Međunarodna policijska organizacija INTERPOL izdala je potjernicu za vođom sekte Lev Tahor, Džonatanom Emanuelom Kardonom Kastiljom (23).
Kastilja traži Gvatemala zbog optužbi koje uključuju trgovinu ljudima, silovanje i zlostavljanje maloljetnika, navodi se u INTERPOL-ovoj crvenoj potjernici.
Tridesetak pripadnika ekstremne jevrejske sekte Lev Tahor boravilo je u Bosni i Hercegovini krajem 2021. i početkom 2022. godine. Boravili su takođe i u Sjevernoj Makedoniji.
Služba za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine tada je saopštila da se radi o grupi od 37 državljana Sjedinjenih Američkih Država, Gvatemale i Kanade. Služba je izvršila nadzor zbog prijave građana koji su javili da se "grupa ponaša i izgleda čudno i čudno se oblače. Ne pričaju ni s kim, bučni su i glasni dok obavljaju neke svoje obrede".
Strani državljani su prvobitno boravili na području Kantona Sarajevo, nakon čega su se nastanili u Istočnom Sarajevu, navedeno je iz Službe za poslove sa strancima BiH.
- Provjerom kroz zvanične evidencije utvrđeno je da su osobe ušle u BiH tokom novembra 2021. godine i da borave u BiH po osnovu prava na bezvizni boravak - saopšteno je.
Nadležne bezbjednosne agencije su izvršile i dodatne provjere navedenih lica, uključujući i evidencije INTERPOL-a, te tada nije utvrđeno da predstavljaju prijetnju po bezbjednost.
Oni su Bosnu i Hercegovinu napustili 3. februara 2022, nakon što je većini članova grupe istekao period od 90 dana koliko su u BiH mogli da borave bez viza.
<h2>Šta se zna o Lev Tahoru?</h2>
Lev Tahor (hebrejski: čisto srce) broji oko 250 članova. Imaju stroga pravila u vezi s ishranom, oblačenjem i vjerskim obredima. Grupa je suočena s višestrukim optužbama za teška djela otkad je osnovana 1980-ih.
Članovi Lev Tahora ranije su bili osuđivana za otmice djece, pedofiliju, silovanja, sklapanje maloljetničkih brakova, zlostavljanje djece. Poznato je da sekta ima članove u Kanadi, Sjedinjenim Američkim Državama, Meksiku, Gvatemali i Izraelu.
Associated Press (AP) je potvrdio da je Džonatan Emanuel Kardon Kastiljo vođa sekte, citirajući gvatemalsku policiju i tužioce.
Kastiljo je državljanin Gvatemale, gdje je sjedište Lev Tahora i govori hebrejski i španski, navodi se. Gvatemalske vlasti pretresle su kompleks Lev Tahora, 20. decembra, nakon prijave zlostavljanja, te uzeli u zaštitni pritvor više od 160 maloljetnika i 40 žena, prenosi AP.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Potjernica Interpola za vođom sekte čiji su članovi boravili u BiH i Sjevernoj Makedoniji

Voda sa vodoizvorišta Mareza ponovo je ispravna za piće, saopšteno je juče iz podgoričkog preduzeća Vodovoda. Nakon najnovijih analiza utvrđeno je da su mikrobiološki parametri u granicama dozvoljenih vrijednosti. Direktor Vodovoda Aleksandar Nišavić kaže da je do privremene neispravnosti došlo uslijed pomjeranja tla, ali i da je na kvalitet Mareze u prethodnim godinama uticala neplanska izgradnja, navodi se u prilogu Radija Crne Gore.
Prema prvim procjenama, do zamućenja je došlo uslijed pomjeranja tla koje je najvjerovatnije izazvalo promjene u podzemnim tokovima.
Direktor Podgoričkog vodovoda Aleksandar Nišavić za Radio Crne Gore kazao je da do sada nijesu pronađeni uzroci zamućenja, ali da će se pratiti sve okolnosti, uključujući i mogućnost da je nedavni zemljotres kod Nikšića doprinio poremećaju u podzemnim slojevima.
Istakao je i da je ranija izgradnja objekata u zoni vodoizvorišta dodatno uticala na kvalitet Mareze, što je, kako kaže, dugoročan problem koji zahtijeva pažljivo planiranje i kontrolu izgradnje u tom području.
“Mi ćemo se potruditi i kroz izradu određene studije koja bi u neku ruku mogla da predvidi odakle voda dolazi do samog izvorišta, a takođe nadležnoj instituciji i Upravi za vode predali smo zahtjev za utvrđivanje zona sanitarne zaštite koji je u ovom momentu teško dobiti iz razloga zato što je sav taj kraj sve te zone su napadnute gradnjom ali u mjeri u kojoj je moguće da preventivno djelujemo i da dodatno zaštitimo izvorište u narednom periodu kako bi sveli na minimum broj dana kada se mutnoća javlja”, rekao je Nišavić.
Građani sa kojima je razgovarala ekipa Radija Crne Gore kažu da koriste flaširanu ili prokuvanu vodu, dok pojedini sumnjaju da je pomjeranje tla pravi razlog za mućenje.
“Pijem flaširanu vodu, nije ništa čudno. Mogu nas otrovati hranom, a ne vodom. Tako da, ono, eto, živimo. Idemo dalje”, rekao je jedan sagovornik.
“Iskreno ne znam. Sve nam je u katastrofi, tako da po prirodi vidimo kako čuvamo naš grad i našu državu. Priroda nam je najbolji odgovor na to”, kaže drugi sagovornik.
Treći ističe da mu nije jasno zašto je Mareza zamućena toliko dana.
“U ovom gradu sam 50 godina, uvijek smo se hvalili našom vodom, u čemu se radi, nije valjda politika zamutila vodu”, komentarisao je.
Iz podgoričkog vodovoda juče su zvanično saopštili da su najnovije analize pokazale da je voda sa Mareze za piće.

Na kvalitet vode sa Mareze uticala neplanska gradnja

Zoran (Zohran) Mamdani, 34 -godišnji demokratski socijalista izabran je za gradonačelnika Njujorka, kao prvi muslimanski gradonačelnik, na izborima na kojima su demokarate odnijeli još tri važne pobjede za različite pozicije u javnim upravama u Virdžiniji, Pensilvaniji i Nju Džersiju.&nbsp;
Osim toga i Kalifornija, gdje demokratski guverner Gevin Njusom (Gavin Newsom) pokušavao da osigura da se demokrate zaštite od republikanskog namještanja izbornog sistema na njihovu stranu na državnom nivou, kroz takozvani gerrymandering, upravo je odobrila takozvani redistrikting, koji će im osigurati još pet mjesta u Predstavničkom domu američkog Kongresa. Ovo je Njusomov odgovor na pokušaje republikanca da u saveznim državama u kojima su na vlasti, kroz isti postupak osiguraju da američki izborni sistem koji je inače nagnutiji ka republikancima, dodatno osiguraju i obezbijede sigurnu većinu.&nbsp;
Pobjeda Mamdanija, u jednom od najznačajnijih američkih gradova i glavnom svjetskom finansijskom centru, koji je kampanju zasnivao dominantno na ekonomskoj agendi, prevashodno je politički zemljotres, ne samo kao odgovor na politiku američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) u proteklih 10 mjeseci već i za samu Demokratsku stranku, čije je vođstvo do gotovo finiša kampanje, odbijalo da ga podrži i pored toga što je kao nova, progresivna politička snaga, ubjedljivo pobijedio na unutar stranačkim izborima i imao jasnu podršku građana Njujorka i generalno progresivnog biračkog tijela stranke. &nbsp;
"Sunce je zasijalo nad našim gradom ove večeri. Njujork je večeras donio mandat za promjene, za drugačiju vrstu politike" poručio je razdraganim pristalicama Mamdami. "Moji prijatelji, oborili smo političku dinastiju. Želim Endiju Kuomu (Andrew Cuomo) sve najbolje u privatnom životu, ali neka to bude posljednji put da pominjemo njegovo ime, dok okrećemo novu stranicu".
"Danas smo jasno i glasno rekli da je nada još uvijek živa. Nada umjesto tiranije, nada umjesto velikog novca i malih ideja", rekao je izabrani gradonačenik Njujorka, Zoran Mamdani, ponavljajući da će u fokusu, kako je i obećao, biti poboljšanje života građana i pretvaranje grada u dostupnog za pristojan život svih njegovih građana, a ne samo bogate manjine. Obećao je zaštitu prava svih građana i imgranata, borbu protiv antisemitizma i islamofobije. &nbsp;
"Desetine miliona dolara su upotrijebljene na dezinformacije i to da nas huškaju jedni na druge, da one koji zarađuju 20 dolara huškaju na one koji zarađuju 30. Donalde Tramp, pošto znam da gledaš, imam četiri riječi za tebe - smanji ton (turn the volume up). Njujork će ostati grad imiganta, izgrađen na imigantima, a od noćas i vođen od strane jednog imigranta. Njujork će biti svjetlo! Predsjedniče Tramp, ako kreneš na bilo koga od nas - moraćeš da prođeš kroz sve nas," poručio je Mamdani.
Tramp je, u finišu izborne kampanje poručio - da bi zastrašio birače, zajedno sa najbogatijim čovjekom na svijetu, Ilonom Maskom (Elon Musk)da će uskratiti federalne fondove za Njujork, koji im po zakonu pripadaju, ukoliko izaberu Mamdanija. &nbsp;
Mamdani se obratio i svojoj stranci, demokratama:
"Previše puno ljudi ne može prepoznati sebe u našoj stranci. Otkad znamo za sebe, radnim ljudima Njujorka bogati i dobro povezani govore da moć ne pripada njihovim rukama, s modricama na prstima od podizanja kutija na podovima skladišta, žuljevitim dlanovima od upravljača dostavnih bicikala, zglobovima prekrivenim ožiljcima od opeklina u kuhinji. To nijesu ruke kojima je dopušteno imati moć“, rekao je Mamdani. „Ipak, tokom posljednjih 12 mjeseci, usudili smo posegnuti za većim. Večeras smo, usprkos svim izgledima protiv nas, to zgrabili.“&nbsp;
"Ja sam mlad uprkos mojim naporima da ostarim, ja sam musliman i demokratski socijalista. I najvažnije od svega - odbijam da se izvinjavam zbog toga," poručio je u vatrenom govoru pristalicama, ovaj 34-godišnjak, koji ne skida osmjeh s lica, što je karakteristika koju su već "skinuli" na čuvenom američkom show programu SNL Saturday Night Live, gdje ga je u subotu veče igrao komičar Rami Jusuf (Youssof), koji je nakon nakon nastupa uživo - razgovarao sa, sada već izabranim gradonačelnikom Njujorka.&nbsp;
Tramp koji je, za njega neobično, ćutao na svojoj društvenoj mreži Tuth Social punih četiri sata, kako su primjetili mediji, oglasio se nakon što su sve četiri pobjede demokrata postale jasne, porukom da je to zato što on nije bio na izbornom listiću. Većina komentatora pak smatra da je ovo uglavom i bio odgovor na njegovu politiku/e.
Prema istraživanjima javnog mnjenja u SAD-u, objavljenog u nedjelju, a na početku dugog mjeseca blokade američke vlade zbog budžeta, Trampova popularnost je pala još niži nivo i samo 37 posto građana odobrava njegov način vođenja države. Čak 72 posto građana je reklo da je situacija u SAD-u mnogo gora nego što je bila prije njegovog preuzimanja dužnosti u &nbsp;januaru. &nbsp;
Mamdani, sin filmske autorice Mire Nair i naučnika, univerzitetskog profesora Muhameda Mamdanija osim državljanstva SAD-a, ima i državljanstvo Ugande, zemlje iz koje potiče njegov otac i u kojoj je rođen. I pored očiglednog entuzijazama birača za njega, uključujući i jevrejske populacije, a Njujork, nakon Tel Aviva ima najveću jevrejsku zajednicu na svijetu, za establišment Demokratske stranke bio je previše lijevo orjentisan, pa je nakon pobjede nad Endijuom Kuomom, bivšim guverenerom Njujorka koji je osramoćen seksualnim skandalima, bio prisiljen da podnese ostavku, i još aktuelnim gradonačelnikom, osuđenim Erikom Adamsom (Eric) kojem je Tramp dao amnestiju - na svojoj strani, do gotovo samog finiša kampanje imao je samo podršku progresivaca, prije svega senatora Bernija Sandersa i Aleksandrije Okasio Kortez (Alexandria Ocasio Cortez), dok su se ostali suzdržavali da ga podrže, sve dok nije postalo jasno da je Kuomo kao "nezavisni" kandidat zapravo Trampov kandidat.
Naime, establišment Demokratske stranke je i nakon pobjede na unutar stranačkim izborima, na kojima su navijali za Kuoma i pored toga što je zbog seksulanog uznemiravanja više nego duplo mlađih koleginica, kao i istrage zbog potencijalne odgovornosti za smrt velikog broja ljudi u staračkim domovima tokom pandemije COVID-a i dalje tražio način da eventualno podrži osramoćnog Kuoma. &nbsp;Međutim, nakon što se u igru umiješao aktuelni, republikanski predsjednik Donald Tramp, i to tako što je prvo amnestirao za korupciju i zloupotrebe osuđenog još aktuelnog gradonačelnika Erika Adamsa, koji je za uzvrat izašao iz utrke, a zatim uz podršku bogate elite koja je postala lojalna Trampu, počeo da vodi prljavu kampanju protiv njega, lijepeći mu paletu etiketa od antisemite, komuniste, podržavalaca Hamasa i Hezbolaha, do radikalnog lijevog marksiste, islamiste i džihadiste, kojem treba oduzeti državljanstvo i deportovati ga u Ugandu, postalo im je jasno da je to neodrživo.
U samom finišu kampanje, kada se nije moglo sakriti da je Kuomo zapravo Trampov kandidat, i da Tramp napada čak i republikanskog kandidata bez šansi u korist Kuoma, a da je biračko tijelo demokrata sa odavno nezabilježnim entuzijazmom za gradonačlenika, još od 1969., podržalo Mamdanija, i demokratski establišment je bio prisiljen da ga podrži.&nbsp;
Mamdanijeva pobjeda politički je potres iz više razloga i za republikance i za demokate.
Prije svega je poslata poruka da kada građani izađu masovno na birališta ni ogroman novac ni brutalna kampanja, ni zastrašivanje nacionalnom ili političkom pripadnošću kandidata, više ne mogu promijeniti volju birača u SAD-u. Entuzijazam za mladog izabranog gradonačenika Njujorka je pokazao da tradiocinalna stranačka poimanja politike više ne važe čak ni u tradicionalnim liberalnim gradovima, već da demokrate moraju osluškivati zahjeve svojih birača i ponuditi rješenja.
Trampova pak prijetnja da će Njujorku uskratiti finansiranje iz budžeta, prema analitičarima, Mamdaniju, koji će sigurno naići na različite vrste otpora za provođenje svoje agende u velikom i komplikovanom gradu, omogućiće da, ukoliko ne uspje u provođenju agende, za neuspjeh optuži Trampa.&nbsp;
A njegova agenda sastoji se u tome da grad omogući svim stanovnicima povoljne uslove stanovanja, ograničavanjem visine renti, otvaranjem supermparketa sa ograničenim cijenama, besplatnima autobusima, besplatnu brigu o djeci i zdravstveno osiguranje i stavranje povoljnijih uslova za male preduzetnike. Kako je rekao, sve to moći će se finansirati povećanjem poreza na bogate za samo 1 posto. &nbsp;
Popularna demokratska zastupnica AOC je jutros poručila da je Mamdanijeva pobjeda jasna poruka demokratskom establišemntu da ne mogu više da ignorišu svoje birače i njihove zahtjeve, kao ni progresivno krilo stranke. &nbsp;&nbsp;
Ostali kandidati koji su pobijedili u Virdžniji, Nju Džersiju i Pensilvaniji su takozvano umjereno krilo Demokrata. Abigel Spanberger (Abigail) je postala prva žena guverner Virdžnije, i za nju je za vikend kampanju vodio bivši predsjednik Barak Obama (Barcak) kao i Majki Šeril (Mikie Sherrill) koja će biti guvernerka Nju Džersija.
Šeril je poručila pristalicama da će slijediti temeljne principe SAD-a da su ovi izbori poslali poruku američkom predsjedniku Donaldu Trampu.
„Slijedit ćemo svjetionik Lady Liberty. Nećemo popustiti pred svojim mračnijim impulsima“, rekla je. „Ovdje u Nju Džersiju znamo da ovom nacijom nikada nijesu vladali kraljevi, niti će ikada vladati. Zaklinjemo se Ustavu, a ne kralju,“ poručila je nova guvernerka.
U Pensilvaniji su demokrate sačuvali liberalnu većinu u Vrhovnom sudu te američke savezne države.&nbsp;
Nakon govora Mamdanija - Tramp je velikim slovima na svojoj mreži napisao:&nbsp;
„…I TAKO POČINJE!"

Demokratski socijalista Zoran Mamdani izabran za gradonačelnika Njujorka

U Crnoj Gori postoji visok stepen saglasja među građanima (barem 70–80%), bez obzira na političko opredjeljenje, da se ova država raspada po svim šavovima i da institucije, pravo i pravda faktički ne postoje.
No, tako to ne vide u Briselu, zbog čega su nas nagradili najboljim izvještajem do sada. Ili ipak možda i vide?
Izvještaj je takav da i zakleti trodecenijski evropejac i antievropejac zbunjeno i u nevjerici čitaju današnje portale. Ne znam da li je ovaj izvještaj najbolji do sada, ali svakako jeste najzanimljiviji. I ne samo izvještaj, već i sve ono što se dešavalo u susret i povodom samog izvještaja.
Možemo reći da je ovaj izvještaj, u odnosu na prethodne, konačno imao političke i diplomatske poruke.
Ako iz izvještaja i izjava uklonimo gomilu informacija o tome da li smo napravili značajan, dobar ili ograničen napredak u nekim poglavljima, dolazimo do suštinskih poruka koje treba da primimo, a to su:
KLIZNO VRIJEME PRIJEMA U EVROPSKU UNIJU
Evropska unija donijela je odluku u februaru 2022. godine, kada je počela agresija Rusije na Ukrajinu, da Crna Gora mora što skorije postati dio Evropske unije.
Uz izuzetan angažman i garancije Evropske unije, povjerenje je tada dato Dritanu Abazoviću, koje je on prokockao nakon svega par mjeseci, gotovo uguravši Crnu Goru u propalu platformu „Open Balkan“.
Valja se prisjetiti ekspozea Dritana Abazovića, njegovog entuzijazma, priče o obećanom „fast track“ sprovođenju integracija i, pazite sad, članstvu Crne Gore u EU već 2026. godine.
Do formiranja Vlade Milojka Spajića, taj rok je skliznuo na 2028. godinu. Nakon dvogodišnjeg „napornog rada“ Vlade Crne Gore i nevjerovatne posvećenosti predstavnika EU, danas u izjavi potpredsjednica Evropske komisije Kaja Kallas jasno kaže da je realan cilj ipak 2030. godina.
Komesarka EU za proširenje Marta Kos pohvalila je ambiciju da Crna Gora postane članica EU 2028. godine, dok uz tu izjavu ide i ona o „probnom članstvu novih članica“.
PROBNO ČLANSTVO
Probno članstvo za nove članice EU je mehanizam koji, citiram komesarku, „omogućava da nove članice mogu biti isključene ukoliko dođe do nazadovanja u demokratiji“, a koji služi „da se spriječi ulazak trojanskih konja Rusije u Evropsku uniju“.
Važno je napomenuti da, u odnosu na ovu mjeru, Crna Gora nije bila izuzeta nijednom jedinom rečenicom. 
E sad, dragi građani, sami zaključite ko je ruski trojanski konj u Crnoj Gori.
Prije vas toga su postali svjesni Milojko Spajić i Filip Ivanović, koji su pohitali da izjave kako se protive tom modelu i da je za njih prihvatljivo samo punopravno članstvo u EU.
Nijesu oni to uradili zarad interesa Crne Gore, već zarad odbrane konstalacije postojeće vladajuće većine, tj. odbrane neformalnog šefa te većine Andrije Mandića.
BITKA ZA TUŽILAŠTVO
Kada se u izvještaju konstatuje napredak i kada je on najbolji do sada, ali se istovremeno navodi nazadovanje u poglavljima 23 i 24, to vam je kao da vam doktor kaže da vam je nivo gvožđa u krvi odličan, ali imate tumor na mozgu. Dakle, potrebna je operacija i odstranjivanje malignog tkiva.
Ako se pitate koja je poveznica između „kliznog datuma prijema u EU“, „probnog članstva“ i nervoze predsjednika Skupštine Andrije Mandića prema VDT-u Miloradu Markoviću, neću reći da sam čuo, već da je logično zaključiti da je sve spremno za odstranjivanje malignog tkiva iz institucija sistema.
Samo bi naivan čovjek pomislio da je Mandić ljut na VDT-a Markovića zato što ne hapsi još više pripadnike bivše vlasti i njima bliske osobe. Nije njemu bilo toliko loše pod njima da bi bio tako osvetnički raspoložen. Ispoljena nervoza je posljedica zabrinutosti za sopstvenu egzistenciju.
Evropska komisija upozorila je da otvorene kritike i lični napadi na Vrhovnog državnog tužioca i članove Tužilačkog savjeta u Skupštini „izazivaju ozbiljnu zabrinutost zbog mogućih nedozvoljenih uticaja i rizika po autonomiju tužilaštva“.
Slučaj „Državni udar“ je mač nad vratom ruskog trojanskog konja u Crnoj Gori. Da, onog ruskog trojanskog konja zbog kojeg naše članstvo u EU može bit probno i možemo iz EU biti isključeni, ukoliko on bude prisutan i nakon 2027. godine tj izbora.
Kao što reče ambasador EU gospodin Satler, 2026. godina je presudna, a kao što reče premijer Spajić, to je godina u kojoj će morati da se donesu brojne političke odluke. Ostaje da vidimo hoće li ruskom trojanskom konju biti presuđeno u kabinetu premijera Spajića ili u sudnici. Pravedno bi bilo ovo drugo!
Nakon čitanja izvještaja i izjava, stiče se utisak da su u EU prihvatili tezu „Ni popovi ni lopovi“. Uostalom, ta se teza savršeno uklapa u sve donijete rezolucije Evropskog parlamenta koje se odnose na Zapadni Balkan.

Probno članstvo i presuda ruskom trojanskom konju

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano. Tokom jutra ili prijepodneva na sjeveru po kotlinama magla ili niska oblačnost.
Kako su saopštili iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar slab do umjeren, na jugoistoku umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od -2 do 14, najviša dnevna od 11 do 22 stepena.
U Podgorici će biti sunčano. Vjetar povremeno umjeren, u jutarnjim satima na udare kratkotrajno pojačan, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha oko 10, najviša dnevna 20 stepeni.

Danas sunčano, temperatura do 22 stepena

Ne želim da iznosim odbranu i neću odgovarati na pitanja suda i tužilaštva, to je pred podgoričkim Osnovnim sudom istako Danilo Mandić, inače sinovac predsjednika Skupšine Andrije Mandića. On se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Predmet je spojen sa postupkom koji je protiv njega formiran i zbog krivičnog djela oduzimanje vozila.
Optuženi Mandić se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću.&nbsp;
Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima, a u &nbsp;pucnjavi je ranjen Perović.
Postupak vodi sutkinja podgoričkog Osnovnog suda, Ivana Becić, dok optužnicu zastupa tužilac Ivan Bojović.
Optuženi Mandić je odbio da pred sudom istako da će odgovarati samo pitanja samo svog advokata.
PEROVIĆ: NIJESAM PSIHIČKI DOBRO
Svjedok oštećeni Darko Perović istakao je da za današnje ročište nije dobio poziv &nbsp;i da nije, kako kaže, sposoban psihički da iznosi odbranu, tr da ima psihičkih problema i ne može danas da iznosi ništa.
Na pitanje sudije kakavih psihičkih problema ima i da li je to medicinski evidentirano, oštećeni je rekao da nije medicinski evidentirano i da ima “psihičke probleme sam sa sobom.”
Sutkinja Becić zbog toga pozvala vještaka medicinske struke Željka Golubovića, kako bi utvrdio psihičko stanje oštećenog.
“Ja neću da me vještači niko i neću mu odgovarati na pitanja”, istakao je Perović, nakon odluke suda.
SASLUŠANJE SVJEDOKA
Tokom ročišta saslušan je svjedok Uroš Radusinović.
“Uglavnom ja i drug smo se kretali tom ulicom, gdje smo vidjeli dva zaustavljena vozila i mislili smo da je udes. Prošli smo tu još jednom i vidjeli smo gužvu nakon čega smo čuli nešto nalik na pucanj. Kada smo prolazili tu vidjeli smo da su na jednoj strani tri lica i to na strani napadača, a drugoj strani više lica. Primijetio sam da jedno lice u šarenoj trenerci kleči, nijesam vidio pištolj. Ne bih mogao da opišem ta lica jedino što je jedno lice bilo proćelavo, imao je crni duks i oko 30 ili 40 godina. Od vozila sam vidio džip Rendž Rover kafene boje i narandžastu Škoda Fabiu čini mi se da je bio i jedan Megan ali u prolazu”, rekao je pred sudom Radusinović.
Nakon što ga sutkinja Becić svjedoka upozorila na velike razlike u kazivanju kod tužioca i danas pred sudom, Radusinović je rekao da je dosta vremena prošlo i da je zbog toga zaboravio detalje, a da je pištolj vidio.
Na glavnom pretresu nije pristupio drugi oštećeni Turković.
U svojstvu svjedoka saslušani su i Stefan Kalja i Aleksandar Boričić koji je sa Mandićem u kumovskim odnosima. Oba svjedoka ostala su &nbsp;pri izjavi koju su dali pred tužiocem.
Sljedeće ročište zakazano je za 12. decembar kada je planiran nastavak saslušanja svjedoka među kojima i saslušanje predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, strica optuženog.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

Mandić: Neću iznositi odbranu; Perović: Psihički nisam dobro; Na idućem ročištu planirano saslušanje predsjednika Skupštine

Apelacioni sud Crne Gore ukinuo je i vratio Višem sudu na ponovno odlučivanje oslobađajuću presudu protiv Mitra Kneževića, Stojana Albijanića, Nemanje Miljkovića, Petra Zolaka, Srđana Svjetlanovića, Davida Banjca i Stefana Regojevića za pljačku Pošte u Nikšiću 20. oktobra 2021. godine u kojoj je ubijen radnik obezbjeđenja Ljubiša Mrdak.
- Apelacioni sud je, nakon sjednice vijeća, donio rješenje kojim je uvažio žalbe Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, punomoćnika oštećene porodice Mrdak i ovlašćenog predstavnika oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica i povodom tih žalbi i po službenoj dužnosti ukinuo presudu Višeg suda u Podgorici i vratio predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje - saopšteno je iz Apelacionog suda. 
Prvostepenom presudom optuženi Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Kaurin Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević oslobođeni od optužbe da su izvršili krivično djelo razbojništvo u saizvršilaštvu jer nije dokazano da su učinili djelo za koje su optuženi.
Oštećena porodica Mrdak i Pošta Crne Gore AD Podgorica upućeni su na redovnu građansku parnicu radi ostvarivanja imovinsko pravnog zahtjeva. Kako su ukazali u Apelacionom sudu, žalbe protiv prvostepene presude izjavili su u zakonskom roku Više državno tužilaštvo u Podgorici, punomoćnik oštećene porodice Mrdak i ovlašćeni predstavnik oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica.
- U postupku odlučivanja o žalbama, Apelacioni sud je utvrdio da se osnovano žalbama Višeg državnog tužilaštva, punomoćnika oštećene porodice Mrdak i ovlašćenog predstavnika oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica ukazuje da su prilikom donošenja prvostepene presude i u samoj presudi, počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka, koje je utvrdio i ovaj sud, pazeći na iste po službenoj dužnosti - naveli su u Apelacionom sudu.
Bitne povrede se, prema njihovim riječima, odnose na to da u prvostepenoj presudi nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a oni koji su navedeni su u potpunosti nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni. 
- Pored navedenog zaključak je Apelacionog suda da se izjavljenim žalbama osnovano ukazuje i da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno. Iz navedenih razloga prvostepena presuda je ukinuta i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje - naveli su u Apelacionom sudu.

Apelacioni sud ukinuo oslobađajuću presudu za pljačku Pošte 2021. godine

Još jedan slučaj nasilja nad ženom potresao je crnogorsku javnost. Nadzorne kamere ugostiteljskog objekta u Beranama zabilježile su napad u kojem je 25. oktobra teško povrijeđena 22-godišnja Dajana Ćujić, državljanka Srbije zaposlena u lokalu.
Za napad je osumnjičen 43-godišnji Beranac Vaso Raičević, višestruki povratnik u izvršenju krivičnih djela sa elementima nasilja, koji je uhapšen tek osam dana nakon incidenta. Sudija mu je odredio pritvor u trajanju od 30 dana.
Ćujić je za Televiziju E ispričala da napadača poznaje kao gosta, te da pretpostavlja da je motiv napada bio to što je promijenila lokal u kojem radi i poslodavca.
- Sjećam se kako je ulazio u kafić, ja mu kažem najnormalnije ‘dobar dan’, on mi odgovara ‘dobar dan’. Sljedeći momenat čega se sjećam jeste kako se budim u Urgentnom, sestra stoji pored mene i govori mi: ‘Zašili su ti glavu" - kazala je Ćujić.
Nakon napada, mlada žena je zadobila teške povrede glave, brojne modrice, posjekotine, ogrebotine i podlive, uz gubitak svijesti i privremenog pamćenja.
Policija se, nakon incidenta, nije oglašavala, ali su snimci nadzornih kamera izazvali burne reakcije javnosti.
Napad je osudila potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović, poručivši da državni organi moraju poslati jasnu poruku da Crna Gora ne smije biti društvo u kojem se nasilje nad ženama olako tretira, ocijenivši slučaj kao pokušaj ubistva.
Međutim, koliko je brza i efikasna bila beranska policija, govori činjenica da je osumnjičeni uhapšen tek nakon 8 dana bjekstva.
Ćujić je otkrila da je napadač, iako u bjekstvu, dva puta dolazio na njenu kućnu adresu, dok policija nije reagovala uprkos prijavama.
- Rekli su nam da je u bjekstvu, a on mi je poslije dvije noći došao na kućnu adresu. Ja sam i to prijavila. Policija je rekla ‘otići ćemo da vidimo da li je on tamo’. Drugu noć sam ga vidjela u gradu, prijavila sam im gdje je, ali niko nije reagovao. Tek kada sam uključila Sigurnu kuću, žena koja tamo radi pozvala je policiju i rekla mi: ‘Biće uhapšen za 15 minuta’. I tada su ga stvarno uhapsili - ispričala je Ćujić.
Sličan stav iznijela je i poslanica Aleksandra Vuković Kuč, koja je istakla da je nedopustivo da prođe deset dana da se pronađe osumnjičeni kojeg su snimile kamere.
- Momak koji ponavlja ovo svoje djelo, koji pokazuje nasilničko ponašanje, uhapšen je tek nakon deset dana - to je previše. Naš bezbjednosni sektor mora biti efikasniji. Policija i bezbjednosne službe moraju reagovati kako bismo spriječili eskalaciju nasilja koja sve više obilježava Crnu Goru - kazala je Vuković Kuč.
Osumnjičeni Vaso Raičević prvo je zadržavan 72 sata, a potom mu je, kako saznaje TV E, sudija za istragu Osnovnog suda u Beranama odredio jednomjesečni pritvor — zbog opasnosti od bjekstva i mogućnosti da ponovi krivično djelo. Dajana Ćujić kaže da sada živi sa strahom i da ne zna što će se desiti nakon isteka pritvora.

Dajana Ćujić za Televiziju E: Napadač mi je došao na kućnu adresu, policija nije reagovala

Crna Gora se nalazi pred jednim od najozbiljnijih ispita svoje ekonomske zrelosti – kako istovremeno zaštititi turske državljane, sačuvati investicije i održati povjerenje stranog kapitala.
Nedavni incidenti koji su uzdrmali odnose s Turskom mogli bi, upozorava dr Jovan Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka, prerasti u lančanu reakciju sa ozbiljnim posljedicama po tržište nekretnina, bankarski sistem i državne finansije.
- Ovo nije samo pitanje bezbjednosti, već test ekonomske suverenosti i institucionalne zrelosti Crne Gore - poručio je sagovornik za Portal ETV
Rabrenović je kazao je da se Crna Gora suočava sa značajnim izazovom koji nadilazi vidljive diplomatske i bezbjednosne incidente, a koji direktno utiče na zaštitu turskih državljana i očuvanje turskog kapitala.
Rekao je da ovo pitanje nije samo diplomatsko, već predstavlja test nacionalne ekonomske stabilnosti, vladavine prava i signal svim stranim ulagačima da li su njihove investicije sigurne u Crnoj Gori. Istakao je da je turski kapital, kao jedan od ključnih stubova ekonomije u prethodnih nekoliko godina, postao ranjiv usljed koncentracije u osjetljivim sektorima poput nekretnina, građevinarstva, turizma i komercijalnih usluga, što ga čini podložnim sigurnosnim i političkim rizicima.
<h2>EKONOMSKI ZNAČAJ TURSKIH ULAGANNA I NJIHOVA RANJIVOST</h2>
Rabrenović je podsjetio da se crnogorska ekonomija u velikoj mjeri oslanja na strani kapital, koji je glavni pokretač rasta već dvije decenije. Kako je rekao, Turska je u tom kontekstu jedan od ključnih partnera:
• U prvim osam mjeseci 2024. godine Turska je bila najveći strani investitor sa prilivom od 92,2 miliona eura, što predstavlja 21% ukupnog stranog direktnog ulaganja u Crnoj Gori.
• U 2023. godini turska ulaganja iznosila su između 85,4 miliona eura i 100,9 miliona eura, čime je Turska bila drugi ili treći najveći investitor.
• U proteklih šest godina (2019–avgust 2024) ukupna turska ulaganja dostigla su 451,7 miliona eura, od čega 217,9 miliona eura u kupovinu nekretnina, 35 miliona eura u direktna ulaganja u kompanije i 193,7 miliona eura kroz međukompanijske dugove.
• Na teritoriji Crne Gore registrovano je oko 14.500 preduzeća sa turskim kapitalom, od čega oko 12.500 firmi ima turske osnivače, što predstavlja 20% od ukupno 68.000 kompanija u zemlji.
• Među stranim kompanijama (ukupno 29.960 aktivnih u 2024) turske čine 9.818, ili oko 33%.
• Aktivne kompanije ostvaruju godišnji promet veći od 90 miliona eura.
- Međutim, struktura ulaganja predstavlja ranjivu tačku - naglasio je Rabrenović.
• Više od 62% ukupnih ulaganja (oko 62 miliona eura) plasirano je u sektor nekretnina, što čini kapital osjetljivim na bezbjednosne i političke rizike.
• Ova koncentracija u ‘vrućem kapitalu’, kako je kazao, može dovesti do brzog povlačenja investicija, pada cijena nekretnina i negativnih trendova, posebno kada preliminarni indikatori pokazuju pad priliva stranih direktnih investicija i rast odliva kapitala ne-rezidenata. Ukupni strani direktni ulozi u Crnoj Gori u 2023. iznosili su 856,9 miliona eura, u padu sa 1,15 milijardi eura u 2022.
<h2>MOGUĆI EFEKTI I REPUTACIONI ŠOK</h2>
Nedavni incidenti sa turskim državljanima, prema riječima dr Rabrenovića, predstavljaju ozbiljan reputacioni šok. On je upozorio da, ako dođe do pogoršanja odnosa, godišnji priliv kapitala iz Turske mogao bi pasti za 40% do 60%, što bi direktno uticalo na budžetske prihode, tržište nekretnina, bankarski sektor i ukupno povjerenje investitora.
- Ovo bi izazvalo domino-efekat – smanjenje likvidnosti, pad zaposlenosti u građevinarstvu, rast fiskalnog deficita, smanjenje vrijednosti kolaterala, rast nenaplativih kredita i pritisak na bankarsku likvidnost - kazao je Rabrenović.
Prema njegovim riječima, šteta bi se manifestovala kroz tri ključna kanala:
1. Finansijska reakcija – masovne prinudne prodaje, obustava novih ulaganja i smanjenje reinvestiranja smanjuju likvidnost u građevinarstvu i pratećim sektorima.
2. Reputacioni učinak – povećana procjena rizika među ulagačima i turistima dovodi do pada posjeta i smanjenja prihoda, što slabi fiskalne mogućnosti države.
3. Prekid saradnje – smanjenje partnerstava u javnom i privatnom sektoru, uključujući zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu, donosi dugoročne socijalne i strateške posljedice.
<h2>STRATEŠKI ZNAČAJ TURSKE IZVAN FINANSIJA</h2>
Rabrenović je istakao da strateški značaj Turske za Crnu Goru nije samo finansijski:
• Zdravstvo – Acıbadem i zdravstveni turizam: turske bolnice poput Acıbadem-a pružaju pristup savremenim uslugama (tretmani tumora, robotizovana hirurgija), doprinoseći kvalitetu zdravstvene zaštite i razvoju medicinskog turizma.
• Humanitarni i razvojni aspekt TIKA: Turska agencija TIKA uložila je preko 20 miliona eura u više od 500 projekata širom Crne Gore, uključujući obnovu škola, kulturnih objekata i opremanje bolnica medicinskom opremom vrijednom 2,5 miliona eura. Povlačenje TIKA-e predstavljalo bi gubitak partnera u razvoju lokalnih zajednica.
• Turizam i lokalna potrošnja: u 2024. godini Crna Gora je zabilježila 2.606.854 dolazaka turista i 15.594.299 noćenja, od čega su strani turisti ostvarili 96,1% noćenja. Turski turisti ostvaruju 4,9% noćenja stranih turista (u 2023: 6,7% turista i 740.000 noćenja, odnosno 4,9% ukupnih noćenja). Oko 13.500 turskih državljana sa privremenim ili stalnim boravkom doprinosi budžetu sa oko 40 miliona eura godišnje kroz poreze, doprinose i potrošnju. Administrativne prepreke (npr. vize) mogle bi obeshrabriti turiste i investitore.
<h2>KASKADNI KOLAPS I DVOJNI ŠOK</h2>
Kako je upozorio dr Rabrenović, ako bilateralni odnosi narastu bez adekvatne reakcije, postoji rizik od intenzivnih udara: pad tržišnih vrijednosti nekretnina, direktni fiskalni gubici kroz smanjene porezne prihode i PDV, te slabljenje percepcije političke pouzdanosti.
Rekao je da regulatorna nepredvidivost (npr. ad hoc restrikcije) u kombinaciji sa bezbjednosnom nesigurnošću stvara „dvojni šok“, što može dovesti do smanjenja angažmana ili potpunog povlačenja rezidenata i ulagača.
<h2>HITNE I STRATEŠKE MJERE ZA OČUVANJE POVJERENJA</h2>
Dr Rabrenović je poručio da bi se rizici mogli minimizirati samo kroz koordinisano djelovanje države.
Hitno (prve sedmice):
• Pokrenuti brzu, nezavisnu i transparentnu istragu incidenata; objaviti korake javnosti i partnerima.
• Aktivirati diplomatske kanale za umirenje aktera i potvrdu zaštite stranaca i investicija.
• Uvesti privremene mjere likvidnosne podrške (odlaganje poreskih obaveza, administrativne olakšice) za prevenciju prinudnih likvidacija.
Kratkoročno (1–3 mjeseca):
• Pokrenuti kampanju reputacionog menadžmenta sa porukama o vladavini prava i sigurnosti.
• Pregledati administrativne procedure i objaviti predvidljive rokove za rješavanje zahtjeva.
• Uvesti monitoring transakcija na tržištu nekretnina i procjene izloženosti bankarskog sektora rizicima likvidnosti i nenaplativih kredita (NPL).
Dugoročno (6–36 mjeseci):
• Diversifikovati profil ulaganja kroz podsticaje za tehnologiju, proizvodnju i obnovljive izvore energije.
• Institucionalizovati mehanizme upravljanja rizicima stranih ulaganja i kriterijume za intervenciju.
• Jačati kapacitete pravosudnih i policijskih institucija za efikasno procesuiranje slučajeva sa stranim akterima.
- Diplomatski kanali moraju biti maksimalno iskorišćeni, uz javne poruke solidarnosti i garancije sigurnosti turskim državljanima i kompanijama - istakao je Rabrenović.
Na kraju je poručio da Crna Gora ne može priuštiti gubitak partnera poput Turske, koja nije samo investitor već i strateški saveznik.
- Ovo je test ekonomske suverenosti i geopolitičke pouzdanosti. Samo brza, odlučna i transparentna reakcija može spriječiti da bezbjednosni šok preraste u dugoročnu štetu. Država mora pokazati da je pravno sigurna, demokratska i otvorena, štiteći sve investitore jednako, kako bi očuvala ekonomski identitet i reputaciju kao stabilne destinacije - zaključio je Rabrenović za Portal ETV.

Tag: sekta

Potjernica Interpola za vođom sekte čiji su članovi boravili u BiH i Sjevernoj Makedoniji

Na kvalitet vode sa Mareze uticala neplanska gradnja

Demokratski socijalista Zoran Mamdani izabran za gradonačelnika Njujorka

Probno članstvo i presuda ruskom trojanskom konju

Danas sunčano, temperatura do 22 stepena

PRATITE TVe UŽIVO