Uvredama, prijetnjama i govorom mržnje upućenim jednoj ženi u politici ne napada se samo ona već sve žene koje su odlučile da dignu glas, da se bore i da budu dio javnog života - poručila je predstavnica Evropskog saveza Tanja Vujičić.
Ne smijemo, podvlači ona, ćutati pred primitivizmom, seksizmom i pokušajima zastrašivanja.
- Podrška Anđeli (Vojinović) je podrška dostojanstvu svake žene. Solidarno, glasno i bez straha protiv mržnje i ponižavanja žena u politici - zaključila je Vujičić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvujicic_tanja%2Fstatus%2F2024569010902180206%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Vujičić: Ne smijemo ćutati pred primitivizmom, seksizmom i pokušajima zastrašivanja

Važno je da se identifikuje i suzbija seksistički i senzacionaistički govor u medijima, jer se tako pruža i podrška ženama u javnom prostoru koje su sve češća meta takvih napada, čime se dodatno ograničava njihov uticaj u procesima odlučivanja - istaknuto je, između ostalog, sinoć na panel diskusiji u okviru Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima Ubrzaj 2024 koji organizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO). Panel diskusija "Žene u medijima: borba za glas i sliku?" uslijedila je nakon projekcije filma “Dnevnici crne kutije”. Profesorica crnogorskog jezika i književnosti u SMŠ Golubovci Svetlana Jovetić Koprivica povalila je napore CGO-a i festivala Ubrzaj u podizanju svijesti o značaju ženskog glasa u društvu.&nbsp; - Ovi vrijedni napori doprinose da ženski glas bude zvučniji, ali treba naglasiti da je potenciometar odlučivanja u Crnoj Gori i dalje u rukama muškaraca - ocijenila je ona.&nbsp; Ukazala je na to da se crnogorsko društvo suočava s ozbiljnim problemima, poput selektivnih abortusa, niže plaćenosti i manjeg poštovanja profesija koje se doživljavaju kao „ženske“, femicida i odsustva pozitivne diskriminacije žena.&nbsp; - Jezik je psihološka odrednica društva. Teško je očekivati prihvatanje rodno senzibilisanog jezika u sredini gdje se nastavak -ica doživljava kao deminutiv i pežorativ. Još uvijek je doktor, direktor, profesor ili sudija vrijedniji od doktorice, direktorice, profesorice ili sutkinje. S druge strane, rodno senzibilisan jezik lako primjenjujemo na poslove koji su manje cijenjeni u društvenoj hijerarhiji. Novinarska profesija mora uvijek raditi u javnom interesu, a to podrazumijeva zalaganje za pravedniju, inkluzivniju i uređeniju stvarnost - zaključila je Jovetić Koprivica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241213081220_49431c1f3408e21f362127c7159f666178ee6404aa70685d7e26775aecbce0c0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241213081220_49431c1f3408e21f362127c7159f666178ee6404aa70685d7e26775aecbce0c0" data-rendition-name="original" width="5472" height="3648" loading="lazy" alt="Sa panela"> </figure>  Novinarka i programska koordinatorka Instituta za medije Crne Gore Vesna Rajković Nenadić rekla je da je ženama danas teže nego ranije jer se suočavaju sa tradicionalnim problemima uz izazove vezane za onlajn prostor. Podsjetila je da su društvene mreže često neregulisane, ali i izrazila zabrinutost zbog nedovoljne reakcije medijskih regulatornih organa.&nbsp; - Nisam sigurna kako oni reaguju i zašto ne reaguju u slučajevima kada bi trebalo. To je pitanje koje treba postaviti njima - navela je Rajković Nenadić. Osvrnula se i na primjere sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava iz ove oblasti ukazujući na presude koje bi mogle biti putokaz za unaprijeđenje medijske prakse.&nbsp; - Mediji su ključni za podizanje svijesti i zaštitu prava žena, ali je za napredak neophodna veća odgovornost kako regulatornih organa tako i samih medijskih kuća. Institucije moraju biti jače, a mediji senzibilniji kako bi se zaštitile žene u javnom prostoru i osigurala njihova ravnopravnost - naglasila je Rajković Nenadić. Novinarka Ivana Boljević rekla je da je najnoviji slučaj doveo do toga da se sva pažnja usmjeri na žrtvu i njenu "slabost". - Tanka je linija između toga da li ćete pomoći žrtvi ili je osuditi, a senzacionalizam ostaje kontinuiran problem - upozorila je ona dodajući da film koji je služio kao osnova za diskusiju predstavlja odličan primjer kako se politika može uplesti u ovakve slučajeve.&nbsp; Boljević se osvrnula i na trajanje sudskih procesa kao dodatnog problema u borbi za pravdu za žrtve seksualnog nasilja i naglasila potrebu za sistemskim unaprijeđenjem pravosudnog sistema, regulacijom medijskog prostora i senzibilisanjem javnosti prema žrtvama.&nbsp; - Samo uz jače institucije i odgovoran pristup medija može se izgraditi pravednije i sigurnije društvo - poručila je Boljević.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

CGO: Suzbijanje seksističkog i senzacionalističkog govora u medijima ključno za podršku ženama u javnom prostoru

Neophodno je izvršiti inkluziju sadržaja roda u formalni obrazovni sistem, bilo da se radi o posebnom kurikulumu ili sastavnim dijelovima predmeta koji se već predaju, a kako bi obrazovanje učinkovitije doprinijelo formiranju zrelih i zdravih osoba sa izgrađenim odnosom prema sebi, drugima i okruženju - ocijenjeno je na treningu za nastavni kadar o podučavanju o rodnim temama, koji je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Podgorici, u okviru projekta Protiv rodnih stereotipa i seksizma!, a uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.&nbsp;
Trening je okupio 18 profesora/ki srednjih i osnovnih škola iz Tivta, Nikšića, Podgorice, Bijelog Polja, Plava, Rožaja, Berana, Ulcinja, Sutomora i Nikšića i pružio im, kako su istakli su CGO, dodatna znanja i metode rada sa učenicima/cama koje razvijaju rodnu osjetljivost i osnažuju ih za aktivnu prevenciju u vršnjačkoj grupi, školi i zajednici, kao i kako da obrade pojavu i prepoznavanje seksističkog ponašanja i govora mržnje u medijskom i realnom prostoru, uz modalitete prevencije i postupke prijavljivanja.&nbsp;
- Promjene koje uvodimo u obrazovanje da bismo bolje odgovorili na specifične potrebe djevojčica ili dječaka, mladih žena ili muškaraca često će biti iste ili slične promjenama koje se uvode kako bi se svima pružilo kvalitetnije obrazovanje. Svaka promjena koju nastavnici mogu uvesti, a koja promovira rodnu ravnopravnost kroz obrazovanje će direktno unaprijediti sveukupni kvalitet obrazovanja - istakla je Ervina Dabižinović, koordinatorka Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, koja je bila jedna od predavačica.
Ona je poručila da je za uspješno i potpuno angažovanje učenika i učenica u procesu učenja, podjednako važan način na koji se sadržaji prenose, kao i sam sadržaj.
Ona je predstavila bazične pristupe nastavi koji poboljšavaju rodno osjetljivo, participatorno i inkluzivno učenje, kao i osnovni pojmovnik politika rodne ravnopravnosti, uz preporuku da se sadržaji koji se tiču roda vežu razvoja seksualnosti, ali i šire za izgradnju tolerancije i kvalitetnog mira.&nbsp;
- Seksizam je sveprisutan u našem javnom prostoru, u medijima politici i društvu. Žene često nijesu ni svjesne da seksičisticke ideje i rodne norme projektuju ne samo na druge žene nego i na sebe - izjavila je Vesna Rajković Nenadić, novinarka i edukatorka iz Instituta za medije Crne Gore.&nbsp;
Rajković je istakla da seksizam stvara atmosferu u kojoj se nasilje prema ženama i djevojčicama počinje tolerisati.
- Zato &nbsp;je uloga medija bitna, ali i građana i građanki da počnu prepoznavati koji mediji šire tu vrstu spornog sadržaja - naglasila je ona, &nbsp;podsjećajući na značaj edukacije javnosti o načinima prijavljivanja seksističkog govora, te pozvala pravosudne organe da adekvatno primjenjuju zakonske mehanizme koji su im na raspolaganju.
- Na ovaj trening sam se prijavila da unaprijedim znanja i vještine oko rodnih tema. Povezivanje i razmjena iskustva sa drugima u nastavnom procesu kroz specifične situacije, kao i cjelokupno predavanje i primjeri dali su dosta odgovora na koji način iskoristiti učionicu kao mjesto gdje se može mijenjati svijest i napraviti promjena. Ovo je neiscrpna i značajna tema koju sam samo osvijestila i treba provlačiti kroz nastavni sadržaj na kreativan način - istakla je Hasija Omerbegović-Loshiq, profesorka sociologije u SMŠ „Bratstvo-jedinstvo“ u Ulcinju.
Učešće na seminaru o rodnim temama je, kaže, izuzetno inspirativno iskustvo.
- Dobili smo duboke uvide u ključne aspekte rodne ravnopravnosti, a to nas osnažuje znanjem, i otvara prostor za konstruktivnu razmjenu mišljenja. Atmosfera je dinamična i motivišuća, a stručne predavačice nude praktične primjere i strategije za unaprijeđenje društvenih odnosa. Zahvaljujem se organizatorima na odličnoj realizaciji i prilici da budemo dio ovog programa - kazala je Karmen Trivundža, prof. CSBH jezika i književnosti OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“ u Podgorici.&nbsp;
Slične utiska ima i Senada Đešević, prof. CSBH jezika i književnosti MŠ „Bećo Bašić“ u Plavu.
- Seminar je uključio i radionice koje su unaprijedile moje pedagoške vještine i omogućio razmjenu iskustava s koleginicama kroz primjere dobre prakse. Ovo je bila dobra prilika da unaprijediim razumijevanje rodnih koncepata kroz interaktivne diskusije. Dobila sam i konkretne alate za integraciju rodne perspektive u nastavne planove i programe, kao i prilagođene pristupe za rad s učenicima/cama različitog uzrasta - zaključuje ona.

Rodno osjetljiva nastava ključ za unaprjeđenje kvaliteta obrazovanja i promociju ravnopravnosti

Centar za ženska prava, Akcija za ljudska prava, Asocijacija Spektra, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, Kvir Montenegro, Stana, Sigurna ženska kuća, Juventas i SOS Telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić pridružili su se Centru za građansko obrazovanje u kritici odluke Vijeća Etičkog odbora Univerziteta Crne Gore (UCG) kojom je odbijen prijedlog za kršenje akademskog integriteta zbog mizoginog i seksističkog nastupa docenta na Filozofskom fakultetu Aleksandra Stamatovića, u emisiji Neki to vole vruće na Televiziji Adria 19. maja ove godine.
- Članovi Vijeća: Mr Predrag Janković, Dr Saša Raičević i Dr Goran Radonjić smatraju da “koncentrisanje” docenta Stamatovića “na ono što je ispod i iznad” majice novinarke predstavlja “iskazivanje afiniteta prema duhu novinarke”, a ne seksizam, koji predstavlja najbanalniji oblik rodne diskriminacije, kojim se narušava ugled UCG - ukazali su u nevladinom sektoru poručujući da zabrinjava činjenica da pomenuti članovi Vijeća ne razumiju pojam diskriminacije, koja je zabranjena članom 8 Ustava Crne Gore i Zakonom o zabrani diskriminacije.
- Koji je definiše kao “svako neopravdano, pravno ili faktičko, neposredno ili posredno pravljenje razlike ili nejednako postupanje, odnosno propuštanje postupanja prema jednom licu, odnosno grupi lica u odnosu na druga lica, kao i isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva nekom licu u odnosu na druga lica, koje se između ostalog zasniva i na polu, rodnom identitetu, seksualnoj orijentaciji” - precizirali su oni.
 Stamatović zasigurno “afinitet prema duhu” voditelja muškog pola ne bi, podvlače oni, iskazao onako kako je to učinio prema voditeljki.
- Na način kojom je tretira kao objekat, a ne profesionalku u čiju je emisiju pozvan da govori o aktuelnim društveno političkim temama. Stoga se diskriminatorno ponašanje Stamatovića nikako ne može pravdati “slobodom izražavanja”, kako to tročalno Vijeće apsurdno navodi u svojem Rješenju o odbijanju Predloga za kršenje akademskog integriteta od 20. septembra 2024. godine - dodali su u reagovanju.
Ne žele, kažu, da vjeruju da je odluka pomenutih članova Vijeća reprezentativni odraz UCG - čiji etički kodeks, između ostalog promoviše humanističke principe i ljudska prava.
- Stoga pozivamo savjesnu akademsku zajednicu da se javno ogradi od odluke tročlanog Vijeća Etičkog odbora UCG, pokrene izmjene i uvede dopunu Etičkog kodeksa kojom bi se jasno propisala zabrana seksističkog ponašanja prema ženama - poručili su oni.
Ne pristaju, podvlaće, na Univerzitet koji normalizuje seksistički i mizogini govor, podmukli znak sveprisustne muškocentrične, patrijarhalne solidarnosti.
- Posebnu odgovornost da pokaže nultu toleranciju na svaki vid diskriminacije prema ženama nosi rukovodstvo Univerziteta koje je nedavno usvojilo i eleborat o pokretanju programa “Studije roda”. Ovaj studij nema mjesto u prostoru gdje se pristaje na narativ omalovažavanja drugog bića, zbog bilo koje njegove karakteristike, a pogotovo polne - zaključili su u reagovanju.

Grupa NVO: Akademska zajednica da se ogradi od odluke Vijeća Etičkog odbora UCG i pokrene izmjenu kojom bi se propisala zabrana seksističkog ponašanja

Uklonjen ili ne, vidjele smo spot i nemoguće je otćutati onakav neukus i uvredu za svaku misleću građanku i mislećeg građananina - poručile su članice Ženskog kluba gradskog parlamenta Jevrosima Pejović, Nađa Ljiljanić, Biljana Ćulafić, Milena Vuković, Ranka Otašević i Anika Bajić nakon što je Glavni grad povukao spot "Podgorica blista kad je čista" poslije oštre kritike javnosti da je posrijedi seksizam i objektivizacija žene
U Glavnom gradu su isprva pokušali da se opravdaju poručujući da nijesu imali namjeru da povrijede ničija osjećanja - već da se radi o umjetnosti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50.9978%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fglavni-grad-na-konstatacije-da-su-objavili-seksistici-spot-porucuje-da-se-radi-o-umjetnosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Članice Ženskog kluba gradskog parlamenta poručuju da su decenije borbe, učenja i osvješćivanja o štetnosti rodnih (i svih drugih) stereotipa, zbrisano u nekoliko sekundi spota Glavnog grada.
- Da podsjetimo: žena je poluobnažena, iz kratke i tijesne haljinice kipe njeni “atributi”; mačo muškarac u mornarskoj majici čita o sportu; njegov fokus sa sporta pomjera se na one “atribute”, ne na osobu. Kesica koju treba baciti u kontejner je samo izgovor da se muškarac približi predmetu pažnje, ne da pomogne. Uostalom, nije joj bila ni potrebna pomoć, jer je, očigledno, od kuće do kontejnera i kesu i kofer donijela sama - navele su one.
Podvukle su da je pravdanje ovakvog sadržaj “umjetničkom slobodom” neubjedljivo i patetično.
- Ovo reagovanje nije politički motivisano, jer ovakve pojave nadilaze politiku. Još jednom se pokazalo da ljudi nedorasli bilo kojem poslu nanose štetu cijelom društvu, te nam je dužnost da se oglasimo, protestujemo, upozoravamo, ujedinjene oko univerzalnih vrijednosti. A jasno je, Podgorica nit’ je čista niti blista, niti će dok god odbacujemo one koje znaju zbog onih koji klimaju. A to je politički motivisano - zaključile su članice Ženskog kluba gradskog parlamenta.

Članice Ženskog kluba o spotu Glavnog grada: Nemoguće je otćutati onakav neukus i uvredu

Političke poteškoće su jedino što može zakočiti do sada uspješan evropski put zemlje poručio je u emisiji „Kontakt“ na<a href="https://rtnk.me/politika/sarec-za-rtnk-u-ovom-mandatu-ek-crna-gora-mora-uci-u-eu-politicka-volja-unutar-drzave-velika/"> Radio Televiziji Nikšić </a>stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec. Kako je kazao, očekuje dinamičan rad Parlamenta kada je riječ o usvajanju zakona iz evropske agende.
- Mislim da su Vlada Crne Gore i ministri koji se bave tehničkim procesom postavili prilično ambiciozan plan da se do kraja 2026. godine zatvore sva pregovaračka poglavlja. Ne mislim da je to neostvariv plan, ako bih tako mislio, sve bi bilo uzad, ali uslov za to je politika, koja je bar koliko-toliko stabilna - istakao je Šarec.
On je upozorio da je pred Crnom Gorom tek puno posla.
- Ja sam u brojnim razgovorima sa predstavnicima crnogorske Vlade osjetio veliku svjesnost. Moglo bi bolje, ali sa ovakvom većinom i višepartijskom Vladom, to je umjetnost da se uopšte preživi, a napravljeno je ipak mnogo toga. Moram da pohvalim i opoziciju što se tiče pregovaračkog procesa. Opozicija u Skupštini Crne Gore nije glasala protiv zakona koji su neophodni za usklađivanje sa legislativom Evropske unije, i to je najbitnije - dodao je Šarec.
Istiće da će i u budućnosti biti izazova, naročito kada počne faza ratifikovanja pristupnog ugovora u zemljama članicama Evropske unije.
- Nije neka tajna da nijesu svi zainteresovani za proširenje ali to nema veze sa Crnom Gorom. Ta druga faza biće jos osjetljivija i teža. Mi treba što prije da uđemo u tu fazu, da završimo prvo pregovore. To je kao skijanje, kao slalom, dok nismo došli do cilja, treba biti oprezan - objašnjava stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru.
No, kaže i da će biti izazovno ubijediti da je Crna Gora na dobrom putu, strože države članice, poput Francuske.
- Moj stav je uvijek bio, jeste, i biće- prvo Crna Gora, pa možda i Albanija u ovom mandatu Evropske komisije, i to je to. Jer mi moramo da dostavljamo rješenja, a ne samo da obećavamo. A onda razgovorati reformisanju Evropske unije. Jer mislim da zemlje koje su napravile mnogo, poput Crne Gore, one zaslužuju to, a ako mi u ovom mandatu to ne ispunimo, ko smo onda mi, ko će nas poštovati, ko će nam vjerovati - istakao je Šarec.

Šarec: U ovom mandatu EK Crna Gora mora ući u EU; Politička volja unutar države velika

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je danas da Izrael nije pouzdan partner i ponovio da ne treba kupovati vojnu opremu od te države, istakavši da Izrael vojno sarađuje i sa Srbijom.
- Treba jako pametno kupovati, paziti od koga se kupuje, paziti na dalje korake i šta će biti u budućnosti. Srbija kupuje oružje naveliko, a ko im integriše sve te sisteme? Izrael. Izraelska vojna industrija, izraelske sigurnosne službe - rekao je Milanović, saopštila je njegova pres služba.
On je naglasio da Hrvatska treba vojnu opremu da kupuje od članica NATO, prije svega SAD, uz učešće hrvatske industrije.
- Da li mi želimo da Izrael bude gospodar najintimnijih informacija nacionalne bezbjednosti i Srbije i Hrvatske? To se trenutno događa - rekao je Milanović.

Milanović: Srbija naveliko kupuje oružje, Izrael vojno sarađuje i sa Beogradom

Beranci Dušan Petrić, Drago Labović i Vuko Došljak usljed nedostatka dokaza pravosnažno su oslobođeni optužbi da su 8. avgusta prošle godine napali i prijetili fotorepoterima Vijesti i Pobjede Stevu Vasiljeviću i Borisu Pejoviću kao i novinaru Vijesti Balši Rudoviću u Gornjem Zaostru prilikom podizanja spomenika četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću.
Istim rješenjem Viši sud za prekršaje Crne Gore potvrdio je i dio prvostepene presude bjelopoljskog Suda za prekršaje – Odjeljenja u Beranama kojim je dvojici maloljetnika iz Berana, starosti 15 i 17 godina izrečena vaspitna mjera pojačanog nadzora roditelja u trajanju od najmanje mjesec, a najviše šest mjeseci zbog vrijeđanja Pejovića.
- Žalbe tužilaštva i branioca maloljetnika su odbijene kao neosnovane, a prvostepeno rješenje potvrđeno kao pravilno i zakonito – navodi se rješenju Višeg suda za prekršaje, piše <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/sudovima-nedovoljni-dokazi-za-vrijedanje-i-fizicke-nasrtaje">Pobjeda.&nbsp;</a>
Fotoreporteri i novinar su napadnuti dok su profesionalno obavljali svoj posao.
Vasiljević, Pejović i Rudović su tom prilikom bili izloženi uvredama, prijetnjama i fizičkom nasrtaju, dok su dokumentovali događaj na javnom prostoru.
Ipak, prvostepenom presudom, Petrić i Labović oslobođeni su optužbi da su prijetili napadom na život i tijelo fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića.
Sudija prekršajnog odjeljenja u Beranama Petar Varagić prihvatio je njihove odbrane, jer ih oštećeni novinari tokom pretresa nijesu prepoznali kao lica koja su se neprimjereno ponašala.
Vuko Došljak oslobođen je optužbe za fizički napad na fotoreportere Borisa Pejovića, Steva Vasiljevića i novinara Balšu Rudovića iako su oštećeni potvrdili da je bio dio grupe koja je opkolila novinare.
Ali, prvostepeni sud je ocijenio da nije sa sigurnošću utvrđeno da je Došljak fizički nasrnuo na njih na način opisan u zahtjevu.
U obrazloženju prvostepene presude navodi se i da je Došljak oduzeo telefon reporteru Pobjede Stevu Vasiljeviću, ali je sud zauzeo stav da u tim radnjama nema elemenata prekršaja fizički napad, jer nije bilo kontakta tijelo o tijelo, već da bi se eventualno moglo raditi o drskom ponašanju.
Kako sud nije mogao prekvalifikovati djelo zbog ograničenja objektivnim identitetom optužbe, Došljak je oslobođen.
Osnovno državno tužilaštvo u Beranama žalilo se na ovu odluku, navodeći da je sud počinio bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, da je izreka rješenja nerazumljiva i protivrječna, te da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno.
Tužilaštvo je tvrdilo da su oštećeni svjedoci jasno i nedvosmisleno naveli da su okrivljeni fizički i verbalno nasrtali na njih i upućivali prijetnje i uvrede, te da su djelovali organizovano i grupno.
Međutim, kao i prvostepeni sud, ni Viši sud nije prihvatio navode tužilaštva.
- Ovo iz razloga, što svjedoci oštećeni u iskazima datim pred prvostepenim sudom, nijesu potvrdili navode iz zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, čak iste su u bitnom demantovali – navodi se u rješenju Višeg suda za prekršaje.
Sud je ocijenio da iz izvedenih dokaza ne proizilazi nesumnjiv zaključak o krivici okrivljenih, te da je pravilno primjenjena odredba Zakona o prekršajima, kojom se predviđa oslobađanje kada nema dokaza da je prekršaj učinjen.
Viši sud saglasan je sa stavom da su dvojica maloljetnika počinili prekšaj kada su
Na javnom mjestu vrijeđali fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića, nazivajući ga „izdajnikom“, „ustašom“ i drugim pogrdnim imenima, tražeći od njega da izbriše fotografije uklanjanja spomenika.
Jedan od maloljetnika tada je istrgao telefon iz ruke oštećenog kako bi provjerio galeriju slika.
- Sud je utvrdio da su maloljetnici počinili prekršaj koji im je stavljen na teret. Prvostepeni sud je pravilno ocijenio je da je njihova odbrana bila usmjerena na izbjegavanje odgovornosti, dok je punu vjeru dao iskazima oštećenih svjedoka Borisa Pejovića i Balše Radunovića – navodi se u rješenju Višeg suda.
Viši sud navodi i da je prvostepeni sud dao jasne i argumentovane razloge za svoje zaključke, te da činjenično stanje nije pogrešno ni nepotpuno utvrđeno.
Prilikom odmjeravanja sankcije, sud se pozvao na nalaze i mišljenje Centra za socijalni rad za opštine Berane, Andrijevica i Petnjica, kao i činjenicu da maloljetnici ranije nijesu bili prekršajno kažnjavani.
- U odsustvu otežavajućih okolnosti, ocijenjeno je da je mjera pojačanog nadzora roditelja srazmjerna i svrsishodna, te dovoljna da se postigne cilj vaspitnih mjera – zaštita, nadzor, pomoć i jačanje odgovornosti maloljetnika – navodi se u obrazloženju Višeg suda za prekršaje.
Branilac maloljetnika u žalbi je tvrdio da sud nije dao dovoljno konkretne razloge zašto je izrečena upravo ova mjera, niti je razmotrio blaže mjere poput ukora ili posebnih obaveza.
Međutim, Viši sud je ocijenio da je prvostepeni sud pravilno cijenio sve relevantne okolnosti i da nije povrijeđeno načelo srazmjernosti ni individualizacije sankcije.
Fotoreporter Balša Pejović i novinar Balša Radović upućeni su na parnični postupak radi ostvarivanja eventualne naknade štete.
Fotoreporter Vasiljević takav zahtjev nije podnosio.

Potvrđena oslobađajuća presuda za napadače na fotoreportere i novinara Vijesti i Pobjede: Sudovima nedovoljni dokazi za vrijeđanje i fizičke nasrtaje

Direktorica JU Narodna biblioteka "Stevan Samardžić" Bojana Đačić je nezakonito donijela rješenje o sopstvenoj zaradi, dok je otklonila nepravilnost koja se odnosi na rješenja o platama zaposlenih, konstatovano je u nalazu glavne budžetske inpektorke u Ministarstvu finansija Jelene Perućice.
Glavni inspekcijski nadzor sproveden je od 5. do 9. februara, s ciljem utvrđivanja da li je Đačić postupila po mjerama naloženim nakon vanrednog inspekcijskog nadzora od 23. oktobra 2025. godine.
Tada su konstantovane nepravilnosti u primjeni propisa koji se odnose na obračun i isplatu zarada zaposlenih u javnom sektoru. Inspekcija je tada utvrdila da je Đačić primala zaradu bez pravnog osnova, kao i da je zaposlenima vršeno umanjenje plata do 30 odsto.
Direktorici je, kao odgovornom licu, naloženo da otkloni nepravilnost koja se odnosila na nedonošenje rješenja u skladu sa članom 31 stav 4 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Tim članom je propisano da rješenje o zaradi zaposlenog donosi rukovodilac.
Glavna budžetska inspektorka u najnovijem zapisniku konstatuje da je tražena rješenja u međuvremenu donijela direktorica, čime je otklonjena nepravilnost.
Kako se konstatuje u zapisniku, direktorica je 14. januara 2026. godine donijela rješenje o zaradi za sebe, iako je članom 31 stav 6 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru propisano da rješenje o zaradi za lica koja su izabrana, imenovana ili postavljena donosi organ, odnosno radno tijelo koje ih je izabralo, imenovalo ili postavilo.
Na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja i u skladu sa članom 23 stav 1 Zakona o budžetskoj inspekciji, glavna budžetska inspektorka naložila je Bojani Đačić da sporno rješenje stavi van snage. Istovremeno je ukazano da je nadležno radno tijelo dužno da donese novo rješenje u skladu sa zakonom.
Rok za otklanjanje nepravilnosti je 15 dana od dana prijema zapisnika.
Đačić 30. juna 2023. godine imenovana za v. d. direktoricu Narodne biblioteke “Stevan Samardžić”, a od maja 2024. obavlja funkciju u punom mandatu.

Tag: seksizam