Medijski trendovi su isti gotovo svugdje u regionu i uglavnom ukazuju na veliki pritisak kojima su izloženi mediji - a posebno nezavisni - poručio je direktor Mreže za profesionalizaciju medija jugoistočne Evrope (SEENPM) Tihomir Loza na Međunarodnoj konferenciji „Naši mediji“ koja je održana na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Ovaj dvodnevni događaj, u organizaciji sarajevskog Media centra i SEENPM-a, okupio je više od 70 medijskih profesionalaca i predstavnika organizacija civilnog društva posvećenih medijskim slobodama - koji su govorili o slobodi izražavanja, budućnosti novinarstva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, etičkim dilemama o korišćenju društvenih mreža i novih tehnologija, te poboljšanju saradnje između novinara, aktivista i građana. Pred nama je, kako je ukazao Loza, neizvjesna budućnost. - I zbog toga je još važnije da se organizacije civilnog društva povežu. Zato nam je drago da smo uspjeli ovaj događaj učiniti regionalnim, a do određene mjere i međunarodnim - dodao je on. I izvršna direktorica Fondacije Media centar Sarajevo Maida Muminović ukazala je da je svijet 2023. godine, kada su njihove partnerske organizacije kreirale projekat „Naši mediji“, bio drugačiji nego sada - kada nevladine organizacije koje se bave zaštitom slobode izražavanja i nezavisni mediji prolaze kroz period sve jačih pritisaka i neizvjesnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251012231048_28b6757051a916d10a5a69862cc982830fd54bd37d67faf55e615090a9b6125c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251012231048_28b6757051a916d10a5a69862cc982830fd54bd37d67faf55e615090a9b6125c" data-rendition-name="original" width="2408" height="1806" loading="lazy" alt="Muminović i Loza"> <figcaption>Muminović i Loza(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption> </figure>  - Na konferenciji smo se odlučili fokusirati na globalna pitanja koja imaju uticaj na našu regiju, kao i goruća pitanja na Zapadnom Balkanu, te na globalna dešavanja koja izazivaju strah u pogledu onoga što nam dolazi u oblasti ljudskih prava širom svijeta - rekla je Muminović. <h2>Niska primanja, žene teže dolaze do liderskih pozicija</h2> Tokom konferencije su predstavljeni i rezultati regionalnog istraživanja o budućnosti medija i uticaju profesionalnog novinarstva na demokratizaciju društva, a koji su pokazali da su novinari i novinarke u regiji i dalje izloženi pritiscima i prijetnjama, imaju niska primanja, te da žene zaposlene u medijima teško dolaze do liderskih pozicija. Zainteresovanost mladih ljudi za studiranje na komunikološkim smjerovima je, kako je ukazano, sve manja, a sa druge strane, broj medija raste iz godine u godinu. Pored društvenih i ekonomskih izazova s kojima se novinari i novinarke trenutno bore, ne samo u regiji, nego i širom svijeta, &nbsp;cenzure i pristrasnog izvještavanja o genocidu Gazi, zatvaranju pojedinih medijskih kuća i smanjivanju fondova za nezavisne medije, na konferenciji je istaknut i uticaj novih tehnologija. Dugogodišnja saradnica SEENPM-a i medijska stručnjakinja iz Beograda Snježana Milivojević je tako ocijenila da su nove tehnologije najveći izazov za medije, novinarstvo i javni interes u informacionom ekosistemu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251012231048_d36a0d81a26092b61b3ac459c201c480b182cffe504123df61ac74e794a7065b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251012231048_d36a0d81a26092b61b3ac459c201c480b182cffe504123df61ac74e794a7065b" data-rendition-name="original" width="2009" height="1507" loading="lazy" alt="Snježana Milivojević"> <figcaption>Snježana Milivojević(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption> </figure>  - Volim reći da, kao što nas kritički teoretičari uvijek podsjećaju: tehnologija ne mijenja svijet kada se prvi put pojavi, već kada je svi počnu koristiti. Navikli smo se na nju i ona je dio našeg svakodnevnog života - ukazala je Milivojević. Konferencija „Naši mediji“ je nastavak istoimenog regionalnog projekta koji se sprovodi od 2023. i u sklopu kojeg je sprovedeno istraživanje o budućnosti medija i novinarskim trendovima, a otvorena su i druga važna pitanja kao što su održivost nezavisnih medija, pritisci na slobodu izražavanja i lokalni medijski aktivizam građana i građanki na Zapadnom Balkanu i u Turskoj. Projekat „Naši mediji“ finansira Evropska unija, dok je konferenciju dodatno podržao Open Society Foundations Western Balkans (Fondacije za otvoreno društvo Zapadnog Balkana).

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Isti trendovi u regionu: Nezavisni mediji izloženi snažnim pritiscima i neizvjesnoj budućnosti

Rendž rover sveštenika Srpske pravoslavne crkve (SPC) zapaljeno je sinoć u Tivtu - potvrđeno je ETV iz više izvora.
Prema našim informacijama, kola su zapaljena oko tri sata iza ponoći.
Backoviću su kola zapaljena i prošle godine ispred porodične kuće u naselju Učuri u Tivtu. Zbog toga je na dvije godine zatvora osuđen Stefan Kovijanić iz Berana, sa prebivalištem u Budvi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 80.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fkovijanicu-dvije-godine-zatvora-zbog-paljenja-vozila-popu-backovicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sinoć ponovo zapaljeno auto sveštenika Mijajla Backovića

Crna Gora je rodila Pera Počeka, a Italija je od njegovog talenta stvorila umjetnika svjetskog imena, kazao je u emisiji E-uživo novinar Siniša Adamović, autor dokumentarnog filma o Počeku, povodom godišnjice smrti jednog od najvećih crnogorskih slikara.
– Pero Poček je mali dio svog stvaralačkog života proveo u Crnoj Gori. Međutim, njegovo stvaralaštvo je definitivno obilježeno Crnom Gorom. Cijelog svog dugog i plodnog života nosio je Crnu Goru u srcu i izražavao se kroz motive koji su prvenstveno crnogorski. U najljepšem smislu te riječi, Italija ga svojata – on je italijanski slikar. Čak je početkom prošlog vijeka predstavljao Italiju na velikim međunarodnim izložbama – kazao je Adamović.
On je podsjetio da je svojevremeno radio intervju sa Počekovom unukom Seranelom, koja živi u Rimu, te da je kroz taj razgovor bilo jasno koliko je Crna Gora značila slavnom umjetniku.
– O tome šta je za njega bila Crna Gora najbolje govore riječi njegove unuke Seranele Poček, koja je rekla: „Ja sam više Crnogorka nego Italijanka“. Rođena je u Rimu i u Crnoj Gori je bila svega jednom ili dva puta. Kada ona to kaže, to je direktna posljedica nasljeđa koje je njen đed prenio potomcima. Često se govori da potomci iseljenika gube vezu sa domovinom, ali ona je dokaz suprotnog – istakao je Adamović.
Sagovornik Televizija E osvrnuo se i na činjenicu da se Poček, iako veliki zaljubljenik u Crnu Goru, nakon nasilne aneksije nikada nije vratio u domovinu.
– Bio je poklonik kralja Nikole i kraljevske porodice, monarhista po uvjerenju. Prvi svjetski rat dočekao je u Italiji i, zbog svojih političkih stavova, nije imao potrebu niti mogućnost da se vrati u tom periodu, sve do Drugog svjetskog rata. Nakon Drugog svjetskog rata, bez obzira na vremensku distancu, kako je sam negdje rekao – niko ga nije zvao – naveo je Adamović.
Poček je danas, kako je naglašeno, ne samo jedan od najznačajnijih crnogorskih stvaralaca, već je njegovo ime utkano i u svjetsku kulturnu baštinu.
– Postoji priča da su mu galeristi iz Sjedinjenih Američkih Država nudili ogroman novac za njegove slike, ali je on to odbio jer je želio da se njegova djela čuvaju u Crnoj Gori. Danas se desetak slika manjeg formata nalazi u Narodni muzej Crne Gore, dio je kod rodbine, dok se većina nalazi u Italiji, kod njegove unuke Seranele. Njegovo najveće djelo „Gusle“, dimenzija pet sa tri metra, čuva se u posebnom dijelu njene kuće u jednom rimskom predgrađu, u adekvatnim uslovima. Riječ je o zaista nevjerovatnom djelu – zaključio je Adamović.

Adamović o Peru Počeku: Stvaralaštvo obilježeno Crnom Gorom

Organizacioni odbor Festivala umjetnosti, nauke i kulture (FUNK) saopštio je da se na književni konkurs „FUNK knjiga – priče“ prijavilo 45 autora, koji su poslali ukupno 161 neobjavljenu priču. Pored velikog broja pristiglih radova, Odbor ističe da uspjeh konkursa potvrđuje i činjenica da autori dolaze iz čak 12 crnogorskih opština.
Pravo učešća na konkursu, koji je bio otvoren od 31. oktobra 2025. do 31. januara 2026. godine, imali su državljani Crne Gore i studenti Univerziteta Crne Gore. U skladu s propozicijama, autori su prijavljivali od tri do pet priča, potpisanih šifrom, čime je obezbijeđena anonimnost i ravnopravnost u procesu selekcije.
Stručni žiri će do 31. marta 2026. godine objaviti izbor od najmanje 15, a najviše 25 priča koje će se naći u publikaciji „FUNK priče“. Imena članova žirija biće saopštena po završetku konkursne procedure.
Za najbolje autore predviđene su sljedeće nagrade:
Prva nagrada: 800 €
Druga nagrada: 600 €
Treća nagrada: 400 €
Organizacioni odbor FUNK-a zahvaljuje svim autorima na ukazanom povjerenju, kao i na doprinosu razvoju savremene književne scene u Crnoj Gori.

Veliko interesovanje za FUNK konkurs – pristigla 161 priča

Važno je da naši građani znaju da nijesu sami. Cjelokupan tim Instituta za onkologiju, kao i svi zdravstveni radnici stoje uz njih. Ovo je borba svih nas i u toj borbi smo na istoj strani - poručila je supruga predsjednika Crne Gore Milena Milatović posjetila je Institut za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore povodom 4. februara - Međunarodnog dana borbe protiv raka. Tokom posjete razgovarala je sa direktoricom Instituta, Gordanom Ristić Bašović, i njenim timom o izazovima sa kojima se suočavaju pacijenti i zdravstveni radnici.
Gospođa Milatović istakla je da je Institut za onkologiju mjesto gdje se svakodnevno susrijeću strah i nada.
- Upravo sa ovog mjesta želim da pošaljem snažnu poruku podrške svima koji se liječe, svima koji su danas saznali tešku dijagnozu, ali i njihovim porodicama i prijateljima. To su ljudi koji se svakodnevno zajedno bore sa svojim voljenima. I mislim da je danas, više nego ikada, važno da govorimo o prevenciji i ranom otkrivanju bolesti. Iz tog razloga, pozivam sve naše građane da idu na preventivne preglede, jer oni mogu spasiti njihove živote, a život njihovih porodica učiniti ljepšim - kazala je Milatović.
Ukazala je i na potrebu da se govori o strahu i stigmi koji prate ovu tešku bolest, da se dijele provjerene informacije i da se o bolesti otvoreno komunicira.
Direktorica Instituta za onkologiju, dr Gordana Ristić Bašović, istakla je da je za zaposlene i pacijente velika čast posjeta Prve dame Crne Gore.&nbsp;
- Dugujemo joj neizmjernu zahvalnost što je izdvojila svoje vrijeme i pružila snažnu podršku kako našim pacijentima, tako i zaposlenima u Institutu, koji rade u veoma specifičnim uslovima, jer sama onkologija nosi posebne izazove - saopštila je Ristić Bašović.
Istakla je da posjeta ima dodatnu težinu jer je upriličena na Međunarodni dan borbe protiv raka.
- Neka to bude zajednički podsjetnik i zaključak da svi moramo voditi računa o svom zdravlju, jer je to prije svega odgovornost prema sebi, a potom i prema svima onima koje volimo. Zato, danas pregled - sjutra zdravlje. Neka to bude i moja poruka - zaključila je Ristić Bašović.

Milena Milatović: Niko ne smije biti sam u borbi protiv raka

Politika

Grozev: Ruski agenti koji su učestvovali u pokušaju terorizma u Crnoj Gori danas vrbuju nove agente, Šišmakov zadužen za srpske univerzitete

Hronika

Damjanović: Da sam ja postupao u slučaju Belivuka i Miljkovića sve bih isto uradio

Vujović: Opozicija u prilici da raste i bude neizbježna u formiranju nove prozapadne vlade

Tim podgoričkog centra za socijalni rad, iako nenadležan, pokušava Podgoričanki da oduzme dijete

Tag: seenpm

Isti trendovi u regionu: Nezavisni mediji izloženi snažnim pritiscima i neizvjesnoj budućnosti

Sinoć ponovo zapaljeno auto sveštenika Mijajla Backovića

Adamović o Peru Počeku: Stvaralaštvo obilježeno Crnom Gorom

Veliko interesovanje za FUNK konkurs – pristigla 161 priča

Milena Milatović: Niko ne smije biti sam u borbi protiv raka

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO