U Podgorici je održana panel-diskusija pod nazivom “Bošnjački nacionalni identitet početkom 21. vijek” - II dio projekta u organizaciji i koordinaciji mr Seada Šahmana, a na kojoj su govorili akademik Šerbo Rastoder i doc. dr Erma Ramić-Kunić.&nbsp;
Koordinator projekta Sead Šahman ukazao je na današnju zbilju Bošnjaka u Crnoj Gori koju karakteriše uglavnom ekonomska nerazvijenost sredina koje nasevaljaju, ogromna naslonjenost na socijalne servise, nedostatak odgovarajućeg ljudskog resursa, ali i nedovoljno razvijene institucije i nevladina udruženja.&nbsp;
- Naša nastojanja nijesu subverzivna, već dobrosusjedska, uz izraženu spremnost za izgradnju društva različitosti. Inkluzija, bez asimilacije. Takvu hipotezu potkrepljuju brojni primjeri, a jedan od najeklatantnijih su i naše iseljeničke zajednice- dijaspora koja decenijama unazad bivstvuje na prostorima Zapadne Evrope, Sjedinjenih Američkih Država, zemalja regiona, ali i Republike Turske - kazao je Šahman u svom uvodnom izlaganju.&nbsp;
Akademik Šerbo Rastoder govorio je o “istorijskim grijehovima” Bošnjaka ukazavši na dekonstrukciju stereotipa i lažnu istorijsku naraciju nastalu u balkanskim i zapadnim istoriografijama u interpretaciji, suštine, karaktera i sadržaja vladavine Osmanlija.&nbsp;
- U tom kontekstu su Bošnjaci prepoznati kao lojalni sljedbenici politike Osmanskog carstva poprimili negativan obrazac “Turaka” i Osmanskog nasljedstva i time sebe izložili da plaćaju istorijsku krivicu nastalu u iskrivljenoj i konstruisanoj naraciji koja nije utemeljena na činjenicama, nego na emocijama - kazao je Rastoder.&nbsp;
On je naveo da je pokušaj identifikacije tih navodnih “istorijskih grijehova Bošnjaka“ samo površno grebanje po istorijskom nasljeđu koje je protivurječno i višeslojno.&nbsp;
Doc. dr Erma Ramić-Kunić sa Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu je kazala da je jezik sastavni dio nacionalnog identiteta jednog naroda.&nbsp;
- Bosanski jezik ima svoju viševjekovnu istoriju čemu svjedoče pisani spomenici iz najranijeg perioda pisane riječi- srednjeg vijeka. Neki od rukopisa bosanske pisane tradicije pronađeni su u Crnoj Gori i u 19. vijeku odneseni su u Rusiju - naglasila je Ramić-Kunić.&nbsp;
Ona je dodala da se jedan od spomenika koji je pisan u srednjovjekovnoj Bosni- Divoševo evanđelje, iz 14. vijeka čuva u Manastirskoj riznici na Cetinju i dan danas.
Projekat je podržan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, a u ime ove institucije skupu je prisustvovala Željka Raščanin.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šahman: Naša nastojanja nijesu subverzivna već dobrosusjedska - inkluzija, bez asimilacije

Prof.dr emeritus Šerbo Rastoder, redovni član CANU, DANU i BANU, prvi predsjednik Foruma Bošnjaka/ Muslimana Crne Gore i prvi predsjednik Bošnjačkog vijeća podržao je stav predsjednika BDP Seada Šahmana koji je kazao da je Bošnjačko vijeće podređeno interesima jedne političke partije.
- Kao neko ko je bio prvi i jedini vanstranački predsjednik Bošnjačkog savjeta u Crnoj Gori i osoba koja je davno uočila gubljenja izvornog smisla nacionalnih savjeta i njihovog pretvaranja u partijske ekspoziture, pridružujem se reagovanju gospodina Seada Šahmana- naveo je Rastoder u saopštenju.
Rastoder, kako je kazao, to ne čini zbog njegovih optužbi na rad Sulja Mustafića koje su, prema njegovim riječima, minorne u odnosu na suštinu u kojoj ovaj stranački mali šraf kompromituje ideju izbora u Savjet.
- Sama ideja pretvaranje Savjeta kao jedine budžetske i ustavne institucije manjinskih naroda u stranačke filijale kompromitovanih “politikanata“ je direktni atak na izvorne ideje Savjeta kao predstavničkog tijela manjina u kojem je onemogućen izbor svim licima, stvaraocima i pregaocima koji (nije)su stranački profilisani i koji rizikujući da učestvuju na “simuliranim” izborima u kojima se članstvo samo verifikuje unaprijed prikupljenim stranačkim listama sa potpisima, doprinose kompromitaciji cijelog procesa- ističe Rastoder.
Zalaganje za neposredne izbore, otvorene liste sa proporcionalnim brojem učešća pripadnika manjinskog naroda u konačnom sazivu Savjeta, te, dodaje on, onemogućavanje političkih stranaka u zloupotrebi ovih institucija su ciljevi koje sam isticao, pred predhodne izbore za Savjet.
- Danas se pokazaju, ne samo da su ti zahtjevi bili opravdani, nego da partitokratija organizovano zloupotrebljava svaki vid predstavničke demokratije. Siguran sam, da je politička nezaježljivost još uvijek jača od zdravog razuma, što nije opravdanje za ćutanje nadležnih- zaključuje Rastoder u saopštenju.

Rastoder: Ideja pretvaranje Savjeta u stranačke filijale kompromitovanih “politikanata“ predstavlja direktni atak na izvorne ideje Savjeta kao predstavničkog tijela manjina

Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta &nbsp;i član aktuelnog saziva Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, Sead Šahman, &nbsp;reagovao je nakon jučerašnje sjednice održane u Rožajama, ističući da je Suljo Mustafić privatizovao Bošnjačko vijeće, te da ga je podredio interesima jednog političkog subjekta.
Šahman je na svom Facebook profilu naveo da je jučerašnja sjednica više podsjećala na partijski cirkus nego na ono sto bi vijeće istinski trebalo da bude.&nbsp;
- Sjednica koja je održana u subotu, 05. aprila 2025. godine bila je posebno interesanta jer se na njoj raspravljao o raspisivanju javnog poziva za novi saziv Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori. Međutim, važno je stvoriti valjane suštinske i formalne pretpostavke za takav proces kako bi on bio potpuno transparentan, a u cilju da rezultati nakon održanih izbora budu prihvatljivi za sve aktere i zainteresovane strane- naveo je Šahman.&nbsp;
On je &nbsp;dodao da je interes Bošnjačke stranke za taj proces veliki, te da im vijeće služi kao preživar za partijske odluke, te kao institucija koja treba da opravdava njihove političke postupke.&nbsp;
- Od kako je prije dvije godine Suljo Mustafić došao na poziciju predsjednika vijeća, ono nikada više nije bilo partijski obojeno. O tome sam više puta govorio i ukazivao na sjednicama vijeća kao aktivni član aktuelnog saziva- poručio napisao je Šahman.&nbsp;
Šahman je ukazao na pojavu da se sve javne rekacije vijeća, koje su zapravo samo njegove lične reakcije i ništa više, dešavaju obično samo nekoliko sati nakon reakcije Mustafićeve partije.&nbsp;
- Upakovano i usagašeno sa partijskom vrhom- rekacije se nastoje predstaviti kao “interes svih Bošnjaka u Crnoj Gori”. To se uvijek dešavalo bez prethodnih konsultacija sa ljudima i članovima vijeća koji drugačije razmišljaju- naveo je Šahman.&nbsp;
On je podsjetio da je prije održavanja sjednice uputio zahtjev predsjendiku vijeća da mu se omogući da bude član vijeća po funkciji, smatrajući da je to njegovo pravo zagarantovano Zakonom o manjinskim pravima i slobodama kao predsjendiku Bošnjačkog demokratakog pokreta (BDP). Dodaje da je Mustafić i jedan dio partijskih vinovnika to odbio usvajanjem unaprijed naručenih mišljenja koja su potpuno neobavezujuća.
- Podsjećam da je u vijeće po funkciji ušlo 26 članova, od čega su 15 ljudi iz BS. I naravno, smeta im samo JEDAN iz Bošnjačkog demokratakog pokreta (BDP). To dovoljno govori o njihovoj zebnji i strahu od našeg političkog djelovanja koje polako, ali sigurno ulazi u fazu ozbiljnog političkog organizovanja - naglasio je Šahman.&nbsp;
Jučerašnja sjednica je vođena bez jasnih predloga i konkretnih zaključka o čemu se i za šta glasa, koristeći se neistinama i insinuacijama, te dovodeći članove vijeća u zabludu.&nbsp;
- U prvom dijelu tačke dnevnog reda na kojoj se raspravljalo o broju i sastavu članova izborne komisije glasalo se i odlučilo da Izborna komisija ima sedam članova, te da bude veća zastupljenosot ljudi koji su zainteresovani da ovaj proces bude legalan i bez zakulisnih radnji. Nakon što je na moj predlog dr Bejto Šahmanović, potpredsjednik Bošnjačkog vijeća prošao u sastav komisije koji je prihvaćen i konstatovan zaključkom i čitanjem predsjedika vijeća, za šta postoji materijalni dokaz- ekspresno je došao zahtjev vrha BS-a koji je uživo pratio sjednicu da se pod hitno smanji broj članova komisije i da se uskrati pravo dr Šahmanoviću da bude član izborne komisije. Nakon ponovnog nestatutarnog glasanja i čudnog brojanja uz prateće mahinacije na samoj sjednici, bez konsenzusa o ovom pitanju od strane svih članova vijeća “izabrana” je skoro jednopartijska komisija koju čine ni manje ni više nego visoki funkcioneri BS: predsjednik SO Rožaje koji u ime BS obnaša tu poziciju, predsjednica Foruma žena BS, poslanik BS u Skupštini Crne Gore, kao i još jedna članica te partije. Takav sastav GARANTUJE da se sprema još jedna izborna krađa i inženjering koji će onemogućiti da Bošnjačko vijeće bude istinsko predstavničko tijelo svih Bošnjaka u Crnoj Gori- obijasnio je Šahman.&nbsp;
Šahman je ukazao i na to da postoje ozbiljne sumnje i indicije da slijedi još jedna izborna zloupotreba resursa u korist samo jedne političke partije. Ovakvi postupci čelnika vijeća i stranke koju predstavlja urušavaju kredibilitet i integritet vijeća i podređuju ga interesima jedne partije.
On je pozvao zainteresovanu javnost, nezavisne intelektualce, nadležne institucije- prije svega one koje vrše nadzor nad savjetima manjinskih naroda, medije, sunarodnike iz svih dijelova Crne Gore, ali i sve dobre ljude kojima je stalo do očuvanja institucija da osude ovakvo ponašanje i daju svoj doprinos da konačno imamo izborni proces čije rezultate niko neće osporavati.&nbsp;
- Ono sto je sigurno jeste da ćemo potpredsjednik vijeća dr Bejto Šahmanović i ja iskoristiti svaki mogući pravni lijek da prije svega institucijama koje vrše nadzor nad Bošnjačkim vijećem, ali i pravosudnim organima ukažemo na sve propuste i manjkavosti u radu- zaključio je predsjendik BDP Sead Šahman.

Šahman: Mustafić privatizovao Bošnjačko vijeće i podredio ga interesima isključivo jedne političke stranke

Svjedočimo tendenciji vlasti da se islamska baština ruši i razgrađuje, Crna Gora može opstati samo kao zemlja svih njenih građana, poručio je predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman. Bošnjački demokratski pokret upriličio je iftar u Podgorici u čast mjeseca Ramazana, a kome su prisustvovali predstavnici političkog i javnog života Crne Gore, predstavnici privrede i biznisa, bankari, predstavnici akademske zajednice, profesori univerziteta, predstavnici civilnog društva, državni službenici, advokati, ljekari, predstavnici medija, predstavnici dijaspore, predstavnici Islamske zajednice u Crnoj Gori, kao i prijatelji novoformiranog političkog pokreta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250329090316_2576e8f690f282d4e0e76c031c92f7b475394e6b487232a670d2ef5b5319396b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250329090316_2576e8f690f282d4e0e76c031c92f7b475394e6b487232a670d2ef5b5319396b" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Sead Šahman"> </figure>  Šahman je tom prilikom kazao da je tradicionalna ramazanska večera- iftar simbolizuje zajedištvo i slogu i da se uz prisustvo brojnih zvanica iz javnog života može reći da je ovo “Crna Gora u malom”.&nbsp; On je rekao da je apsolutno neprihvatljivo, ma sa koje adrese dolazilo, da se pripadnicima islama i uopšte nacionalnim manjinama bilo ko zahvaljuje na tome što, kako je citirao, “našu Crnu Goru doživljavaju kao svoju zemlju”. Šahman je naglasio da je Crna Gora bila i ostala, te da jedino tako može opstati, zemlja svih njenih građana, ma kako se ko vjerski ili nacionalno izjašnjavao.&nbsp; Predsjednik BDP-a se osvrnuo i na nedavnu odluku Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine u vezi sa rušenjem sakralnog objekta, džamije na Koniku, kazavši da danas svjedočimo tendenciji vlasti da se islamska baština ruši i razgrađuje, umjesto da se čuva i unapređuje. On je podsjetio da je Ustavom Knjaževine Crne Gore iz 1905. godine islam, kao konfesija dobio priznanje i slobodu vjeroispovijesti i ukazao da ove 2025. obilježavamo 120 godina donošenja takvog Ustava, gdje je Crna Gora bila prva država na tlu Evrope koja je priznala islam kao vjeru i gdje je postojao makar minimum institucionalne brige o vjerskim objektima. - Danas, 120 godina kasnije, umjesto da se islamska kulturna baština čuva i unapređuje, svjedočimo tendenciji aktuelne vlasti da se ona briše pod izgovorom administrativnih i urbanističkih procedura - ukazao je Šahman.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250329090316_9ee36e6d56d7d58a21ffd55e3f2c9b1643b667dd73f30e6cd2419bf04a04b622.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250329090316_9ee36e6d56d7d58a21ffd55e3f2c9b1643b667dd73f30e6cd2419bf04a04b622" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Sead Šahman"> <figcaption>Sead Šahman(Photo: BDP)</figcaption> </figure>  On je dodao da je Crna Gora zemlja naših djedova i država naše djece, te da je bošnjački narod veoma zainteresovan za ekonomski, kulturoški i svaki drugi prosperitet društvene zajednice.&nbsp; Iftaru je prisustvovao i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković. Šahman se zahvalio Konakoviću na dolasku i kazao da su Crna Gora i Bosna i Hercegovina prijateljske zemlje bez otvorenih pitanja, ali i naglasio da prostora za unapređenje odnosa ima u mnogim segmentima društvenih oblasti.&nbsp; Šahman je naglasio da priča o dobrosusjedskim odnosima ne bi trebala da bude samo politički manevar, već istinski boljitak za građane obje zemlje.&nbsp; Skupu su prisustvovali i predstavnici diplomatskog kora, među kojima i ambasador Ukrajine Oleg Gerasimenko, ambasador Rumunije Viorel Ardeleanu, ambasador Sjeverne Makedonije Zećir Remčilović, kao i ambasador Bosne i Hercegovine Branimir Jukić. Šahman je ukrajinskom narodu poželio skori mir koji je narušen nešto prije više od tri godine usljed ruske agresije na tu zemlju, ali i dodao da ne može a da ne napomene stradanje palestinske djece u Gazi i rušenje njihovih kuća, čak i nakon postizanja primirja na Bliskom istoku.&nbsp;

Šahman: Tendencija vlasti da se islamska baština ruši i razgrađuje

Bošnjaci kao narod predstavljaju most povezivanja i dodatnog jačanja veza između Crne Gore i Bosne i Hercegovine - ocijenio je ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik Naroda i pravde (NIP) Elmedin Konaković na sastanku sa predsjednikom Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Seadom Šahmanon.
Oni su, na sastanku u Podgorici, konstatovali da su odnosi dvije zemlje dobri i prijateljski, bez otvorenih pitanja, ali da postoji dodatni prostor za unapređenje relacija. 
Iz delagacije Bošnjačkog demokratskog pokreta, koju su pored Šahmana činili i osnivači pokreta Bejto Šahmanović i Anis Šabotić, kazali su da je za njih potpuno neprihvatljivo da zvaničnici Crne Gore čestitaju 9. januar - neustavni dan bh. entiteta Republike Srpske, kao i da podrivaju teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine odlascima u Banja Luku i to na dan nezavisnosti BiH.
Konaković je na poziv Šahmana i Bošnjačkog demokratakog pokreta boravio u Podgorici na iftaru koji je organizovan za predstavnike diplomatskog kora, političkih partija, predstavnike privrede, akademske zajednice, predstavnike medija i dijaspore.

Konaković sa Šahmanom: Bošnjaci most povezivanja između dvije prijateljske zemlje

Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman upisao se u knjigu žalosti u Ambasadi Sjeverne Makednije povodom nezapamćene tragedije koja je zadesila Kočane, a u kojoj je stradalo 59 ljudi uglavnom mlađe životne dobi, dok su 162 osobe povrijeđene.
Šahman je na mreži X napisao da je ambasadoru Sjeverne Makednije u Podgorici Zećiru Ramčiloviću, kao i svim građanima Sjeverne Makednije izrazio saučešće povodom nezapamćene tragedije koja je zadesila Kočane.
- Crna Gora u ovim teškim danima dijeli bol sa Sjevernom Makedonijom. Naše misli i molitve su uz porodice stradalih. Povrijeđenima želim brz oporavak - poručio je Šahman.

Šahman se upisao u knjigu žalosti: Crna Gora dijeli bol sa Sjevernom Makedonijom

Zakon o boračkoj i invalidskoj zaštiti, koji je usvojila Skupština, ohrabriće porodice žrtava rata, dati im zeru nade, da pravda jednim dijelom može biti dostižna. Beskonačno dugo se čekalo, moglo im se mnogo ranije izaći u susret, kako bi makar riješili osnovne egzistencijalne stvari - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televiziji E predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta, Sead Šahman.
Zakon i žrtve rata&nbsp;
Zakonom o boračkoj i invalidskoj zaštiti predviđeno je da civilne žrtve rata budu u sistemu boračke i invalidske zaštite, a članovi njihovih porodica dobiju pravo na naknadu. Civilna žrtva rata je državljanin Crne Gore, poginuo ili nestao tokom oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ, poslije 17. avgusta 1990. godine. Šahman podsjeća da prethodno zakonsko rješenje, koje je Vlada usvojila krajem prošle godine, bilo u mnogim dijelovima diskriminatorno.&nbsp;
- Tim zakonskim rješenjem je bilo omogućeno da žrtva, odnosno član porodice žrtve, ima pravo na određenu nadoknadu do 27 godine i ako je na školovanju. Podsjetiću da najmlađi član porodice žrtve zločina u Štrpcima ima 35 godina. Dakle, to zakonsko rješenje je bilo u mnogim segmentima diskriminatorno. U međuvremenu, desila su se određena poboljšanja. Ono što je ključno je visina nadoknade koja će biti određena. Po tome ćemo cijeniti koliko je izvršna vlast zaista htjela da unaprijedi status porodica žrtava zločina u Štrpcima - kaže Šahman.
Na tridesetdrugu godišnjicu zločina u Štrpcima javnosti se jedino obratio predsjednik države Jakov Milatović dok je, primjećuje Šahman, izostala rekacija izvršne vlasti, kao i predsjednika Skupštine. Sjećanje na dan kada je 1993. godine dvadeset putnika izvedeno iz voza u stanici Štrpci, nakon čega su ubijeni zbog svog imena i prezimena, sjećanje je i na penzionisanog generala JNA, Toma Buzova.&nbsp;
- Tomo Buzov, penzionisani general JNA, je hrabro i dostojanstveno kazao NE jednom takvom divljanju i stradao zajedno sa ljudima koji su samo zbog imena i prezimena bili osuđeni na smrt - podsjeća Šahman.
Vlada&nbsp;
Govoreći o uticaju partija manje brojnih naroda na Vladu, čiji su dio, Šahman kaže da je minoran, jer se sve suštinske odluke donose bez njih.&nbsp;
- Kada je predsjednik parlamenta Andrija Mandić devetog janura čestitao neustavni Dan Republike Srpske, manjinske partije zaprijetile su da će preispitati učešće u Vladi, najavljivane su i nekakve platforme, sastanci… Međutim, gotovo dva mjeseca nakon toga, ne vidimo nikakvu suštinsku promjenu manjinskih partija u odnosu na aktuelnu vlast - kaže Šahman.
Uvjeren je da je objedinitelj svih onih koji čine heterogenu izvršnu vlast, dijametralno različitih stavova - fotelja, te da Bošnjačka stranka neće napustiti Vladu čak i da to urade albanske partije. Šahman kaže i da za Bošnjački demokratksi pokret, kojem pripada, bošnjački interesi u Crnoj Gori prevazilaze političke okvire.
- Radimo ono što je do nas, svakog dana na terenu. Formirali smo inicijativni odbor u Opštini Tuzi i nastavićemo širom Crne Gore. Pokušaćemo da ljudima približimo našu ideju. Ohrabren sam kako to izgleda, i pored svih opstrukcija koje pravi konkurentska politička partija. Bilo je čak i nekih nečasnih ponuda osnivačima Bošnjačkog demokratskog pokreta… Trudimo se da napravimo zdravu osnovu, koja će vratiti na pijedestal naše sunarodničko ime, tamo gdje i pripada - zaključio je Šahman.
&nbsp;

Šahman: Zakon o boračkoj i invalidskoj zaštiti zera nade porodicama žrtava rata

Predsjednik BDP Sead Šahman je podsjetio da se danas obilježavaju 32. godine od zločina u Štrpcima kada je stradalo dvadeset nevinih ljudi samo zbog svog imena i prezimena.
On je sa osnivačima Bošnjačkog demokratakog pokrera Anisom Šabotićem, &nbsp;Bejtom Šahmanovićem i Dinom Kurgašem položio vijenac u parku Pobrežje u Podgorici.
- Da se nikada i nikome ne ponovi- poručio je Šahman na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fseadsahman%2Fstatus%2F1895086105701364130%3Fs%3D48&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šahman: Da se Štrpci nikada i nikome ne ponove

Bošnjački demokratski pokret (BDP) visoko u političkoj agendi ima saradnju sa dijasporom, a izraženu spremnost Bošnjaka za izgradnju društva različitosti potkrepljuju brojni primjeri, od kojih je najeklatantniji naša dijaspora koje decenijama unazad bivstvuje na prostorima zemalja Zapadne Evrope, Sjedinjenih Američkih Država, Republike Turske, ali i zemljama regiona. To je poručeno sa skupa koji je organizovao predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman u Rožajama na temu „Aktivizam dijaspore kao sredstvo jačanja pozicije Crne Gore“. Šahman i osnivač Bošnjačkog demokratskog pokreta Everin Čekić predstavili su brojne aktivnosti koje su imali u zemlji i inostranstvu od osnivanja BDP u ovoj godini, kao i planove za buduće djelovanje. Oni su naveli da su ljudi koji žive i rade u dijaspori najbolji ambasadori i predstavnici u zemljama u kojima žive i rade, te najavili intenzivniju saradnju sa njihovim predstavnicima i udruženjima i u narednoj godini. - Ovih dana opet i iznova značajan dio dijaspore boravi u našim sredinama, podupirući i našu ekonomsku aktivnost, pomažući rodbini i prijateljima, brinući za svoju domovinu i pitajući se u kom pravcu Crna Gora ide. Uvijek su tu kada treba podržati kvalitetne projekte, učestvuju u mnogim humanitarnim akcijama, mnogi od njih su i investitori, a vrlo često supstituišu ono što bi trebalo da rade državni i lokalni organi. Kroz razgovore sa njima osjećamo zabrinutost i zebnju, pitaju se šta će biti sa njihovim zavičajem - naglasio je predsjednik BDP Šahman. On je naveo da je dijaspora naš važan resurs, te da saradnja sa njima mora biti dvosmjerna i uzajamna. - Snaženje odnosa sa njima će nam biti veoma važno. Upravo je glas dijaspore bio značajan da je Bošnjacima neophodna nova politička platforma u Crnoj Gori - kazao je Šahman.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241229131244_94eea69db4553030db2aa9a0934687b1b4aa48b624c170a5ded87dcfd5af30e1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241229131244_94eea69db4553030db2aa9a0934687b1b4aa48b624c170a5ded87dcfd5af30e1" data-rendition-name="original" width="3216" height="2136" loading="lazy" alt="Sead Šahman (u sredini)"><figcaption>Sead Šahman (u sredini)(Photo: BDP)</figcaption></figure>  Radnom sastanku u Rožajama su prisustvovali Miljhat Mitko Muslić, predsjednik Unije Bošnjaka dijaspore sa sjedištem u Hanoveru, Njemačka, prof. dr Muamer Kalić, predsjednik Saveza dijaspore i iseljenika Crne Gore, Selman Sijarić, privrednik iz Njemačke, Redžep Kolić, privrednik sa Kosova, Azrudin Pećanin, IT stručnjak za sajber bezbijednost iz Austrije (dobitnik prestižne nagrade za nauku i tehnkologiju u Šangaju), kao i Bahrija Sijarić, generalni sekretar Unije Bošnjaka. Skup je za jedan od ciljeva imao i da predstavnicima dijaspore, ali i cjelokupnoj javnosti ukaže na realne probleme sa kojima se suočava naš društveni sistem, čiji su neizostavan dio obrazovni i zdravstveni sistem. Na to je ukazala plejada rožajskih profesorki i ljekara koji se svakodnevno u školama i ambulantama suočavaju sa različitim izazovima, i to: prof. bosanskog jezika Jasmina Halilović, prof. razredne nastave Ermina Kalač, prof. engleskog jezika Edita Šahman i prof. razredne nastave Elzana Seferović, te ljekari primarijus dr Azra Lukač, spec. ginekolog, dr Jakup Ramović, stomatolog i dr Malik Kurtagić. Bošnjački demokratski pokret (BDP) će biti istinski posvećen napretku društva i suočavanju sa svakodnevnim životnim potrebama naših građana u namjeri da društveni poredak učinimo boljim i kvalitetnjim, a sastav i struktura ovih ljudi to obećava. Usljed objektivne nemogućnosti prisustva skupu koji je održan u Rožajama, na adresu Bošnjačkog demokrataskog pokreta su pristigla brojna pisma pune podrške i pozitivnog odnosa prema aktivnostima i inicijativama BDP-a od udruženja koja okupljaju na hiljade iseljenika iz Crne Gore širom svijeta, i to od: Humanitarnog udruženja Euro Gusinje iz Njujorka, Sjedinjene Američke Države koje potpisuje predsjendik Aljo Kobilić, Zavičajni klub “Bihor” iz Luksemburga koje potpisuje predsjednik Remzija Hajdarpašić, Udruženja iseljenika iz Crne Gore u regionu Balikesir, Burhanija- Republika Turska koje je poslao predsjednik Adil Ozuzun- Kriještorac, Udruženje "Zavičajno društvo Plavljana i Gusinjana" iz Sarajeva, BiH koje potpisuje predsjednik Suad Ibrahimagić, udruženje Platforma evropske dijaspore Crne Gore iz Njemačke koje potpisuje predsjednica Emina Čolović, Udruženje “Jedinstvo domovine” čije je sjedište u Sarajevu, Bosna i Hercegovina kojim predsjedava privrednik iz Njemačke Hazbo Hajradinović, zatim Bošnjački savez Crne Gore iz Njujorka, SAD koje potpisuje predsjednik Esad Rastoder, kao i Udruženje "Bosna-Sandžak” iz Istanbula, Republika Turska koje potpisuje potpredsjednik Erdžan Gul.

Šahman: Dijaspora je jedan od najvrijednijih resursa Crne Gore

Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman je na poziv Udruženja iseljenika porijeklom iz Crne Gore u Burhaniji- Balikesir, Turska prisustvovao tradicionalnoj manifestaciji “Balkansko veče” koja je okupila više stotina iseljenika uglavnom iz opština Burhanija, Ajvalik i Edremit, ali i drugih dijelova te zemlje.&nbsp; Šahman je tokom svog obraćanja naglasio važnu ulogu našeg iseljeništva koje ima u snaženju odnosa dvije zemlje, kazavši da su prostor današnje Turske naseljavali tokom čitavog 20. vijeka u više navrata, uglavnom iz ekonomskih i političkih razloga.&nbsp; - Ljudi iz današnjih opština kao što su Pljevlja, Kolašin, Bijelo Polje, Nikšić, Rožaje su u region današnjeg Balikesira dolazili uglavnom nakon Prvog balkanskog rata, zatim 1924. godine, pa onda šezdesetih i devedesetih godina prošlog vijeka. Prvim generacijama iseljenika nije bilo jednostavno. Ovdje su osnovali svoje porodice, kroz vrijeme napravili usješne biznise, afirmisali se u politici, nauci, kulturi, sportu i sada predstavljaju važan most saradnje između dvije savremene države kakve su Crna Gora i Turske - istakao je Šahman.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241205081244_1d136576a6349604d723e47acbf903de3561ce1c273ad658c25012df922c554c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241205081244_1d136576a6349604d723e47acbf903de3561ce1c273ad658c25012df922c554c" data-rendition-name="original" width="5760" height="3840" loading="lazy" alt="Šahman u Turskoj"> <figcaption>Šahman u Turskoj(Photo: BDP)</figcaption> </figure>  Sredine koje danas naseljavaju iseljenici porijeklom iz Crne Gore imaju mnogo sličnosti sa opštinama na našem primorju. To je region masline i maslinovog ulja, izuzetno razvijenog turizma, a u njemu različite kulture žive zajedno u harmoniji što predstavlja izuzetan potencijal za buduću saradnju i dodatno povezivanje.&nbsp; - Crna Gora i Turska intenzivno sarađuju, obje zemlje su članice NATO saveza, a Crna Gora ima još jedan važan cilj koji se odnosi na članstvo u Evrospkoj uniji - poručio je Šahman.&nbsp; Kako je saopšteno iz BDP-a, sve je više turskih kompanija koje iskazuju interes za svoje poslovanje u Crnoj Gori i kao takve dodatno jačaju ekonomske veze između dvije zemlje. Među zaintersovanima za investiranje u našu državu ima i iseljenika koju su napravili uspješne biznise širom Turske.&nbsp; Udruženje iseljenika porijeklom iz Crne Gore u Burhaniji je dobitnik nagrade za diplomatsku promociju Crne Gore, što je, ističu u BDP-u, državna i veoma važna nagrada.&nbsp; - To dovoljno govori o važnoj ulozi koju imaju i ljubavi koju gaje prema Crnoj Gori - navedeno je u saopštenju. Tokom boravka u regionu Balikesir i opštinama Burhanije, Ajvalik i Edremit, a u organizaciji predsjednika Udruženja Adila Ozuzana, Šahman se sastao sa brojnim iseljenicima koji su uspješni u mnogim društvenim oblastima, kao i sa predsjednicima privrednih komora ove tri opštine koje okupljaju jako veliki broj privrednika koji su iskazali interes za ulaganja u Crnu Goru.&nbsp; Šahman je razgovarao i sa guvernerom okruga Burhanije Ilijasom Memišom, te sa predsjednikom opštine Ajvalik Mesutom Erginom čije je porijeklo iz Pljevalja.&nbsp;

Šahman sa iseljenicima iz Crne Gore u Turskoj: Važnost naše dijaspore u izgrađivanju prijateljskih odnosa dvije zemlje

Bivšem američkom predsjedniku Džo Bajdenu dijagnostikovan je „agresivan oblik“ raka prostate, navodi se u saopštenju njegovog ličnog kabineta, a bolest se proširila i na kosti, piše CNN. 
 
- Prošle nedjelje, predsjednik Džo Bajden je pregledan zbog novonastalog čvora na prostati nakon što je imao pojačane urinarne simptome. U petak mu je dijagnostikovan rak prostate, sa Gleasonovim skorom 9 (Grupa 5 po stepenu), uz metastaze na kostima- navodi se u saopštenju.
Dalje se navodi: „Iako je riječ o agresivnijem obliku bolesti, rak izgleda da je osetljiv na hormone, što omogućava efikasno liječenje.“
Bajden i njegova porodica „razmatraju opcije liječenja sa njegovim ljekarima“, dodaje se u saopštenju.

Bajdenu dijagnostikovan „agresivan oblik“ raka

Potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens izjavio je danas u Rimu da je Evropa “važan saveznik”, ali je priznao da postoje neslaganja oko trgovine, tokom sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.
Taj razgovor, prvi na tako visokom nivou od povećanja carina Donalda Trampa biće početak dugoročnih trgovinskih pregovora i dugoročnih trgovinskih koristi između Evrope i SAD”, rekao je Vens na početku sastanka koji se održava usred carinskog rata između Evropske unije (EU) i SAD.
- Evropa je važan saveznik SAD, pojedinačne evropske zemlje su važni saveznici SAD, ali naravno imamo neka neslaganja, kao što ponekad imaju i prijatelji, oko pitanja poput trgovine- istakao je Vens u sjedištu italijanske vlade u prisustvu premijerke Đorđe Meloni, prenosi Beta.
Predsjednica Evropske komisije kazala je da cijeni odnos sa SAD.
- Svi znaju da je đavo u detaljima, ali ono što nas ujedinjuje jeste da na kraju zajedno želimo da postignemo dobar dogovor za obje strane- rekla je Ursula fon der Lajen.
Vens i Ursula fon der Lajen danas su prisustvovali u Rimu prvoj misi novog poglavara Rimokatoličke crkve, pape Lava XIV.

Džej Di Vens sa Fon der Lajen o carinskim mjerama

Danas su se u Poljskoj održali predsjedničlki izbori, a u drugi krug idu Rafal Tšaskovski iz Građanske inicijative Donalda Tuska, inače aktuelni gradonačelnik Varšave, kao i Karol Navrocki iz desničarske partije Pravo i pravda, istoričar i direktor Insituta narodnog pamćenja.
Prve izlazne ankete kažu da je Tšaskovski osvojio 30,8 odsto, a Navrocki 29,1.
Daleko iza su ostali drugi kandidati. Lider ultradesničarske Konfederacije Slavomir Mencen dobio je oko 15 odsto glasova.
Drugi krug izbora u Poljskoj biće održan prvog juna.

Poljska bira predsjednika: Prednost ima kandidat proevropski kandidat iz Tuskove koalicije

U Hrvatskoj su se danas održavali lokalni izbori z svim gradovima, a glasanje je završeno u 19 sati. Već su počeli da pristižu prvi rezultati, po kojima aktuelni gradonačelnik Zagreba, Tomislav Tomašević ispred koalicije Možemo ima značajnu većinu od 47% osvojenih glasova, pred drugi krug, u koji će ići sa Marijom Selak Raspudić, koja je osvojila 15%.
U Splitu u drugi krug vjerovatno idu gradonačelnik Ivica Puljak (Centar) s osvojenih 36,25%i HDZ-ov Tomislav Šuta s 29,38%.
&nbsp;U Rijeci vodi Iva Rinčić (Akcija mladih i partnerskih stranaka) &nbsp;s osvojenih 39,85 %i aktuelni gradonačelnik Marko Filipović (nezavisni) s 19,89%.
Aktuelni gradonačelnik Osijeka Ivan Radić (HDZ) osvojio je 72,12% a slijedi kandidat SDP-a Vjeran Marijašević sa 17,33% glasova.
&nbsp;Prema izlaznim anketama, zajednička lista Možemo! i SDP-a na izborima za zagrebačku Gradsku skupštinu osvojila je 47,29% glasova, što joj donosi 26 mjesta od mogućih 47 u Skupštini.
Sljedeća po osvojenim glasovima je koalicija HDZ-a, DP-a, HSU-a i HSS-a s osvojenih 14,07% glasova i sedam mjesta u Skupštini.
Treća je Nezavisna lista Marije Selak Raspudić s osvojenih 12,94 % glasova, što bi značilo sedam gradskih zastupnika.
Četvrta je Nezavisna lista Davora Bernardića - Servus Zagreb sa 7,9 % glasova i četiri zastupnika.
U Skupštinu ulazi još Nezavisna lista Tomislava Jonjića - Jedino Hrvatska s osvojenih 6,57% glasova i tri mandata.

Aktuelni gradonačelnik Zagreba Tomašević sa 47% glasova ide u drugi krug lokalnih izbora

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: sead-sahman