Savjet za građansku kontrolu rada policije usvojio je danas zaključke o postupanju policije tokom masakra na Cetinju u kojem je ubijeno 13 osoba, upozoravajući da brojne okolnosti tragičnog događaja i dalje nijesu razjašnjene i da reakcija policije, uključujući blokadu grada i broj angažovanih službenika, nije bila adekvatna.
- Mnoga pitanja i aspekti ovog tragičnog i osjetljivog događaja i dalje ostaju nejasna - navedeno je u zaključcima.
Kako je navedeno u saopštenju Savjeta, porodice žrtava i javnost u cjelini očekuju jasne i pouzdane podatke o ovom i zločinu iz 2022. godine.
- Traži se saopštavanje činjenica, razumijavanje prirode zločina, identifikacija motiva i praktični zaključci. Bez saopštavanja svih raspoloživivih podataka nemoguće je pristupiti rješavanju i naročito prevenciji ponavljanja ovog problema - navedeno je u saopštenju.
Što se tiče masovnih ubistava koja 1. januara ove godine počinio Aco Martinović, Savjet je imao primjedbi povodom reakcije policije, koja se odnosi na period blokade grada pošto su informisani o ubistvima.
- Savjet ima primjedbu na početno uspostavljeni način i raspoložive resurse za kontrolu lica i vozila, u sklopu blokade grada. Iako su policijski službenici sve vrijeme znali koje se lice i vozilo potražuju, blokada grada i s njom kontrola lica i vozila, početno je trebala biti uspostavljena sa više resursa i na efikasniji način - dodaje se u saopštenju.
Na osnovu pruženih podataka i pojašanjenja Uprave policije, Savjet je saglasan u ocjeni da u trenutku početka izvršenja masovnog zločina na teritoriji Prijestonice Cetinje nije bio dovoljan broj policijskih službenika kako bi se početno adekvatno odgovorilo događaju.&nbsp;
- I pored činjenice da je značajno poboljšana organizacija rada policije na Cetinju, nakon prvog masovnog zločina 2022. godine kroz preraspodjelu rada službenika, dogodio se u organizacionom smislu, između smjena, prazni prostor, vremenski interval između 17 i 18 sati što se odrazilo na nedovoljnu, naglašavamo početnu, pripremljenost za odgovor na izvršenje KD - ističe se u zaključcima.
Savjet podržava i zahtjev porodica stradalih sa Cetinja, &nbsp;koji je predočen tokom susreta sa šefom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanom Satlerom, da se formira ekspertski tim od međunarodno priznatih stručnjaka koji bi u dogovoru sa državnim isntitucijama Crne Gore sporoveli međunarodnu, objektivnu, nepristrasnu i cjelovitu istragu povodom oba slučaja masovnih ubistava na Cetinju.
<h2>Zauzeće stav o prekršajnom postupku prema Petrović</h2>
Na sjednici Savjeta razmatrana je i informacija da je policija pokrenula prekršajni postupak prema članici Savjeta Aidi Petrović.
Članica Savjeta Aida Petrović informisala je Savjet da je do trenutka održavanja sjednice policija nije obavjestila o pokretnju prekršajnog postupka prema njoj.
- Cijeneći iznijetu okolnost, Savjet će povodom ovog slučaja, kada bude dostupna eventualna prekršajna prijava, zauzeti stav i o tome informisati javnost - navedeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mnoga pitanja i aspekti tragedija na Cetinju i dalje nejasna, reakcija policije neadekvatna

Nakon što je iz Uprave policije saopšteno kako je, zbog narušavanja javnog reda i mira na julskom skupu ispred Vile Gorica, procesuirano 35 osoba, među kojima i članica Aida Petrović, oglasili su se iz Savjeta za građansku kontrolu policije.
- Ovim povodom Savjet je od direktora Uprave policije zatražio kopiju spisa predmeta sa dokazima na osnovu kojih je podnijeta prijava u vezi sa predmetnim slučajem - istakli su.

Savjet za građansku kontrolu rada policije sazvao hitnu sjednicu zbog prekršajnog gonjenja Petrović

Akcija za ljudska prava (HRA) je podnijela <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2025/11/Predstavka.pdf" target="_blank">predstavku Savjetu za građansku kontrolu rada policije</a> u cilju ocjene postupanja policije na javnim okupljanjima održanim u podgoričkim naseljima Zabjelo i Siti kvart 27. oktobra, na antimigrantskom skupu ispred Vlade Crne Gore u Podgorici 28. oktobra, kao i na fudbalskoj utakmici Crna Gora-Hrvatska 17. novembra 2025. na Gradskom stadionu u Podgorici.
HRA smatra da je policija, koja je obezbjeđivala proteste 27. i 28. oktobra, bila dužna da reaguje na skandiranja „Ubij, ubij Turčina“, „Turci napolje“ i „Nećemo migrante“, koja su predstavljala govor mržnje, koji je zabranjen, i koja su stvarala prijeteću atmosferu u gradu, posebno u kvartovima u kojima živi najviše turskih državljana.&nbsp;
- Prema našem razumijevanju važećih zakona (Zakona o javnom redu i miru, Zakona o javnim okupljanjima, Zakona o unutrašnjim poslovima, Zakona o zabrani diskriminacije i Krivičnog zakonika) policija je bila dužna da upozori učesnike okupljanja da je govor mržnje zabranjen i da prekine okupljanje na kome su učesnici istrajavali u upotrebi takvog govora - navedeno je u saopštenju HRA.
Takođe, u toj NVO smatraju da neposredno prije i za vrijeme utakmice Crna Gora – Hrvatska, policija nije postupila u skladu sa svojim obavezama i ovlašćenjima propisanim Zakonom o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama.
- Za vrijeme utakmice, hrvatski navijači su uzvikivali parole „Ubij Srbina“, „Za dom spremni“ i „Ustaški se barjak vije“, i istakli su transparent velikih dimenzija: „Iz Dubrovnika čuju se vici, pu* nam k* četnici. Oprosta nema!“. Sve parole, usmene i pismene predstavljaju nesporan govor mržnje koji je policija najavila da će naknadno procesuirati, pošto su navijači napustili zemlju - kazali su u HRA.
Apostrofiraju da se u takvom slučaju, u kome se radilo o “priredbi povećanog rizika”, od policije zahtijeva da u saradnji sa organizatorom priredbe preduzme posebne preventivne mjere, konkretno, da spriječi unošenje i isticanje transparenata sa porukama mržnje, da zadrži gledaoce koji se nasilno ponašaju ili remete javni red i mir govorom mržnje, da unaprijed zatraži prisustvo sudije za prekršaje i državnog tužioca na utakmici radi efikasnog procesuiranja počinilaca prekršaja i krivičnih djela na sportskoj priredbi.&nbsp;
- Ipak, policija u saradnji sa organizatorom priredbe, nije spriječila unošenje na stadion ogromnog transparenta hrvatskih navijača sa porukom mržnje, što predstavlja očigledan propust u obezbjeđenju i primjeni zakonskih ovlašćenja. Policija je bila dužna da izvrši pregled, oduzme sporni transparent, identifikuje i sankcioniše odgovorne, udalji ih sa terena ili i prekine priredbu ako se nedopušteno ponašanje nastavi. Izostanak upozorenja ili druge neposredne mjere u takvoj situaciji počinilaca je propust, koji se ponavlja na sportskim utakmicama - ocijenili su u HRA.
HRA je predstavkom zatražila od Savjeta za građansku kontrolu rada policije da ispita postupanje policije na ovim skupovima, da bi se ubuduće obezbijedilo adekvatno reagovanje protiv govora mržnje na sličnim događajima.&nbsp;
- Konkretno smo od Savjeta zatražili da: pokrene postupak ocjene primjene policijskih ovlašćenja na predmetnim skupovima; zatraži od Uprave policije izvještaj o prisustvu i postupanju službenika, uz obrazloženje zašto okupljanja i utakmica nijesu prekinuti niti su učesnici upozoreni na govor mržnje; utvrdi da li su policijski službenici prepoznali i adekvatno reagovali na govor mržnje i podsticanje nacionalne netrpeljivosti; ispita odgovornost starješina i policijskih službenika zaduženih za obezbjeđenje skupa, ako se utvrdi da su propustili da postupe po zakonu – a posebno da utvrdi kako je omogućeno hrvatskim navijačima da na stadion unesu ogroman transparent sa porukom mržnje, iako je takav materijal zakonom zabranjen - kazali su u HRA.
Očekujeju da Savjet u razumnom roku nezavisno i temeljno provjeri postupanje policije i objavi svoje mišljenje.&nbsp;
- Svjedoci smo sve češćeg govora mržnje i nacionalističkih parola na javnim i sportskim događajima, na koje policija ne reaguje. Vrijeme je da se ovo zaustavi i da nadležni konačno počnu da dosljedno sprovode zakone - poručili su u HRA.
U toj organizaciji podsjećaju i da Evropska unija u pregovaračkom poglavlju 23 od Crne Gore zahtijeva da efikasno suzbija ksenofobiju i obezbijedi efikasno procesuiranje krivičnih djela iz mržnje, uključujući govor mržnje.

1250x600

1084x550

HRA: Ispitati postupanje policije na antimigrantskim skupovima i utakmici sa Hrvatskom

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom postupanja policije na protestu ispred Vile Gorica 8. jula, održanom zbog nezakonite dodjele Trinaestojulske nagrade. Građani su negodovali, a kao odgovor dobili biber sprej u lice. Postupanjem policije bavi se i Savjet za građansku kontrolu njenog rada, a pod lupom bi mogao da se nađe i jedan od policijskih straješina, koji nije imao uniformu, ali je bio u prvom redu, sa opremom za razbijanje demonstracija. 
 
Neprofesionalno, neozbiljno, mimo svih pravila. To su prve asocijacije koje naviru kao reakcija na nesvakidašnju sliku nastalu tokom građanskog protesta u Podgorici - civila koji stoji sa policijskim štitom u policijskoj blokadi. Brojne građanke i građani 8. jula pokušali su da ispred Vile Gorica protestuju zbog nezakonitog dodjeljivanja Trinaestojulske nagrade, ali ih je policijska blokada zaustavila na ulici, stotinjak metara od Vile Gorica.
U metežu koji je trajao više sati, pripadnici policije su upotrijebili i biber sprej, a trinaestoro, uglavnom starijih građana, potražilo je medicinsku pomoć. Brutalnost policijske akcije nije, nažalost, izuzetak u Crnoj Gori, pa ni u regionu. Sasvim je moguće da su crnogorski policijski blokaderi prekomjernu upotrebu sile koristili po uzoru na policijske odrede Aleksandra Vučića u Srbiji. Ipak, fotografija čovjeka u crvenoj majici i farmericama, koji drži policijski štit, dio zaštitne opreme - nije do sada viđena. Ni u Crnoj Gori, ni prilikom sličnih policijskih intervencija u regionu. A nije ni mogla biti viđena, jer profesionalna policijska intervencija je jasno kodirana, kao i obaveza nošenja uniforme, Pravilnikom o obavljanju policijskih poslova i primjeni ovlašćenja. 
 
- Radi neposrednog preventivnog djelovanja policije u održavanju javnog reda i mira i sprječavanju vršenja krivičnih djela i prekršaja, policijske poslove na pozorničkom i patrolnom rejonu vrše policijski službenici u uniformi - navodi se u članu 117 ovog Pravilnika. 
 
Naravno, blokada kod Vile Gorica nije bila u takozvanom patrolnom rejonu. I tačno je da svi policijski službenici, oni koji nose i oni koji ne nose uniformu, raspolažu istim policijskim ovlašćenjima. Ali, na samoj blokadi se ne bi smjeli pojavljivati policijski službenici u civilu, bez obilježja i bez službenog broja. To je osnovno pravilo koje razlikuje uređenu policijsku formaciju od parapolicijskih snaga. U cilju razjašnjenja posupka policajca u civilu, Televizija E je poslala upit Upravi policije. Uz dopis poslali smo i fotografiju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxKh8RoooAz8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- Poštovani predstavnici Uprave policije, ovo je fotografija snimljena tokom protesta ispred Vile Gorica, 8. jula. Molimo vas na nam izađete u susret i odgovorite na sljedeća pitanja: 
- ko je čovjek u civilu koji nosi dio opreme namijenjen za razbijanje demonstracija? 
- Zašto, kada je u civilu, stoji u kordonu policije i nosi opremu za razbijanje demonstracija? 
- Po čijem nalogu je to učinio i zbog čega? 
 
Iz Uprave policije do emitovanja ovog priloga - odgovora nije bilo. Kako je Televizija E detaljno pratila i izvještavala protest građanki i građana 8. jula, kao i policijsku intervneciju u kojoj je, između ostalog, neprimjereno upotrijebljena veća količina biber spreja - ustanovili smo kretanje i postupke policajca sa fotografije.
Upravo je čovjek u crvenoj majici nekoliko puta upotrebljavao biber sprej, ali i dodavao patrone kolegama u prim redovima kordona. Redakciji Televizije E poznat je identitet policijskog službenika u civilu koji radi u Podgorici, ali ga nećemo saopštavati u nadi da će nadležne institucije dati ocjenu njegovog postupanja. 
 
Da li je bila regularna upotreba sredstava prilikom policijskog očuvanja reda i mira, možda će odgovor dati i Savjet za građansku kontrolu policije kojem smo poslali dokumentaciju. U međuvremenu, brojne nevladine organizacije, intelektualci, kao opozicione partije žestoko su kritikovali postupanje Uprave policije tokom večeri u utorak 8. jula. Žestoke ocjene o policijskoj brutalnosti stigle su i iz Evrope. 
 
- Šokiran i zabrinut sam zbog brutalnog gušenja protesta u Podgorici. Građani imaju pravo na slobodu izrađžavanja i okupljanja. Upotreba sile i otrovnih gasov nad miroljubivim demonstrantima, opozicijom i civilnim sektorom je nedopustiva za zemlju koja teži članstvu u EU – poručio je Roman Jakič, evropski parlamentarac na društvenoj mreži X. 
 
I nakon reakcije iz Evrope, čelnici crnogorske policije uporno ćute, ostajući pri prvobitnom stavu da su građani, mahom ljudi srednje dobi, bili nasilni i opasni po javni red i mir. Zašto je civil bio u prvom redu kordona, zbog čega nije poštovan policijski pravilnik, zašto je uopšte policije primijenila biber sprej - to su izgleda pitanja koja političku elitu, time i čelnike crnogorske policije uopšte ne interesuju.

Pod lupom bi mogao da se nađe i policajac koji je bio u civilu - ali sa opremom za razbijanje demonstracija

Savjet za građansku kontrolu rada policije je, po sopstvenoj inicijativi, donio odluku da provjeri postupanje policije u slučaju protesta kod Vile Gorica, a povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, prenosi Portal Analitika.
Podsjećamo, protest ispred Vile Gorica organizovan je zbog odluke da se ovogodišnja Trinaestojulska nagrada dodijeli negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
U intervenciji policije pozlilo je nekoliko građana, među kojima i arhitekti Veselinu Raduloviću. Hitna je došla tek nakon 25 minuta i pružila im pomoć. U drugom naletu upotrebe biber spreja pozlilo je i dekanu Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) Aleksandru Radomanu koga je takođe odvela Hitna pomoć.
Kako je našem portalu juče rečeno iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, medicinski timovi hitne pomoći su na protestu protiv dodjele ovogodišnje Trinaestojulske nagrade zbrinuli četiri osobe sa iritacijom očiju i jednim gušenjem, dok je nakon okupljanja na Gorici pomoć u ambulanti jedinice u Podgorici zatražilo devetoro građana.

Savjet za građansku kontrolu rada policije provjeriće postupanje policije na protestu kod Vile Gorica

Video nadzor koji je u funkciji, vjerodostojan je i nema takozvanih "mrtvih uglova" koji bi omogućili zloupotrebe, u interesu je javnosti i svakog građanina i štite ih od mogućeg zlostavljanja - kazali su iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije.
Oni su naveli da, povodom primjedbi na rad sistema video nadzora u Odjeljenju bezbjednosti (OB) Budva, pružaju podršku Upravi policije (UP) u naporima da se u svim službenim prostorijama policije osigura funkcionalan i pouzdan video nadzor.&nbsp;
- Posebno ohrabruje i za podršku je činjenica da se Uprava policije poziva i promoviše standarde Evropskog komiteta za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT). Takav nastup rukovodstva policijske organziacije i Ministarstva unutrašnjih poslova u cjelini je od ključne važnosti kod zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda - ističu u saopštenju.
Kvalitetan video nadzor je, kako dodaju, i u funkciji potvrde profesionlanosti službenika koji prema građanima, u različitim situacijama i povodima, primjenjuju policijska ovlašćenja.

Savjet za građansku kontrolu rada policije: Funkcionalan video nadzor u stanicama u interesu javnosti

Uprava policije (UP) saopštila je danas da je juče, 14. februara, redovnom poštom uputila detaljnu informaciju o preduzetim mjerama i radnjama u vezi sa masovnim ubistvom koje je izvršeno 1. januara na Cetinju Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije i Savjetu za građansku kontrolu rada policije.
Oni su reagovali na današnje saopštenje Savjeta za građansku kontrolu rada policije u kome se navodi da Uprava policije nije dostavila odgovor o postupanju policije prije, za vrijeme i poslije masovnog zločina na Cetinju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fsavjet-up-nije-dostavila-odgovor-o-postupanju-policije-prije-za-vrijeme-i-poslije-masovnog-zlocina-na-cetinju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Uprava policije je, kako je javnost već i obaviještena, juče redovnom poštom uputila detaljnu informaciju o preduzetim mjerama i radnjama, u vezi sa masovnim ubistvom koje je izvršeno 1. januara na Cetinju, Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije i Savjetu za građansku kontrolu rada policije - navodi se u saopštenju.
Dodaju da su u ovom dokumentu sadržane informacije koje se odnose na postupanje policije prije, za vrijeme i poslije masovnog zločina na Cetinju.
- Većina pitanja koja su dostavljena Upravi policije već su odgovorena javno od vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića koji je, podsjećamo, sve informacije koje su bile od interesa za javnost saopštavao fazno u više javnih nastupa u prethodnom periodu. Dio pitanja na koje nije odgovoreno javno, odgovori su inkorporirani u informaciji i dostavljeni Savjetu za građansku kontrolu rada policije u sklopu informacije, koja je juče upućena službenom poštom ovoj instituciji, označena klasifikovano i u nju će uvid imati predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije, a o čemu će Savjet zainteresovanu stranu upoznati u skladu sa zakonom - piše u saopštenju UP.

UP: Informacija u vezi sa masovnim ubistvom na Cetinju upućena 14. februara redovnom poštom

Savjet za građansku kontrolu rada policije do danas od Uprave policije nije dobio odgovor povodom zahtjeva o postupanju policije prilikom masovnog zločina na Cetinju 1. januara.
Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP) su 24. januara podnijele su juče Savjetu za građansku kontrolu rada policije predstavku kojom traže odgovore o postupanju policije.
U fokusu su bila pitanja ko je sve, kada, i na koji način obavijestio policiju o ubistvima 1. januara na Cetinju i kakvo je bilo postupanje službenika policije povodom navedenih prijava? Koliko je bilo operativnih policijskih službenika na Cetinju 1. januara u vrijeme izvršenja masovnog zločina i šta je učinjeno da se unaprijedi bezbjednost na Cetinju posle masovnog ubistva 12. avgusta 2022?
Podatak o ukupno 11 policijskih službenika na Cetinju u vrijeme ubistva, koji je iznio v.d. direktora Uprave policije, kako su naveli krajem januara, ukazuje da je nedovoljno učinjeno da se bezbijednost na Cetinju unaprijedi od prethodne tragedije i da nadležni zbog toga moraju da snose odgovornost.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-i-czp-istraziti-postupanje-policije-i-odgovornost-za-tragediju-na-cetinju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovdje se radi i o pitanju koliko je od tih 11 službenika zaista bilo operativno u vrijeme ubistava. Zbog čega Uprava policije više od pet i po sati nije uspjela da pronađe i liši slobode izvršioca masovnog ubistva? Na koji način je izvršilac ubistva došao do nelegalnog oružja i municije i da li je policija preduzela neophodne mjere prevencije u cilju zaštite bezbjednosti građana? Da li su protiv izvršioca masovnog zločina postojale prijave zbog nasilja u porodici i, ako jesu, šta je preduzeto povodom tih prijava - pitaju HRA i CŽP.
Iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije su danas kazali da su održali sjednicu u 14.30 sati na kojoj su razmatrane aktivnosti povodom predmeta na osnovu pritužbe koju su saglasno uputile nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP).
- Ovom prilikom Savjet je konstatovao da od Uprave policije do trenutka održavanja sjednice nije dostavljen odgovor povodom zahtjeva Savjeta od 28. januara i urgencije upućene 10. februara - navodi se u saopštenju.
Savjet će, kako dodaju, odmah po dobijanju traženog odgovora od Uprave policije, a saglasno Poslovniku o radu, isti proslijediti podnosiocu pritužbe nevladinim organizacijama HRA i CŽP i nastaviti dalji rad u pogledu zaključenja predmeta.

Savjet: UP nije dostavila odgovor o postupanju policije prije, za vrijeme i poslije masovnog zločina na Cetinju

Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP) podnijele su juče Savjetu za građansku kontrolu rada policije predstavku zbog postupanja policije prilikom masovnog zločina na Cetinju, 1. januara 2025. godine.
Kako je saopšteno, cilj predstavke je da se utvrde sve relevantne činjenice i ocjeni postupanje Uprave policije, da bi se utvrdila odgovornost za propuste i unaprijedila zaštita prava na život i bezbjednost u Crnoj Gori.
- Savjet za građansku kontrolu rada policije je nezavisan mehanizam kontrole rada policije. On ocjenjuje primjenu policijskih ovlašćenja radi zaštite ljudskih prava i sloboda. Na čelu Savjeta je advokat Zoran Čelebić, a njegovi članovi i članice su Milena Popović Samardžić, predstavnica Ljekarske komore Crne Gore, Dražen Cerović, predstavnik Univerziteta Crne Gore, Branislav Radulović, predstavnik Udruženja pravnika Crne Gore i Aida Petrović, predstavnica nevladinih organizacija koje se bave ljudskim pravima. Predstavkom smo od Savjeta zatražili da utvrdi činjenice i ocjeni primjenu policijskih ovlašćenja u kontekstu zaštite života i bezbjednosti građana Cetinja - navodi se u saopštenju HRA i CŽP.
U fokusu su bila pitanja ko je sve, kada, i na koji način obavijestio policiju o ubistvima 1. januara na Cetinju i kakvo je bilo postupanje službenika policije povodom navedenih prijava? Koliko je bilo operativnih policijskih službenika na Cetinju 1. januara u vrijeme izvršenja masovnog zločina i šta je učinjeno da se unaprijedi bezbjednost na Cetinju posle masovnog ubistva 12. avgusta 2022?
Podatak o ukupno 11 policijskih službenika na Cetinju u vrijeme ubistva, koji je iznio v.d. direktora Uprave policije, kako navode, ukazuje da je nedovoljno učinjeno da se bezbijednost na Cetinju unaprijedi od prethodne tragedije i da nadležni zbog toga moraju da snose odgovornost.
- Ovdje se radi i o pitanju koliko je od tih 11 službenika zaista bilo operativno u vrijeme ubistava. Zbog čega Uprava policije više od pet i po sati nije uspjela da pronađe i liši slobode izvršioca masovnog ubistva? Na koji način je izvršilac ubistva došao do nelegalnog oružja i municije i da li je policija preduzela neophodne mjere prevencije u cilju zaštite bezbjednosti građana? Da li su protiv izvršioca masovnog zločina postojale prijave zbog nasilja u porodici i, ako jesu, šta je preduzeto povodom tih prijava - pitaju HRA i CŽP.
Izostanak obavještenja o postojanju i razvoju postupaka za ispitivanje i ocjenu primjene policijskih ovlašćenja 1. januara 2025. godine na Cetinju, odnosno uoči tog dogadjaja i isključivo afirmativna saopštenja zvaničnika o postupanju policije smatraju zabrinjavajućim.
- Ovakav pristup ne doprinosi unaprjeđenju bezbjednosti i zaštiti ljudskih prava. Očekujemo od Savjeta da izvrši nepristrasnu analizu i javnosti pruži odgovore povodom masovnog zločina na Cetinju, a koji već 25 dana izostaju. Očekujemo od Savjeta da temeljno i nezavisno istraži odnosno provjeri podatke Uprave policije i ocjeni postupanje nadležnih državnih službenika u cilju spriječavanja ponavljanja sličnih tragedija ubuduće - zaključeno je u saopštenju.

HRA i CŽP: Istražiti postupanje policije i odgovornost za tragediju na Cetinju

Javnost Crne Gore nije ništa naučila iz ranijeg masakra na Cetinju niti su joj nažalost pružene očekivane informacije od strane odgovornih i nadležnih, ocijenili su u Savjetu za građansku kontrolu rada policije povodom današnje tragedije na Cetinju u kojoj je život izgubilo osam osoba.
Članovi i članice Savjeta za građansku kontrolu rada policije kazali su da sa tugom i posebnom pažnjom prate dešavanja na Cetinju.
- Pozivamo sveukupnu javnost Crne Gore da imaju puno razumijevanje prema svim aktivnostima Policije, a svim njenim pripadnicima pruže podršku i pomoć u radu. Empatija i solidarnost su vrijednosti crnogorskog društva koji trebaju doći do punog izražaja. Posebno molimo za razumijevanje mladih zbog promjena u proslavi novogodišjnjih praznika i predstojećeg pravoslavnopg Božića koje neminovno slijede - saopšteno je iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije.
Savjet za građansku kontrolu rada policije pozdravlja brzu reakciju Uprave policije i blagovremeno angažovanje Specijalne policije. Takav pristup je, kako kažu, nažalost izostao avgusta 2022. godine.
- Javnost Crne Gore nije ništa naučila iz ranijeg masakra na Cetinju niti su joj nažalost pružene očekivane informacije od strane odgovornih i nadležnih. Institucije su prošle gotovo bez pouka a sada se već suočavamo sa posljedicama novog masakra, za svega dvije godine, u istom gradu, u istoj zemlji - ističe se u saopštenju.
Na pripadnike starješine i pripadnike policije apeluju da učine sve što je moguće, bez rizika po njihove i živote građana, da se osumnjičeni masovni ubica ne liši života jer je, napominju, za društvo i pravdu krucijalno da se izvede pred sud.
- Ovaj slučaj ponovo ukazuje na brojne institucionalne propuste, na potrebu značajnog unapređenja brige prema žrtvama ali i svih pitanja mentalnog zdravlja u društvu - poručuju iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije.

Savjet za građansku kontrolu rada policije: Iz ranijeg masakra nije ništa naučeno

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: savjet-za-gradansku-kontrolu-rada-policije