Video nadzor koji je u funkciji, vjerodostojan je i nema takozvanih "mrtvih uglova" koji bi omogućili zloupotrebe, u interesu je javnosti i svakog građanina i štite ih od mogućeg zlostavljanja - kazali su iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije.
Oni su naveli da, povodom primjedbi na rad sistema video nadzora u Odjeljenju bezbjednosti (OB) Budva, pružaju podršku Upravi policije (UP) u naporima da se u svim službenim prostorijama policije osigura funkcionalan i pouzdan video nadzor.&nbsp;
- Posebno ohrabruje i za podršku je činjenica da se Uprava policije poziva i promoviše standarde Evropskog komiteta za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT). Takav nastup rukovodstva policijske organziacije i Ministarstva unutrašnjih poslova u cjelini je od ključne važnosti kod zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda - ističu u saopštenju.
Kvalitetan video nadzor je, kako dodaju, i u funkciji potvrde profesionlanosti službenika koji prema građanima, u različitim situacijama i povodima, primjenjuju policijska ovlašćenja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Savjet za građansku kontrolu rada policije: Funkcionalan video nadzor u stanicama u interesu javnosti

Uprava policije (UP) saopštila je danas da je juče, 14. februara, redovnom poštom uputila detaljnu informaciju o preduzetim mjerama i radnjama u vezi sa masovnim ubistvom koje je izvršeno 1. januara na Cetinju Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije i Savjetu za građansku kontrolu rada policije.
Oni su reagovali na današnje saopštenje Savjeta za građansku kontrolu rada policije u kome se navodi da Uprava policije nije dostavila odgovor o postupanju policije prije, za vrijeme i poslije masovnog zločina na Cetinju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fsavjet-up-nije-dostavila-odgovor-o-postupanju-policije-prije-za-vrijeme-i-poslije-masovnog-zlocina-na-cetinju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Uprava policije je, kako je javnost već i obaviještena, juče redovnom poštom uputila detaljnu informaciju o preduzetim mjerama i radnjama, u vezi sa masovnim ubistvom koje je izvršeno 1. januara na Cetinju, Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije i Savjetu za građansku kontrolu rada policije - navodi se u saopštenju.
Dodaju da su u ovom dokumentu sadržane informacije koje se odnose na postupanje policije prije, za vrijeme i poslije masovnog zločina na Cetinju.
- Većina pitanja koja su dostavljena Upravi policije već su odgovorena javno od vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića koji je, podsjećamo, sve informacije koje su bile od interesa za javnost saopštavao fazno u više javnih nastupa u prethodnom periodu. Dio pitanja na koje nije odgovoreno javno, odgovori su inkorporirani u informaciji i dostavljeni Savjetu za građansku kontrolu rada policije u sklopu informacije, koja je juče upućena službenom poštom ovoj instituciji, označena klasifikovano i u nju će uvid imati predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije, a o čemu će Savjet zainteresovanu stranu upoznati u skladu sa zakonom - piše u saopštenju UP.

1250x600

UP: Informacija u vezi sa masovnim ubistvom na Cetinju upućena 14. februara redovnom poštom

Savjet za građansku kontrolu rada policije do danas od Uprave policije nije dobio odgovor povodom zahtjeva o postupanju policije prilikom masovnog zločina na Cetinju 1. januara.
Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP) su 24. januara podnijele su juče Savjetu za građansku kontrolu rada policije predstavku kojom traže odgovore o postupanju policije.
U fokusu su bila pitanja ko je sve, kada, i na koji način obavijestio policiju o ubistvima 1. januara na Cetinju i kakvo je bilo postupanje službenika policije povodom navedenih prijava? Koliko je bilo operativnih policijskih službenika na Cetinju 1. januara u vrijeme izvršenja masovnog zločina i šta je učinjeno da se unaprijedi bezbjednost na Cetinju posle masovnog ubistva 12. avgusta 2022?
Podatak o ukupno 11 policijskih službenika na Cetinju u vrijeme ubistva, koji je iznio v.d. direktora Uprave policije, kako su naveli krajem januara, ukazuje da je nedovoljno učinjeno da se bezbijednost na Cetinju unaprijedi od prethodne tragedije i da nadležni zbog toga moraju da snose odgovornost.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-i-czp-istraziti-postupanje-policije-i-odgovornost-za-tragediju-na-cetinju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovdje se radi i o pitanju koliko je od tih 11 službenika zaista bilo operativno u vrijeme ubistava. Zbog čega Uprava policije više od pet i po sati nije uspjela da pronađe i liši slobode izvršioca masovnog ubistva? Na koji način je izvršilac ubistva došao do nelegalnog oružja i municije i da li je policija preduzela neophodne mjere prevencije u cilju zaštite bezbjednosti građana? Da li su protiv izvršioca masovnog zločina postojale prijave zbog nasilja u porodici i, ako jesu, šta je preduzeto povodom tih prijava - pitaju HRA i CŽP.
Iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije su danas kazali da su održali sjednicu u 14.30 sati na kojoj su razmatrane aktivnosti povodom predmeta na osnovu pritužbe koju su saglasno uputile nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP).
- Ovom prilikom Savjet je konstatovao da od Uprave policije do trenutka održavanja sjednice nije dostavljen odgovor povodom zahtjeva Savjeta od 28. januara i urgencije upućene 10. februara - navodi se u saopštenju.
Savjet će, kako dodaju, odmah po dobijanju traženog odgovora od Uprave policije, a saglasno Poslovniku o radu, isti proslijediti podnosiocu pritužbe nevladinim organizacijama HRA i CŽP i nastaviti dalji rad u pogledu zaključenja predmeta.

Savjet: UP nije dostavila odgovor o postupanju policije prije, za vrijeme i poslije masovnog zločina na Cetinju

Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP) podnijele su juče Savjetu za građansku kontrolu rada policije predstavku zbog postupanja policije prilikom masovnog zločina na Cetinju, 1. januara 2025. godine.
Kako je saopšteno, cilj predstavke je da se utvrde sve relevantne činjenice i ocjeni postupanje Uprave policije, da bi se utvrdila odgovornost za propuste i unaprijedila zaštita prava na život i bezbjednost u Crnoj Gori.
- Savjet za građansku kontrolu rada policije je nezavisan mehanizam kontrole rada policije. On ocjenjuje primjenu policijskih ovlašćenja radi zaštite ljudskih prava i sloboda. Na čelu Savjeta je advokat Zoran Čelebić, a njegovi članovi i članice su Milena Popović Samardžić, predstavnica Ljekarske komore Crne Gore, Dražen Cerović, predstavnik Univerziteta Crne Gore, Branislav Radulović, predstavnik Udruženja pravnika Crne Gore i Aida Petrović, predstavnica nevladinih organizacija koje se bave ljudskim pravima. Predstavkom smo od Savjeta zatražili da utvrdi činjenice i ocjeni primjenu policijskih ovlašćenja u kontekstu zaštite života i bezbjednosti građana Cetinja - navodi se u saopštenju HRA i CŽP.
U fokusu su bila pitanja ko je sve, kada, i na koji način obavijestio policiju o ubistvima 1. januara na Cetinju i kakvo je bilo postupanje službenika policije povodom navedenih prijava? Koliko je bilo operativnih policijskih službenika na Cetinju 1. januara u vrijeme izvršenja masovnog zločina i šta je učinjeno da se unaprijedi bezbjednost na Cetinju posle masovnog ubistva 12. avgusta 2022?
Podatak o ukupno 11 policijskih službenika na Cetinju u vrijeme ubistva, koji je iznio v.d. direktora Uprave policije, kako navode, ukazuje da je nedovoljno učinjeno da se bezbijednost na Cetinju unaprijedi od prethodne tragedije i da nadležni zbog toga moraju da snose odgovornost.
- Ovdje se radi i o pitanju koliko je od tih 11 službenika zaista bilo operativno u vrijeme ubistava. Zbog čega Uprava policije više od pet i po sati nije uspjela da pronađe i liši slobode izvršioca masovnog ubistva? Na koji način je izvršilac ubistva došao do nelegalnog oružja i municije i da li je policija preduzela neophodne mjere prevencije u cilju zaštite bezbjednosti građana? Da li su protiv izvršioca masovnog zločina postojale prijave zbog nasilja u porodici i, ako jesu, šta je preduzeto povodom tih prijava - pitaju HRA i CŽP.
Izostanak obavještenja o postojanju i razvoju postupaka za ispitivanje i ocjenu primjene policijskih ovlašćenja 1. januara 2025. godine na Cetinju, odnosno uoči tog dogadjaja i isključivo afirmativna saopštenja zvaničnika o postupanju policije smatraju zabrinjavajućim.
- Ovakav pristup ne doprinosi unaprjeđenju bezbjednosti i zaštiti ljudskih prava. Očekujemo od Savjeta da izvrši nepristrasnu analizu i javnosti pruži odgovore povodom masovnog zločina na Cetinju, a koji već 25 dana izostaju. Očekujemo od Savjeta da temeljno i nezavisno istraži odnosno provjeri podatke Uprave policije i ocjeni postupanje nadležnih državnih službenika u cilju spriječavanja ponavljanja sličnih tragedija ubuduće - zaključeno je u saopštenju.

HRA i CŽP: Istražiti postupanje policije i odgovornost za tragediju na Cetinju

Javnost Crne Gore nije ništa naučila iz ranijeg masakra na Cetinju niti su joj nažalost pružene očekivane informacije od strane odgovornih i nadležnih, ocijenili su u Savjetu za građansku kontrolu rada policije povodom današnje tragedije na Cetinju u kojoj je život izgubilo osam osoba.
Članovi i članice Savjeta za građansku kontrolu rada policije kazali su da sa tugom i posebnom pažnjom prate dešavanja na Cetinju.
- Pozivamo sveukupnu javnost Crne Gore da imaju puno razumijevanje prema svim aktivnostima Policije, a svim njenim pripadnicima pruže podršku i pomoć u radu. Empatija i solidarnost su vrijednosti crnogorskog društva koji trebaju doći do punog izražaja. Posebno molimo za razumijevanje mladih zbog promjena u proslavi novogodišjnjih praznika i predstojećeg pravoslavnopg Božića koje neminovno slijede - saopšteno je iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije.
Savjet za građansku kontrolu rada policije pozdravlja brzu reakciju Uprave policije i blagovremeno angažovanje Specijalne policije. Takav pristup je, kako kažu, nažalost izostao avgusta 2022. godine.
- Javnost Crne Gore nije ništa naučila iz ranijeg masakra na Cetinju niti su joj nažalost pružene očekivane informacije od strane odgovornih i nadležnih. Institucije su prošle gotovo bez pouka a sada se već suočavamo sa posljedicama novog masakra, za svega dvije godine, u istom gradu, u istoj zemlji - ističe se u saopštenju.
Na pripadnike starješine i pripadnike policije apeluju da učine sve što je moguće, bez rizika po njihove i živote građana, da se osumnjičeni masovni ubica ne liši života jer je, napominju, za društvo i pravdu krucijalno da se izvede pred sud.
- Ovaj slučaj ponovo ukazuje na brojne institucionalne propuste, na potrebu značajnog unapređenja brige prema žrtvama ali i svih pitanja mentalnog zdravlja u društvu - poručuju iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije.

Savjet za građansku kontrolu rada policije: Iz ranijeg masakra nije ništa naučeno

Članovi i članice Savjeta za građansku kontrolu rada policije poručili su da zajedno sa javnošću Crne Gore iskazuju žaljenje zbog zločina u Bijelom Polju i zabrinutost što dosadašnje aktivnosti Uprave policije nijesu bile dovoljno preventivne i uspješne.
- Savjet poziva direktora Uprave policije da naloži češće oglašavanje policijske organizacije u cilju blagovremenog i adektvatnog informisanja građana i građanki Crne Gore. U cilju unapređenja osjećanja sigurnosti, Savjet poziva da se u opštinama sjeverne Crne Gore poveća prisustvo uniformisane policije kao i da se obezbijedi kvalitetan rad dežurne službe i pouzdana komunikacija sa građanima - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Iz Savjeta dodaju da u ovom trenutku neće doprinositi kritici i diskusiji o propustima krivičnopravnog sistema i policijske organizacije.
- Savjet poziva starješine i policijske službenike da ne dovodeći, u nijednom trenutku, u pitanje svoje živote i zdravlje ulože napore kako bi osoba koja se potražuje zbog najtežih krivičnih djela bila lišena slobode i izvedena pred sud. Za razliku od brojnih ranijih ozbiljnih zločina, vrijeme je da crnogorsko društvo počne da uči iz ovakvih događaja i gradi kvalitetniji odgovor na iste kao i koncept prevencije - zaključuju u saopštenju članovi Savjeta Zoran Čelebić predsjednik Savjeta, &nbsp;i članovi Savjeta prof. dr Dražen Cerović, Aida Petrović, dr Milena Popović Samardžić i prof. dr Branislav Radulović.

Savjet za građansku kontrolu rada policije: Crnogorsko društvo treba kvalitetniji odgovor na kriminal

Početni podatak za Nacionalnu strategiju koju je usvojila Vlada Crne Gore 2010.godine, je bila &nbsp;2007.godina, kada je na putevima u Crnoj Gori stradalo čak 122 lica, što je bio zastrašujući. Mi smo uspjeli da 2011. usvojimo preporuku Evropske komisije , i tada je prvi put na putevima u Crnoj Gori stradalo ispod 60 lica (58), a već 2012. godine taj broj smrtno stradalih je bio 46, što je najmanji broj smrtno stradalih lica otkad se vodi statistika u policiji - kazao je bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević, u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E,
Bezbjednost drumskog saobraćaja, kaže Janjušević, je globalni problem jer, po podacima SZO, svake godine u svijetu gine oko milion i trista hiljada ljudi.
- Kad napravite analizu dođete do podatka da je glavni uzrok smrtnosti do 30 godina stanovništva upravo od posljedica saobraćajnih nezgoda. Nacionalna strategija za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju je donijeta 2010. i važila je do 2019.godine. U njoj involvirana preporuka Evropske komisije da se taj broj smrtno stradalih lica na putevima u Crnoj Gori, pokuša smanjiti, jer početni podatak za Nacionalnu strategiju koju je usvojila Vlada Crne Gore 2010.godine, je bila &nbsp;2007.godina, kada je na putevima u Crnoj Gori stradalo čak 122 lica, što je bio zastrašujući podatak. Jedna od prvih aktivnosti kada sam izabran za pomoćnika direktora je formiranje menadžmenta Sektora policije opšte nadležnosti, kako u Upravi policije, tako i po dubini, po centrima odjeljenja bezbjednosti, gdje je jedan od ključnih zadataka iz nadležnosti sektora upravo bio da se pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica, kao i broj saobraćajnih nezgoda i povrijeđenih lica, i to su ključni parametri kada se određuje stanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju", kazao je Janjušević.
Dodaje da je, naokon što je usvojena preporuka Evropske komisije 2011.godine, prvi put na putevima u Crnoj Gori stradalo ispod 60 lica (58), a već 2012.godine taj broj smrtno stradalih lica je bio 46, što je, kako ističe, najmanji broj smrtno stradalih lica otkad se vodi statistika u policiji.
Na poziciji pomoćnika direktora Janjušević je bio do 2021.godine, a 2020.godine.
- Ako uporedimo zadnje 3 godine vidimo da je došlo do povećanja broja smrtno stradalih lica na putevima u Crnoj Gori, kao i povećanje broja saobraćajnih nezgoda tako da smo prošle godine imali 75 smrtno stradalih, godinu prije toga 78, a &nbsp;još godinu prije toga 73 smrtno stradala lica, što je jedan zabrinjavajući podatak. Vjerujem da će sa određenim kadrovskim promjenama koje su se desile u zadnjih nekoliko mjeseci, u odsjeku za bjednost u drumskim saobraćaju u sektoru policije opšte nadležnosti, Uprava policije učiniti sve da se u skladu sa Zakonom o drumskom saobraćaju značajno poboljša stanje bezbjednosti u Crnoj Gori - poručio je Janjušević.
Podsjeća da je Vlada Crne Gore je usvojila novu nacionalnu Strategiju koja važi od 2023.godine do 2030.godine, ali nije formirano koordinaciono tijelo koje bi pratilo &nbsp;implementaciju te strategije.
- U tom koordinacionom tijelu treba da predsjedava ministar unutrašnjih poslova, u njemu bi trebalo da budu ministar prosvjete, ministar zdravlja, ministar saobraćaja, kao i direktor Uprave policije i njegov resorni pomoćnik po pitanju bezbjednosti u drumskim saobraćaju. Zašto nije formirano ovo koordinaciono tijelo meni nije poznato, i to nije dopustivo, jer ako govorimo o implementaciji od 2010. do 2019.godine, Vlada je odmah formirala ovo koordinaciono nacionalno tijelo i ono sastajalo periodično svakih par mjeseci gdje smo analizirali stanje u bezbjednosti u drumskom saobraćaju i gdje su preporučivane mjere i aktivnosti da bi se poboljšalo stanje u drumskom saobraćaju. Ono što moram posebno da istaknem je da osim ovog segmenta kada su smrtno stradala lica, broj saobraćajnih nezgoda i tako dalje, veoma bitan segment je i materijalna šteta koja nastaje uslijed saobraćajnih nezgoda, a prema nekim proračunima za petogodišnji period materijalna šteta od saobraćajnih nezgoda u Crnoj Gori je bila 2 milijarde eura - zaključio je Janjušević.

Janjušević: Neophodno formiranje koordinacionog tijela za sprovođenje Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju

Spasioci su oslobodili ženu iz ruševina hotela u Mjanmaru, saopštili su zvaničnici u ponedjeljak, što je tračak nade tri dana nakon razornog zemljotresa u kojem je stradalo oko 2.000 ljudi, dok timovi &nbsp;u Mjanmaru i Tajlandu vodie trku s vremenom da pronađu još preživjelih.
Žena je izvučena iz ruševina nakon što je 60 sati bila zarobljena ispod srušenog hotela "Veliki zid" u gradu Mandalaj, nakon petočasovne operacije spašavanja koju su izveli kineski, ruski i lokalni timovi, objavila je kineska ambasada na Fejsbuku. Navodi se da je u stabilnom stanju u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak.
Mandalaj se nalazi blizu epicentra zemljotresa jačine 7,7 stepeni, koji je u petak prouzrokovao masovnu devastaciju u Mjanmaru i štetu u susjednom Tajlandu.
U Bangkoku, glavnom gradu Tajlanda, hitne službe su danas nastavile očajničku potragu za 76 osoba za koje se vjeruje da su zatrpane ispod ruševina nebodera u izgradnji koji se srušio. Koristeći dizalice i pse tragače, spasioci pokušavaju pronaći preživjele.
Guverner Bangkoka, Čadčart Sitipunt, izjavio je da se spasioci ne predaju, uprkos tome što se vremenski okvir za pronalaženje preživjelih brzo zatvara.
- Potraga će se nastaviti i nakon 72 sata jer su u Turskoj ljudi preživjeli i nakon što su bili zarobljeni cijelu sedmicu. Potraga nije otkazana - rekao je Čadčart.
Dodao je da su skeneri detektovali moguće znakove života ispod ruševina, a psi tragači su raspoređeni kako bi precizno locirali preživjele.
- Otkrili smo slabe znakove života na više mjesta - rekao je on.
Zvanični broj mrtvih u Tajlandu u nedjelju je iznosio 18, ali bi mogao znatno porasti ako ne bude više spašavanja na mjestu urušenog objekta.
U Mjanmaru su državni mediji su objavili da je potvrđena smrt najmanje 1.700 ljudi. Vol Strit Žurnal, pozivajući se na vladajuću vojnu huntu, izvijestio je da je broj poginulih u Mjanmaru dostigao 2.028. Rojters nije mogao odmah da potvrdi taj broj. Ujedinjene nacije su saopštile da hitno šalju pomoć za procijenjenih 23.000 preživjelih u centralnom Mjanmaru pogođenih zemljotresom.
- Naši timovi u Mandalaju pridružuju se naporima da pojačaju humanitarnu reakciju, uprkos tome što su i sami prošli kroz traumu - rekla je Noriko Takagi, predstavnica Agencije UN za izbjeglice u Mjanmaru.&nbsp;
- Vrijeme je od presudne važnosti, jer Mjanmaru treba globalna solidarnost i podrška usred ove ogromne devastacije – poručila je ona.
Indija, Kina i Tajland su među susjedima Mjanmara koji su poslali pomoć i spasilačke timove, zajedno sa ekipama i materijalom iz Malezije, Singapura i Rusije.
Sjedinjene Američke Države su obećale dva miliona dolara pomoći „preko humanitarnih organizacija sa sjedištem u Mjanmaru“. U saopštenju je navedeno da je tim za hitne intervencije Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), koja prolazi kroz velike rezove pod administracijom Donalda Trampa, upućen u Mjanmar.
Razaranje izazvano zemljotresom dodatno je pogoršalo krizu u Mjanmaru, koji je već zahvaćen građanskim ratom nakon vojnog udara 2021. godine kada je svrgnuta izabrana vlada dobitnice Nobelove nagrade za mir Aung San Su Ći.
Jedna pobunjenička grupa saopštila je da vladajuća vojska Mjanmara nastavlja sa vazdušnim napadima na sela čak i nakon zemljotresa, dok je ministar vanjskih poslova Singapura pozvao na hitan prekid vatre kako bi se omogućila pomoć ugroženima. Kritična infrastruktura – uključujući mostove, autoputeve, aerodrome i željezničke pruge – širom zemlje sa 55 miliona stanovnika je oštećena, što usporava humanitarne napore, dok sukobi nastavljaju da razaraju ekonomiju, raseljavaju više od 3,5 miliona ljudi i paralizuju zdravstveni sistem.

Žena spašena iz ruševina nakon zemljotresa u Mjanmaru

Za tri dana vikenda lišena, na teritoriji Crne Gore lišena su slobode 122 vozača, saopteno je iz Uprave policije.
Od ukupnog broja, kako navode, &nbsp;51 vozač lišen &nbsp;je slobode zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu, 34 vozača zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga, dok je &nbsp;37 vozača zbog počinjenih drugih težih prekršaja, većinom zbog prekoračenja propisane brzine kretanja vozila.
- Najviše lica lišenih slobode, čak 49, je bilo na teritoriji Glavnog grada, zatim 10 vozača u Budvi, po devet u Kotoru i Nikšiću i osam u Baru - ističe se u saopšenju UP.
Dalje se navodi da su službenici Odjeljenja bezbjednosti Bar lišili su slobode D.M.(21) iz Ćuprije i G.G.(32) iz Vrbasa, koji su upravljali vozilom pod dejstvom opojne droge marihuane.
Kod G.G. je pregledom u vozilu pronađena marihuana nakon čega je protiv njega podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka shodno Zakonu o sprečavanju zloupotrebe opojnih droga. On je od strane sudije za prekršaje kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 21 dan.
Hercegnovska policija je lišila slobode M.I.(23) državljanina Bosne i Hercegovine, sa privremenim boravkom, zbog toga što se, u dva navrata nije zaustavio na jasno dat znak "Stop" od strane policijskih službenika tokom kontrole saobraćaja.
U Budvi je na Bulevaru Jadranski put, kontrolisan i lišen slobode E.R. (54) iz Budve zbog vožnje pod uticajem kokaina.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane lišili su slobode mladog vozača A.V. (20) koji je na vozilu postavio uređaje za davanje svjetlosne signalizacije, tzv.blinkere koji se koriste isključivo na vozilima sa prvenstvom prolaza kao i vozilima pod pratnjom, čime je počinio prekršaj iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
U periodu od petka 28. do nedjelje 30. marta, evidentirana je 31 saobraćajna nezgoda na putevima u Crnoj Gori, sa jednim smrtno stradalim licem u Baru, dok su četiri lica zadobila teške i 27 lica lake tjelesne povrede.
- Službenici saobraćajne policije su izdali 1.222 prekršajna naloga, podnijeli 226 prekršajnih prijava i oduzeli 22 para registarskih oznaka- zaključuje se uu saopštenju Uprave policije.

UP: Za tri dana vikenda uhapšene 122 osobe

Crnogorska glumica Jelena Nenezić pružila je podršku Ivanu Radojičiću, nosiocu liste Evropskog saveza u Nikšiću, ističući da on kao nestranačka ličnost može da osvježi pristup politici i donese nove ideje.&nbsp;
- Ivan Radojičić je, prije svega, nestranačka ličnost i upravo zbog toga vjerujem da može donijeti osvježavajući pristup politici, onaj koji nije opterećen stranačkim interesima. Često ovakvi kandidati predstavljaju pravu alternativu, one ljude koji u prvi plan stavljaju interese građana i sve njihove potrebe, a ne partijske kalkulacije - kazala je Nenezić.
Uvjerena je da Radojičić može postaviti visoke standarde odgovornosti, transparentnosti i posvećenosti javnom dobru.
- Jedina konstanta u životu su nam promjene. Zato želim svog prijatelja da podržim u ovoj borbi, slobodnog i hrabrog čovjeka, koji će donositi odluke u interesu cijele zajednice, a ne samo privilegovanih grupa - poručila je Nenezić.

Nenezić podržala Radojičića i Evropski savez: Treba nam osvježavajući pristup politici

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: savjet-za-gradansku-kontrolu-rada-policije