Da bi državljani Turske došli u Crnu Goru, od 30. oktobra, moraju dobiti vizu za koju dokumenta podnose lično u crnogorskoj ambasadi ili konzulatu u Turskoj.
Radio Slobodna Evropa (RSE) nije dobio odgovor iz Ministarstva vanjskih poslova koliko se čeka na odobrenje i izdavanje vize.
Prva posljedica uvođenja viza je značajan pad broja putnika na avionskim linijama iz Turske prema Crnoj Gori, rekli su za RSE u Aerodromima Crne Gore.
U Udruženju crnogorskih iseljenika u Turskoj kažu za RSE da je uvođenje viza od strane Crne Gore izazvalo iznenađenje i razočarenje.
U Udruženju su svjesni da, zbog pristupanja Evropskoj uniji, Crna Gora treba da postepeno uskladi vizni režim sa članicama EU, što podrazumijeva uvođenje viznog režima i Turskoj, ali nisu očekivali da će se to dogoditi brzo.
- Žao nam je što je proces ubrzan nakon nedavnih događaja u Crnoj Gori. Smatramo da je ovaj korak mogao biti sproveden u mirnijem i smislenijem tranzicionom periodu, što bi bilo u interesu prijateljskih odnosa dva naroda i dvije države - kaže za RSE predsjednik Udruženja crnogorskih iseljenika u Turskoj Adil Ozuzun.
I Sead Šahman predsjednik vanparlamentarnog Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) koji je nedavno bio na okupljanju crnogorske dijaspore u Turskoj, kaže za RSE da su iseljenici zabrinuti zbog novog režima:
- Iseljenici očekuju povlašćenije uslove za ulazak u Crnu Goru, odnosno da se vrate na bezvizni režim i da imaju određene povlastice kada je u pitanju njihovo poslovanje u Crnoj Gori - naveo je on.
<h2>Vizni režim Turskoj nakon pogrešne informacije</h2>
U Republici Turskoj, prema podacima iseljeničkih organizacija živi oko šest hiljada ljudi koji imaju iseljeničke kartice na osnovu porijekla iz Crne Gore.
Takođe se procjenjuje da je mnogo veći broj državljana Turske vodi porijeklo iz Crne Gore - oko 250.000.
Državljani Turske su mogli bez viza da putuju u Crnu Goru do 30. oktobra kada je Vlada uvela, kako je navela, privremene vize.
Povod je bilo povređivanje Podgoričanina u fizičkom sukobu sa strancima, za koje je policija saopštila da su u pitanju turski državljani, što se kasnije ispostavilo kao netačna informacija.
Uslijedila je serija incidenata protiv Turaka, pri čemu su fizički napadani, uništavana im je imovina, a organizovano je i više antiturskih protesta.
Vlada je najavila ukidanje bezviznog režima za državljane Turske.
Sedam dana kasnije policija je saopštila da su u tuči i povređivanju Podgoričanina učestvovali državljani Azerbejdžana.
Ova informacija nije uticala na Vladu da promijeni odluku o uvođenju viza državljanima Turske.
<h2>Ozuzun: Iseljenicima omogućiti ulazak bez vize</h2>
Udruženje crnogorskih iseljenika u Turskoj vodi intenzivnu komunikaciju sa institucijama u Crnoj Gori tražeći da se zadrži pravo iseljenika na ulazak bez vize.
Predsjednik Udruženja Adil Ozuzun kaže da Turska podržava težnju Crne Gore ka EU, i da mora do 2027. da primjeni vizni režim usklađen sa Briselom ali očekuju izuzetke:
- Smatramo neophodnim da se (najmanje) licima koja posjeduju iseljeničku karticu omogući ulazak bez vize u Crnu Goru. Ti ljudi čuvaju istorijsku vezu sa domovinom i aktivno doprinose razvoju prijateljskih odnosa između Crne Gore i Turske - rekao je on.
On ocjenjuje da mnogi imaju pogrešnu percepciju Turske kroz prizmu toga što je većinski muslimanska zemlja ili kroz istorijske predrasude:
- Danas Turska ni na koji način ne predstavlja silu sa osvajačkim namjerama ili bilo kakvim oblikom dominacije - to iskreno i odgovorno naglašavamo - dodaje Ozuzun.
Gledajući iz perspektive ravnoteže interesa, kaže da postoje jasni pokazatelji da Crna Gora u mnogo čemu može imati veću potrebu za Turskom nego obrnuto.
Takođe vjeruje da će Turska, iako nezadovoljna novim tranzitnim režimom, ostati otvorena za građane Crne Gore, posebno u slučaju liječenja i zdravstvenih potreba.
<h2>Da li će Turska uvesti vize Crnoj Gori?</h2>
Prema podacima crnogorskog Fonda za zdravstveno osiguranje, tokom prošle i ove godine, u turskim klinikama je pregledano ili liječeno više od hiljadu pacijenata iz Crne Gore, što je državu koštalo skoro šest miliona eura.
U Crnoj Gori, prema posljednjim podacima boravi oko 13.400 državljana Turske, koji su osnovali blizu deset hiljada firmi. U prošloj godini je u Crnu Goru došlo preko 160.000 turista iz Turske.
Mogućnost da Turska uzvrati uvođenjem viza za crnogorske državljane, pomenuo je ambasador Turske u Crnoj Gori Bariš Kalkavan prilikom obilaska demolirane radnje turskog državljanina u Baru, 2. novembra.
- Očekujem da se povuče odluka o uvođenju viza. Ako se ne naprave određeni koraci, naša strana će biti primorana da napravi neke korake u skladu sa ovim što se desilo. U Turskoj živi 250.000 ljudi porijeklom iz Crne Gore. Oni će morati da podnesu neki teret zbog svega ovoga - rekao je Kalkavan.
On je podsjetio da su turske investicije u prvih osam mjeseci ove godine iznosile sto miliona eura.
A prema njegovim riječima, Turkish airlines je, na linijama sa Crnom Gorom, u prvih osam mjeseci ove godine prevezao 250.000 putnika.
- Ako se ovo nastavi (vizni režim) ne znam šta će biti sa pacijentima koji se liječe u Turskoj i šta će biti sa Crnogorcima koji planiraju da putuju preko Turske na druge destinacije - rekao je ambasador.
Uvođenje recipročnih mjera bi smatra Sead Šahman imalo posljedice i po prijateljske odnose dvije države:
- Kada obilježavamo 146 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa i kada se dičimo nekim partnerstvima, imaćemo jedno zahlađenje odnosa koje nije dobro ni za jednu državu. Biće pogođeni privreda i usluge, a to će se osjetiti i budžet - ističe on.
<h2>Pad broj putnika iz Turske od uvođenja viza</h2>
Iz kompanije Aerodromi Crne Gore su za RSE saopštili da ključne kompanije koje prevoze putnike iz Istambula, Air Montenegro i Turkish Airlines, za sada nisu otkazale nijedan let, ali je ipak pao broj putnika na relaciji Crna Gora - Turska.
- Od 30. oktobra – od kada je državljanima Turske neophodna viza za ulazak u Crnu Goru, primjetan je značajan pad u broju putnika na ovim linijama. Napominjemo da evidenciju o državljanstvima putnika vodi Granična policija - naveli su iz Aerodroma Crne Gore za RSE.
Iz Granične policije nijesmo dobili odgovor broju turskih državljana koji su došli u Crnu Goru od uvođenja viza i za koliko je taj broj manji u odnosu na bezvizni režim.
Takođe, turska niskobudžetna avio-kompanija, Pegasus Airlines, otkazala je letove između Ankare i Izmira ka i od Podgorice, privremeno, do 29. novembra.
Zadržali su liniju Podgorica – Sabiha Gokčen, u azijskom dijelu Istanbula.
Iz Aerodroma navode da su do sada imali preko 400 hiljada putnika godišnje u avio prometu sa Turskom što je 15 odsto od ukupnog prometa.
<h2>Procedura za izdavanje vize</h2>
Radio Slobodna Evropa nije dobio odgovor iz Ministarstva vanjskih poslova o interesovanju turskih državljana da dobiju vize za ulazak u Crnu Goru, niti podatke o konkretnoj proceduri.
Ipak na veb stranici Vlade postoji opšte uputstvo - šta se sve podnosi uz zahtjev za izdavanje vize koji se podnosi lično, na posebnom obrascu u ambasadi ili konzulatu.
Uz zahtjev se podnosi: putna isprava, fotografija, dokaz o svrsi boravka u Crnoj Gori, pozivno ili garantno pismo osobe iz Crne Gore, dokaz o osiguranom smještaju.
Takođe se traži dokaz o sredstvima za boravak u Crnoj Gori i povratak u matičnu državu, povratna karta, dokaz o zdravstvenom osiguranju, i uplati konzularne takse...
Prije odobrenja vize, MUP i Agencija za nacionalnu bezbjednost provjeravaju podnijetu dokumentaciju.
Iz Ministarstva vanjskih poslova nisu odgovorili koliko traje procedura za izdavanje viza.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sve manje turskih državljana stiže u Crnu Goru od uvođenja viza

Crna Gora je njihova đedovina i očevina. To je pitanje identiteta, emocije i porodične povezanosti. Zato će BDP insistirati da se osobama koje posjeduju iseljeničku karticu omogući bezvizni režim i povlašćen status u Crnoj Gori, kazao je predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman.
On je, na poziv Udruženja iseljenika iz Crne Gore u regionu Balikesir–Burhanija, učestvovao na godišnjem okupljanju dijaspore iz Crne Gore u Republici Turskoj.
Obraćajući se pred nekoliko stotina iseljenika, Šahman je istakao važnost jačanja saradnje između Crne Gore i dijaspore, ali i osvrnuo se na događaje koji su obilježili prethodnu sedmicu u Podgorici i drugim gradovima, saopšteno je iz BDP-a.&nbsp;
- Crna Gora može i mora ostati multietnička, multikulturalna i viševjerska država. Samo kao takva, Crna Gora može biti naredna članica Evropske unije - poručio je Šahman.
On je naglasio da je Turska od sticanja nezavisnosti 2006. godine jedan od najznačajnijih međunarodnih partnera Crne Gore, te da dvije zemlje, kao članice NATO saveza, intenzivno sarađuju u brojnim društvenim oblastima.
Posebno je istakao značaj iseljeničke zajednice iz Crne Gore u Republici Turskoj, koja je tokom čitavog 20. vijeka gradila most prijateljstva, kulturne povezanosti i ekonomskih veza između dvije države.
Govoreći o aktuelnim dešavanjima u Crnoj Gori, Šahman je ukazao da „nemili događaji na ulicama ne predstavljaju sliku većinske Crne Gore“.
On je uvođenje viznog režima za državljane Republike Turske okarakterisao kao ishitren potez izvršne vlasti.
- To posebno pogađa naše iseljenike, ljude koji žele da uredno žive, ulažu i održavaju veze sa svojom domovinom - rekao je Šahman.
On je dodao da za iseljenike Crna Gora nije samo turistička destinacija, već predstavlja mnogo više od toga.
- Crna Gora je njihova đedovina i očevina. To je pitanje identiteta, emocije i porodične povezanosti. Zato će BDP insistirati da se osobama koje posjeduju iseljeničku karticu omogući bezvizni režim i povlašćen status u Crnoj Gori - dodao je Šahman.&nbsp;
Udruženje iseljenika iz Crne Gore u Turskoj, na čijem čelu je Adil Ozuzun, dobitnik je državne nagrade za diplomatsku promociju Crne Gore što potvrđuje njihov doprinos i posvećenost zemlji porijekla, navode iz BDP-a.&nbsp;
- Vaša uloga je značajna i dragocjena, a ljubav koju gajite prema Crnoj Gori treba da bude prepoznata i cijenjena. Institucije moraju štititi vaš identitet kao iseljeničke zajednice, te kao takvi morate imati uvaženo mjesto u našem društvu - zaključio je Šahman.

Šahman: Insistiraćemo da se onima koji imaju iseljeničku karticu omogući bezvizni režim i povlašćen status u Crnoj Gori

Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman najoštrije je osudio prijetnje upućene reisu Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifatu Fejziću, ocjenjujući da takvi napadi predstavljaju udar ne samo na vjerskog poglavara, već i na sve vjernike i osnovne principe crnogorskog društva.
- Prijetnje smrću i poruke mržnje upućene reisu Fejziću nijesu napad samo na njega lično, već i na Islamsku zajednicu, sve vjernike muslimane, ali i na temeljne vrijednosti našeg društva - poručio je Šahman.
On je naglasio da država koja teži članstvu u Evropskoj uniji mora dosljedno štititi demokratske standarde, dijalog i uvažavanje različitosti.
- U zemlji koja pretenduje da bude dio EU i koja treba da praktikuje evropske vrijednosti, ovakvi napadi su apsolutno neprihvatljivi. Sloboda vjere, mišljenja i javnog djelovanja moraju biti zagarantovane, a svi koji ih ugrožavaju moraju biti procesuirani - rekao je lider BDP-a.
Šahman je podsjetio da su muslimani u Crnoj Gori „važan i neodvojiv dio društvenog bića“, te da se prijetnje reisu moraju shvatiti krajnje ozbiljno.
- Pozivam nadležne institucije da hitno i odlučno reaguju, zaštite bezbjednost reisa Islamske zajednice i pokažu da Crna Gora ostaje država u kojoj nasilje i prijetnje nemaju prostora - zaključio je Šahman u objavi na Facebooku.

Šahman: Prijetnje reisu Fejziću su napad na sve vjernike i temeljne vrijednosti društva – institucije moraju hitno reagovati

Bošnjački demokratski pokret (BDP) će i dalje aktivno doprinositi evropskoj budućnosti Crne Gore, u uvjerenju da integracija u EU predstavlja najbolju šansu za prosperitet svih građana, poručio je predsjednik BDP-a Sead Šahman.
Šahman se sa predstavnika Bošnjačkog demokratskog pokreta sastao sa izvjestiocem Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Marjanom Šarecom, bivšim premijerom Slovenije.&nbsp;
Razgovarano je o ključnim društveno-političkim temama u našoj zemlji, kao i o značaju i perspektivama članstva Crne Gore u Evropskoj uniji.&nbsp;
Kako je saopšteno iz BDP-a, poseban akcenat stavljen je na važnost nastavka evropskog puta, kao garanta stabilnosti, ekonomskog razvoja i demokratskog napretka naše države.

Predstavnici BDP-a sa Šarecom: BDP će aktivno doprinositi evropskoj budućnosti Crne Gore

Predsjednik Bošnjačkog demokratakog pokreta (BDP) Sead Šahman uputio je čestitku povodom 28. septembra, Međunarodnog Dana Bošnjaka svim pripadnicima bošnjačkog naroda u Crnoj Gori, zemljama regiona, ali i širom svijeta u dijaspori.
- Podsjećanja radi, prije 32. godine u opkoljenom Sarajevu 27. i 28. septembra 1993. godine održan je bošnjački sabor čije odluke su odredile sudbinu našeg naroda - rekao je Šahman na mreži X.&nbsp;
Dodao je da je ovo jedan od najznačajnijih datuma za bošnjački narod koji se obilježava povodom usvojene Deklaracije o vraćanju tradicionalnog nacionalnog imena Bošnjak.
- Nastojanja Bošnjaka su uvijek bila dobrosusjedska uz izraženu spremnost za izgradnju društva različitosti - zaključio je Šahman.

Šahman: Nastojanja Bošnjaka uvijek bila dobrosusjedska uz izraženu spremnost za izgradnju društva različitosti

Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman boravio je, na poziv predsjednika Udruženja iseljenika porijeklom iz Crne Gore Adila Özuzuna, u Turskoj, u regionu Balikesir i tom prilikom poručio da Crna Gora mora više pažnje posvetiti dijaspori. Tokom posjete opštinama Burhanija, Ajvalik i Edremit, Šahman se susreo sa stotinama iseljenika i njihovih potomaka koji su ovaj dio Turske naseljavali u više navrata - nakon Prvog balkanskog rata, zatim 1924. godine, te tokom šezdesetih i devedesetih godina prošlog vijeka. - Naše iseljeništvo ima značajnu ulogu u jačanju veza između savremenih zemalja kakve su danas Crna Gora i Turska. Prvim generacijama koje su došle iz Pljevalja, Kolašina, Bijelog Polja, Nikšića, Rožaja nije bilo lako, ali su ovdje izgradili svoje porodice, pokrenuli uspješne biznise i afirmisali se u politici, nauci, kulturi i sportu. Njihovi potomci danas predstavljaju most saradnje između naše dvije države - naglasio je Šahman.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806180816_938e74621794bf5529f8811d176d914df275b9b770bb4653be5c43a9d6913f40.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250806180816_938e74621794bf5529f8811d176d914df275b9b770bb4653be5c43a9d6913f40" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Šahman sa gradonačelnikom Burhanije Ali Kemalom"> <figcaption>Šahman sa gradonačelnikom Burhanije Ali Kemalom</figcaption> </figure>  On je istakao sličnosti između regiona Balikesira i crnogorskog primorja - maslinarstvo, razvijen turizam i suživot različitih kultura - što predstavlja značajan potencijal za buduću saradnju i dodatno povezivanje. - Crna Gora i Turska imaju odlične odnose kao prijateljske zemlje i saveznice u NATO savezu, a Crna Gora teži i članstvu u Evropskoj uniji. Naše iseljeništvo u Turskoj može biti snažan pokretač ekonomske i kulturne saradnje, te dodatno osnažiti postojeće veze - dodao je Šahman. Zaključio je da je potrebna veća angažovanost Crne Gore i njenih institucija prema iseljenicima koji žele čvršću vezu sa zavičajem svojih predaka. Tokom boravka u Turskoj, Šahman je razgovarao sa zvaničnicima ovog regiona i to sa Čumali Atilom, guvernerom okruga Burhanija, te Mesutom Erginom, gradonačelnikom Ajvalika-čije je porijeklo iz Pljevalja, od prezimena Bošković.&nbsp; On se sastao i sa gradonačelnikom Edremita Mehmetom Ertašom, kao i sa prvim čovjekom Burhanije Ali Kemalom Devecilerom uz podsjećanje da Burhanija od ranije ima sporazum o saradnji sa pobratimskom opštinom Bijelo Polje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806180816_b8f8569536728f0df8e0720abb8a52a20de2e9fd6850c2e39eff95cd3941189e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250806180816_b8f8569536728f0df8e0720abb8a52a20de2e9fd6850c2e39eff95cd3941189e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Šahman sa gradonačelnikom Edremita Mehmetom Ertašom"> <figcaption>Šahman sa gradonačelnikom Edremita Mehmetom Ertašom</figcaption> </figure>  O turističkim i ekonomskim potencijalima Crne Gore, mogućnostima investiranja i razvojnim šansama naše zemlje, predsjednik BDP-a je govorio na sesiji u organizaciji Privredne komore grada Ajvalika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806180820_bb21382f04aec21ad5cc979f3cf8c036b315539169ca5636c952a1752978e5e5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250806180820_bb21382f04aec21ad5cc979f3cf8c036b315539169ca5636c952a1752978e5e5" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Šahman sa gradonačelnikom Ajvalika Mesutom Erginom"> <figcaption>Šahman sa gradonačelnikom Ajvalika Mesutom Erginom</figcaption> </figure>

Šahman u posjeti iseljenicima u Turskoj: Crna Gora mora više pažnje posvetiti dijaspori

Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman sastao se danas u Podgorici sa ambasadorom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom, gdje je naglasio posvećenost njegovog pokreta ka stvaranju inkluzivnog društva zasnovanog na ekonomskom napretku, socijalnoj jednakosti i ravnomjernom razvoju svih regiona, naročito onih koji su zapostavljeni poput sjevera Crne Gore, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Šahman je upoznao ambasadora Satlera sa ključnim aktivnostima koje Bošnjački demokratski pokret (BDP) sprovodi od osnivanja prošle godine, kao i sa planovima organizacije u kontekstu budućih društveno-političkih izazova.&nbsp;
Dodao je, kako se ističe u saopštenju, da je od suštinske važnosti jačanje ekonomskih aktivnosti u manje razvijenim sredinama, što bi doprinijelo osnaživanju lokalne privrede, otvaranju novih radnih mjesta i stvaranju uslova za ostanak stanovništva u tim područjima.
- Poseban značaj pridajemo vladavini prava, s naglaskom na poštovanje ljudskih i manjinskih prava. Među ključnim prioritetima našeg djelovanja su uspostavljanje meritokratskih principa, borba protiv nepotizma, kao i izgradnja efikasne i transparentne javne administracije koja će biti u punoj funkciji građana - kazao je Šahman.&nbsp;
Istakao je, kako se navodi, značajnu ulogu dijaspore, koja već decenijama aktivno živi i radi uglavnom na prostorima Zapadne Evrope, i predstavlja snažnu podršku razvojnim inicijativama u Crnoj Gori.
Ambasador Satler čestitao je na formiranju Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) i poželio uspješan rad.&nbsp;
Izrazio je spremnost Delegacije Evropske unije da sarađuje sa svim demokratskim političkim akterima u Crnoj Gori.&nbsp;
Satler je. kako se dodaje, naglasio da Crnu Goru očekuje period intenzivnih reformi, pri čemu je reforma izbornog zakonodavstva jedan od ključnih prioriteta.
Sastanku je prisustvovao i jedan od osnivača BDP-a dr Bejto Šahmanović, koji je kao jedan od aktera protesta upoznao ambasadora Setlera sa dešavanjima ispred “Vile Gorica” koji je organizovan povodom dodjele Trinaestojulske nagrade književniku Bećiru Vukoviću.
Podsjećamo, Bejto Šahmanović je u utorak primljen u Urgentni centar u Podgorici nakon što je isprskan biber sprejom tokom protesta ispred Vile Gorica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbdp-sahmanovic-zavrsio-u-urgentnom-nakon-upotrebe-biber-spreja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šahman sa Satlerom: Crnu Goru očekuje period intenzivnih procesa, reforma izbornog zakonodavstva među prioritetima

Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman pozvao je, kako je rekao, savjesne i odgovorne poslanike manjinskih partija da dobro promisle na koji način će se odnijeti prema inicijativi parlamentarne opozicije za smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
Nakon što je objavljeno u crnogorskim medijima da je manjinskim partijama postavljen ultimatum – ili ostanak u vlasti, ili podrška smjeni &nbsp;Mandića, Šahman je za Televiziju E govorio o mogućim posljedicama takvog političkog pritiska.
On je podsjetio da su manjinske partije u Crnoj Gori uvijek bile na strani demokratskih tekovina, izražavajući nedvosmislenu potporu evropskim integracijama i učlanjenju Crne Gore u NATO.&nbsp;
Danas, kako ističe, ti principi su poljuljani od dobrog dijela manjinskih partija, participirajuću u jednoj ovakvoj vlasti.
- Podsjetiću da je Mandić u svojstvu predsjednika Skupštine čestitao neustavni Dan Republike Srpske, 9. januar. Tada su se predstavnici manje brojnih političkih partija okupili i najavili platformu koju će uputiti predsjedniku Vlade i predsjedniku Pokreta Evropa sad Milojku Spajiću na način da budu određena brana onim djelovanjima koje sprovodi predsjednik parlamenta. Od tada do danas je prošlo nekih pola godine i ništa se nije desilo. U pitanju su ad hoc reakcije koje se dese kada predsjednik parlamenta i njegova politička struktura nešto izjavi u etar i pusti u javnost, a nakon toga to nestaje. Principi sve više blijede, a danas imamo neprincipijelne odluke - istakao je Šahman.
On je naglasio da su reakcije manjinskih partija u vlasti bile blijede i kada su nedavno veličani lik i djelo raznog zločinca Pavla Đurišića.
- I albanske partije i Bošnjačka stranka bi trebalo da dobro promisle o svakom narednom potezu, kako i na koji način rade sve ove stvari, legitimišući ovu vlast predvođenu predsjednikom parlamenta Andrijom Mandićem - jasan je Šahman.
Zato je pozvao savjesne u Bošnjačkoj stranci (BS) da se odgovorno odnesu prema posljednjoj inicijativi za smjenu Mandića.
- Znam da ih ima jako puno i da razmišljaju na svoj način, zato ih pozivam da još jednom preispitaju kako i na koji način će se odnijeti prema inicijativi parlamentarne opozicije za smjenu Mandića - dodao je Šahman.
On je podsjetio da manjinske partije većinom nijesu glasale za izbor Mandića za predsjednika parlamenta, a participirajući u ovoj Vladi, smatra, daju legitimitet takvoj vrsti politike.&nbsp;
- Dobro bi bilo da dobro promisle prije nego povuku određene poteze. Izmišljenje i fiktivne fotelje unutar 32 člana Vlade ne treba da budu pandan onome što su interesi građana, a znam da pripadnici manje brojnih naroda, u konkretnom slučaju pripadnici bošnjačkog naroda, ne razmišljaju identično kao i predstavnici Bošnjačke partije - zaključio je Šahman.
Podsjećamo, crnogorska opozicija je početkom maja zatražila je smjenu predsjednika Mandića, ocijenivši da namjerno urušava integritet parlamenta s ciljem da zaustavi put Crne Gore u Evropsku uniju (EU).
Smjenu su inicirale Demokratska partija socijalista i Socijaldemokrate, koje u parlamentu imaju četvrtinu poslanika - 20 od 81.

Tamara Klikovac

Šahman: Manjinske partije dobro da razmisle o potezima, fiktivne fotelje ne smiju biti pandan interesima građana

Predsjednik Bošnjačkog demokratakog pokreta Sead Šahman kaže kako je nedvosmisleno utvrđeno da je rat na teritoriji Bosne i Hercegovine bio agresija na tu državu, te da želi da vjeruje da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović napravio previd ili je ostao nedorečen usljed činjenice da je govorio na engleskom jeziku.
- Moju iskrenu namjeru da želim da vjerujem da se radi o tome temeljim na odličnoj posjeti koju je imao krajem prošle, 2024. godine zvaničnom Sarajevu i predsjedništvu Bosne i Hercegovine upravo za vrijeme predsjedavanja člana predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda Denisa Bećirovića - naglašava Šahman.&nbsp;
Podsjeća kako je Milatović prije dvije godine kazao da je Međunarodni sud bio vrlo jasan kada je donio odluku da se u Srebrenici dogodio genocid.
- Isti taj sud je nedvosmisleno utvrdio da je rat na teritoriji Bosne i Hercegovine bio agresija na tu međunarodno priznatu državu koje je održala referendum o svojoj nezavisnosti 29. februara i 1. marta 1992. godine. Dakle, tada se desio međunarodni oružani sukob gdje su susjedne zemlje imale svoju agendu i to je utvrđena istorijska i nepobitna činjenica jer u njemu nisu učestvovale samo snage i građani unutar te zemlje - kazao je, između ostalog, Šahman.

Šahman: Želim da vjerujem da je Milatović napravio previd ili ostao nedorečen

U Podgorici je održana panel-diskusija pod nazivom “Bošnjački nacionalni identitet početkom 21. vijek” - II dio projekta u organizaciji i koordinaciji mr Seada Šahmana, a na kojoj su govorili akademik Šerbo Rastoder i doc. dr Erma Ramić-Kunić.&nbsp;
Koordinator projekta Sead Šahman ukazao je na današnju zbilju Bošnjaka u Crnoj Gori koju karakteriše uglavnom ekonomska nerazvijenost sredina koje nasevaljaju, ogromna naslonjenost na socijalne servise, nedostatak odgovarajućeg ljudskog resursa, ali i nedovoljno razvijene institucije i nevladina udruženja.&nbsp;
- Naša nastojanja nijesu subverzivna, već dobrosusjedska, uz izraženu spremnost za izgradnju društva različitosti. Inkluzija, bez asimilacije. Takvu hipotezu potkrepljuju brojni primjeri, a jedan od najeklatantnijih su i naše iseljeničke zajednice- dijaspora koja decenijama unazad bivstvuje na prostorima Zapadne Evrope, Sjedinjenih Američkih Država, zemalja regiona, ali i Republike Turske - kazao je Šahman u svom uvodnom izlaganju.&nbsp;
Akademik Šerbo Rastoder govorio je o “istorijskim grijehovima” Bošnjaka ukazavši na dekonstrukciju stereotipa i lažnu istorijsku naraciju nastalu u balkanskim i zapadnim istoriografijama u interpretaciji, suštine, karaktera i sadržaja vladavine Osmanlija.&nbsp;
- U tom kontekstu su Bošnjaci prepoznati kao lojalni sljedbenici politike Osmanskog carstva poprimili negativan obrazac “Turaka” i Osmanskog nasljedstva i time sebe izložili da plaćaju istorijsku krivicu nastalu u iskrivljenoj i konstruisanoj naraciji koja nije utemeljena na činjenicama, nego na emocijama - kazao je Rastoder.&nbsp;
On je naveo da je pokušaj identifikacije tih navodnih “istorijskih grijehova Bošnjaka“ samo površno grebanje po istorijskom nasljeđu koje je protivurječno i višeslojno.&nbsp;
Doc. dr Erma Ramić-Kunić sa Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu je kazala da je jezik sastavni dio nacionalnog identiteta jednog naroda.&nbsp;
- Bosanski jezik ima svoju viševjekovnu istoriju čemu svjedoče pisani spomenici iz najranijeg perioda pisane riječi- srednjeg vijeka. Neki od rukopisa bosanske pisane tradicije pronađeni su u Crnoj Gori i u 19. vijeku odneseni su u Rusiju - naglasila je Ramić-Kunić.&nbsp;
Ona je dodala da se jedan od spomenika koji je pisan u srednjovjekovnoj Bosni- Divoševo evanđelje, iz 14. vijeka čuva u Manastirskoj riznici na Cetinju i dan danas.
Projekat je podržan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, a u ime ove institucije skupu je prisustvovala Željka Raščanin.&nbsp;

Šahman: Naša nastojanja nijesu subverzivna već dobrosusjedska - inkluzija, bez asimilacije

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno i kišovito, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Kako su kazali iz Zavoda, u južnim predjelima povremeno se očekuju pljuskovi i grmljavina, a na sjeveru u planinama susnježica i snijeg.
Vjetar će biti umjeren do pojačan južnih smjerova, tokom noći ponegdje sjeverni.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do 12, najviša dnevna od dva do 15 stepeni.

Danas oblačno i kišovito, na planinama snijeg

Ako Ukrajina odbaci američki plan, ruska vojska okupiraće još više njenih teritorija - poručio je večeras ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je kazao da "Ukrajina i njeni evropski saveznici i dalje imaju iluzije o ruskom strateškom porazu".
- Informisali smo do detalja sve naše prijatelje i partnere, uključujući Kinu, Indiju, Sjevernu Koreju, Južnu Afriku, Brazil i mnoge druge države o ovim pitanjima - naveo je on.
Naglasio je da svaka od tih država podržava potencijalni sporazum o primirju.

Putin: Osvojićemo još više njihovih teritorija ako Ukrajina odbaci američki plan

Centralna izborna komisija (CIK) Kosova je danas utvrdila rokove za radnje koje će preduzeti u okviru priprema vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 28. decembar. Predizborna kampanja počinje 17. decembra i traje do 28. decembra u 6.59, odlučeno je na sjednici CIK-a, prenosi Beta.
Do 24. novembra će donijeti odluku o određivanju limita za troškove izborne kampanje, dok rok za izjavu političkih stranaka o izborima, kroz koalicije, počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Rok za podnošenje prijave političkih subjekata za sertifikaciju za učešće na izborima počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Po CIK-u rok za dostavljanje liste kandidata sertifikovanih političkih subjekata je od 24. novembra i završava se 7. decembra.
Za 8. decembar je zakazano izvlačenje redosljeda političkih subjekata na glasačkom listiću, dok će se opštinske izborne komisije imenovati 26. novembra.
CIK objavljuje, kako je navedeno, listu biračkih centara 25. novembra a istog dana objavljuje i listu opštinskih centara za brojanje.
Period za promjenu biračkog centra počinje 26. novembra i završava se 6. decembra dok se period za žalbe na nepravilnosti u biračkom spisku i za potvrdu počinje 26. novembra i završava se 6. decembra.
Period za prijavu registrovanih birača van Kosova počinje 26. novembra i završava se 6. decembra a 10. decembra se sertifikuje birački spisak unutar i van Kosova.
Period glasanja poštom počinje 12. decembra i završava se 27. decembra.
Period za registraciju birača sa posebnim potrebama počinje 11. decembra i završava se 21. decembra.
Imenovanje savjeta biračkih mjesta na Kosovu biće najkasnije do 16. decembra a imenovanje istih savjeta u diplomatskim predstavništvima biće najkasnije do 16. decembra,
Rok za prijavu akreditacije posmatrača počinje 5. decembra i završava se 20. decembra.

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

Članovi benda Neonoen postali su novi ambasadori Fondacije „Budi human”, čime su svoju umjetnost i javni uticaj stavili u službu humanosti. Oni su naši gosti tim povodom kao I osnivač Fondacije Goran Jovanović. 
Nakon 27 rasprodatih koncerata širom regiona i Evrope, legendarni bend “Bijelo dugme” stiže i u Podgoricu, u jedinstvenom spoju rokenrola i velikog filharmonijskog orkestra. A naš gost biće čovjek koji je dio tog zvuka, Ognjan Radivojević, muzičar i umjetnik čija je karijera obilježila jedno vrijeme, ali traje i danas jednako snažno.
Ove subote panelistkinje su tri crnogorske fotografkinje Maja Grzunov, Marija Stanković i Marija Brajović koje će govoriti o izboru profesije, o viziji, prepoznatljivosti, ličnom pečatu, emociji, izazovima, ulaganjima, odnos sa muškim kolegama, estetici, zahtjevima tržišta…
Emisiju Jutro sa Majom gledajte na Televiziji E vikendom u devet sati.

Jutro sa Majom: Gosti Ognjan Radivojević, članovi benda Neonoen...

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: sead-sahman