Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman povodom izbora u zvanje doktora nauka i uspješne odbrane doktorske disertacije na Univerzitetu u Sarajevu, organizovao je svečani skup u Podgorici kojem su prisustvovali predstavnici akademske zajednice i univerzitetski profesori, predstavnici biznisa i bankarskog sektora, civilnog društva, državnih institucija, kao i predstavnici diplomatskog kora.
Kako je saopšteno iz BDP, ovaj događaj bio je posvećen afirmaciji znanja i nauke kao temeljnih vrijednosti savremenog društva, te promociji principa na kojima treba da počiva razvoj Crne Gore, a to su: obrazovanje, stručnost,odgovornost, ali i cjeloživotno usvajanje novih znanja i sticanje vještina.&nbsp;
"Poseban akcenat stavljen je na potrebu jačanja veze između nauke, privrede i institucija, kao i na ulogu znanja kao ključnog resursa u ukupnom društvenom i ekonomskom razvoju zemlje", navodi se u saopštenju.
Šahman je istakao da Crna Gora mora snažnije ulagati u obrazovanje i naučno-istraživački rad, stvarati ambijent u kojem se znanje cijeni, a talenti prepoznaju i zadržavaju u zemlji.
“Mladi, obrazovani i kreativni ljudi predstavljaju najveći potencijal države i nose odgovornost, ali i šansu, da Crnu Goru učine modernom, konkurentnom i progresivnom zajednicom”, poručio je predsjednik BDP.
Zaključeno je, dodaju iz BDP, &nbsp;da društvo koje ulaže u znanje i nauku može obezbijediti održiv razvoj, institucionalnu stabilnost i bolju budućnost za sve građane Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šahman: Stvarati društvo znanja koje će Crnu Goru učiniti naprednom zemljom

Spomenik "Cvijet Srebrenice" biće trajni podsjetnik na genocid počinjen na tlu Bosne i Hercegovine, koji je dokazan presudama međunarodnih sudova, a ovakva spomen-obilježja imaju za cilj da čuvaju istinu, zahtijevaju pravdu i bude ljudsku svijest, kako se zločin kakav je Srebrenica nikada i nikome više ne bi ponovio - poručili su predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta Sead Šahman i osnivač ove partije Everin Čekić.
Oni su, tokom boravka u Njujorku, obišli spomenik „Cvijet Srebrenice“ koji je smješten u parku sjedišta Ujedinjenih nacija.
Riječ je, kako navode u saopštenju, o nedavno otkrivenom spomen-obilježju posvećenom sjećanju na žrtve genocida nad Bošnjacima, počinjenog u julu 1995. godine u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini.&nbsp;
- Ovaj spomenik predstavlja trajnu opomenu međunarodnoj zajednici, ali i simbol sjećanja, istine i pravde za više od osam hiljada nevino ubijenih ljudi - ističu Šahman i Čekić.
Podizanju ovog spomenika je, podsjećaju, prethodilo usvajanje Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 2024. godine, kojom je međunarodna zajednica jasno potvrdila da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid nad Bošnjacima.&nbsp;
- Time je još jednom naglašena obaveza svih država i društava da čuvaju kulturu sjećanja, suprotstave se negiranju genocida i aktivno rade na prevenciji zločina protiv čovječnosti. Bošnjački demokratski pokret (BDP) ostaje čvrsto posvećen njegovanju kulture sjećanja, afirmaciji istine o genocidu u Srebrenici i borbi za univerzalne vrijednosti mira, pravde i ljudskog dostojanstva - poručili su Šahman i Čekić.

Šahman i Čekić: Da se nikada i nikome ne ponovi Srebrenica

Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman objavio je da je prije par dana na Fakultetu za upravu Univerziteta u Sarajevu uspješno odbranio doktorsku disertaciju pod nazivom „Uticaj strukture odbora direktora na finansijske performanse korporacija u Crnoj Gori“.
On je doktorsku disertaciju objavio pod mentorstvom prof. dr. Aziza Šunje, emeritusa- redovnog profesora Univerziteta u Sarajevu, kao i pred komisijom u sastavu prof. dr Đevad Šašić, predsjednik &amp; prof. dr. Elvir Čizmić, član komisije.&nbsp;
- Drago mi je da sam dao lični doprinos i na polju nauke u snaženju odnosa između dvije prijateljske zemlje kakve su Crna Gora &amp; Bosna i Hercegovina - dodao je Šahman na Fejsbuk mreži.&nbsp;

Šahman odbranio doktorsku disertaciju „Uticaj strukture odbora direktora na finansijske performanse korporacija u Crnoj Gori“

Da bi državljani Turske došli u Crnu Goru, od 30. oktobra, moraju dobiti vizu za koju dokumenta podnose lično u crnogorskoj ambasadi ili konzulatu u Turskoj.
Radio Slobodna Evropa (RSE) nije dobio odgovor iz Ministarstva vanjskih poslova koliko se čeka na odobrenje i izdavanje vize.
Prva posljedica uvođenja viza je značajan pad broja putnika na avionskim linijama iz Turske prema Crnoj Gori, rekli su za RSE u Aerodromima Crne Gore.
U Udruženju crnogorskih iseljenika u Turskoj kažu za RSE da je uvođenje viza od strane Crne Gore izazvalo iznenađenje i razočarenje.
U Udruženju su svjesni da, zbog pristupanja Evropskoj uniji, Crna Gora treba da postepeno uskladi vizni režim sa članicama EU, što podrazumijeva uvođenje viznog režima i Turskoj, ali nisu očekivali da će se to dogoditi brzo.
- Žao nam je što je proces ubrzan nakon nedavnih događaja u Crnoj Gori. Smatramo da je ovaj korak mogao biti sproveden u mirnijem i smislenijem tranzicionom periodu, što bi bilo u interesu prijateljskih odnosa dva naroda i dvije države - kaže za RSE predsjednik Udruženja crnogorskih iseljenika u Turskoj Adil Ozuzun.
I Sead Šahman predsjednik vanparlamentarnog Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) koji je nedavno bio na okupljanju crnogorske dijaspore u Turskoj, kaže za RSE da su iseljenici zabrinuti zbog novog režima:
- Iseljenici očekuju povlašćenije uslove za ulazak u Crnu Goru, odnosno da se vrate na bezvizni režim i da imaju određene povlastice kada je u pitanju njihovo poslovanje u Crnoj Gori - naveo je on.
<h2>Vizni režim Turskoj nakon pogrešne informacije</h2>
U Republici Turskoj, prema podacima iseljeničkih organizacija živi oko šest hiljada ljudi koji imaju iseljeničke kartice na osnovu porijekla iz Crne Gore.
Takođe se procjenjuje da je mnogo veći broj državljana Turske vodi porijeklo iz Crne Gore - oko 250.000.
Državljani Turske su mogli bez viza da putuju u Crnu Goru do 30. oktobra kada je Vlada uvela, kako je navela, privremene vize.
Povod je bilo povređivanje Podgoričanina u fizičkom sukobu sa strancima, za koje je policija saopštila da su u pitanju turski državljani, što se kasnije ispostavilo kao netačna informacija.
Uslijedila je serija incidenata protiv Turaka, pri čemu su fizički napadani, uništavana im je imovina, a organizovano je i više antiturskih protesta.
Vlada je najavila ukidanje bezviznog režima za državljane Turske.
Sedam dana kasnije policija je saopštila da su u tuči i povređivanju Podgoričanina učestvovali državljani Azerbejdžana.
Ova informacija nije uticala na Vladu da promijeni odluku o uvođenju viza državljanima Turske.
<h2>Ozuzun: Iseljenicima omogućiti ulazak bez vize</h2>
Udruženje crnogorskih iseljenika u Turskoj vodi intenzivnu komunikaciju sa institucijama u Crnoj Gori tražeći da se zadrži pravo iseljenika na ulazak bez vize.
Predsjednik Udruženja Adil Ozuzun kaže da Turska podržava težnju Crne Gore ka EU, i da mora do 2027. da primjeni vizni režim usklađen sa Briselom ali očekuju izuzetke:
- Smatramo neophodnim da se (najmanje) licima koja posjeduju iseljeničku karticu omogući ulazak bez vize u Crnu Goru. Ti ljudi čuvaju istorijsku vezu sa domovinom i aktivno doprinose razvoju prijateljskih odnosa između Crne Gore i Turske - rekao je on.
On ocjenjuje da mnogi imaju pogrešnu percepciju Turske kroz prizmu toga što je većinski muslimanska zemlja ili kroz istorijske predrasude:
- Danas Turska ni na koji način ne predstavlja silu sa osvajačkim namjerama ili bilo kakvim oblikom dominacije - to iskreno i odgovorno naglašavamo - dodaje Ozuzun.
Gledajući iz perspektive ravnoteže interesa, kaže da postoje jasni pokazatelji da Crna Gora u mnogo čemu može imati veću potrebu za Turskom nego obrnuto.
Takođe vjeruje da će Turska, iako nezadovoljna novim tranzitnim režimom, ostati otvorena za građane Crne Gore, posebno u slučaju liječenja i zdravstvenih potreba.
<h2>Da li će Turska uvesti vize Crnoj Gori?</h2>
Prema podacima crnogorskog Fonda za zdravstveno osiguranje, tokom prošle i ove godine, u turskim klinikama je pregledano ili liječeno više od hiljadu pacijenata iz Crne Gore, što je državu koštalo skoro šest miliona eura.
U Crnoj Gori, prema posljednjim podacima boravi oko 13.400 državljana Turske, koji su osnovali blizu deset hiljada firmi. U prošloj godini je u Crnu Goru došlo preko 160.000 turista iz Turske.
Mogućnost da Turska uzvrati uvođenjem viza za crnogorske državljane, pomenuo je ambasador Turske u Crnoj Gori Bariš Kalkavan prilikom obilaska demolirane radnje turskog državljanina u Baru, 2. novembra.
- Očekujem da se povuče odluka o uvođenju viza. Ako se ne naprave određeni koraci, naša strana će biti primorana da napravi neke korake u skladu sa ovim što se desilo. U Turskoj živi 250.000 ljudi porijeklom iz Crne Gore. Oni će morati da podnesu neki teret zbog svega ovoga - rekao je Kalkavan.
On je podsjetio da su turske investicije u prvih osam mjeseci ove godine iznosile sto miliona eura.
A prema njegovim riječima, Turkish airlines je, na linijama sa Crnom Gorom, u prvih osam mjeseci ove godine prevezao 250.000 putnika.
- Ako se ovo nastavi (vizni režim) ne znam šta će biti sa pacijentima koji se liječe u Turskoj i šta će biti sa Crnogorcima koji planiraju da putuju preko Turske na druge destinacije - rekao je ambasador.
Uvođenje recipročnih mjera bi smatra Sead Šahman imalo posljedice i po prijateljske odnose dvije države:
- Kada obilježavamo 146 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa i kada se dičimo nekim partnerstvima, imaćemo jedno zahlađenje odnosa koje nije dobro ni za jednu državu. Biće pogođeni privreda i usluge, a to će se osjetiti i budžet - ističe on.
<h2>Pad broj putnika iz Turske od uvođenja viza</h2>
Iz kompanije Aerodromi Crne Gore su za RSE saopštili da ključne kompanije koje prevoze putnike iz Istambula, Air Montenegro i Turkish Airlines, za sada nisu otkazale nijedan let, ali je ipak pao broj putnika na relaciji Crna Gora - Turska.
- Od 30. oktobra – od kada je državljanima Turske neophodna viza za ulazak u Crnu Goru, primjetan je značajan pad u broju putnika na ovim linijama. Napominjemo da evidenciju o državljanstvima putnika vodi Granična policija - naveli su iz Aerodroma Crne Gore za RSE.
Iz Granične policije nijesmo dobili odgovor broju turskih državljana koji su došli u Crnu Goru od uvođenja viza i za koliko je taj broj manji u odnosu na bezvizni režim.
Takođe, turska niskobudžetna avio-kompanija, Pegasus Airlines, otkazala je letove između Ankare i Izmira ka i od Podgorice, privremeno, do 29. novembra.
Zadržali su liniju Podgorica – Sabiha Gokčen, u azijskom dijelu Istanbula.
Iz Aerodroma navode da su do sada imali preko 400 hiljada putnika godišnje u avio prometu sa Turskom što je 15 odsto od ukupnog prometa.
<h2>Procedura za izdavanje vize</h2>
Radio Slobodna Evropa nije dobio odgovor iz Ministarstva vanjskih poslova o interesovanju turskih državljana da dobiju vize za ulazak u Crnu Goru, niti podatke o konkretnoj proceduri.
Ipak na veb stranici Vlade postoji opšte uputstvo - šta se sve podnosi uz zahtjev za izdavanje vize koji se podnosi lično, na posebnom obrascu u ambasadi ili konzulatu.
Uz zahtjev se podnosi: putna isprava, fotografija, dokaz o svrsi boravka u Crnoj Gori, pozivno ili garantno pismo osobe iz Crne Gore, dokaz o osiguranom smještaju.
Takođe se traži dokaz o sredstvima za boravak u Crnoj Gori i povratak u matičnu državu, povratna karta, dokaz o zdravstvenom osiguranju, i uplati konzularne takse...
Prije odobrenja vize, MUP i Agencija za nacionalnu bezbjednost provjeravaju podnijetu dokumentaciju.
Iz Ministarstva vanjskih poslova nisu odgovorili koliko traje procedura za izdavanje viza.

Sve manje turskih državljana stiže u Crnu Goru od uvođenja viza

Crna Gora je njihova đedovina i očevina. To je pitanje identiteta, emocije i porodične povezanosti. Zato će BDP insistirati da se osobama koje posjeduju iseljeničku karticu omogući bezvizni režim i povlašćen status u Crnoj Gori, kazao je predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman.
On je, na poziv Udruženja iseljenika iz Crne Gore u regionu Balikesir–Burhanija, učestvovao na godišnjem okupljanju dijaspore iz Crne Gore u Republici Turskoj.
Obraćajući se pred nekoliko stotina iseljenika, Šahman je istakao važnost jačanja saradnje između Crne Gore i dijaspore, ali i osvrnuo se na događaje koji su obilježili prethodnu sedmicu u Podgorici i drugim gradovima, saopšteno je iz BDP-a.&nbsp;
- Crna Gora može i mora ostati multietnička, multikulturalna i viševjerska država. Samo kao takva, Crna Gora može biti naredna članica Evropske unije - poručio je Šahman.
On je naglasio da je Turska od sticanja nezavisnosti 2006. godine jedan od najznačajnijih međunarodnih partnera Crne Gore, te da dvije zemlje, kao članice NATO saveza, intenzivno sarađuju u brojnim društvenim oblastima.
Posebno je istakao značaj iseljeničke zajednice iz Crne Gore u Republici Turskoj, koja je tokom čitavog 20. vijeka gradila most prijateljstva, kulturne povezanosti i ekonomskih veza između dvije države.
Govoreći o aktuelnim dešavanjima u Crnoj Gori, Šahman je ukazao da „nemili događaji na ulicama ne predstavljaju sliku većinske Crne Gore“.
On je uvođenje viznog režima za državljane Republike Turske okarakterisao kao ishitren potez izvršne vlasti.
- To posebno pogađa naše iseljenike, ljude koji žele da uredno žive, ulažu i održavaju veze sa svojom domovinom - rekao je Šahman.
On je dodao da za iseljenike Crna Gora nije samo turistička destinacija, već predstavlja mnogo više od toga.
- Crna Gora je njihova đedovina i očevina. To je pitanje identiteta, emocije i porodične povezanosti. Zato će BDP insistirati da se osobama koje posjeduju iseljeničku karticu omogući bezvizni režim i povlašćen status u Crnoj Gori - dodao je Šahman.&nbsp;
Udruženje iseljenika iz Crne Gore u Turskoj, na čijem čelu je Adil Ozuzun, dobitnik je državne nagrade za diplomatsku promociju Crne Gore što potvrđuje njihov doprinos i posvećenost zemlji porijekla, navode iz BDP-a.&nbsp;
- Vaša uloga je značajna i dragocjena, a ljubav koju gajite prema Crnoj Gori treba da bude prepoznata i cijenjena. Institucije moraju štititi vaš identitet kao iseljeničke zajednice, te kao takvi morate imati uvaženo mjesto u našem društvu - zaključio je Šahman.

Šahman: Insistiraćemo da se onima koji imaju iseljeničku karticu omogući bezvizni režim i povlašćen status u Crnoj Gori

Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman najoštrije je osudio prijetnje upućene reisu Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifatu Fejziću, ocjenjujući da takvi napadi predstavljaju udar ne samo na vjerskog poglavara, već i na sve vjernike i osnovne principe crnogorskog društva.
- Prijetnje smrću i poruke mržnje upućene reisu Fejziću nijesu napad samo na njega lično, već i na Islamsku zajednicu, sve vjernike muslimane, ali i na temeljne vrijednosti našeg društva - poručio je Šahman.
On je naglasio da država koja teži članstvu u Evropskoj uniji mora dosljedno štititi demokratske standarde, dijalog i uvažavanje različitosti.
- U zemlji koja pretenduje da bude dio EU i koja treba da praktikuje evropske vrijednosti, ovakvi napadi su apsolutno neprihvatljivi. Sloboda vjere, mišljenja i javnog djelovanja moraju biti zagarantovane, a svi koji ih ugrožavaju moraju biti procesuirani - rekao je lider BDP-a.
Šahman je podsjetio da su muslimani u Crnoj Gori „važan i neodvojiv dio društvenog bića“, te da se prijetnje reisu moraju shvatiti krajnje ozbiljno.
- Pozivam nadležne institucije da hitno i odlučno reaguju, zaštite bezbjednost reisa Islamske zajednice i pokažu da Crna Gora ostaje država u kojoj nasilje i prijetnje nemaju prostora - zaključio je Šahman u objavi na Facebooku.

Šahman: Prijetnje reisu Fejziću su napad na sve vjernike i temeljne vrijednosti društva – institucije moraju hitno reagovati

Bošnjački demokratski pokret (BDP) će i dalje aktivno doprinositi evropskoj budućnosti Crne Gore, u uvjerenju da integracija u EU predstavlja najbolju šansu za prosperitet svih građana, poručio je predsjednik BDP-a Sead Šahman.
Šahman se sa predstavnika Bošnjačkog demokratskog pokreta sastao sa izvjestiocem Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Marjanom Šarecom, bivšim premijerom Slovenije.&nbsp;
Razgovarano je o ključnim društveno-političkim temama u našoj zemlji, kao i o značaju i perspektivama članstva Crne Gore u Evropskoj uniji.&nbsp;
Kako je saopšteno iz BDP-a, poseban akcenat stavljen je na važnost nastavka evropskog puta, kao garanta stabilnosti, ekonomskog razvoja i demokratskog napretka naše države.

Predstavnici BDP-a sa Šarecom: BDP će aktivno doprinositi evropskoj budućnosti Crne Gore

Predsjednik Bošnjačkog demokratakog pokreta (BDP) Sead Šahman uputio je čestitku povodom 28. septembra, Međunarodnog Dana Bošnjaka svim pripadnicima bošnjačkog naroda u Crnoj Gori, zemljama regiona, ali i širom svijeta u dijaspori.
- Podsjećanja radi, prije 32. godine u opkoljenom Sarajevu 27. i 28. septembra 1993. godine održan je bošnjački sabor čije odluke su odredile sudbinu našeg naroda - rekao je Šahman na mreži X.&nbsp;
Dodao je da je ovo jedan od najznačajnijih datuma za bošnjački narod koji se obilježava povodom usvojene Deklaracije o vraćanju tradicionalnog nacionalnog imena Bošnjak.
- Nastojanja Bošnjaka su uvijek bila dobrosusjedska uz izraženu spremnost za izgradnju društva različitosti - zaključio je Šahman.

Šahman: Nastojanja Bošnjaka uvijek bila dobrosusjedska uz izraženu spremnost za izgradnju društva različitosti

Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman boravio je, na poziv predsjednika Udruženja iseljenika porijeklom iz Crne Gore Adila Özuzuna, u Turskoj, u regionu Balikesir i tom prilikom poručio da Crna Gora mora više pažnje posvetiti dijaspori. Tokom posjete opštinama Burhanija, Ajvalik i Edremit, Šahman se susreo sa stotinama iseljenika i njihovih potomaka koji su ovaj dio Turske naseljavali u više navrata - nakon Prvog balkanskog rata, zatim 1924. godine, te tokom šezdesetih i devedesetih godina prošlog vijeka. - Naše iseljeništvo ima značajnu ulogu u jačanju veza između savremenih zemalja kakve su danas Crna Gora i Turska. Prvim generacijama koje su došle iz Pljevalja, Kolašina, Bijelog Polja, Nikšića, Rožaja nije bilo lako, ali su ovdje izgradili svoje porodice, pokrenuli uspješne biznise i afirmisali se u politici, nauci, kulturi i sportu. Njihovi potomci danas predstavljaju most saradnje između naše dvije države - naglasio je Šahman.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806180816_938e74621794bf5529f8811d176d914df275b9b770bb4653be5c43a9d6913f40.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250806180816_938e74621794bf5529f8811d176d914df275b9b770bb4653be5c43a9d6913f40" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Šahman sa gradonačelnikom Burhanije Ali Kemalom"> <figcaption>Šahman sa gradonačelnikom Burhanije Ali Kemalom</figcaption> </figure>  On je istakao sličnosti između regiona Balikesira i crnogorskog primorja - maslinarstvo, razvijen turizam i suživot različitih kultura - što predstavlja značajan potencijal za buduću saradnju i dodatno povezivanje. - Crna Gora i Turska imaju odlične odnose kao prijateljske zemlje i saveznice u NATO savezu, a Crna Gora teži i članstvu u Evropskoj uniji. Naše iseljeništvo u Turskoj može biti snažan pokretač ekonomske i kulturne saradnje, te dodatno osnažiti postojeće veze - dodao je Šahman. Zaključio je da je potrebna veća angažovanost Crne Gore i njenih institucija prema iseljenicima koji žele čvršću vezu sa zavičajem svojih predaka. Tokom boravka u Turskoj, Šahman je razgovarao sa zvaničnicima ovog regiona i to sa Čumali Atilom, guvernerom okruga Burhanija, te Mesutom Erginom, gradonačelnikom Ajvalika-čije je porijeklo iz Pljevalja, od prezimena Bošković.&nbsp; On se sastao i sa gradonačelnikom Edremita Mehmetom Ertašom, kao i sa prvim čovjekom Burhanije Ali Kemalom Devecilerom uz podsjećanje da Burhanija od ranije ima sporazum o saradnji sa pobratimskom opštinom Bijelo Polje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806180816_b8f8569536728f0df8e0720abb8a52a20de2e9fd6850c2e39eff95cd3941189e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250806180816_b8f8569536728f0df8e0720abb8a52a20de2e9fd6850c2e39eff95cd3941189e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Šahman sa gradonačelnikom Edremita Mehmetom Ertašom"> <figcaption>Šahman sa gradonačelnikom Edremita Mehmetom Ertašom</figcaption> </figure>  O turističkim i ekonomskim potencijalima Crne Gore, mogućnostima investiranja i razvojnim šansama naše zemlje, predsjednik BDP-a je govorio na sesiji u organizaciji Privredne komore grada Ajvalika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806180820_bb21382f04aec21ad5cc979f3cf8c036b315539169ca5636c952a1752978e5e5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250806180820_bb21382f04aec21ad5cc979f3cf8c036b315539169ca5636c952a1752978e5e5" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Šahman sa gradonačelnikom Ajvalika Mesutom Erginom"> <figcaption>Šahman sa gradonačelnikom Ajvalika Mesutom Erginom</figcaption> </figure>

Šahman u posjeti iseljenicima u Turskoj: Crna Gora mora više pažnje posvetiti dijaspori

Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman sastao se danas u Podgorici sa ambasadorom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom, gdje je naglasio posvećenost njegovog pokreta ka stvaranju inkluzivnog društva zasnovanog na ekonomskom napretku, socijalnoj jednakosti i ravnomjernom razvoju svih regiona, naročito onih koji su zapostavljeni poput sjevera Crne Gore, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Šahman je upoznao ambasadora Satlera sa ključnim aktivnostima koje Bošnjački demokratski pokret (BDP) sprovodi od osnivanja prošle godine, kao i sa planovima organizacije u kontekstu budućih društveno-političkih izazova.&nbsp;
Dodao je, kako se ističe u saopštenju, da je od suštinske važnosti jačanje ekonomskih aktivnosti u manje razvijenim sredinama, što bi doprinijelo osnaživanju lokalne privrede, otvaranju novih radnih mjesta i stvaranju uslova za ostanak stanovništva u tim područjima.
- Poseban značaj pridajemo vladavini prava, s naglaskom na poštovanje ljudskih i manjinskih prava. Među ključnim prioritetima našeg djelovanja su uspostavljanje meritokratskih principa, borba protiv nepotizma, kao i izgradnja efikasne i transparentne javne administracije koja će biti u punoj funkciji građana - kazao je Šahman.&nbsp;
Istakao je, kako se navodi, značajnu ulogu dijaspore, koja već decenijama aktivno živi i radi uglavnom na prostorima Zapadne Evrope, i predstavlja snažnu podršku razvojnim inicijativama u Crnoj Gori.
Ambasador Satler čestitao je na formiranju Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) i poželio uspješan rad.&nbsp;
Izrazio je spremnost Delegacije Evropske unije da sarađuje sa svim demokratskim političkim akterima u Crnoj Gori.&nbsp;
Satler je. kako se dodaje, naglasio da Crnu Goru očekuje period intenzivnih reformi, pri čemu je reforma izbornog zakonodavstva jedan od ključnih prioriteta.
Sastanku je prisustvovao i jedan od osnivača BDP-a dr Bejto Šahmanović, koji je kao jedan od aktera protesta upoznao ambasadora Setlera sa dešavanjima ispred “Vile Gorica” koji je organizovan povodom dodjele Trinaestojulske nagrade književniku Bećiru Vukoviću.
Podsjećamo, Bejto Šahmanović je u utorak primljen u Urgentni centar u Podgorici nakon što je isprskan biber sprejom tokom protesta ispred Vile Gorica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbdp-sahmanovic-zavrsio-u-urgentnom-nakon-upotrebe-biber-spreja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šahman sa Satlerom: Crnu Goru očekuje period intenzivnih procesa, reforma izbornog zakonodavstva među prioritetima

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, oglasio se na Instagramu i poslao poruku potencijalnom agresoru na Srbiju.
Vučić je napisao:“Sloboda je za Srbina najpreča stvar“-
Vučić u objavljenom videu kaže da je "dobro znamo šta je sloboda".
Prema njegovim riječima, oni koji misle da su naivni i da će stvari moći da idu onako kako su ih činili i 1941, "kako su ih činili mnogo puta u istoriji, neka znaju da prošle godine nisu uspjeli da ga obore s vlasti".
„Sve ste uradili prošle godine da me oborite sa vlasti, sa mnogim drugim spoljnim faktorima, milijarde eura uložene, niste uspjeli. Ja vam nisam Slobodan Milošević, niti sam naivan, niti glup da vam vjerujem", kaže Vučić na video snimku.
On poručuje, da čuvaju mir ali će biti spremni da pruže adekvatan odgovor "svakom potencijalnom agresoru".
„Toliko snažan da im više nikada neće pasti na pamet da dirnu srpski narod“, zaključio je Vučić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Favucic%2Freel%2FDTQgyO0DL2J%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vučić poručio: Ja vam nisam Slobodan Milošević

Danas će se znati da li će morati da se ruši dio stadiona u Donjoj Gorici i dio igrališta koji su izgrađeni u kanalu Mareze, ili će Glavni grad morati da izdvoji značajan iznos novca, kako bi se na drugi način omogućilo da voda nesmetano teče do Morače.
To je kazao građanski aktivista Aleksandar Dragićević, navodeći da je očišćen dio kanala, nakon jučerašnjeg postavljanja privremenog mosta.
Sada će inženjeri procijeniti šta treba činiti, ali Dragićević za Boje jutra TV Vijesti ističe da je gotovo izvjesno da je rušenje rješenje.
Višegodišnji problem sa kanalom ogolile su poplave koje su izazvale obilne padavine, a kanal je zatrpan jer su u njemu osim dijela stadiona i igrališta, napravljeni i parkinzi, a nikli su čak i voćnjaci.
Dragićević, koji je bio najaktivniji prethodnih dana na terenu očekuje da će neko odgovarati, a smatra da je poražavajuće što se niko iz državne vlasti ne oglašava povodom poplava u mnogim opštinama.

Dragićević: Znaće se danas da li mora da se ruši dio stadiona u Donjoj Gorici izgrađen u kanalu Mareze

Univerzitet Crne Gore planira da učini dostupnim registar u kojem će moći da se provjeri ko je i kada završio UCG. To bi predstavljao značajan iskorak, jer ne sumnjam da pojedinci pokušavaju da falsifikuju čak i naše diplome, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/moci-ce-da-se-provjere-diplome-ucg">kazala je za Pobjedu</a> savjetnica rektora za strateške politike i održivi razvoj na Univerzitetu Crne Gore prof. dr Branka Bošnjak.
Sporne diplome na tržištu rada i u obrazovanju u žiži su interesovanja javnosti, te, pored ostalog, bilježimo primjere da nadležni podnose krivične prijave zbog sumnji da su obrazovne isprave falsifikovane. S druge strane, stručna javnost sagledava situaciju i kritikuje donosioce odluka, smatrajući da njihova akcija u ovom slučaju treba da bude intenzivnija i da nikako ne smije biti selektivna.
Bošnjak je stava da je priča o spornim diplomama ,,kamen o vratu države, jer će nas neznanje preskupo koštati“. Ona je obrazložila da je, kada govorimo o spornim diplomama, neophodno praviti jasnu razliku između falsifikovanih diploma – u kojima je pojedinac krivotvorio dokument, potpis i pečat – i onih kupljenih, iza kojih stoje kriminalno-korumpirane grupe: oni koji takve dokumente proizvode, uredno ih potpisuju, pečatiraju i zavode u registre određenih univerziteta, čime ih faktički „ozakonjuju“, te oni koji ih kupuju, a da nikada nijesu studirali niti polagali ispite.
“Ova druga pojava je nažalost dominantnija u Crnoj Gori, ali i daleko pogubnija, a znatno teže dokaziva. Prvi slučajevi se lakše razotkrivaju i njima se bavi Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i tužilaštvo, ali takvih je znatno manje. Sve dok se u samom vrhu vlasti – među ministrima i poslanicima – nalaze oni sa kupljenim diplomama, jasno je da ne postoji stvarna politička volja da se tom problemu stane na kraj. Zbog toga su ovi iskoraci Ministarstva tek privid aktivnosti; suština problema ostaje netaknuta”, smatra Bošnjak.
Uostalom, kako dodaje, ovolika dominacija neznanja na javnoj sceni, u gotovo svim sferama društva, postala je očigledna.
“To se više ne može prikriti, ono odzvanja”, istakla je Bošnjak.
Kada je riječ o Univerzitetu Crne Gore, savjetnica rektora kaže da osuda ove pojave postoji, ali bi lično voljela da su glasniji u suočavanju s ovom pošasti, jer takvi ,,kradu budućnost“ njihovim svršenim studentima.
“Ipak, nadam se da će se uskoro na Univerzitetu organizovati i javna debata na ovu temu, jer za to, čini se, postoji raspoloženje. Što se zaposlenih tiče, uglavnom je riječ o našim alumnistima, pa smatram da je Univerzitet, kada je riječ o lažnim diplomama, u velikoj mjeri zdrav sistem”, kazala je Bošnjak.
Bošnjak je nedavno pozdravila potez vlasti da se privremeno obustavi priznavanje diploma sa Univerziteta Megatrend, ističući da je mnogo kupljenih diploma na pozicijama moći.
Ističe da nije samo Univerzitet Megatrend sporan kada je riječ o izdavanju diploma, te da sve više zabrinjava i Univerzitet Union „Nikola Tesla“, čijim su se diplomama mnogi olako i za veoma kratko vrijeme „okitili“. Rekla je i da posebno zabrinjava činjenica da sam vrh vlasti krije podatke o sopstvenim diplomama.
Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović rekla je nedavno za Pobjedu da bi za Crnu Goru bilo ljekovito uspostaviti jasne i precizne statističke podatke o priznatim obrazovnim ispravama sa sumnjivih visokoškolskih ustanova iz regiona koje su već ušle u sistem tržišta rada, što zahtijeva ozbiljnu međuinstitucionalnu saradnju. Tek tada ćemo sa sigurnošću znati da su nadležne vlasti istinski riješene da se bore protiv lažnih, sumnjivih i ,,praznih“ diploma koje imaju za posljedicu nesagledivu štetu.
Kaluđerović smatra da je posebno važno da se javno objave baze podataka o zaposlenim visokoškolcima u državnoj upravi i drugim javnim ustanovama, kako bi se obezbijedila potpuna transparentnost i omogućilo javnosti da vidi ko je, što i gdje studirao.
“Time bi se dodatno ojačalo povjerenje građana u institucije i potvrdila dosljednost države u primjeni sopstvenih odluka, uz puno poštovanje prava onih koji su studije završili radom, zalaganjem i u dobroj vjeri”, rekla je Kaluđerović.
Vlada je nedavno na prijedlog resornog ministarstva zbog oduzimanja dozvole za rad donijela odluku da privremeno obustavi priznavanje obrazovnih isprava stečenih na Univerzitetu Megatrend i fakultetima u njegovom sastavu, za njih pet. Od 2023. godine do danas resorno crnogorsko ministarstvo priznalo je radi zapošljavanja 68 diploma sa ove visokoškolske ustanove.
Podaci Vlade pokazuju da je devet zahtjeva da se priznaju ove diplome radi zapošljavanja u postupku provjere.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija poručilo je da obustavljanjem priznavanja diploma jasno pokazuju da ostaju dosljedni u primjeni propisa i preduzimanju mjera u cilju zaštite obrazovnog sistema i tržišta rada Crne Gore od upliva nelegalnih obrazovnih isprava.
Univerzitetu Megatrend i za pet fakulteta u njegovom sastavu oduzeta je dozvola za rad zbog protoka vremena od godinu od dana konačnosti rješenja o odbijanju, odnosno odbacivanju zahtjeva za akreditaciju ovih visokoškolskih ustanova, jer iste nijesu podnijele zahtjev za akreditaciju visokoškolske ustanove i studijskih programa najkasnije godinu prije isteka roka važeće akreditacije, a prethodno važeća akreditacija im je istekla.
U detaljnoj informaciji Vlade objašnjeno je da se privremeno obustavlja priznavanje obrazovnih isprava stečenih na Univerzitetu Megatrend i fakultetima u njegovom sastavu: Fakultetu za kulturu i medije, Fakultetu za poslovne studije, Fakultetu za umjetnost i dizajn, Pravnom fakultetu i Geoekonomskom fakultetu. Kako je saopšteno, obustava će važiti do pribavljanja neophodnih informacija od nadležnih organa Republike Srbije, nakon čega će se odlučiti o njenom daljem trajanju.

Zbog sumnji u falsifikovanje diploma: Moći će da se provjeri ko je i kada završio Univerzitet Crne Gore

Uspostavljen je saobraćaj na putnom pravcu Kolašin-Berane preko tunela Jelovica, saopšteno je iz Auto-moto saveza Crne Gore.
Podsjećamo, iz Uprave za saobraćaj juče je saopšteno da će put Kolašin - Berane, danas biti otvoren za saobraćaj.
U saopštenju su naveli da je saniran dio saobraćajnice koji je oštećen usljed pucanja cijevi u vlasništvu kompanije „Hidroenergija“.&nbsp;
- Oštećeni dio saobraćajnice, sanirala je upravo ta kompanija, u skladu sa svojom odgovornošću za nastalu štetu - kazali su iz Uprave za saobraćaj.&nbsp;

Tag: sead-sahman