetu, pokušavajući da rad jedinica Vojske, kao i njegov rad, predstavi kao nekvalitetan, neproduktivan i nedovolino profesionalan, a sve na način kako ne dolikuje jednom ministru odbrane.
Krapović je rekao da je obraćanje Lazarevića pismom predsjednicima države, Skupštine i Vlade, u suprotnosti sa njegovom naredbom o zabrani komunikacije sa njihovim kabinetima.
On kaže da na predmetno pismo nije stavljena ni oznaka tajnosti.
Krapović je podvukao da prema Zakonu o VCG načelnik Generalštaba odgovara ministru odbrane.
Objavljeni integralni dokument (pismo) objavljeno u medijima nema prijemne pečate predsjednika, pa on sumnja da ga je Lazarević dostavio medijima.
Krapović je optužio Lazarevića da iza njega stoje politički centri, odnosno dio opozicionih partija, po čijim nalozima postupa.
Ministar nije želio da odgovori na pitanje novinara kako komentariše optužbe Lazarevića da je on taj koji urušava borbenu gotovost Vojske Crne Gore.
- Ne želim da javno polemišem sa optužbama generala Lazarevića, jer su one, da ne zamjere desetari, na nivou desetara, a ne generala - kazao je Krapović koji je, odgovarajući na još jedno pitanje novinara, kazao da nije služio vojsku.
Krapović je 28. avgusta dostavio Savjetu prijedlog o smjeni Lazarevića - zbog "procjene da je potrebna smjena generacija i podmlađivanje oficirskog kadra u VCG". Savjet je taj prijedlog odbio jer nije bilo konsenzusa članova.&nbsp;
Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadni general Zoran Lazarević kazao je da je ministar odbrane Dragan Krapović od prvog momenta znao sve o njegovoj namjeri da praznim vojnim prevozom dopremi motor "Yamaha" i da je konstatovao da je u tom slučaju sve čisto.
- I da zlo bude veće, konstatovao je da je sve čisto i raspitivao se kako bi i on mogao na sličan način da kupi motor jer je razlika cijena u Sloveniji i Crnoj Gori tolika da je to prosto isplativo. Toliko o njegovom poštenju. To što je čekao do sada isto govori o njemu kao čovjeku i ministru - rekao je Lazarević novinarima ispred Ministarstva odbrane.
Lazarević kazao je da stoji iza sumnje da Krapović smišljeno urušava sistem odbrane i bezbjednost države. Pojasnio je da je razlog što je uputio pismo predsjedniku države, premijeru i čelniku skupštine taj što se Krapović miješa u komandovanje Vojskom i preuzima nadležnost komandovanja Savjetom za odbranu i bezbjednost.
- Jedino članovi Savjeta i ja možemo da komandujemo Vojskom. On kao ministar obezbjeđuje izvršenje odluka, odnosno pruža logističku podršku. Drugi razlog zbog čega sam pisao Savjetu je pisana naredba kojom mi zabranjuje odlazak u inostranstvo na konferencije Vojnog komiteta EU i jednog tijela NATO. Tako da, prvi put u višegodišnjem trajanju ovih tijela NATO i EU, stolica Crne Gore će ostati prazna. To je presedan i bruka za Crnu Goru - istakao je Lazarević, poručujući da o tome neće da ćuti.
On je ocijenio da je ovo ozbiljna stvar za državu i najavio je da će na sjutrašnjoj sjednici Savjeta za bezbjednost i odbranu iznijeti sva nepočinstva ministra odbrane koja se, kako je rekao, ne završavaju ovim što je do sada predstavio.
- Ono što me najviše boli je što je budžet Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore potrošen na pola, a on treba da stvara sposobnost VCG da izvršava borbene zadatke i misije i da bude angažovana na raznim poljima - naglasio je Lazarević.
On je pozvao Krapovića da objasni članovima Savjeta i crnogorskoj javnosti zašto još ništa nije pokrenuo za instaliranje NATO radara na Zekovoj glavi.
- Mjesecima ide za mnom, prati me i gata šta to pričam s generalima drugih država, misleći da je on tema. Zaista nije, niti bih ikada sebi dozvolio da političke prilike u Crnoj Gori komentarišem i raspravljam sa generalima drugih država. Imamo svoje vojne teme koje se tiču odvraćanje i odbrane i za to primam platu i zato sam položio zakletvu državi. Dok u meni života ima poštovaću je, bez obzira da li je ministar odbrane Krapović ili neko drugi - poručio je Lazarević.
Lazarević je negirao navode Krapovića da iza njega stoji dio opozicionih partija.
- Prethodni načelnik Generalštaba je bio Milutin Đurović, moj drug. Ako sam ja Milov general, onda je Đurović Bečićev general. Niti je Đurović Bečićev general, niti sam ja Milov general. Mi smo oficiri ove Vojske i ove države. Krajenje je vrijeme da se sa tim stane. Nadam se da će članovi Savjeta sjutra i na tu temu govoriti. Vjerujem u te ljude i njihov kredibilitet i kakvu god odluku da donesu, ja ću je ispoštovati - poručio je Lazarević.
On je konstatovao i da ministar odbrane ima pravo da predloži razrješenje načelnika Generalštaba VCG, ali ga poziva da saopšti jasne razloge za tu odluku.
- Prvo je to obrazložio podmlađivanjem, sada tome dodaje apsolutno netačne stvari. Neka on objasni javnosti što je posrijedi. Ne bi smjelo da govori neistine, cijenim da ovim podriva sistem bezbjednosti i odbrane, zajedno sa pojedinim partijskim drugovima, a neka organi ove države o tome donese sud. Svaku presudu i odluku ću ispoštovati - zaključio je Lazarević.

Kabinet Milatovića: Sjednica Savjeta za bezbjednost i odbranu pauzirana, biće nastavljena kad to dozvole agende članova

Milatović zakazao je sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost za sjutra.
Kako je najavljeno iz Kabineta predsjednika države, sjednica će biti održana u Vili „Gorica“ u 11 sati.
Glavna tema sjednice trebalo bi da bude pismo načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Zorana Lazarevića članovima Savjeta, u u kojem objašnjava koje probleme ima u saradnji sa ministrom odbrane Draganom Krapovićem, kakve štetne posljedice iz toga proističu, optužujući ga da urušava borbenu gotovost VCG.
Lazarević članove SOB informiše da je Krapović, kako je kazao, protiv-propisno i štetno naredio da se iz Plana rada Vojske Crne Gore za oktobar tekuće godine uklone sve aktivnosti načelnika Generalštaba u inostranstvu. Lazarević navodi da Krapović to radi neosnovano, smišljeno, i u kontinuitetu, pokušavajući da rad jedinica Vojske, kao i njegov rad, predstavi kao nekvalitetan, neproduktivan i nedovolino profesionalan, a sve na način kako ne dolikuje jednom ministru odbrane.
Krapović je 28. avgusta dostavio Savjetu prijedlog o smjeni Lazarevića - zbog "procjene da je potrebna smjena generacija i podmlađivanje oficirskog kadra u VCG".
Savjet je taj prijedlog odbio jer nije bilo konsenzusa članova.&nbsp;
Ministar odbrane kazao je za 13 sati konferenciju na kojoj će govoriti o postupanjima Lazarevića.

Milatović zakazao sjednicu SOB-a: Sjutra o Lazareviću

Portal Antena M objavio je pismo načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadnog generala Zorana Lazarevića, upućeno članovima savjeta za Odbranu i bezbjednost, predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću i predsjedniku Vlade Milojku Spajiću u kojem objašnjava koje probleme ima u saradnji sa ministrom odbrane Draganom Krapovićem i kakve štetne posljedice iz toga proističu. Podsjećamo, Antena M je objavila da je Krapović zabranio načelniku Generalštaba Zoranu Lazareviću sve aktivnosti u inostranstvu uz obrazloženje da više nema kredibilitet da predstavlja Vojsku Crne Gore. Lazarević članove SOB informiše da je ministar odbrane Dragan Krapović, kako je kazao, protiv-propisno i štetno naredio da se iz Plana rada Vojske Crne Gore za oktobar tekuće godine uklone sve aktivnosti načelnika Generalštaba u inostranstvu. Lazarević navodi da Krapović to radi neosnovano, smišljeno, i u kontinuitetu, pokušavajući da rad jedinica Vojske, kao i njegov rad, predstavi kao nekvalitetan, neproduktivan i nedovolino profesionalan, a sve na način kako ne dolikuje jednom ministru odbrane. - Sa svim njegovim lošim uticajima pokušavam da izlazim na kraj, ali ovaj gest zabrane je nešto preko čega mi moja oficirska čast i dostojanstvo ne dozvoljavaju da pređem - kaže Lazarević. Lazarević navodi i da Krapović izmjene Zakona o Vojsci skoro godinu dana nepotrebno drži u fioci, a njime su predviđene brojne povoljnosti za poboljšanje životnog standarda pripadnika Vojske, počevši od rješavanja stambene problematike, bržeg uvodenja mladih ljudi u sistem odbrane, jednostavnije procedure kod kretanja kadra u službi i unapređenja u više činove, i sl. - Ove tvrdnje najbolje, na žalost, potvrđuje stvarnost gdje se na posljednji konkurs za vojnike po ugovoru, za popunu 28 mjesta, javilo blizu 100 mladih da bi na kraju, skoro šest mjeseci kasnije, pozivu se odazvalo samo 20 lica. Više puta sam ukazivao na nepodnošljivu sporost administracije, međutim ni to nije naišlo na razumijevanje. Najgore u svemu je što zbog niskih plata svakodnevno imamo napuštanje Vojske od strane vojnika po ugovoru, jer njihova plata je samo 630 eura - naveo je Lazarević između ostalog u pismu. Lazarević kaže i da Krapović represivnim mjerama pokušava da preuzme ulogu načelnika Generalštaba, te je tako naredio hitno vraćanje jednog oficira İz Brisela zbog navodne neprimjerene njegove priče o njemu kao ministru, a da nikome nijesu poznati detalji. U nastavku pogledajte pismo Lazarevića u cjelini:  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241006111020_af567a1d5f63cc1dd9a3bde5ba2aa8e907ae0e0b1a5a3e0282fd36b4dfc96f74.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241006111020_af567a1d5f63cc1dd9a3bde5ba2aa8e907ae0e0b1a5a3e0282fd36b4dfc96f74" data-rendition-name="original" width="1000" height="1432" loading="lazy" alt="pismo lazarevića"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241006111020_6a9bee52aab95a32d494cab94d78b0ae9cb5bd5de6001e17029e814e2b54ea7d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241006111020_6a9bee52aab95a32d494cab94d78b0ae9cb5bd5de6001e17029e814e2b54ea7d" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="pismo lazarevića"></figure>

Lazarević pisao članovima SOB: Krapović urušava borbenu gotovost VCG

Odluke koje se razmatraju na Savjetu za bezbjednost i odbranu, naročito one koje se tiču najvažnijih pitanja poput izbora načelnika generalštaba, moraju biti rezultat ozbiljnih analiza, konsenzusa i dogovora, a ne paf-paf pristupa, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u intervjuu za Dan.
Milatović je ponovio da će sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost sa temom smjene načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Zorana Lazarevića biti održana u skladu sa Poslovnikom o radu, onda kada je on, kao predsjedavajući Savjeta, zakaže.
- Podsjetiću da je posljednja održana 28. avgusta, dakle prije samo nekoliko sedmica, i da je na njoj odbijen zahtjev za smjenu načelnika generalštaba Zorana Lazarevića. U međuvremenu sam razgovarao sa generalom, što sam smatrao za svoju dužnost i obavezu. Ponavljam još jednom, dok sam predsjednik Crne Gore neću dozvoliti neodgovoran odnos Vlade prema instituciji koju predstavljam, niti nametanje bilo kakvih rješenja kojima se degradira odnos prema Vojsci Crne Gore i ona se politizuje za bilo čije partijske svrhe, ili čak tuđe interese - istakao je Milatović.
Prema njegovim riječima, odnos prema Vojsci Crne Gore je odnos prema Crnoj Gori.
- Dok sam ja na čelu Savjeta za odbranu i bezbjednost, taj odnos mora biti profesionalan i odgovoran. Očekujem od Vlade da se, umjesto pokušaja politizacije vojske, pokrene pitanje poboljšanja ekonomskog statusa naših vojnika i dodatne modernizacije naše vojske - poručio je Milatović.
Komentarišući odnos sa bivšim partijskim kolegom, premijerom Milojkom Spajićem, Milatović je rekao da njih dvojica nemaju lične probleme već drugačije poglede na način na koji treba da se razvija država.
- Ja sam izašao iz vlasti zbog principa i ideje o boljoj Crnoj Gori, a čini mi se da druga strana upravo radi sve, uključujući i zloupotrebe javnih resursa, kako bi još koji dan ostala na vlasti. Ja ne vidim Crnu Goru kao kripto-destinaciju, već kao državu u kojoj uspjeh u životu dolazi kao rezultat rada - poručio je Milatović.

Milatović: Izbor načelnika generalštaba mora biti rezultat ozbiljnih analiza i dogovora, a ne "paf-paf" pristupa

Futsal reprezentacija Crne Gore poražena je u Podgorici od Mađarske 3:2, u pretposljednjem kolu četvrte grupe glavne runde kvalifikacija za EURO. 
 
To je peti poraz crnogorske selekcije, koja je bez bodova u dosadašnjem dijelu kvalifikacija. 
 
Crna Gora je u petom minutu povela golom Marka Spasojevića, ali su gosti preko Janoša Rabla u 17. i Matjaša Kajtara u 18. minutu preokrenuli na 2:1. 
 
U nastavku pogodio je i Šandor Hanthazi u 26. i praktično več tada riješio pitanje pobjednika. 
 
Konačan rezultat postavio je Nikola Cimbaljević u 39. minutu. 
 
Selektor Sveto Ljesar kazao je da su njegovi izabranici odigrali najbolju utakmicu u dosadašnjem dijelu kvalifiikacija.
- Šteta što nijesmo uspjeli da izvučemo povoljniji rezultat. Prva dva gola primili smo prejeftino i na ovom nivou protivnik zna da valorizuje te greške. Ostaje nam meč sa Norveškom, gdje se nadam da ćemo biti bolji i ostvariti povoljan rezultat - kazao je Ljesar.

Mađarska porazila crnogorske fudbalere

Studenti koji su biciklima prije osam dana iz Srbije krenuli u Strazbur, stigli su večeras u Salcburg gdje ih je svečano dočekao veliki broj građana - a među njima i državljani Srbije koji žive u Austriji. 
 
Oni su se okupili u 19 sati, a neki su, da bi dočekali studente bicikliste, došli iz Njemačke.
Studenti su samo danas prešli 130, a od početka puta u Strazbur, prevezli su ukupno 930 kilometara.
- Fantastično se osjećam. Toliko je ljudi. Nadam se da će svi moći da se vrate i da žive u Srbiji - rekla je za N1 jedna studentkinja koja je biciklom stigla u Salcburg.

Studenti biciklisti svečano dočekani u Salcburgu

Sjedinjene Američke Države (SAD) održaće direktne razgovore sa Iranom ovog vikenda kako bi razgovarali o iranskom nuklearnom programu, rekao američki državni sekretar Mark Rubio. 
 
Razgovori između specijalnog izaslanika SAD-a Stiva Vitkofa i visokog iranskog lidera zakazani su za subotu u Omanu, prenosi Rojters. 
 
- Nadamo se da će to dovesti do mira. Bili smo vrlo jasni šta Iran nikada neće imati - nuklearno oružje, i mislim da je to ono što je dovelo do ovog sastanka - rekao je Rubio tokom sastanka kabineta kojim je predsjedavao predsjednik SAD Donald Tramp. 
 
Tramp je u ponedjeljak iznenađujuće objavio da su SAD i Iran spremne da u subotu počnu direktne pregovore o nuklearnom programu Teherana, upozorivši da bi Iran bio u "velikoj opasnosti" ako pregovori budu neuspješni. 
 
Saopštenje je izazvalo izvjesnu zabunu jer je Iran rekao da će razgovori biti indirektni sa Omancima koji će djelovati kao posrednici. 
 
Američki zvaničnik upoznat sa planiranjem rekao je da će dvije delegacije biti u istoj prostoriji za razgovore. 
 
Tramp je u srijedu ponovio prijetnju da će upotrijebiti vojnu silu ako Iran ne pristane da okonča svoj nuklearni program, rekavši da će Izrael igrati ključnu ulogu u bilo kojoj vojnoj akciji. 
 
Tramp je rekao da Iranu ne može biti dozvoljeno da ima nuklearno oružje i ako odbije da zaustavi razvojne napore, mogla bi uslijediti vojna akcija.

Rubio: SAD će za vikend održati direktne razgovore sa Iranom o nuklearnom programu

Helikopter se srušio danas u njujoršku rijeku Hadson, a prema prvim izvještajima, najmanje tri osobe su poginule.
Njujorška policija potvrdila je da se helikopter srušio nedaleko od donjeg Menhetna, na strani rijeke bližoj Nju Džersiju. ABC je prenio, pozivajući se na izvore iz policije, da je ima i stradalih.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTheNewsTrending%2Fstatus%2F1910422848574795974%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1910422848574795974%7Ctwgr%5E8d0f3b404adb107126c70789e21e59a790920dc7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako je navedeno, u trenutku pada, u helikopteru je bilo najmanje pet osoba, uključujući i djecu.
Obalska straža naredila je obustavu plovidbe u toj oblasti.
Na mjestu nesreće nalaze se pomorske i kopnene jedinice hitnih službi, a vatrogasna služba je takođe na terenu.&nbsp;

Helikopter se srušio u rijeku Hadson u Njujorku, najmanje troje stradalih

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: savjet-za-bezbjednost-i-odbranu