Poslanički klub Demokrata će u skupštinsku proceduru uputiti Predlog Zakona o dopunama Zakona o biračkom spisku, sa ciljem deblokade izbornog procesa u Opštini Šavnik, saopšteno je iz te partije. 
 
- Predlogom zakona obezbjeđuju se normativne pretpostavke da na ponovnim izborima za izbor odbornika mogu glasati samo birači koji na dan održavanja izbora, u skladu sa važećim propisima imaju biračko pravo. Odnosno, da na ponovnim izborima za izbor odbornika ne mogu glasati birači koji su od dana zaključenja biračkog spiska pa do dana održavanja ponovnih izbora odjavili prebivalište u opštini u kojoj se održavaju izbori za odbornike, ili im je od strane nadležnog organa državne uprave u navedenom periodu doneseno pravosnažno rješenje o odjavi prebivališta u toj opštini- navodi se u saopštenju Demokrata. 
 
 Time se, kako ističu iz DCG, &nbsp;onemogućava praksa fiktivnih prijava prebivališta u cilju izbornog inženjeringa, koja je naročito došla do izražaja u Opštini Šavnik i rezultirala višegodišnjom blokadom lokalnog izbornog procesa. 
 
 Predlog će biti upućen po hitnom postupku, imajući u vidu da ni nakon više od dvije godine izbori u Šavniku nijesu završeni, a da odbornici Skupštine opštine Šavnik, izabrani na izborima 27. maja 2018. godine, funkciju odbornika nastavljaju da vrše dvije godine i šest mjeseci nakon isteka četvorogodišnjeg mandata Skupštine opštine Šavnik. 
 
- Demokrate ovim zakonskim rješenjem žele da doprinesu punom poštovanju izborne volje građana i očuvanju integriteta izbornog sistema, a sve u cilju obezbjeđenja zakonitog sprovođenja izbornog procesa na ponovnim izborima, odnosno da na tim izborima glasaju samo birači koji imaju biračko pravo u opštini u kojoj se sprovode izbori- navode u saopštenju. 
 
Iz Demokratske Crne gore pozivaju sve poslaničke klubove da podrže ovaj predlog i tako pokažu spremnost da se na zakonit način konačno sprovedu izbori u ovoj opštini.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Demokrate će u skupštinsku proceduru uputiti Predlog Zakona o dopunama Zakona o biračkom spisku

Analizom stanja utvrđeno je da se broj upisanih birača u opštini Šavnik povećao sa 1.597 (stanje od 13. aprila 2022. godine) na 1.968 birača (12. oktobra 2022. godine), što predstavlja povećanje od 371 birača. U pitanju su lica koja su odjavila prebivalište iz drugih opština i prijavila ga u Šavniku u izbornoj godini, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).&nbsp;
MUP je u cilju sveobuhvatnog sagledavanja stanja u vezi sa tačnošću biračkog spiska, formiralo međuresornu Radnu grupu za kontrolu biračkog spiska.&nbsp;
U njenom radu, kako su naveli, učestvuju i predstavnici Zajednice opština Crne Gore, Skupštine Crne Gore i Državne izborne komisije.
- Nakon što izborni proces nije okončan, evidentirano je da se od 371 novo prijavljenog birača, njih 236 vratilo u svoje prethodne opštine prebivališta, a na taj način je došlo do situacije da se ista lica istovremeno nalaze u biračkim spiskovima dvije opštine - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dodatno, na dva biračka mjesta u Šavniku, na kojima je izborni proces prekinut, upisano je 207 novih birača, od kojih se 153 kasnije vratilo u opštine u kojima su imali prethodno prebivalište.
Iz MUP-a napominju da je zakonska mogućnost za traženje terenskih provjera u slučajevima sumnje u istinitost prijave prebivališta stupila na snagu 18. januara 2023. godine.&nbsp;
- U skladu s tim, Ministarstvo je, nakon obavljenih analiza, anonimnih prijava građana Šavnika i posjeta njihovih predstavnika, iniciralo terenske provjere - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Do sada je, dodaju, izvršena terenska provjera za 86 lica, od kojih je samo 20 zatečeno na adresama na kojima su prijavili prebivalište, tačnije za njih 20 je utvrđeno da stvarno borave na adresama.
- Ministarstvo unutrašnjih poslova ostaje posvećeno sprovođenju svih mjera u cilju očuvanja integriteta izbornog procesa i osiguravanja ravnopravnog izbornog prava svih građana - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

MUP: U Šavniku utvrđeno da je broj upisanih birača veći za 371 u odnosu na 2022. godinu

Grad postojanog duha i slobodarske tradicije, Šavnik, obilježiće 8. maja tri značajna jubileja: 80 godina od oslobođenja, Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope - slaveći prošlost ponosno, sadašnjost dostojanstveno i budućnost hrabro.
To su saopštili iz kabineta predsjednika te opštine uz napomenu da će svečanost biti održana u sali Centra za kulturu Šavnika sa početkom u 19 sati - uz prigodan program kojim se odaje počast borcima protiv fašizma i reafirmišu vrijednosti koje i danas stoje kao temelj evropskog i građanskog društva.
Goste će, kako su kazali, pozdraviti najviši lokalni zvaničnici, predstavnici SUBNOR-a, a poseban umjetnički trenutak večeri biće nastup renomiranog hora KIC POP, koji će upravo u Šavniku održati svoj jubilarni 130. koncert u osmogodišnjoj karijeri. Njihova interpretacija slobode, nade i jedinstva pod dirigentskom palicom mr Jerine Knežević donijeće, cijene u kabinetu Jugoslava Jakića, dodatnu i nezaboravnu emociju svečanosti.
- Ovih 80 godina nijesu samo broj: to je simbol postojanosti, slobodarskog duha i obaveze da antifašizam čuvamo kao temelj našeg identiteta - poruka je domaćina svečanosti, predsjednika Opštine Jugoslava Jakića.
Šavnik, kako je rekao, ponosno stoji rame uz rame sa svim gradovima Evrope koji slave slobodu.
- Šavnik ovim povodom upućuje snažnu poruku - da je i najmanja opština, čuvar vrijednosti, koje su i danas itekako aktuelne. Ova svečanost nije samo sjećanje - to je zalog trajne borbe za slobodu, dostojanstvo i evropski put - poručio je on.
U Opštini su pozvali sve građane i prijatelje slobode da prisustvom uveličaju ovaj značajan događaj.

Šavnik obilježava 80 godina slobode, Dan pobjede nad fašizmom, i Dan Evrope: Poruka da je i najmanja opština čuvar vrijednosti

Grad postojanog duha i slobodarske tradicije, Šavnik, obilježiće 8. maja tri značajna jubileja: 80 godina od oslobođenja, Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope – slaveći prošlost ponosno, sadašnjost dostojanstveno i budućnost hrabro, saopšteno je iz Opštine.
Svečanost će, kako su saopštili, biti održana u sali Centra za kulturu Šavnika sa početkom u 19 sati, uz prigodan program kojim se odaje počast borcima protiv fašizma i reafirmišu vrijednosti koje i danas stoje kao temelj evropskog i građanskog društva.
Goste će pozdraviti najviši lokalni zvaničnici, predstavnici SUBNOR-a.
Poseban umjetnički trenutak večeri biće nastup renomiranog hora KIC POP, koji će upravo u Šavniku održati svoj jubilarni 130. koncert u osmogodišnjoj karijeri. Njihova interpretacija slobode, nade i jedinstva pod dirigentskom palicom mr Jerine Knežević donijeće dodatnu i nezaboravnu emociju svečanosti", navode u saopštenju.&nbsp;
- Ovih 80 godina nijesu samo broj – to je simbol postojanosti, slobodarskog duha i obaveze da antifašizam čuvamo kao temelj našeg identiteta. Šavnik ponosno stoji rame uz rame sa svim gradovima Evrope koji slave slobodu - poruka je domaćina svečanosti - predsjednika Opštine Šavnik, Jugoslava Jakića.
Šavnik, kako dodaju, ovim povodom upućuje snažnu poruku – da je i najmanja opština, čuvar vrijednosti, koje su i danas i te kako aktuelne.
- Ova svečanost nije samo sjećanje – to je zalog trajne borbe za slobodu, dostojanstvo i evropski put. Pozivamo sve građane i prijatelje slobode da prisustvom uveličaju ovaj značajan događaj - zaključuju u saopštenju.

Šavnik obilježava 80 godina slobode, Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope

Na području šavničke opštine večeras je buknuo požar, koji je brzom reakcijom vatrogasaca i službi na terenu uspješno ugašen, kazao je za Portal Analitika komandir Službe zaštite i spašavanja, Goran Janković.
- Zahvaljujući brzoj intervenciji vatrogasne ekipe spriječeno je dalje širenje požara. Požar je brzo lokalizovan, stavljen pod kontrolu, a potom i ugašen- kazao nam je Janković.
- Večeras u 19:17 časova Upravi policije prijavljen je požar u mjestu Crvena ploča- saopšteno je iz Službe zaštite i spašavanja Šavnik.&nbsp;
Požar je, ističu, većih razmjera.&nbsp;
- Nadležne ekipe su odmah upućene na teren i intenzivno rade na njegovom gašenju- poručuju iz Službe zaštite i spašavanja.&nbsp;

Šavnik: Ugašen požar u mjestu Crvena ploča

To što je Andrija Mandić postao vrhovni rukovodilac procesa unutar vlasti, tumač svih situacija – od ključnih pravnih dilema do pitanja koja pripadaju oblasti kulture, nije naš problem. To je problem svih onih iz parlamentarne većine koji su mu omogućili status gurua, saopštili su iz Demokratske partije socijalista (DPS) u Kotoru.&nbsp;
Međutim, dodaju, kada Mandić plasira ideje o uvođenju prinudne uprave u Šavniku – onda to prevazilazi okvire potlačene većine koja uobičajeno ćuti na sve što mu padne na pamet.
- Jer, čudno je naizgled da Mandić istovremeno nije pozvao na uspostavljanje prinudne uprave i u Kotoru. Ili – kako to predlaže u slučaju Šavnika – na završetak izbornog procesa - ističu iz DPS Kotor.&nbsp;
A možda će biti da je iza svega, ipak, ukazuju, &nbsp;Mandićev pokušaj disciplinovanja gubitničke kotorske garniture.&nbsp;
- Jer, teško je da bilo ko upućeniji u lokalne prilike, nakon Mandićevog nastupa, nije pomislio kako on upravo “preko Šavnika” želi poslati poruku onima u Kotoru - naglasili su u saopštenju.&nbsp;
Još kad se uzme u obzir, ističu, kako im cvjeta međusobna saradnja u našem gradu – a što su dobro, nažalost, ni krivi ni dužni u prošlom mandatu osjetili građani Kotora – onda su stvari prilično jasne.
- Ne interesuje nas servilan odnos onih iz državne većine prema Mandiću i njegovoj koaliciji. Ali – Kotor ovo nije zaslužio – ni da ga Mandić koristi za svoje obračune i demonstraciju čvrste ruke, niti da njim vladaju oni koje on želi disciplinovat - zaključuju iz DPS-a Kotor.&nbsp;

DPS Kotor: Šalje li Mandić “preko Šavnika” poruku u Kotor?

U toku je prva redovna sjednica proljećnog zasijedanja koja se, umjesto tradionaclno na Cetinju, održava u Podgorici. Na početku sjednice predsjednik Skupštine Andrija Mandić je rekao da je sazvao sjednicu i predložio dnevni red saglasno Poslovniku i dogovoru na Kolegijumu predsjednika.
On se prije utvrđivanja dnevnog reda, osvrnuo na situaciju u Šavniku.
- Evo već 20 dana građani Šavnika protestuju što vlast u toj opštini ne funkcioniše shodno Ustavu i zakonu te zemlje. Još jednom apelujem na sve nadležne institucije da se ili uvede prinudna uprava, ili da se pronađe način i omogući sprovođenje zakona na preostala dva biračka mjesta u toj opštini - rekao je Mandić.
Prema njegovim riječima, blokada magistralnog puta Nikšić-Žsaljak nije nikome potrebna i da treba naći dobro rješenje.
- Ljudi traže ona prava koja im garantuju Ustav i zakoni ove zemlje - poručio je Mandić.
Podsjećamo, gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković juče je u pismu pozvao Mandića da vođenje sjednice Skupštine prepusti nekom od pet potpredsjednika. 
 
Mandić je, kako je saopšteno iz Skupštine, zahvalio Đuraškoviću na pismu kojim ga je podsjetio na okolnosti u vezi zaključaka koji su donešeni na sjednici Skupštine Prijestonice Cetinje i saopštio &nbsp;da će pronaći način da održavanje prve redovne sjednice proljećnog zasijedanja ne bude na Cetinju.
Potom je odlučeno da sjednica bude održana u Podgorici. Sjednici ne prisustvuju poslanici opozicije, kojima je Mandić ranije izrekao mjeru udaljenju 15 dana zasijedanja.
Za današnju sjednicu Mandić je predložio ponovno Odlučivanje o zakonu o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava; Prijedlog zakona o energetici; Prijedlog zakona o osiguranju; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o patentima; Prijedlog zakona o potvrđivanju sporazuma o primjeni člana 65 konvencije o priznavanju evropskih patenata; Izvještaj o radu Agencije za elektronske komunikacije i poštansku dіjelatnost za 2023. godinu sa finansijskim izvještajem Agencije za 2023. godinu i Izvještajem o izvršenoj reviziji finansijskih iskaza agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost za 2023. godinu nezavisnog revizora „Spin OFF" d.o.o podgorica.
Takođe, predložio je da se na dnevnom redu nađu Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2023. godinu;. Godišnji izvještaj o radu komisije za tržište kapitala i stanju na tržištu kapitala za 2023. godinu i izvještaj ovlašćenog revizora o finansijskom poslovanju komisije za tržište kapitala za 2023. godinu; Izvještaj o finansijskom poslovanju i izvještaj o radu agencije za elektronske medije za 2023. godinu; Predlozi finansijskih planova sa planovima rada za 2025. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to; Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost: Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti; komisije za tržište kapitala, i Agencije za audiovizuelne medijske usluge; Izbori, imenovanja i razrješenja.

Tamara Klikovac

Mandić ustvrdio da je sazvao sjednicu saglasno Poslovniku, pa se dotakao Šavnika: Prinudna uprava ili sprovođenje izbora

Šavnički vatrogasci cijeli dan borili su se protiv vatrene stihije na više lokacija. Gorjelo je u mjestima Grabovica, Kruševice i Mljetičak. - Bilo je nekoliko požara. Sada je sve pod kontrolom, ali vatrogasci su u pripravnosti - kazao je za Portal Analitika komandir Službe zaštite i spašavanja Šavnik, Goran Janković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309200336_81e41f36ad338596fdf42e26c95cf728f8fb05a6891c8d38d7796fae11258447.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250309200336_81e41f36ad338596fdf42e26c95cf728f8fb05a6891c8d38d7796fae11258447" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Požar u Šavniku"><figcaption>Požar u Šavniku(Photo: Služba zaštite i spašavnja Šavnik)</figcaption></figure>  On pojašnjava da mještani čiste livade i pale biljni otpad. - Tokom čitavog dana bilo je čišćenje livada, podmetanja požara. U mjestima Grabovica, Kruševice i Mljetičak, bili su ugroženi stambeni objekti. Našom brzom intervencijom, bez angažovanja pomoći sa strane, uspjeli da smo da požare stavimo pod kontrolu i sačuvamo objekte - ističe Janković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309200336_530c4c2e1cd0a6b60329693a6c9b61d032df606d07b2f163287c959857d3a65f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250309200336_530c4c2e1cd0a6b60329693a6c9b61d032df606d07b2f163287c959857d3a65f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Požar u Šavniku"><figcaption>Požar u Šavniku(Photo: Služba zaštite i spašavnja Šavnik)</figcaption></figure>  Podsjeća da je za sjutra najavljena kiša što su mještani iskoristili da očiste imanja. - Očekujemo da će i dalje biti paljenja, zbog najave da će sjutra biti kiše, ljudi čiste livade i pale - kaže Janković. Pojašnjava da je to višegodišnji problem. - Ovo je višegodišnji problem na koji više od 10 godina ukazujemo, država nije mogla da riješi problematiku. Čim se požari ugase to se zaboravlja - podvlači Janković.

Veliki požari i u Šavniku, Janković: Brzom intervencijom uspjeli smo da sačuvamo objekte

Predstavnici koalicija „Za budućnost Šavnika“ i „Idemo ljudi“ danas će organizovati dvočasovnu blokadu regionalnog puta Šavnik -Žabljak zbog reizbora Jugoslava Jakića za predsjednika te opštine.
Oni su ranije poručili da neće odustati od protesta dok se ne rješi politička kriza „izazvana izbornim turizmom u Šavniku“.
Do sada je blokada puta Šavnik - Žabljak trajala od 13.45 do 15 sati, a od danas će biti produžena na dva sata - od 12.30 do 14.30.
Iz opozicionih partija tvrde da aktuelna vlast nije sa njima uspostavila nikakvu komunikaciju.
- Očigledno ovo je jedini preostali način kojim možemo da natjeramo ovu vlast da nešto preduzme - ističu u šavničkim opozicionim partijama.

Od danas dvočasovne blokade puta Šavnik - Žabljak zbog reizbora Jugoslava Jakića

Koalicije „Za budućnost Šavnika“ (Nova srpska demokratija, Socijalistička narodna partija, Demokratska narodna partija) i „Idemo ljudi“ (Demokrate, Ujedinjena Crna Gora, Pokret Evropa sad) odlučile su da organizuju svakodnevne proteste u Šavniku od 27. februara, koji će trajati od 13.45 do 15 sati. Oni su precizirali da će blokirati put na ulazu u Šavnik - kod malog mosta prije pumpe.
Na taj potez su se odlučili zbog „nezakonskih odluka kriminalne vlasti u Šavniku u protekle dvije i po godine, a i pasivnosti aktuelne izvršne i zakonodavne vlasti“.
- Nesporne činjenice su da je broj stanovnika u Šavniku uvećan za preko 20 odsto neposredno pred izbore 2022. godine. Od tog broja preko 200 'birača' se doselilo iz Nikšića, koji u Šavniku nemaju nikakvu imovinu i nikakvo zaposlenje, a čim se završio izhorni proces, većina se odselila. Da napomenemo da u Šavniku nikada nijesu živjeli Nikolići, Erakovići, Đukanovići, Milatovići, Raičevići, Vujovići, Nikčevici, Šaleri, Ferizi i mnoga druga prezimena. Popis iz 2023. godine je ogolio izbomi inženjering DPS Šavnika, po kome je stanovnika u Šavniku 380 manje od broja birača - stoji u saopštenju za javnost dvije koalicije.
Podsjećaju da su prošle dvije i po godine od početka izbornog procesa, a da nadležni državni organi nijesu preduzeli nikakve aktivnosti po pitanju rješavanja političke situacije u Šavniku.
- Kao i da je očigledno da je pitanje nerješavanje izbornog procesa u Šavniku plod kompromisa aktuelne izvršne i zakonodavne vlasti sa DPS-om. Činjenice koje potvrđuju ovu konstataciju su da su na dan izbora, izmedu ostalog, izborni turisti dovezeni čuvenim kombijem sa bejzbol palicama, gdje je policija bila na licu mjesta, a do današnjeg dana po ovom pitanju ništa nije urađeno, niti je ko procesuiran - istakli su oni.
Prije više od godinu dana su, kako su dodali, stupile na snagu Izmjene i Dopune Zakona o registrima prebivališta i boravišta, prema kome su organi MUP-a dužni da vrše provjeru prebivališta građana.
- Ali ni ta okolnost nije dovoljna da nadležni Direktorat za opšte i upravne poslove radi svoj posao na osnovu prijava koje im je dostavila Koalicija za budućnost Šavnika. Još uvijek u Šavniku je prijavljeno oko 50 izbornih turista. U decembru 2023. Demokratska Crna Gora je u Skupštini Cme Gore u dnevni red predložila Izmjene Zakona o biračkim spiskovima kojim je bilo predvideno da se birački spisak može mijenjati i u toku izbornog procesa ako se u njemu utvrde nepravilnosti. Trulim političkim kompromisom (uslovljavanjem DPS-a napuštanjem odbora za izbormu reformu), aktuelna zakonodavna vlast je povukla inicijativu za promjenu Zakona o biračkim spiskovima - naveli su u koalicijama „Za budućnost Šavnika“ i „Idemo ljudi“.
Podsjećaju da je u martu prošle godine Vlada Crne Gore donijela Odluku o uvođenju prinudne uprave u Šavniku zbog nedonošenja Strateškog plana razvoja opštine od 2017, kao i da je istom Odlukom imenovala članove prinudne uprave.
- lako nije donešen, a i nije mogao biti za par dana (kad nije donosen sedam godina) Strateški plan razvoja opštine, ipak ponovo uz političke ucjene bivšeg režíma Vlada povlači sopstvenu odluku. Da bi preduprijedila Odluku Vlade o uvodenju prinudne uprave, odbornici SO Šavnik podnose ostavku tj sebi skraćuju mandat u martu 2024 godine. U julu 2024. nelegitimni predsjednik 'vaskrsava' mandate odbornicima SO Šavnik te ponovo bira odbornike koji su u martu podnijeli ostavke - naveli su oni.
Finale bezakonja, prema njihovim riječima, je Odluka odbornika kojima je istekao mandat više od dvije godine, a i koji su podnijeli ostavke, da biraju ponovo predsjednika Opštine bez izbora.
- Ni na ovu skandaloznu i u svijetu nečuvenu odluku aktuelna vlast još nije reagovala, kao i na sve dosadašnje nezakonitosti u minule dvije i po godine učinjene u Šavniku - zaključili su u koalicijama „Za budućnost Šavnika“ i „Idemo ljudi“.

ZBCG, Demokrate, PES i SNP najavljuju svakodnevne proteste u Šavniku od 27. februara

Danas su se u Poljskoj održali predsjedničlki izbori, a u drugi krug idu Rafal Tšaskovski iz Građanske inicijative Donalda Tuska, inače aktuelni gradonačelnik Varšave, kao i Karol Navrocki iz desničarske partije Pravo i pravda, istoričar i direktor Insituta narodnog pamćenja.
Prve izlazne ankete kažu da je Tšaskovski osvojio 30,8 odsto, a Navrocki 29,1.
Daleko iza su ostali drugi kandidati. Lider ultradesničarske Konfederacije Slavomir Mencen dobio je oko 15 odsto glasova.
Drugi krug izbora u Poljskoj biće održan prvog juna.

Poljska bira predsjednika: Prednost ima kandidat proevropski kandidat iz Tuskove koalicije

U Hrvatskoj su se danas održavali lokalni izbori z svim gradovima, a glasanje je završeno u 19 sati. Već su počeli da pristižu prvi rezultati, po kojima aktuelni gradonačelnik Zagreba, Tomislav Tomašević ispred koalicije Možemo ima značajnu većinu od 47% osvojenih glasova, pred drugi krug, u koji će ići sa Marijom Selak Raspudić, koja je osvojila 15%.
U Splitu u drugi krug vjerovatno idu gradonačelnik Ivica Puljak (Centar) s osvojenih 36,25%i HDZ-ov Tomislav Šuta s 29,38%.
&nbsp;U Rijeci vodi Iva Rinčić (Akcija mladih i partnerskih stranaka) &nbsp;s osvojenih 39,85 %i aktuelni gradonačelnik Marko Filipović (nezavisni) s 19,89%.
Aktuelni gradonačelnik Osijeka Ivan Radić (HDZ) osvojio je 72,12% a slijedi kandidat SDP-a Vjeran Marijašević sa 17,33% glasova.
&nbsp;Prema izlaznim anketama, zajednička lista Možemo! i SDP-a na izborima za zagrebačku Gradsku skupštinu osvojila je 47,29% glasova, što joj donosi 26 mjesta od mogućih 47 u Skupštini.
Sljedeća po osvojenim glasovima je koalicija HDZ-a, DP-a, HSU-a i HSS-a s osvojenih 14,07% glasova i sedam mjesta u Skupštini.
Treća je Nezavisna lista Marije Selak Raspudić s osvojenih 12,94 % glasova, što bi značilo sedam gradskih zastupnika.
Četvrta je Nezavisna lista Davora Bernardića - Servus Zagreb sa 7,9 % glasova i četiri zastupnika.
U Skupštinu ulazi još Nezavisna lista Tomislava Jonjića - Jedino Hrvatska s osvojenih 6,57% glasova i tri mandata.

Aktuelni gradonačelnik Zagreba Tomašević sa 47% glasova ide u drugi krug lokalnih izbora

Finale puno neizvjesnosti do samog kraja. Budvanska rivijera osvojila je Kup Crne Gore po drugi put u istoriji pobjedom u tijesnom meču nad Mornarom 21:20.
Od samog starta susreta svjedočili smo pravoj rezultatskoj klackalici. Oba tima su pokušavala da se odvoje ali je najveća prednost na meču iznosila dva razlike, a odmah bi se u sljedećem napadu smanjila na gol zaostatka.
Poslije prvih 30 minuta igre Barani su imali jedan gol prednosti – 11:10. U drugom dijelu meča nastavila se igra “gol za golom” pa je utakmica ušla u veoma neizvjesnu završnicu.
Najbolji strijelac pobjednikog tima Aleksandar Gendža pogodio je na dva minuta do kraja i donio dva gola prednosti Budvanima i tada je djelovalo da je sve gotovo. Međutim, već u sljedećem napadu Aleksa Ražnatović je ponovo doveo Mornar na gol zaostatka.
Potom su se Barani odbranili, a upravo je Aleksa imao priliku u posljednjim sekundama susreta da odvede meč u produžetke ali je najbolji pojedinac utakmice, Vasilije Vukajlović, odbranio njegov šut i donio Budvanima Kup Crne Gore.
Najefikasnji u pobjedničkom sastavu bio je Aleksandar Gendža sa šest pogodaka dok ga je u stopu pratio Novak Bajčeta sa pet. Jovan Kapisoda je upisao tri gola, Luka Novaković dva dok su po jedan ubacili Vučić Martin, Lazaro Kordova, Ilija Rafailović, Aleksandar Mrvaljević i Vasilije Divanović.
Sa druge strane najviše golova postigao je Aleksa Ražnatović – šest. Božidar Nikočević, Sava Ražnatović i Aleksa Ražnatović pratili su ga sa po pet. U listu strijelaca upisali se i Boban Ašanin sa tri dok je Stefan Ražnatović doprinio sa jednim pogotkom.

Vukajlović odbranama vodio do trofeja

U saobraćajnoj nezgodi u mjestu Veruša povrijeđene su dvije osobe -potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
U udesu je, kako su nam kazali, učestvovalo jedno vozilo, a nezgoda je prijavljeno u 19:25 sati.
- Povrijeđeni su transportovani u Klinički centar Crne Gore - naveli su u OKC-u.
Uviđaj je u toku.
J. B.&nbsp;

Dvije osobe povrijeđene u udesu u mjestu Veruša, transportovani u KCCG

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: savnik