Vlasnici kapitala, kao i vlasnici trgovačkih objekata teže ka maksimiziranju profita, a minimiziranju troškova, na taj način oni smatraju da će imati povećanu potrošnju, povećane prihode, što u suštini apsolutno ne mora da bude tačno i praksa Evropske unije pokazuje da upravo zemljama poput Njemačke, Austrije, Slovenije, Hrvatske, Italije imamo potpuno drugačiju praksu, gdje je upravo povećana produktivnost i potrošnja u trgovačkim objektima na način što su smanjili radno vrijeme, odnosno ukinuli taj radni dan, rekao je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, dr Jovo Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka.
Ustavni sud je zvanično otvorio postupak za ocjenu ustavnosti zabrane rada nedjeljom i praznicima, Zakon koji je na snazi od 2029 godine mogao bi biti uskoro promijenjen ili potpuno ukinut.&nbsp;
Koncept neradne nedjelje podijelio je društvo, kaže Rabrenović, stručnu i laičku javnost, pravnike, sindikate i pravnike, jer svi imaju svoj stav o tom pitanju, pa će Ustavni sud u skladu sa svojim nadležnostima donijeti odluku o ustavnosti ili, kako ističe, neustavnosti Zakona.
- Ekonomski aspekt nikako ne smijemo prenebregnuti kada je u pitanju radna nedjelja, odnosno neradna, ili rad državni praznicima ili nerad. I onaj posebni bitan aspekt sociološki, civilizacijski aspekt koji je za nas koji se trudimo da se prikažemo kao humano društvo vrlo bitan. Da li je nužno upravo danas kada cijela Evropska unija teži ka tome da radi na stvaranju novog koncepta radne sedmice, radne sedmice koja će trajati svega četiri dana i u kojoj će radnici, zaposleni, službenici, imati više vremena za odmor, za porodicu, za opuštanje i za bolji život - rekao je Rabrenović.
Visok nivo empatije ima sagovornik Budilnika za radnike, prevashodno u trgovačkom sektoru, jer se na njih odnosi prvenstveno Zakon o neradnoj nedjelji, te smatra da bi bilo pogrešno ponovo uvesti radnu nedjelju trgovinama, a na drugoj strani, podsjeća on, Vlada plasira inicijativu o sedmočasovnom radnom vremenu.
- Mi idemo u ponovnu &nbsp;krajnost, ne težimo smanjenju radnog vremena, nego povećanju radnog vremena. Ne vjerujem da može umoran čovjek još jednim radnim danom biti zadovoljniji, produktivniji, da može stvarati više prihode u preduzeću u kom radi, trgovačkom objektu, a ni sebi - zaključio je Rabrenović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Rabrenović: Vlada zagovara sedmočasovno radno vrijeme, a sa druge strane se teži povećanju radnog vremena prvenstveno za trgovački sektor

Privredna komora Crne Gore (PKCG), kao krovna asocijacija crnogorske privrede, pozvala je na oprez u namjeri skraćivanja radnog vremena sa osam na sedam sati.
U Privrednoj komori ističu da nisu sigurni da je domaća privreda spremna i osposobljena da sve veće globalne i unutrašnje izazove savladava sa dodatnim opterećenjem radnih procesa koje neminovno donosi sedmočasovno radno vrijeme.
- Ta mjera je odličan model rasterećenja zaposlenih u onim sistemima u kojima je produktivnost rada visoka uz tehnološke iskorake, ponuda radne snage kvalitetna i raznovrsna, a ekonomski rast konstantan i stabilan - saopšteno je iz Privredne komore.
Pojašnjavaju da našu ekonomiju karakteriše velika i izražena zavisnosti od ponude zaposlenih i njihove sposobnosti da odgovore zahtjevnim proizvodnim i radnim procesima. Ubrzana migracija kadra iz realne ekonomije u javni sektor i državna preduzeća, napominju u PKCG, dvojako opterećuje privredu: prvo u pogledu fiskalnih nameta, a potom i kroz kadrovski deficit usljed njegovog prelaska kod poslodavaca iz državnog i javnog spektra.
- Kod ovakvog stanja stvari - strahujemo da bi skraćivanje radnog vremena bio dodatni namet ionako opterećenoj privredi, pa ovoj eventualnoj mjeri treba pristupiti krajnje oprezno i sa sveobuhvatnim analizama koje bi joj prethodile - poručuju iz Privredne komore.

PKCG poziva na oprez: Nismo sigurni da je naša privreda spremna za skraćenje radnog vremena

Iako ideja o uvođenju sedmočasovnog radnog vremena može izgledati kao korak ka unapređenju kvaliteta uslova rada, u Uniji poslodavaca Crne Gore pozivaju ukupnu javnost, a naročito donosioce odluka, da sagledaju širu ekonomsku i društvenu sliku u razgovaru o ovom i sličnim pitanjima. 
Crnogorska ekonomija se, kako su ukazali, već suočava sa hroničnim nedostatkom radne snage, niskim nivoom produktivnosti i brojnim strukturnim problemima koji ograničavaju njen razvoj. U takvom kontekstu smatraju da će jednostrana i izolovana mjera poput smanjenja broj radnih sati, a bez paralelnih aktivnosti usmjerenih ka povećanju produktivnosti, efikasnosti i tehnološke modernizacije poslovnih procesa, imati suprotne efekte od onih koji se žele postići - pad ekonomske aktivnosti, dodatno finansijsko opterećenje poslodavaca kao i javnih finansija.
- Unija poslodavaca Crne Gore ne osporava potrebu za unapređenjem radnih uslova i većom flaksibilnošću, ali ukazuje na neophodnost realnog sagledavanja kapaciteta naše ekonomije, objektivnih prepeka za njen dalji razvoj i postojanja prostora da se privrednici dodatno opterećuju - naveli su oni.
Napominju da uslovi rada u Crnoj Gori koji su propisani Zakonom o radu i drugim propisima nerijetko prevazilaze one koji važe u daleko razvijenijim državama i ekonomijama, a u kontekstu teme radnog vremena valja napomenuti da, za razliku od našeg, veoma često u uporednim radnim zakonodavstvima država EU dnevna pauza nije plaćena.
- Zato, umjesto administrativnih mjera usmjerenih na skraćivanje radnog vremena, predlažemo da se fokus usmjeri ka oblastima u kojima je kašnjenje reformi izuzetno izraženo poput optimizacije javne uprave i njene efikasnosti ili aktivnostima kojima se teži povećanju ukupne produktivnosti poput unapređenja obrazovanja i cjeloživotnog učenja, suzbijanja sive ekonomije i zloupotrebe bolovanja i mnogih drugih - istakli su u Uniji poslodavaca.
Važno je, cijene oni, napomenuti da faktički rad kraći od 40 sati sedmično, odnosno osam dnevno, nije nepoznanica za tržište rada u Crnoj Gori.
- Te da je on, kao i rad od kuće, sve češće rezultat dogovora zaposlenih i poslodavaca kada se ocijeni da takav režim može funkcionisati i davati željene rezultate - dodali su oni.
Stoga, kažu da vjeruju da bi ovaj trend trebalo njegovati i afirmisati ali ne kao obavezu već kao opciju koja, uz niz drugih, zaposlenima i poslodavcima stoji na raspolaganju.

500x500

1250x600

1084x550

Unija poslodavaca: Sedmočasovno radno vrijeme kao opcija, a ne obaveza

Tužilaštvo u Esenu podiglo je optužnicu protiv medicinskog tehničara (32) zbog sumnje da je seksualno zlostavljao pacijente koji su bili pod anestezijom na univerzitetskoj klinici. On se takođe sumnjiči da je napastvovao 14-godišnju djevojčicu koja je bila pri svijesti.
Intenzivnom i anesteziološkom tehničaru iz Dortmunda stavlja se na teret da je između aprila 2017. i avgusta 2025. naškodio ukupno petoro pacijenata – četiri žrtve su bile ženskog pola, jedna muškog. Prema navodima suda u Esenu, oni su imali 14, 28, 35 i 43 godine. Starost pete žrtve nije poznata.
Kako je navela portparolka suda, djela su se dogodila dok su žrtve bile u vještačkoj komi ili pod totalnom anestezijom. „Pacijenti su bili bespomoćni i bez svijesti“, rekla je ona za BILD.
Na Univerzitetskoj klinici u Esenu navodno su se dogodila tri silovanja. Još jedno djelo se, prema optužnici, dogodilo u drugoj bolnici. Osumnjičeni je posljednjih godina radio u više klinika u Sjevernoj Rajni – Vestfaliji: Minsteru, Gelzenkirhenu, Bohumu – preko jedne agencije za privremeno zapošljavanje. Radio je i honorarno u Kliničkom centru Dortmund.
Prema optužnici, 32-godišnjak je svoja djela snimao i fotografisao, a tužilaštvo ga tereti da je snimke slao jednoj poznanici (30), koja je optužena za saučesništvo. Istražitelji ga takođe terete za posjedovanje i distribuciju dječje pornografije.
Policija je došla do osumnjičenog nakon što je kriminalna policija u Kosfeldu protiv njega vodila istragu zbog sumnje da posjedjuje dječju i životinjsku pornografiju. U julu su policajci pretresli njegov stan u Olfenu i zaplijenili telefone i memorijske uređaje.
Prema informacijama BILD-a, pronašli su dva video-snimka na kojima su, kako se čini, omamljeni pacijenti koji su seksualno zlostavljani – jedan muškarac i jedna žena. Pored toga, istražitelji su otkrili fotografije nage, očigledno anestezirane pacijentkinje.
Početkom avgusta osumnjičeni je uhapšen u Dortmundu i od tada je u istražnom pritvoru. Prema sudu, optužnica je uručena, a ako nadležno vijeće prihvati optužnicu, suđenje bi moglo da počne već na proljeće.

Njemačka: Medicinski tehničar optužen za silovanje pacijenata pod anestezijom

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 14 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba poginula.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je jedna osoba zadobila teže, a šest lakše tjelesne povrede.
U Podgorici je evidentirano pet saobraćajnih nezgoda, Baru, Kotoru i Budvi po dvije.
U Tivtu, Ulcinju i Rožajama evidentirana je po jedna saobraćajna nezgoda.
Izdat je 401 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijeto 47 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za 24 sata 14 saobraćajnih nezgoda, poginula jedna osoba

Švajcarska narodna banka (SNB) zadržala je ključnu kamatu na nula odsto, uz ocjenu da trenutna stopa podržava ekonomski rast i istovremeno održava inflaciju u zemlji na stabilno niskom nivou u rasponu između nula i dva odsto.
Banka na osnovu aktuelnih podataka očekuje da će prosječna godišnja inflacija u Švajcarskoj iznositi 0,2 odsto u ovoj godini i neznatno porasti na 0,3 odsto u narednoj godini i na 0,6 odsto u 2027. godini.
"Globalni ekonomski rast je bio snažniji nego što se očekivalo u trećem kvartalu. Američke carine i neizvjesnost trgovinske politike su opterećivale globalnu ekonomiju, ali ekonomski razvoj u mnogim zemljama je do sada ostao otporniji nego što se pretpostavljalo. Inflacija je ostala povišena u Sjedinjenim Američkim Državama, dok je u eurozoni bila blizu ciljnih vrednosti", navela je banka.
Ekonomski izgledi za Švajcarsku su se blago poboljšali u odnosu na prethodnu prognozu zbog nižih američkih carina i nešto boljeg razvoja na globalnom nivou, prenosi B92.
Sjedinjene Američke Države i Švajcarska su u novembru postigle dogovor kojim se smanjuju američke uvozne carine na švajcarsku robu sa prvobitnih 39 odsto na 15 odsto.
Za cijelu godinu, banka očekuje rast švajcarskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za nešto manje od 1,5 odsto, koji će usporiti na jedan odsto u narednoj godini, uz blagi rast nezaposlenosti.
Švajcarska narodna banka u objavi na svojoj veb stranici upozorila je da glavni rizik za tamošnju ekonomiju i dalje predstavlja razvoj globalne ekonomske situacije.

Švajcarska zadržala kamatnu stopu na nula odsto

Thyssenkrupp Steel objavio je da će privremeno zaustaviti proizvodnju elektrotehničkog čelika u dva pogona, u Francuskoj i u matičnoj Njemačkoj, navodeći kao razlog nekontrolisani skok jeftinog uvoza.
"Čeličane u Gelzenkirhenu i Isberguesu neće raditi od sredine decembra do kraja godine", saopštio je najveći njemački proizvođač čelika. Pogon u Isberguesu radiće sa samo polovinom kapaciteta najmanje četiri mjeseca zbog naglog rasta jeftinog uvoza, posebno iz Azije, naveli su iz kompanije Thyssenkrupp Steel.
Ti pogoni proizvode zrnati elektrotehnički čelik koji se koristi u energetskoj industriji za prenos električne energije, u transformatorima trafostanica i u vjetroturbinama, prenose Nezavisne novine.
Thyssenkrupp je, prema navodima kompanije, jedan od samo dva preostala proizvođača elektrotehničkog čelika u Evropi.
"Evropsko tržište zrnatog elektrotehničkog čelika trenutno je pod snažnim pritiskom zbog naglog rasta uvoza po cijenama znatno ispod prosječnih proizvodnih troškova u EU", navodi se u saopštenju.
Uvoz se od 2022. godine utrostručio, dok je samo tokom ove godine porastao dodatnih 50 odsto, ističu u kompaniji.
"U takvim okolnostima narudžbe su naglo pale, iskorištenost pogona je sve manja, a hitne mjere su neophodne kako bi se poslovanje ekonomski stabilizovalo", poručili su iz Thyssenkruppa.
Prema njihovim procjenama, ugroženo je oko 1,2 hiljade radnih mjesta u Njemačkoj i Francuskoj.
"Zrnati elektrotehnički čelik je nezamjenjiv element evropske energetske infrastrukture i energetske tranzicije", saopštila je glavna izvršna direktorica Marie Jaroni, naglasivši da Thyssenkrupp želi sačuvati proizvodnju u Evropi i da trenutno rade na efikasnoj zaštiti tržišta.

Najveći njemački proizvođač čelika zaustavlja proizvodnju

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: sedmocasovno-radno-vrijeme