Žena koja je bila žrtva seksualnog zlostavljanja u Crkvi Srbije Jovana Trninić prvi put javno je svjedočila o svom iskustvu za<a href="https://goodmenproject.com/"> platformu The Good Men Project,</a> a u razgovoru sa njihovim novinarom Skotom Duglasom Jakobsenom govorila je o svojevrsnoj stigmi kojoj je bila izložena kada je prijateljicama ukazala na nedolično ponašanje svještenika, o bizarnim obrazloženjima zašto o tome ne treba da govori, ćutanju crkvenih velikodostojnika kada je prijavila slučaj.
- Novinarstvo ima ključnu ulogu u razotkrivanju istine i davanju glasa onima koji su dugo ćutali. Kroz pisanje o zloupotrebama i problemima unutar Srpske pravoslavne crkve, mediji ne samo da osvjetljavaju sistemske propuste, već i osnažuju žrtve da progovore o svojoj patnji. Svaka ispričana priča ruši zidove tišine koji su godinama štitili moćne i neodgovorne. U iskazima žrtava, bilo da dolaze iz Srbije, SAD-a ili bilo kog drugog dijela svijeta, ponavlja se sličan obrazac ponašanja – manipulacija, zloupotreba povjerenja i pokušaj da se žrtva ućutka. Upravo ta sličnost pokazuje koliko je važno govoriti javno, prepoznati mehanizme zlostavljanja i stati u odbranu onih koji su pretrpjeli bol. Ova ispovijest je svjedočanstvo o hrabrosti, o pokušaju da se pronađe pravda i da se prekinu godine ćutanja – kazao je za Portal ETV bivši svještenik Crkve Srbije Bojan Jovanović, koji je javno progovorio o seksualnom zlostavljanju i pedofiliji u ovoj vjerskoj zajednici, a danas kao generalni sekretar Saveza kršćana Hrvatske pokušava da izdejstvuje pravdu za žrtve.
On nas je i uputio na ispovijest žene koja je bila žrtva zlostavljanja u Crkvi Srbije.
Trnanić je u intervjuu Jakobsenu, koji je objavljen prekjuče, svjedočila da je bila žrtva seksualnog nedoličnog ponašanja svještenika, ali da su crkvene vlasti, kada je prijavila slučaj, ostale nijeme i odbile da da razgovaraju sa njom.
Ispričala je da je prijavila svještenika Blaška Paraklisa, ali da je episkop Maksim odbio da je primi.&nbsp;
- Govoreći iz svog iskustva, i iz onoga što vidim oko sebe, preispitivanje autoriteta svještenstva smatra se vrlo neprikladnim. Kada sam htjela da progovorim o tome šta mi se dogodilo u pravoslavnoj hrišćanskoj zajednici, u smislu upozorenja i sprječavanja seksualnog nedoličnog ponašanja da se dogodi drugim ženama, prijateljica koja me je uvela u svijet vjere bila je veoma protiv. Pitala sam je: „Zašto bih ćutala? Ovo nije moja sramota. Ovo je sramota svještenika. On može nauditi drugoj osobi ako ne odgovara za svoje nedjelo“. Rekla mi je: „Da, ali nikad ne znaš da li se pokajao“. Ova izjava me je dovela do zaključka da se sakrament ispovijesti, u ovom slučaju pokajanje, može zloupotrijebiti u perpetuiranju kontinuiranog ciklusa seksualnog nedoličnog ponašanja u tišini. Takođe, mi je rekla: „Moramo da ćutimo, tako čuvamo našu vjeru da se ne sruši“ - svjedočila je Trninić za Portal The Good Men Project.&nbsp;
Kazala je i da je ta prijateljica bila prva osoba kojoj se obratila i detaljno joj ispričala sve što joj se dogodilo.
- Njen prvi odgovor bio je: „Da mi je bilo koja druga žena rekla isto, prvo što bih je pitala je šta si uradila da ga isprovociraš. Ali pošto te poznajem, vjerujem ti“. Kada sam nazvala drugu prijateljicu ... dobila sam još jedan bizaran odgovor: „Pošto su svještenici po difoltu blizu Bogu, njih, takođe, više napadaju demoni“. Tako je opravdala njegovo nedjelo. Ovaj fenomen se naziva „klerikalizam“ kada ljudi misle da su sveštenici/klerici na višem nivou duhovnosti od drugih. I ja sam bila zarobljena u ovoj zamci neko vrijeme. Kada sam pokazala neprikladnu i uznemirujuću tekstualnu poruku koju sam dobila od tog svještenika drugoj prijateljici, njen odgovor je bio: „Zato uvijek pazim kako da komuniciram sa svještenikom“ – ispričala je Trninić.
Na pitanje Jakobsena kako se osjećala na konstatacije da je njena pritužba neistinita i bez osnova, objasnila je da to „dovodi do osjećaja frustracije, ljutnje i poništavanja“.
- Zapravo, ovo iskustvo mi je pomoglo da vidim stvari kristalno jasno – naglasila je ona.
Rekla je da je taj događaj u određenoj mjeri poljuljao njenu vjeru, no, ipak, i dalje vjeruje u Boga.
- ...ali ponekad imam osjećaj da sam napala Boga. Ovo je paradoks. Bila sam gurnuta do te tačke da branim istinu i sebe govoreći protiv onih koji predstavljaju Boga na Zemlji – konstatovala je Trninić.&nbsp;
Objasnila je da bi crkva, prema stavu stručnjaka, u slučajevima kada su svještenici okrivljeni za zlostavljanje i seksualno nedolično ponašanje trebalo prvo da pokrene nezavisnu, spoljnu istragu, iz istražnog postupka isključi svještenike koji su optuženi za zlostavljnje, da obezbijedi novac za žrtve kako bi platile savjetovanje, ali i da omogući obavezno savjetovanje za svještenstvo i na kraju da raščini zlostavljača.
- U mojoj situaciji nijedan od ovih koraka nije preduzet. ...kada sam nazvala kancelariju episkopa, žena koja se predstavila kao psiholog mi je rekla da će me episkop pozvati. Ali on me nikada nije pozvao, što je dodatno povećalo moju anksioznost. Kada sam je sljedeći put pitala zašto me episkop nije nazvao, njen odgovor je bio: „Episkop ne razgovara sa običnim ljudima. On razgovara samo sa ljudima iz koji su obrazovani teolozi“. Kada sam je pitala da li se još neko žalio na istog svještenika, rekla je da ne smije da mi da tu informaciju. Na osnovu tog odgovora, ono što me brine je to da možda nijesam jedina – ispričala je Trninić svoje iskustvo o događaju koji se zbio 2022. godine.&nbsp;
Odgovarajući na pitanje Jakobsena kako se osjeća danas, naglasila je da ima osjećaj da je i dalje dezorijentisana, nesigurna je i anksiozna.&nbsp;
- Ima napretka uz terapiju i podršku psihijatara, psihologa i psihoterapeuta – rekla je ona.&nbsp;
Na pitanje koji savjet joj je pomogao i koji bi mogao da pomogne drugima dok započinju sopstveno putovanje iscjeljenja nakon viktimizacije, Trninić je poručila: „Ako ste se ikada kontinuirano osjećali zanemareno, kritikovano, odbačeno, napušteno, jer govorite istinu, ako su vaša postignuća bila minimalizovana, ako su vas izdali oni koji je trebalo da vas štite i čuvaju, ako su vas ti ljudi krivili da nešto nije u redu sa vama, vrijeme je da se probudite i povratite svoju moć“.&nbsp;
- Knjiga „To nijesi ti“ (It’s not you) dr Ramani Durvasule može biti vaš početak. Takođe, knjiga „Slijepi za izdaju“ (Blind to betrayal) dr Jennifer Freyd je ključna za iscjeljenje. Za preživjele koji su bili dio kulta, toplo preporučujem knjigu „Povrati svoj život“ (Take back your life) Janje Lalich. Pronalaženje pravog psihologa koji razumije traumu i složeni PTSP je najvažniji dio putovanja iscjeljenja. Za preživjele zlostavljanja od strane pravoslavnog svještenstva, veb-sajt Prosopon Healing je ključan. Oni pomažu u edukaciji, uključujući i to kako prepoznati zlostavljanje u ranoj fazi. Neke od knjiga koje sam preporučila nalaze se i na njihovom veb-sajtu – objasnila je ona.
Kategorična je da su u crkvi zlostavjani jer su „tim ljudima vjerovali“. Tri su ključne stvari koje, prema njenom mišljenju, mogu da spriječi zlostavljanje, a to je, kako je kazala, i stav organizacije Prosopon Healing: edukacija kako bi ljudi bili svjesni zlostavljanja i ne bi bili šokirani kada se ono dogodi, pozvanje počinilaca na odgovornost i najvažnije - pozvati saučesnike na odgovornost.&nbsp;
- Saučesnici su pojedinci koji dozvoljavaju počiniocima da postoje u sistemu i da ga zloupotrebljavaju – objasnila je Trninić.
Ona je kategorična i da je percepcija da je zlostavljanje prvenstveno katolički problem potpuno pogrešna.
- U našoj pravoslavnoj zajednici ljudi kažu: „To se dešava katolicima, a ne nama“. Ili tvrde da se, ako se desi u pravoslavlju, to rijetko dešava. Tvrde da se to dešava u katoličanstvu jer svještenicima nije dozvoljeno da se žene, što je lažno. Mnogi slučajevi zlostavljanja uključuju oženjeno svještenstvo – rekla je ona.&nbsp;
Govoreći o bazi podataka istakla je da organizacija Prosopon healing posjeduje ključnu bazu, jer objedinjava sve informacije na jednom mjestu.
- ...to je centar za razmjenu informacija gdje pojedinci mogu da dijele bilješke i grade tačnu sliku o obimu zlostavljanja – rekla je ona.
Trninić je naglasila da je svoju priču javno podijelila jer želi da osnaži ostale žrtve da progovore, „kako bi spriječili druge da prođu kroz isti užas“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fgoodmenproject.com%2Ffeatured-content%2Fserbia-orthodox-church-clergy-abuse-jovana-trninic-speaks-sjbn%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Trninić: Ako su vas izdali oni koji je trebalo da vas štite i čuvaju, vrijeme je da se probudite

Sve češće crnogorsku javnost šokiraju informacije o našoj đeci koja su izložena nekom vidu seksualnog nasilja od seksualnih predatora, listom iz njihovog neposrednog okruženja. Nažalost, kazne su ili blage ili, nerijetko, osumnjičeni bude oslobođen optužbi. Žrtve seksualnih predatora i njihove porodice na taj način izlažu se novom stresu, ali i stigmi i sramu. A poruka pravosuđa ovakvim postupanjem, za one koji se još nijesu osnažili da prijave ovakve zločine, je - da je bolje da ćute i kako znaju i umiju nose se sa užasima traume. <h2>Bitka za pravdu</h2> - Prvi put poslije tri godine sam, konačno, srećna što je bar neko uradio nešto kako treba. Koliku god kaznu da dobije nije dovoljno, ali bilo mi je stalo da bude osuđen, da kažu da je kriv i da je uradio to što je uradio – kaže za Portal ETV majka sada desetogodišnje djevojčice koju je prije tri godine seksualno uznemiravao tada osamdestogodišnji komšija i rođak. Tri godine traje pravna borba porodice djevojčice da dokažu da je ona bila žrtva seksualnog predatora, ali je sudija Višeg suda u Bijelom Polju Dragan Mrdak dva puta izrekao oslobađajuću presudu da bi Apelacioni sud, konačno, prije nekoliko dana saopštio da su sudije ovoga suda, postupajući po žalbama, izrekle presudu i osudile optuženog na petogodišnju kaznu zatvora. - Moje dijete je čak pet puta saslušavano. Morala je pet puta da daje izjave i prolazi kroz stres. Prvi put je saslušavana u policiji, gdje, inače radi sin ovoga čovjeka, pa je saslušavala sudska vještakinja, pa dva psihologa i na kraju je morala da svjedoči na sudu, kada je odbila da odgovara na pitanja. Strašno. Užasan stres i za nju i za nas – uzrujano priča majka djevojčice.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122614128_4e6013d7d690849c35d1fbf77f7eed009ab785bf75fc86d1fb9074ba31db549e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024122614128_4e6013d7d690849c35d1fbf77f7eed009ab785bf75fc86d1fb9074ba31db549e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Viši sud u Bijelom Polju"><figcaption>SPORNA ODLUKA: Viši sud u Bijelom Polju(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Ogorčena je na postupanje Višeg suda u Bijelom Polju i sudije Mrdaka i vjeruje da će presuda Apelacionog suda biti konačna i potvrđena. - Kao porodica nijesmo imali nikakvu institucionalnu podršku, niti naša djevojčica. Uz nas su sve vrijeme jedino bili predstavnici Udruženja „Roditelji“ na čemu smo im zahvalni – kaže naša sagovornica. Što je motivisalo sudiju Mrdaka da u dva navrata oslobodi optuženog za nedozvoljene polne radnje Apelacioni sud nije saopštio. Advokat porodice Dražen Ćorović kazao je Portalu ETV da ne može da komentariše presudu, jer proces još nije pravosnažno okončan. Konkretan predmet nijesu mogli da komentarišu ni crnogorska vrhovna sutkinja Valentina Pavličić, kao ni Sudski savjet koje smo, pored ostalog, pitali hoće li biti ispitivano postupanje sudije Mrdaka. S tim, što je Pavličić upozorila da javnost mora razumijeti „da različita ocjena činjeničnog i pravnog konteksta od strane žalbenog suda ne implicira bilo kakvu odgovornost sudije ili sudskog vijeća koje je postupalo u prvostepenom postupku“. <h2>Pravo na sudijsko tumačenje</h2> - Imajući u vidu da predmet koji pominjete može biti predmet odlučivanja pred Vrhovnim sudom, u ovom trenutku, ni kao predsjednica Vrhovnog suda, ni kao sudija ne mogu davati bilo kakve komentare niti iznositi stavove – saopštila je Portalu ETV predsjednica Vrhovnog suda Pavličić. Uz puno razumijevanje interesovanja javnosti za sudske odluke i presude koje su u posljednje vrijeme u fokusu, Pavličić ističe da „mora naglasiti i neophodnost očuvanja nezavisnosti i samostalnosti svakog sudije i sudskog vijeća, posebno u pogledu sudijskog ocjenjivanja svakog konkretnog činjeničnog stanja u predmetima“. - U svakom pravnom sistemu, pa tako i u crnogorskom, bez obzira na jasnoću određenih zakonskih normi u oblasti krivičnog prava, uvijek postoji prostor za sudijsko tumačenje. U takvom tumačenju često je potrebno razjasniti nejasne tačke i prilagoditi ih konkretnim slučajevima, uz izbjegavanje pretjerane krutosti u primjeni zakona. Ovakav pristup usklađen je sa standardima Evropskog suda za ljudska prava. U sudskoj praksi postoje slučajevi da žalbeni sud, u zakonito sprovedenom postupku, da svoje tumačenje i obrazloženje koje se razlikuje od onog koje je dao prvostepeni sud. To, međutim, ni na koji način ne znači da različita ocjena činjeničnog i pravnog konteksta od strane žalbenog suda implicira bilo kakvu odgovornost sudije ili sudskog vijeća koje je postupalo u prvostepenom postupku – precizirala je Pavličić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530010540_24ad10148ef5461317ecc2a49fddadf529d04214867a6ec701d3fe4ed08c320e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250530010540_24ad10148ef5461317ecc2a49fddadf529d04214867a6ec701d3fe4ed08c320e" data-rendition-name="original" width="480" height="480" loading="lazy" alt="Valentina Pavličić"><figcaption>Valentina Pavličić(Photo: Vrhovni sud)</figcaption></figure>  Upozorava da ukoliko bi „unaprijed govorili o bilo kom obliku odgovornosti sudija u ovakvim ili sličnim situacijama, doveli bi u pitanje profesionalnu slobodu sudija da tumače i primjenjuju zakon, ocjenjuju činjenice i dokaze u konkretnim predmetima“. - Zato je, uz puno poštovanje prava javnosti da bude informisana, od ključne važnosti da očuvamo ravnotežu između legitimnog interesovanja javnosti i zaštite nezavisnosti i nepristrasnosti pravosuđa, koje su temelj vladavine prava – kategorična je Pavličić. <h2>Provjera samo periodično</h2> Na pitanje da li su crnogorske sudije dovoljno edukovane za postupanje u ovakvim i sličnim predmetima, predsjednica Vrhovnog suda, je konstatovala da je Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, „u okviru svoje nadležnosti, u značajnoj mjeri već preduzeo sve potrebne aktivnosti kako bi sudije bile upoznate sa najnovijim standardima i metodologijama u ovoj oblasti“. - Ukoliko kod pojedinih sudija eventualno postoji potreba za dodatnim stručnim usavršavanjem u određenim oblastima, to je pitanje koje treba rješavati kroz sistem evaluacije stečenih znanja – zaključila je Pavličić. Iz Sudskog savjeta Portalu ETV su saopštili da nemaju ovlašćenja da preispituju i komentarišu postupanje sudija u sudskom postupku. - Sudski savjet ima nadležnost za sprovođenje postupka ocjenjivanja rada sudija periodično, svakih pet godina, kako je to Zakonom propisano, na osnovu jasno propisanih pravila i na osnovu Plana ocjenjivanja rada sudija. Ukazujemo i da sudija sudi samostalno, nezavisno, na osnovu samostalne ocjene dokaza i po slobodnom sudijskom uvjerenju te da niko ne smije da utiče na sudiju u vršenju sudijske funkcije – poručili su iz Sudskog savjeta. Svaka prvostepena odluka pa i ova, kako su istakli, podliježe kontroli višeg suda koji je jedino nadležan da ocjenjuje pravilnost i zakonitost odluke prvog stepena.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530010540_0d171e066eb8f130687be040c9bed18f9fbdd16c5a64cee59b9deef8c2c971bf.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530010540_0d171e066eb8f130687be040c9bed18f9fbdd16c5a64cee59b9deef8c2c971bf" data-rendition-name="original" width="1024" height="636" loading="lazy" alt="Sudski savjet"><figcaption>Sudski savjet(Photo: MINA)</figcaption></figure>  - Takođe, članom 122 stav 2 Ustava Crne Gore, propisano je da sudija ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo mišljenje pri donošenju sudske odluke, a ovo tim prije jer presuda za koju Vi iskazujete interesovanje, nije pravosnažna, te da Vrhovni sud Crne Gore u eventualnom postupku ispitivanja presude po pravnom lijeku donosi konačnu odluku – zaključili su iz Sudskog savjeta. U Crnoj Gori od 2022. godine aktuelna je tema vetinga u pravosuđu, a sutkinja Pavličić bila je i dio radnog tima zaduženog za izradu analize stvaranja uslova za uvođenje ove mjere. U informaciji Vlade o analizi stvaranja uslova za uvođenje procesa vetinga u pravosuđu od 19. oktobra 2023. godine precizirano je da „ako su ovi pristupi usmjereni na postupanje u odnosu na korumpirane i nekompetentne nosioce pravosudnih funkcija, proces revizije u pravosuđu usko je povezan sa procjenom individualne odgovornosti lica koja su bila uključena u kršenje ljudskih prava“. Međutim, sudeći prema onome što su Portalu ETV saopštili vrhovna sutkinja Pavličić i Sudski savjet crnogorske sudije zaštićene su kao „bijeli međedi“ i maltene nedodirljivi za bilo kakvu odgovornost. Ustav i zakoni, prema njihovom tumačenju, građanke i građane Crne Gore, nažalost, ne štite u slučajevima kada sudije neprofesionalnim, nekompetentnim i nezakonitim odlukama grubo krše njihova ljudska prava, stigamtizuju ih i izlažu patnji i bolu. Jer, kako objasniše iz Sudskog savjeta – „sudija ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo mišljenje pri donošenju sudske odluke“.

Sudije zaštićene kao „bijeli međedi“

Tri djeteta, žrtve seksualnog zlostavljanja, identifikovana su i zbrinuta nakon operacije Europolove Radne grupa za identifikaciju žrtava (VIDTF), saopštila je ta agencija.
Stručnjaci iz više od 30 zemalja i Europola analizirali su između 12. i 23. maja više stotine fotografija i video zapisa sa ciljem identifikacije dece žrtava seksualnog zlostavljanja.
- Zahvaljujući pažljivoj analizi i saradnji, utvrđena je vjerovatna zemlja izvršenja krivičnog djela u oko 190 slučajeva. Do sada je više od 50 slučajeva proslijeđeno nacionalnim organima radi daljeg postupanja, a tri djeteta su identifikovana i zbrinuta - naveo je Europol u saopštenju.
Kako se dodaje, analizirani materijal potiče iz policijskih zaplijena širom svijeta i dio je baze podataka Europola, koja sa drži oko 100 miliona zapisa.
- Analizirani podaci obuhvatali su snimke direktne seksualne eksploatacije koju su nad djecom počinili nepoznati počinioci, kao i snimke seksa u prenosima uživo, koje su vršila maloljetna lica podstaknuta i primorana od strane različitih počinilaca. Prikazane žrtve su različitih uzrasta i dolaze iz različitih djelova svijeta - od male djece do adolescenata - što ukazuje na zastrašujući obim i neselektivnu prirodu ovih zločina - navodi Europol.
U ovoj akciji učestovali su stručnjaci iz 17 država članica EU, kao i 13 država širom svijeta, među kojima su Srbija, Bosna i Hercegovina, Albanija, Kanada, Australija, Sjedinjene Države i druge.
Europol dodaje da su aktivnosti Radne grupe VIDTF od 2014. godine dovele do zbrinjavanja više od 940 dece i hapšenja više od 283 počinioca.
Iz te agencije pozivaju javnost da pomogne u identifikaciji predmeta sa snimaka zlostavljanja, koje se se nalaze na adresi europol.europa.eu/stopchildabuse.

Portal ETV

500x500

Europol: Identifikovano i zbrinuto troje djece - žrtve seksualnog zlostavljanja

Tokom ponovljenog suđenja za silovanje po tužbi pokreta MeToo advokati bivšeg holivudskog producenta Harvija Vajnstina, osuđenog za silovanje i seksualno zlostavljanje, zatražili su danas od sudije da njihovom branjeniku dozvoli da zbog bolesti noći provodi u bolnici u Njujorku umjesto u zatvoru.
Nekadašnji filmski mogul Harvi Vajnstin (73) stigao je u sud u invalidskim kolicima, kao što je to činio i na svim dosadašnjim pojavljivanjima pred sudom, prenosi AP.
Vajnstinovi advokati su u svom pismenom zahtjevu naveli da boravak njihovog branjenika u ozloglašenom zatvorskom kompleksu Rajkers Ajlend u Njujorku pogoršava njegove zdravstvene probleme i da bi mu zbog toga bio potreban noćni boravak u zatvorskom odjeljenju bolnice Belvju.
- U posljednjih nekoliko mjeseci Vajnstin je više puta premještan u Belvju na liječenje zbog različitih bolesti, uključujući hroničnu mijeloidnu leukemiju, srčane probleme, dijabetes, opstruktivnu apneju tokom spavanja i ozbiljna ograničenja u sposobnosti hodanja - rekao je njegov advokat Imran Ansari.

Harvi Vajnstin na ponovljeno suđenje stigao u kolicima: Advokati traže da noću bude u bolnici

Apelacioni sud Crne Gore zakazao je za 6. mart novo suđenje M.V, starom 84 godine, koji je optužen za produženo krivično djelo nedozvoljene polne radnje u vezi sa krivičnim djelom obljuba nad djetetom. On se nije pojavio na jučerašnjem ročištu u drugostepenom sudu navodno zbog bolesti, pa je naloženo da se u međuvremenu o njegovom zdravstvenom stanju izjasni i sudski vještak.
- M.V. je, prema navodima optužnice, u više navrata seksualno zlostavljao sedmogodišnju djevojčicu, sve dok se 20. juna 2022. godine nije povjerila roditeljima. U junu će tri godine kako traje agonija ove porodice. Starcu, koji je inače komšija i rođak djevojčicine porodice, tada je određen pritvor, ali je na slobodi bio već nakon nekoliko dana. Iako je tužilac tražio tokom sudskog procesa zatvorsku kaznu u trajanju od sedam godina, sudsko vijeće kojim je predsjedavao sudija Dragan Mrdak u Višem sudu u Bijelom Polju dva puta je donijelo oslobađajuću presudu- prenosi portal roditelji.me.
Nakon što je M.V. prvi put oslobođen optužbi, Apelacioni sud je vratio predmet na ponovno suđenje. Uprkos tome, isto sudsko vijeće bjelopoljskog Višeg suda donijelo je gotovo istovjetnu presudu, u kojoj se navodi da optužbe nisu dokazane.
Prema optužnici, M.V. je krivična djela nedozvoljenih polnih radnji i obljube nad djetetom ponavljao više puta, a pretpostavlja se prema svjedočenju da je to trajalo i dvije godine. Sve se dešavalo na imanjima gdje žive ove dvije porodice.
- Kako je , između ostalog, napisano u optužnici, M.V. je 20. juna 2022. pored seoskog puta, na livadi koja je vlasništvo porodice djevojčice, nedaleko od kuće u kojoj i žive, izvršio nedozvoljene polne radnje sa djetetom na način što je dodirivao po tijelu, ljubio u usta, lizao po usnama, zavrtao joj majicu i grizao je po stomaku, govorio joj da mu sjedne u krilo, dodirivao je po njenom polnom organu preko donjeg veša. To je, kako se navodi,, dešavalo više puta i u ranijem periodu tokom 2022. u šumi i na terasi njegove kuće- navodi se u optužnici.
Tužilaštvo je, na osnovu dokaza, utvrdilo da je pri tom on bio sposoban da shvati značaj svog djela i postupaka. Viši državni tužilac Hasan Lukač utvrdio je, na osnovu svjedočenja optuženog, da je njegova odbrana potpuno nelogična, neosnovana, usmjerena na izbjegavanje krivice i u suprotnosti je sa predloženim dokazima.
Sa druge strane, Sudsko vijeće, sudije Mrdaka, navelo je u oslobađajućoj presudi da ponašanje okrivljenog prema oštećenoj djevojčici ni u kom slučaju nije imalo nijedan atribut izražavanja seksualnosti, niti je u bilo kojem smislu na taj način okrivljeni pokušavao da zadovolji svoj polni nagon.
- To ponašanje je takođe, po ocjeni suda, nekad bilo uobičajeno, međutim za današnje vrijeme neuobičajeno ponašanje djeda prema maloj djeci, ali isto nije prelazilo mjeru moralnosti i dobrog ukusa, kako je to utvrdila vještak psiholog „kod okrivljenog se ne uočava promjena moralnosti i životnog stila…” Iz svih navedenih razloga sud je u potpunosti prihvatio odbranu okrivljenog- stoji u presudi donijetoj na prvom suđenju.
Navodi se, između ostalog, i da je imajući u vidu porijeklo okrivljenog, njegovu životnu dob, socijalno ekonomski milje u kojem je rastao i u kojem sad živi, sud stanovišta da i u vrijeme kada je kod okrivljenog postojala seksualnost, nije je ispoljavao na način kako je to opisala oštećena.
- Naprotiv svi izvedeni dokazi upućuju na to da je optuženi volio malu djecu, bez obzira da li su mu rod ili ne, volio da se igra sa njima, volio da mu sjednu u krilo da ih mazi,davao im pare za čokoladu, kao i na to da se tada nije ponašao u cilju zadovoljenja polnog nagona, već da je predstavljalo „diranje“ u cilju maženja i igranja djeda sa unučadima kako je okrivljeni i doživljavao oštećenu i ni u kom slučaju nije imalo obilježje seksualnog akta- piše u oslobađajućoj presudi, poništenoj odlukom Apelacionog suda, koji će sada odlučiti o epilogu ovog slučaja.

Apelacioni sud će donijeti konačnu odluku o slučaju seksualnog zlostavljanja djevojčice

U više navrata sam govorio da registar pedofila, kakav postoji u Crnoj Gori, ne služi apsolutno ničemu, jer policija nema kontrolu nad jednim takvim registrom, a samim tim što nemaju kontrolu, ne mogu ni da vrše adekvatnu kontrolu počinilaca - kazao je edukator o bezbjednosti djece na internetu i društvenim mrežama Bojan Jušković.
On je, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, poručio da je najvažniji odnos roditelja i djeteta.
- Jer su najčešća meta predatora na internetu djeca koja nemaju adekvatnu roditeljsku pažnju. To su djeca kojoj nedostaje pažnja, i upravo predatori najviše ciljaju tu djecu, djecu koja nemaju izgrađen odnos baziran na povjerenju sa svojim roditeljima. To su idealne mete za takve predatore. Mnogi roditelji nijesu svjesni kako u virtuelnom, tako i u realnom svijetu, da su meta predatora, u tom prvom naletu, ipak oni, jer preko njih predatori ciljaju njihovu djecu, ispitujući njih o odnosu sa svojom djecom, i prateći, prije svega, njihov odnos sa djecom, predatori dobijaju dosta informacija koliko roditelji imaju izgrađen taj odnos baziran na povjerenju - naveo je on.
Istraživanja koje su radile njegove kolege iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu u Srbiji i Hrvatskoj pokazalo je, kaže, da su roditelji čak na petom mjestu kod djece kad odlučuju da li će kome ispričati što im se dešava u životu.
- Što je stvarno poražavajuća činjenica, i iskreno mislim da Crna Gora ne odstupa ni pedalj od ovih istraživanja, štaviše, mišljenja sam, iako sam neko ko je dosta kritičan u tom dijelu, mišljenja sam da je kod nas stanje još gore, nego što je to u Hrvatskoj, i u Srbiji - rekao je Jušković.
Ukazao je da je užasavajući sami broj od 103 lica koja su u registru pedofila, ali i to što istraživanja pokazuju da je svako četvrto dijete seksualno zlostavljano na određeni način.
- Brojka od 103 učinioca ove vrste krivičnih djela, mogu reći slobodno da je i minimalna, pogotovo ako znamo mi koji se bavimo ovim stvarima, da je procenat otkrivanja ovakvih slučajeva ispod 10 posto, znači da imamo preko 90 procenata neotkrivenih slučajeva, što samo po sebi govori da je učestalost ove problematike u daleko većem broju, i da otkriveni slučajevi su jako mali - naveo je on.
Procenat otkrivanja u Crnoj Gori, ubijeđen je Jušković, je još manji nego na globalnom nivou.
- Mislim da smo u mnogo većem problemu nego što smo zaista svjesni, nego što je društvo svjesno problematike u kojoj se nalazimo trenutno, jer problem seksualnog zlostavljanja djece je jedan ogroman problem, sa čim je krenula da se bavi, da kažem, kompletna svjetska populacija - istakao je on.
Evropa je, kaže, krenula u takozvani krstaški rat protiv pedofilije i seksualnog zlostavljanja djece.
- Ne želim namjerno da upotrijebim termin dječje pornografije, jer smatram da taj termin nije adekvatan, iako je opšte prihvaćen, jer djeca nijesu sposobna da daju pristanak za tako nešto, a pornografija, znamo svi, da je sporazumni odnos dvoje ili više ljudi, u proizvodnji određenog materijala. Apelovao bih i na medije, i na sve, da se termin dječje pornografije ne koristi, već da se koristi seksualno zlostavljanje djece, što je, po meni, daleko ispravniji termin - poručio je Jušković.
U regionu je uspostavljena praksa, kaže Jušković, da registrovani pedafili imaju obavezu svakodnevnog javljanja - i ukoliko napuštaju teritoriju grada, dodaje on, dužni su da se jave policiji i kada izlaze, i kada se vraćaju u grad.
- U više navrata sam govorio da ovakav registar, kakav postoji u Crnoj Gori, ne služi apsolutno ničemu, jer policija nema kontrolu nad jednim takvim registrom, a samim tim što nemaju kontrolu, ne mogu ni da vrše adekvatnu kontrolu počinilaca - podvukao je Jušković.
Kaže da sudska praksa ide ka tome da ih obaveže na neke stvari, ali to, kako je rekao, još niko ne radi - jer se čekaju podzakonski akti.
- I dok se to čeka nama prolazi vrijeme, imamo gomilu predatora na ulici, imamo gomilu nezaštićene djece, na kraju krajeva. Ima gomila ljudi za koje mi ne znamo ko su, šta su, čime se bave, a možda neki od njih rade sa našom djecom, tako da je to jako veliki problem. Ja sam uputio inicijativu Ministarstvu unutrašnjih poslova, i Ministarstvu pravde, da jedan ovakav registar &nbsp;pređe pod kontrolu Uprave policije, jer je to neophodno, ukoliko stvarno želimo da vršimo adekvatnu kontrolu nad ovim licima. Jedan takav registar mora u svakom trenutku da bude pod kontrolom policije, 24 sata, sedam dana u nedjelji - zaključio je Jušković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxyoKvsT-CsM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jušković: Globalni podaci pokazuju da je svako četvrto dijete seksualno zlostavljano

Problem seksualnog zlostavljanja i pedofilije u vjerskim zajednicama, uključujući i Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC), sve više dolazi u fokus kako se globalna istraživanja i akademski radovi bave ovom temom. Nedavna istraživanja i konferencije, među kojima se izdvaja rad dr Hermine Nedelescu i drugih stručnjaka, ukazuju na ozbiljnost problema koji se u pravoslavnim crkvama širom svijeta godinama zataškava.
Dr Nedelescu i njen tim trenutno rade na izradi sveobuhvatne baze podataka koja se bavi slučajevima optužbi za seksualno zlostavljanje unutar pravoslavnih crkava. Njihova namjera je da ove statistike budu objavljene u akademskim časopisima, omogućavajući istraživačima da se oslanjaju na ove podatke u daljim studijama. Baza podataka će uključivati imena sveštenika optuženih za seksualne delikte, kao i detalje o prikrivanju tih slučajeva od strane crkvenih vlasti.
Preliminarne statistike koje su predstavljene na nedavnoj konferenciji Pravoslavnog teološkog društva u gradu Bruklin, Masačusets, ukazuju na ozbiljan problem zataškavanja. Statistike pokazuju da se samo mali broj slučajeva seksualnog zlostavljanja prijavljuje javnosti – od dva do pet odsto – što znači da broj stvarnih žrtava može biti daleko veći nego što je trenutno poznato. Prema procjenama, u pravoslavnim zajednicama širom svijeta moglo bi biti gotovo 14.000 žrtava.
<h2>I SPC na spisku organizacija povezanih s prikrivanjem</h2>
Na međunarodnim konferencijama, kao i u okviru Svjetskog registra osoba optuženih za pedofiliju i seksualno zlostavljanje, Srpska pravoslavna crkva se našla na spisku organizacija povezanim s prikrivanjem ovih zločina. Registar, koji uključuje imena sveštenika, ali i državnih i crkvenih zvaničnika koji su učestvovali u zataškavanju, biće uskoro javno dostupan. Ovaj registar neće samo obuhvatiti optužene pojedince, već i strukture koje su omogućile prikrivanje tih zločina, čime će biti stvoreni temelji za dalja pravna postupanja i odgovornost.
Ovaj proces razotkrivanja imao je važnu ulogu na globalnim konferencijama koje se bave ovom tematikom. Istraživanja o seksualnom zlostavljanju sveštenika u pravoslavnim crkvama uključuju analize takozvanog DARVO ponašanja – psihološkog mehanizma poricanja, napada i obrnute viktimizacije, koji se često koristi kako bi se žrtve učinile odgovornima, a počinioci oslobođeni odgovornosti.
Osim što će registar pomoći u istraživačkim i pravosudnim postupcima, njegov cilj je i da poveća javnu svijest o razmjerama problema i o potrebi za ozbiljnim reformama unutar verskih institucija. Svaka nova informacija koja se objavi o zloupotrebama unutar SPC-a doprinosi boljoj zaštiti budućih generacija i stvaranju odgovornijeg pristupa prema žrtvama.
Zahvaljujući posvećenosti brojnih pojedinaca i organizacija širom svijeta, od SAD-a do Australije, razotkrivanje zlostavljanja i zaštita žrtava postaju prioritet. Sljedeći korak u ovom globalnom procesu biće konferencija u Zagrebu, koja će se baviti daljim istraživanjima i analizama ovog problema, uz učešće međunarodnih stručnjaka.
<h2>Ključni koraci ka odgovornosti i reformama</h2>
<ul>
 <li>Psihološke i društvene posljedice za žrtve: Zlostavljanje unutar vjerskih zajednica izaziva dugoročne psihološke traume koje se često umnožavaju zbog stigme i straha od gubitka vjerskog identiteta. Žrtve su često uskraćene za odgovarajuću podršku, što dodatno pogoršava njihov emotivni i socijalni položaj.</li>
 <li>Pitanje odgovornosti crkvenih vlasti: Crkveni lideri i zvaničnici, koji su odgovorni za prikrivanje slučajeva, moraju preuzeti odgovornost. Nužno je da se razvije sistemska odgovornost unutar crkvenih struktura i usvoje protokoli koji omogućavaju odgovorno postupanje sa optužbama.</li>
 <li>Uloga medija i društvenih mreža: Mediji i društvene mreže imaju ključnu ulogu u razotkrivanju zlostavljanja. Sloboda medija i odgovorno novinarstvo su neophodni kako bi žrtve imale prostor za iznošenje svojih iskustava, a počinioci odgovarali za svoje postupke.</li>
 <li>Pravni okviri i reforme u crkvi: Potrebno je unaprijediti pravne okvire i reformisati crkvene zakone kako bi se osigurao adekvatan odgovor na optužbe za zlostavljanje. To uključuje jasne protokole za prijavu i istraživanje slučajeva, kao i pravne mehanizme koji osiguravaju odgovornost.</li>
 <li>Kritika stavova unutar crkve: Trenutni stavovi crkve prema seksualnom zlostavljanju i odgovornosti lidera moraju se promijeniti. Postoji potreba za unutrašnjom reformom koja bi omogućila veće priznanje problema i veću otvorenost prema reformama.</li>
 <li>Globalni kontekst i uspjesi u drugim vjerskim zajednicama: Uspjesi drugih religijskih zajednica u suočavanju sa sličnim problemima mogu poslužiti kao model za reformu u pravoslavnim crkvama. Internacionalne organizacije i saradnja među državama mogu doprinijeti uvođenju boljih standarda zaštite žrtava.</li>
 <li>Poziv na akciju: Neophodna je zajednička akcija – od međunarodnih organizacija do lokalnih zajednica – kako bi se osigurala sigurnost za žrtve, promovisala odgovornost i spriječile slične zloupotrebe u budućnosti.</li>
</ul>
<h2>Reforme su neophodne</h2>
Zlostavljanje unutar vjerskih zajednica nije samo pitanje vjerovanja i duhovnosti, već duboko ukorijenjeno pitanje ljudskih prava i pravde. S obzirom na autoritet i uticaj crkve na svakodnevni život mnogih, neophodno je da se crkve suoče sa odgovornošću i osiguraju stvaranje sigurnih prostora za sve njihove članove.
Potrebne su reforme koje će omogućiti stvaranje transparentnijeg sistema, koji će žrtvama pružiti podršku, a počiniocima – bez obzira na njihovu poziciju – donijeti odgovornost pred zakonom i društvom.
Samo kroz kolektivnu volju za promjenom možemo očekivati istinsku pravdu za sve žrtve seksualnog zlostavljanja unutar crkava širom svijeta.

Istraživanje o seksualnom zlostavljanju unutar crkve: Koraci ka razotkrivanju i odgovornosti

Katolički sveštenik u Njemačkoj osuđen je danas na četiri godine zatvora zbog seksualnog kontakta s maloljetnicima putem interneta, javlja Anadolija.
Regionalni sud u Fuldi proglasio je 43-godišnjeg sveštenika krivim za uključivanje u seksualne onlajn razgovore s maloljetnicima u periodu od septembra 2021. do januara 2022. godine.
Sveštenik je optužen da je kontaktirao djecu i adolescente na internetu, pokazivao im dječje pornografske video zapise i ohrabrivao ih da se skinu i vrše seksualne radnje putem veb kamere.
Državno tužilaštvo u Frankfurtu pozdravilo je presudu, rekavši da se time šalje jasna poruka počiniocima, posebno onima koji zloupotrebljavaju internetske platforme.
- Presuda pokazuje da seksualno zlostavljanje djece na internetu nije prihvatljivo. Čak i ako se dešava isključivo putem interneta bez direktnog fizičkog kontakta - rekao je Benjamin Kraus, viši javni tužitelj.

Sveštenik u Njemačkoj osuđen na četiri godine zbog seksualnog zlostavljanja djece

Britansko tužilaštvo obustavla je krivični postupak protiv bivšeg holivudskog producenta Harvija Vajnstiina osumnjičenog za napastvovanje žena.
Britanska Kraljevska tužilačka služba saopštila je 4. septembra da je odluka donijeta jer više nema realnih izgleda za osudu.
- Objasnili smo našu odluku svim stranama. Uvijek bismo ohrabrivali sve potencijalne žrtve seksualnog napada da to prijave policiji, a mi ćemo krivično goniti gdje god naš pravni test bude ispunjen - navodi se u saopštenju.
Policija je saopštila da su se navodna krivična djela nad ženom, koja sada ima oko 50 godina, dogodila tokom jula i avgusta 1996. godine.
Vajnstin je osuđivan u Sjedinjenim Američkim Državama zbog silovanja i seksualnog uznemiravanja.
Oko 90 žena, među kojima glumice Andželina Džoli, Gvinet Paktrou i Salma Hajek, optužilo je Vajnstina za silovanje i seksualno uznemiravanje.
Te optužbe su 2017. godine pokrenule talas tvrdnji o seksualnom uznemiravanju i napadima holivudskih moćnika, političara i drugih uticajnih ljudi, kao i pokret "I ja" (MeToo).
Nekoliko stotina žena javno je optužilo za uznemiravanje moćne ljude u poslovnom svijetu, vladi i svijetu zabave.

1250x600

1084x550

Britanija obustavila postupak protiv producenta Vajnstina

Poštovanje ljudskih, a posebno manjinskih prava, preduslov je demokratije i ukupnog društvenog razvoja, poručeno je sa sastanka ministra ljudskih i manjinskih prava Fatmira Gjeke i potpredsjednika Skupštine Republike Kosovo Nenada Rašića.
Kako je istakao ministar Gjeka, Vlada Crne Gore manjinske narode i druge manjinske nacionalne zajednice vidi kao važne partnere u evropskim i integracionim procesima.
– Crna Gora ne može biti prosperitetna ukoliko svi njeni građani i građanke nemaju jednake mogućnosti da ostvare svoja prava, slobode i puni potencijal – kazao je on.
Potpredsjednik Rašić, koji je u Podgorici učestvovao na regionalnoj konferenciji o podsticanju ekonomskog razvoja u raznolikim društvima Jugoistočne Evrope, naglasio je značaj inicijativa koje jačaju međuetnički dijalog i doprinose uspješnom suživotu.
Sagovornici su se saglasili da je za stabilniji i inkluzivniji Zapadni Balkan neophodno dodatno jačati partnerstva, unapređivati mehanizme saradnje i kontinuirano raditi na unapređenju zaštite manjinskih prava. Samo tako, poručili su, zemlje regiona mogu osnažiti svoje političke, društvene i ekonomske kapacitete i obezbijediti uslove za puno uživanje prava i sloboda svih građana i građanki.

Poštovanje manjinskih prava temelj stabilnog i inkluzivnog društva

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je da je tokom sastanka sa visokim zvaničnikom Stejt departmenta Brendanom Hanrahanom razgovarao o unapređenju strateškog partnerstva Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država, posebno u oblastima bezbjednosti i ekonomske saradnje.
Milatović je naveo da su sagovornici bili jedinstveni u ocjeni da su vladavina prava i politička stabilnost ključni preduslovi za privlačenje američkih investicija u Crnu Goru.
- Crna Gora i Sjedinjene Države nastaviće da jačaju strateško partnerstvo utemeljeno na prijateljstvu, NATO savezništvu i 120 godina diplomatskih veza - poručio je predsjednik.
On je najavio da će u narednom periodu fokus biti na intenziviranju ekonomskog dijaloga, kako bi odnosi dvije države dobili novu dinamiku i donijeli konkretne koristi građanima Crne Gore.

Milatović: Jačanje partnerstva Crne Gore i SAD prioritet

&nbsp;Da li ste za korišćenje anglicizama u našem jeziku?
Pogledajte šta kažu naši sagovornici:
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDRUvzTLjOtN%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

REEL: Da li ste za korišćenje anglicizama u našem jeziku?

Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Vladan Šturanović a gost programa biće Miloš Vuković iz Fidelity Consulting, koji će analizirati budžet Crne Gore za 2026. godinu.
U večerašnjem izdanju donosimo i ove teme:
- Vršnjačko nasilje ne jenjava – nova tuča maloljetnica u Podgorici
- Inflacija u Crnoj Gori duplo veća od prosjeka EU, prema podacima Eurostata
- Razvoj aviopovezanosti Crne Gore – novi izazovi i očekivanja
- 30 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma – značaj i nasljeđe
Emisija 24 sata večeras u programu Televizije E.

Informativna emisija 24 sata: Gost Miloš Vuković, Fidelity Consulting

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Doskorašnja urednica Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore Mila Vuković saopštila je da joj je urednik Prvog programa Bojan Terzić rekao da direktor TVCG Milan Knežević želi da pokrene njenu smjenu jer je uoči utakmice sa Hrvatskom emitovana epizoda „Perspektive“ koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije.
Mladi u ovoj epizodi, kako je pojasnila Vuković, na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma.
- I to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan. Usljed tehničkog problema, emitovanje je prekinuto nakon 13 minuta, a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“: „Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?“ - navela je ona.
Otkako je prije četiri godine Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme raspoređena na radno mjesto urednika Dokumentarnog programa, sadržaj koji je stvarala sa kolegama je, kaže, nagrađivan i prepoznat kao primjer profesionalnih i etičkih standarda Javnog servisa.&nbsp;
- Dvoumila sam se da li ovu informaciju javno da podijelim, jer nijesam obznanila ni kada sam raspoređena na mjesto urednika Dokumentarnog programa, ali zbog načina na koji mi je menadžment posredstvom Arhive RTCG, poslao ponudu za zaključivanje Aneksa Ugovora o radu, koju potpisuju direktor TVCG Milan Knežević i generalni direktor RTCG Boris Raonić, bez prethodnog postupka, bez obrazloženja i bez ijednog zakonski propisanog koraka, sa zadovoljstvom ću to da uradim i odmah im poručim, naravno da ću pokrenuti zvaničan spor, jer je njihovo postupanje nezakonito! - navela je ona.
<h2>POKUŠAJ DISCIPLINOVANJA I POTČINJAVANJA RTCG</h2>
Vuković je istakla da po zakonu ne može biti smijenjena, jer nije ni izabrana u mandatnoj funkciji i ni na osnovu „želje“ ili impresija bilo kog pojedinca.
- Dakle, bez ijednog zakonski propisanog koraka, bez postupka utvrđivanja odgovornosti, bez pisanog upozorenja, obrazloženja i bez odluke o povredi radne obaveze. Ovo nijesu samo profesionalni pritisci, već i pokušaj uređivačkog disciplinovanja i potčinjavanja Javnog servisa ličnim ukusima i političkim očekivanjima – napisala je Vuković u objavi na Fejsbuku.
Pojasnila je da već drugu godinu zaredom, na Televiziji Crne Gore ponedjeljkom u 12.15 sati emituju Dokumentarni serijal „Perspektiva“ koji realizuju Radio Slobodna Evropa i The National Endowment for Democracy (NED).&nbsp;
- Shodno potpisanom ugovoru, Javnom medijskom servisu RTCG ustupljen je uz prava na emitovanje bez naknade i ograničenja. Serijal prenosi više od 30 televizija u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Namijenjen je mladima i pruža im prostor za dijalog i javnu debatu, o zidovima koje su među njima stvorili ratna prošlost, obrazovni sistem i mediji. Mladi u „Perspektivi“ imaju priliku da čuju jedni druge, slobodno razgovaraju o aktuelnim temama, debatuju o ljudskim pravima, multikulturalnosti, nasilju, opštim i ličnim vrijednostima, radikalizaciji, slobodi… U ponedjeljak 17. 11 2025. emitovana je epizoda koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije. Mladi u ovoj epizodi na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma i to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan - pojasnila je Vuković.
Usljed tehničkog problema emitovanje je, prema njenim riječima, prekinuto nakon 13 minuta - a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“ : “Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?.
- Nakon svega tri sata, portal „Pobjeda“ objavljuje tekst sa senzacionalističkim naslovom „TVCG danas emitovala emisiju koja prikazuje Hrvate kako veličaju ustaše i NDH“, navodeći u posljednjem pasusu „da su uredništvu TVCG poslali pitanja“ - navela je Vuković.
Tekst je, kaže, svega nekoliko sati uoči utakmice, sa istim naslovom, objavljen i na zvaničnom Fejsbuk nalogu „Pobjede“ uz osamdesetak komentara.
- Koji obiluju govorom mržnje, satanizacijom, diskreditacijom i ličnim uvredama na račun uredništva i menadžmenta Javnog servisa, uz tek poneki glas razuma, u kojima između ostalog korisnici društvenih mreža ukazuju da su komentatori samo pročitali naslov „Pobjede“. Iako gledaoci nijesu mogli odgledati emisiju do kraja, jer je bila prekinuta, širi auditorijum imao je priliku da je vidi i ranije, jer je „sporna“ epizoda već emitovana u regionu i dostupna je na vebsajtu RSE - dodala je Vuković.
<h2>TEHNIČKI PROBLEMI</h2>
Urednik Prvog programa je, kaže, u poneđeljak prvi put obavjestio o tehničkom problemu - neposredno nakon prekida emitovanja emisije, ne zahtijevajući njeno izjašnjenje kao urednika Dokumentarnog programa u čijem se Programsko-produkcionom planu nalazi dokumentarni serijal „Perspektiva“.
- U tom razgovoru prvi put saznajem, da su i prethodne tri epizode prekinute, i da kao urednik Prvog programa nije dobio objašnjenje iz tehničko-produkcijskog lanca, kako i zašto dolazi do prekida u emitovanju. Za sve vrijeme, kao urednik Dokumentarnog programa svakog petka uredno dobijam najave za svaku od epizoda serijala „Pesrpektiva“ od strane njihovog produkcijskog tima i upoznata sam sa sadržajem emisija, te stoga nijesam ni dovodila u pitanje da će u ponedjeljak 17. novembra biti emitovana najavljena epizoda koja je snimljena u Podgorici, niti me je iko iz Koordinacije programa obavijestio da će biti emitovana epizoda od 20. jula. Za preuzimanje sadržaja „Perspektive“ sa Ftp servera RTCG, zadužen je sektor Koordinacije i realizacije programa, od kojih u međuvremenu nijesam informisana da postoje smetnje u emitovanju serijala, niti je na moje upite iko od kolega koje sam kontaktirala u ponedjeljak, znao da objasni o čemu je riječ – istakla je Vuković.
Tek u korespondenciji sa produkcijskim timom „Perspektive“ saznaje ono o čemu je RTCG već informisana - da se tehnički problemi u emitovanju na TVCG javljaju zbog promjene formata dsitribucije.
- O čemu je njihov tehnički urednik na vrijeme obavijestio RTCG, ali da ta informacija nije proslijeđena unutar tima za realizaciju TVCG, kao što nijesu bili obaviješteni ni da je RTCG promijenila Ftp adresu, usljed čega je i došlo do zaostatka u preuzimanju novoproizvedenih epizoda i prekida emitovanja – navela je Vuković.
Naglasila je da im, uprkos apsolutnom razumijevanju produkcijske kuće „Mebius film“ i njihovom krajnje konstruktivnom pristupu u iznalaženju rješenja u otklanjanju tehničkih propusta do kojih je došlo u Televiziji Crne Gore, javno upućuje izvinjenje zbog kompromitacije superiornog sadržaja serijala „Perspektiva“ na Javnom medijskom servisu RTCG i senzacionalističkih, tendencioznih medijskih interpretacija koje su u potpunosti izvan standarda Javnog servisa.
- Nakon što me je urednik Prvog programa juče telefonom informisao o „želji“ direktora Kneževića da me „smijeni“ zatražila sam da me o tome obavijesti zvaničnim putem. Nakon pola sata, dobila sam poziv iz Arhive RTCG da preuzmem „ponudu“. Ponuda koja se ne odbija, glasi na zaključivanje Aneksa Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kojom me na zahtjev direktora TVCG Milana Kneževića, upućuju za raspored na nižerangirano radno mjesto Urednik emisije 1 TV u Dokumentarnom programu. U ponudi navode da ispunjavam propisane uslove za navedeno radno mjesto, stručna sprema, radno iskustvo itd… Sve u skladu sa potrebama procesa rada, bez stvarnih razloga za premještaj na to radno mjesto i bez prethodno ispoštovane procedure – pojasnila je Vuković.
<h2>KULMINACIJA KONFLIKTA</h2>
Direktorova želja da je smijeni zbog „Perspektive“ takođe je, kaže, ispunjena bez prethodnog postupka utvrđivanja njene odgovornosti za povredu radne obaveze, bez pisanog upozorenja o postojanju razloga za izricanje bilo kakve mjere za povredu radne obaveze, u konačnom bez odluke o povredi radne obaveze.
Ovim je, kaže Vuković, kulminirao latentni konflikt između nje i direktora TVCG koji, prema njenim riječima, tinja godinu i jedanaest mjeseci koliko je prošlo od momenta njegovog dolaska na poziciju direktora TVCG.&nbsp;
- Taj sukob je zasnovan na našim duboko suprotstavljenim stavovima o uređivačkoj autonomiji, primjeni profesionalnih i etičkih standarda i ulozi Javnog servisa. Samo ne znam, kada je tačno donedavni urednik redakcije Dokumentarnog programa Televizije Pljevlja, obećao sebi da će da me „smijeni“ i koga je od svojih projektovao za radno mjesto urednika Dokumentarnog programa? Koje ga je tačno moje reagovanje upućeno lično njemu zaboljelo, koji zvanični dopis, koji zvanični e-mail… Posljednji je bio o razlozima zbog kojih sam insistirala da bi dokumentarnu emisiju o cetinjskoj tragediji nad tragedijama „Ranjeni grad“ trebalo emitovati u „prajm-tajmu“, nije bio ni za emitovanje. Ili je to bio onaj jedan jedini sastanak koji je do sada održao sa urednicima, gdje sam mu povrijedila direktorsku sujetu stavom da se Programsko-produkcioni plan Dokumentarnog programa ne može mijenjati i dopunjavati bez znanja i saglasnosti urednika Dokumentarnog programa, sadržajima poput „Vraneške doline“ recimo... Ili još ne može da mi oprosti dokumentarne filmove o „Gaeti“, „Štrpcima“ ili posljednji o „Deporatciji izbjeglica iz Herceg Novog“ kojeg je nakon emitovanja odćutao. Brzo je podlegao maniru naših „veljih“ urednika koji prema vlastitom priznanju, gle čuda, nikada ne gledaju emisije koje im programski pripadaju. Ali je direktor zato zatražio da radim priče „o zločinima nad Srbima“. Naravno! O Srđanu Aleksiću! Je li problem što njegovo herojstvo i primjer ljudskosti, nadilazi svaki nacionalni predznak?! – navela je Vuković.
Ili je, pita ona, aktuelnije o stradalniku i velikomučeniku Pavlu Đurišiću?&nbsp;
- Kad može spomenik, zašto ne bi i dokumentarac na Javnom medijskom servisu?! Može i to, ali mu se ni to ne bi dopalo! – dodala je ona.
<h2>OSLOBAĐANJE OD SVEGA CRNOGORSKOG</h2>
Pita i „oslobađaju“ li to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog.
- A zašto, direktore, ne bismo i zločine srpskih oficira nad Crnogorkama i Crnogorcima?! Zašto ne o „Bijelom teroru“, o mučenju, ubijanju, klanju i spaljivanju porodice Zvicer: Anđe, Petra, Zagorke, Vidaka, Plane…Petrove babe koju su svezali za trešnju ispred kuće, da gleda kako joj sreća gori…Zašto ne o Savu Otaševiću, Marku Jakovljeviću, o Ružici, Plani, Stanici, Manji, Milici, Petrani Bulatović, o Peru i Radivoju Bulatoviću, zašto ne o proslavljenom komandiru Šćepanu Mijuškoviću? Kako, kad ste mi iz prijedloga PP plana za ovu godinu bez obrazloženja ukolnili sve dokumentarne formate koji su imali crnogorski predznak! Oslobađate li vi to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog? Pa nijeste valjda i na mene „udarili“ jer sam Crnogorka?! Ne, ne vjerujem zlim jezicima… Čak ste nam za sljedeću godinu uklonili i serijal povodom 60 godina Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore, jedinog programa koji u kontinuitetu traje koliko i sama TVCG. A zanimalo Vas je i do kada planiramo da emitujemo serijal „Bella Ciao“? Crna Gora ima 257 narodnih heroja, među njima je osam žena, pa izračunajte! – naglasila je Vuković.
Javni servis, kako je podvukla, nije ničija lična prćija.
- Funkcija direktora TVCG je prolazna. Javna institucija poput RTCG ne može se voditi po modelu lične volje, niti se zaposleni mogu premještati kao predmeti sa police na policu. Kao urednica i kao građanka Crne Gore, dužna sam da zaštitim zakonitost postupanja, profesionalne standarde, uredničku autonomiju, javnost i transparentnost rada Javnog servisa. To ću i uraditi, svim pravnim sredstvima - zaključila je ona.

Tag: seksualno-zlostavljanje