Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio je danas da su pregovori o Ukrajini još u toku i da ne treba imati bilo kakav pretjerani entuzijazam oko njih i navodnog pritiska koji američki predsjednik Donald Tramp vrši na Evropu i Ukrajinu. Lavrov je u intervjuu za ruski televizijski kanal NTV ocijenio da je prerano smatrati da je Vašington ubijedio Evropljane i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
- Pregovori su u toku i još je dug put pred nama- rekao je Lavrov.
Šef ruske diplomatije osudio je američku politiku trgovinskih ratova, optužujući Sjedinjene Američke Države da „zloupotrebljavaju položaj dolara u globalnoj ekonomiji i američku valutu pretvaraju u oružje protiv država koje se smatraju nepoželjnim“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lavrov: Pregovori o Ukrajini u toku, ne treba imati pretjerani entuzijazam

Zapad je, pokušavajući da izoluje Rusiju, dopustio "krajnje sramotne situacije" na multilateralnim događajima, a na kraju je došlo do samoizolacije zapadnog svijeta, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
- Bilo je apsolutno sramotnih situacija kada su se na međunarodnim događajima, poput G20, složili da se ne rukuju sa ruskim predstavnicima. Kada su nas vidjeli u hodnicima blizu sale za sastanke, pravili su se da skreću pogled i bježali od nas – odrasli ljudi - rekao je Lavrov u intervjuu tokom manifestacije Božićna želja, prenio je Tass.
Dodao je da Rusija aktivno razvija diplomatiju sa onim što sada naziva "globalnom većinom" u Aziji, Africi i Latinskoj Americi, ističući da je Zapad zapravo sam sebe izolovao.
Lavrov je, takođe, kritikovao evropske političare koji podstiču "antirusku histeriju".
- Naše kolege sa druge strane barikada, prije svega u Evropi, neprestano zahtijevaju da nam ukradu novac i da podržavaju Ukrajinu samo da bi ona nastavila rat protiv Rusije. Oni, međutim, ne vjeruju da su njihove strategije uopšte izvodljive, a nedostatak vjere u ono čime se bave već ih unaprijed osuđuje na neuspjeh - istakao je ruski ministar, prenio je Sputnjik.
Naglasio je da je glavni zadatak ruske diplomatije trenutno da prati i podrži napore ruskih vojnika u "zoni specijalne vojne operacije".
- Kada znaš zašto radiš i zašto se naši momci i djevojke bore na liniji razdvajanja, diplomatija takođe donosi ispravne rezultate. Vjera u zadatak koji ti je povjeren predstavlja ključ uspjeha - zaključio je Lavrov.

Lavrov: Zapad dozvoljava "krajnje sramotne situacije" pokušavajući da izoluje Rusiju

Ukrajinske Oružane snage su noćas sa 91 bespilotnom letjelicom napale rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina u Novgorodskoj oblasti, a svi poslati dronovi su uništeni, rekao je danas novinarima ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, prenosi agencija TASS.
Nije bilo izvještaja o žrtvama ili šteti nakon napada ukrajinskih dronova.
Lavrov je izjavio da Moskva neće ostaviti napad Kijeva bez odgovora i da su već utvrđeni ciljevi i vrijeme ruske odmazde nakon napada na predsjedničku rezidenciju. Ruski šef diplomatije naglasio je da je ovu akciju sproveo Kijev usred intenzivnih pregovora o rješavanju ukrajinskog sukoba.
Lavrov je ukazao da će pregovaračka pozicija Rusije biti preispitana s obzirom na, kako je naveo, konačni prelazak kijevskog režima na politiku državnog terorizma.
Istovremeno, Lavrov je naglasio da Moskva ne namjerava da se povuče iz procesa pregovora o Ukrajini sa Vašingtonom.
Američki predsjednik Donald Tramp, koji vodi intenzivne mirovne pregovore sa ukrajinskom i ruskom stranom o okončanju rata u Ukrajini, izjavio je juče da je imao veoma dobar telefonski razgovor sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, uoči sastanka na Floridi sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim. Tramp je rekao da su Rusija i Ukrajina „veoma blizu dogovora“.

Lavrov: Kijev dronovima napao Putinovu rezidenciju

Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov je kazao da se Evropska unija otvoreno sprema za rat s Rusijom i da nije spremna za konstruktivne pregovore o završetku rata u Ukrajini.
Lavrov je u intervjuu za TASS pohvalio napore Sjedinjenih Američkih Država i Donalda Trampa, ali je kritikovao EU zbog njene kontinuirane podrške Ukrajini, podsjećajući da "gotovo sve evropske zemlje, uz nekoliko izuzetaka, pune kijevski režim novcem i oružjem".
Prema njegovim riječima, EU i dalje sanja da će se ruska ekonomija srušiti pod pritiskom sankcija.
- Nakon što je nova administracija došla na vlast u SAD, Evropa i EU pojavile su se kao glavne prepreke miru. Oni ne kriju činjenicu da se spremaju da se bore sa Rusijom na bojnom polju - rekao je Lavrov.
Ruski šef diplomatije je kazao da neprijateljstvo EU prema Rusiji vuče korijene od 2014. godine i početka ukrajinske krize kada je Brisel "počeo da govori o takozvanoj ruskoj prijetnji i da podstiče mržnju prema Rusiji i militaristička osjećanja među evropskim stanovništvom."
Navodi da evropski lideri ulažu svoj politički kapital kako bi nanijeli strateški poraz Rusiji.
- Ove ambicije su ih doslovno zaslijepile. Ne samo da ih nije briga za Ukrajince, već ih nije briga ni za njihov narod. To je jedini način da se objasni činjenica da se u Evropi još uvijek priča o slanju vojnih snaga u Ukrajinu kao dijela takozvane koalicije voljnih. Mnogo puta smo rekli da bi ih u tom slučaju naše Oružane snage smatrale legitimnom metom - rekao je on.
Lavrov se, takođe, osvrnuo na spekulacije u zapadnim medijima da bi Rusija mogla da napadne NATO u roku od nekoliko godina.
- Nema potrebe da se plašimo da će Rusija da napadne bilo koga. Međutim, ako bi neko pomislio da napadne Rusiju, suočio bi se sa razornim udarcem - istakao je Lavrov.

Lavrov tvrdi da se EU otvoreno sprema za rat s Rusijom: Nije ih briga za njihov narod

Sjedinjene Američke Države navodno su Rusiji obećale da će se Ukrajina odreći dijela svoje teritorije u okviru mirovnog sporazuma, izjavio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Prema njegovim riječima, administracija Donalda Trampa smatrala je da teritorije gdje su Rusi živjeli vjekovima treba ponovo uključiti u sastav Rusije.
<h3> </h3>
<h3>Razumijevanje Kremlja i Vašingtona 
</h3>
&nbsp;Lavrov se pritom referisao na Donjeck, Lugansk, Herson, Zaporižja i Krim – pet ukrajinskih regija koje je Vladimir Putin protuzakonito anektirao 2022. godine. Njegovi komentari uslijedili su nakon što su američki zvaničnici u Berlinu održali razgovore s ukrajinskim i evropskim liderima o mogućem mirovnom rješenju.
Putin je tražio povlačenje Ukrajine iz preostalog dijela Donbasa, koji čine Donjeck i Luhansk, a koji trenutno nije pod ruskom vojnom kontrolom. Moskva takođe insistira na zabrani ulaska Ukrajine u NATO, a Lavrov tvrdi da SAD razumiju i taj zahtjev.
- Naš stav je jasan. Korijenski uzroci sukoba moraju biti uklonjeni- rekao je Lavrov. „To uključuje prijetnje Rusiji nastale širenjem NATO-a prema našim granicama i pokušaje da se Ukrajina uvuče u savez.“
Dobro je što je SAD to razumio. Jasno su izjavili da je članstvo Ukrajine u NATO-u neprihvatljivo, dodao je Lavrov.&nbsp;
Ranije je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio da je spreman odustati od ambicije za članstvom u NATO-u u zamjenu za sigurnosna jamstva SAD-a i Evrope.
‘Platinasta’ ponuda i ultimatum Kijevu 

&nbsp;Detalji Vašingtonove „platinaste“ ponude sigurnosnih garancija još nisu poznati, ali se vjeruje da su slični obavezama iz članka 5. NATO-a. To bi značilo da bi SAD i Evropa pružili direktnu vojnu podršku Ukrajini u slučaju buduće ruske invazije. Međutim, američki zvaničnici upozorili su da takva jamstva „neće biti na stolu zauvijek“, što se tumači kao jasan ultimatum predsjedniku Zelenskom da pristane na uslove.
SAD smatraju da je dogovor o završetku rata bliži nego ikada, dok su preostale sporne tačke ustupci oko regije Donbas i nuklearne elektrane Zaporižja.&nbsp;
- Mislim da smo sada bliže nego ikada prije- izjavio je američki predsjednik Tramp novinarima juče navečer.

Lavrov: Trampova administracija obećala Rusiji teritorijalne ustupke Ukrajine u okviru mirovnog sporazuma

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je 11. decembra da "pod određenim uslovima" može doći do nacionalizacije Naftne industrije Srbije (NIS), uz saglasnost Rusije, prenijela je agencija Beta pozivajući se na rusku agenciju TASS.
- U toku je pregovarački proces. Znam da se srpsko rukovodstvo obratilo SAD, jer je upravo njihov zahtjev ispunjavalo preduzeće koje je stvoreno na osnovu međuvladinog dogovora između Rusije i Srbije, ali to je specifična karakteristika Amerikanaca- rekao je Lavrov, prenosi Beta.
On je dodao da je u međuvladinom sporazumu između Srbije i Rusije navedeno da ne može doći ni do kakve nacionalizacije bez obostranog saglasja.
- Pod kojim uslovima se može postići saglasnost o nacionalizaciji ili o nekoj drugoj formi rješenja ovog problema? Možda se rješenje sastoji u tome da se nađe način kako da NIS dalje radi, bez obzira na one mogućnosti koje imaju SAD da bi se to preduzeće kaznilo- rekao je Lavrov.
Reagujući na izjavu Lavrova, predsnednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je "da će Srbija sve uraditi da ruski vlasnici kapitala u Naftnoj industriji Srbije (NIS) budu zadovoljni".
Ukoliko funkcionisanje bude nemoguće, Srbija će, prema Vučićevim riječima, platiti "onako kako pristojnim i normalnim državama priliči".
- Nama ne pada napamet da bilo kome bilo šta otimamo, ali Srbija bez nafte, bez naftne industrije i rafinerije neće da ostane- rekao je Vučić novinarima u Nišu.
Primjena američkih sankcija prema najvećoj naftnoj kompaniji u Srbiji počela je 9. oktobra, nakon višemjesečnog odlaganja. SAD insistiraju na izlasku ruskih kompanija iz vlasništva NIS-a, čiji vlasnički udio u toj kompaniji trenutno iznosi 56,2 odsto.
Cilj sankcija SAD usmjerenih na ruski energetski sektor, pod kojima se našla najveća naftna kompanija u Srbiji, jeste da onemogući Rusiji da dalje finansira invaziju na Ukrajinu.

Moguća nacionalizacija Naftne industrije Srbije 'pod određenim uslovima', izjavio Lavrov

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da je Moskva spremna dati zemljama NATO-a i Evropske unije garancije o nenapadanju, ponovivši da Rusija nema namjeru napasti nijednu od njihovih sadašnjih članica.
- Više smo puta poručili da nismo imali niti imamo namjeru napasti ijednu sadašnju članicu NATO-a ili EU-a- rekao je Lavrov na Evroazijskom sigurnosnom forumu u Minsku.
Spremni smo taj stav upisati kao dio budućih sigurnosnih jamstava za ovaj dio Evroazije, dodao je, prema transkriptu koji je objavilo rusko ministarstvo vanjskih poslova.
<h3>Kritike Zapadu i poruke o "kolektivnoj sigurnosti"</h3>
Lavrov je prijedlog iznio u govoru u kojem je ponovio uobičajene kritike Moskve zapadnim silama, optužujući ih za odbijanje "istinskih kolektivnih garancija sigurnosti".
- Smislen dijalog s čelnicima zemalja EU-a nemoguć je jer oni odbijaju zajedničke garancije &nbsp;sigurnosti s Rusijom, a ne samo protiv Rusije- rekao je Lavrov, aludirajući na situaciju nakon mogućeg završetka rata u Ukrajini.
<h3>Rat koji je promijenio bezbjednosnu sliku Evrope</h3>
Rat u Ukrajini, koji je pokrenuo ruski predsjednik Vladimir Putin, temeljito je uzdrmao evropsku sigurnosnu arhitekturu. Napori međunarodne zajednice da se sukob okonča otvorili su pitanje kako osigurati da Ukrajina u budućnosti bude zaštićena od novih ruskih napada.
Na agendi NATO-a i EU-a sada se nalazi dugoročno vojno jačanje radi odvraćanja Moskve, dok Rusija paralelno nastavlja širiti i modernizovati svoje oružane snage na način koji, prema ocjenama brojnih stručnjaka, nadilazi potrebe samog rata u Ukrajini.

Lavrov: Spremni smo garantovati članicama NATO-a i EU-a da ih nećemo napasti

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u utorak je odbio prijedlog američkog predsjednika Donalda Trampa o trenutnom primirju u Ukrajini duž sadašnje linije fronta, izvijestila je ruska državna agencija RIA Novosti.&nbsp;
Prema Lavrovljevim riječima, trenutno primirje značilo bi "očuvanje nacističkog režima" i "zabranu ruskog jezika".
Lavrov je reagovao na prijedlog o trenutnom primirju nakon što su ga podržali evropski lideri, prenosi ruska agencija.
- Primirje sada bi značilo samo jedno, a to je da bi veliki dio Ukrajine ostao pod kontrolom nacističkog režima. To bi bilo jedino mjesto na Zemlji gdje bi čitav jezik bio pravno zabranjen, i to službeni jezik Ujedinjenih nacija kojim govori većina stanovništva - izjavio je Lavrov.
Rusija već dugo svoj ničim izazvan napad na Ukrajinu iz februara 2022. opravdava navodnom potrebom da "denacifikuje" susjednu državu i da zaštiti stanovništvo koje govori ruski jezik. Vlastitu invaziju na "nacistički režim" tako opravdava na isti način na koji su nacisti 1939. godine pravdali invaziju na Čehoslovačku.
Prema Lavrovu, Trampa su da umjesto dugoročnog mirovnog rješenja teži trenutnom primirju navodno "nagovorili zaštitnici i gospodari" ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Time je ponovio još jednu od stalnih teza ruske propagande, prema kojoj zapadni lideri upravljaju Zelenskim i njegovim odlukama.
- Ali takav pristup potpuno je suprotan onome na što su se predsjednici Trump i Putin dogovorili u Enkoridžu, kada su odlučili da se fokusiraju na osnovne uzroke sukoba - dodao je Lavrov.
Uprkos ponovljenim tvrdnjama ruskih zvaničnika o "osnovnim uzrocima sukoba", prema izvještajima američkih medija, mirovni pregovori zapinju prije svega zbog ruskog zahtjeva da se Ukrajina odrekne većeg dijela teritorije nego što je Rusija trenutno okupirala.
Čak je i tokom nedavnog telefonskog razgovora s Trampom, Putin navodno zahtijevao da se Kijev odrekne cijele Donjecke oblasti. Tramp je dan kasnije razgovarao sa Zelenskim i iznio prijedlog trenutnog primirja, negirajući pritom da je ukrajinskog predsjednika pozvao da se odrekne Donjecka.

Lavrov odbacuje Trampov plan mira: Primirje bi legalizovalo nacizam i zabranu ruskog jezika

Najavljeni sastanak američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina izgleda će biti odgođen, jer su pripremni razgovori šefova diplomatija dvije zemlje u zastoju.
CNN je u utorak saopštio da su razgovori američkog državnog sekretara Marka Rubia i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova odgođeni.
Kao odgovor, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova rekao je da to nije ni bilo planirano.
- Ne možete odgoditi nešto što nije dogovoreno. Ono što su neki zapadni izvori napisali juče, mi nismo potvrdili. Nismo imali nikakav dogovor u vezi s vremenom ili lokacijom takvog kontakta- citirala ga je novinska agencija RIA Novosti.
Ideja za samit Trampa i Putina u Budimpešti pojavila se tokom telefonskog razgovora dvojice lidera 17. oktobra.
Očekivalo se da će se Rubio i Lavrov sastati kako bi postavili temelje za razgovore.
State Department je potvrdio da je Lavrov u utorak razgovaro telefonom s Rubiom.
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova okarakterisiralo je razgovor kao "konstruktivan", dok je State Department u saopštenju naveo da je Rubio "naglasio važnost predstojećih angažmana kao priliku za Moskvu i Vašington da sarađuju na unapređenju trajnog rješenja rata između Rusije i Ukrajine, u skladu s vizijom predsjednika Trampa".
Tramp je u ponedjeljak rekao da se radi na postizanju sporazuma između Rusije i Ukrajine o okončanju rata u toku i upozorio da će, ako se sporazum ne postigne, posljedice biti ozbiljne.
- Još uvijek smo u procesu sklapanja sporazuma (za zaustavljanje rata). Ako uspijemo, biće fantastično. Ako ne, mnogo ljudi će platiti vrlo visoku cijenu- rekao je Tramp na sastanku u Bijeloj kući s australijskim premijerom Entonijem Albaneseom.
Zelenski 'Spreman' za Budimpeštu
Tramp je prošle sedmice pojačao napore da posreduje u postizanju prekida vatre, telefonskim razgovorom s Putinom i sastankom s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući.
Razgovori sa Zelenskim izgleda nijesu donijeli konkretne rezultate.
Zelenski i visoki zvaničnici Evropske unije su više puta izrazili sumnju u Putinovu spremnost da okonča rat i objavili su zajedničku izjavu u utorak u kojoj su to naglasili.
- Ruska taktika odugovlačenja je iznova i iznova pokazala da je Ukrajina jedina strana koja ozbiljno želi mir- navodi se u izjavi koju su potpisali Zelenski, britanski premijer Kir Starmer, njemački kancelar Fridrih Merz, italijanska premijerka &nbsp;Đorđa Meloni, predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen i drugi.
- Svi možemo vidjeti da Putin i dalje bira nasilje i uništenje- naveli su u saopštenju.
Zelenski je ipak rekao da je "spreman" da ode na mirovne pregovore u mađarsku5 prijestonicu iako je izbor mjesta održavanja kritikovan od strane Evropske unije s obzirom na to da postoji nalog za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda protiv Putina.
Mađarska je, čini se, napredovala u planovima za samit. Njen ministar vanjskih poslova rekao je na brifingu u Budimpešti da će otići u američku prijestonicu u utorak, ali nije iznio detalje o putovanju. Diplomatski izvori rekli su za RSE da će generalni sekretar NATO-a Mark Rute vjerovatno posjetiti Vašhington u srijedu.
Zelenski je na društvenim mrežama naveo da će ove sedmice biti "mnogo sastanaka i pregovora u Evropi", usred medijskih izvještaja da će 24. oktobra otići u London gdje će se održati sastanak takozvane Koalicije voljnih, koju čini više od 20 zapadnih saveznika Ukrajine.

1250x600

1084x550

Moguće odlaganje samita u Budimpešti dok Moskva tvrdi da nema plana za sastanak Lavrova i Rubia

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ocijenio je da mirovni plan za Gazu američkog predsjednika Donalda Trampa "ne rješava u potpunosti izraelsko-palestinski sukob", prenosi Index.hr.
Hamas je oslobodio svih 20 preživjelih talaca koje je ta grupa otela tokom svog upada u Izrael prije dvije godine, dok je Izrael započeo s puštanjem na slobodu 2000 palestinskih zatvorenika u sklopu Trampovog plana za okončanje rata u Gazi.
<h3>"Zlatno doba Bliskog istoka"</h3>
Američki predsjednik stigao je u Izrael povodom toga događaja. Obrativši se nacionalnom zakonodavnom tijelu te zemlje, Knesetu, izjavio je da razmjena zarobljenika označava početak "zlatnog doba Bliskog istoka".
U komentaru za arapske medije o Trampovu planu, Lavrov je rekao da ga je Rusija "više puta ocijenila kao najbolju stvar koja se trenutno nalazi na pregovaračkom stolu". Naglasio je da je ključno "što prije zaustaviti krvoproliće i riješiti teške humanitarne probleme" u Gazi.
<h3>"Palestinsko pitanje se nije riješilo"</h3>
Međutim, ministar je napomenuo da se "naravno, palestinsko pitanje time ne rješava", navodi RT.
Istakao je da se Trampov plan uglavnom usredsređuje na situaciju u Gazi, a pitanje palestinske državnosti razmatra tek u najopštijim crtama. Sjedinjene Američke Države i Izrael bili su među samo deset država koje su prošlog mjeseca na zasjedanju Opšte skupštine Ujedinjenih nacija odlučno odbacile rješenje o dvije države; među ostalima su bile Tonga, Palau, Nauru i Mikronezija.
Konačno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba, rekao je Lavrov, zahtijevalo bi "stvaranje jedinstvene, teritorijalno cjelovite palestinske države unutar granica iz 1967. godine", u skladu s relevantnim rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN-a. Dodao je da Moskva ostaje privržena rješenju o dvije države.
<h3>"Palestinska država nikada se neće dogoditi"</h3>
Trampov plan priznaje pravo na samoodređenje i državnost kao "težnju" palestinskog naroda, no navodi da bi se "uslovi za to mogli konačno stvoriti… dok napreduje obnova Gaze i kada se program reformi Palestinske uprave vjerno sprovede".
Palestinu trenutno priznaje 157 od 193 članice Ujedinjenih nacija. Međutim, izraelski premijer Benjamin Netanjahu više je puta izjavio da se palestinska država "nikada neće dogoditi".
Izrael je pokrenuo svoju vojnu operaciju u Gazi kao odgovor na napad Hamasa u kojem je ubijeno 1200 ljudi, a 250 ih je oteto u oktobru 2023. Razmjeri izraelskog odgovora - koji je, prema navodima lokalnih zdravstvenih vlasti, odnio više od 67.000 života i ostavio gotovo 170.000 ranjenih - potaknuli su val međunarodne potpore Palestini te povećali broj država koje je priznaju.

Lavrov: Konačno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba su granice iz 1967.

Slovačka je danas obustavila isporuku električne energije Ukrajini, objavila je televizija TA 3, pozivajući se na izjavu premijera Roberta Fica.
- Ako Ukrajina zatraži od Slovačke pomoć u stabilizaciji svoje energetske mreže, od danasa je više neće dobiti - rekao je Fico.
U video poruci na Fejsbuku, Fico nije isključio mogućnost dodatnih mjera protiv Ukrajine zbog obustave isporuke nafte preko naftovoda Družba.
- Ako Ukrajina nastavi da nanosi štetu interesima Slovačke u snabdijevanju strateškim sirovinama, naša vlada će preispitati svoj konstruktivan pristup planovima pridruživanja Ukrajine Evropskoj uniji i pripremiti nove kaznene mjere - upozorio je Fico, prenosi Tass.
Istakao je da je, prije nego što je naredio obustavu isporuke električne energije Ukrajini, pokušao da pozove ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i da ga pita kada i da li će se nastaviti isporuka nafte Slovačkoj.
- Dobili smo poruku da je ukrajinski predsjednik spreman za razgovor tek poslije 25. februara - rekao je Fico.
Slovačka je obustavila isporuke električne energije Ukrajini kao odgovor na prekid tranzita ruske nafte kroz naftovod "Družba". Slovačka od početka februara ne dobija naftu, zbog čega je vlada 18. februara proglasila energetsku krizu u zemlji.

Zbog obustave isporuke nafte preko naftovoda Družba

Korišćenje komunikacija sa platformi Sky ECC i EncroChat u više različitih postupaka, bez jasnog traga o načinu pribavljanja i obrade podataka, predstavlja ozbiljan pravni problem i potencijalno kršenje prava na odbranu – ocijenila je advokatica Eleonora Nicle Moiraghi gostujući u emisiji „24 sata“ na Televiziji E. Govoreći o širem evropskom kontekstu, Moiraghi je istakla: - Ovo je pitanje koje se ne odnosi samo na vašu državu nego i na državu Italiju, i vjerujem da u istoj mjeri interesuje i ostale države Evropske unije, odnosno sve države članice koje su imale istražne dokumente pribavljene putem Evropskog istražnog naloga, a koje je, stoga, proslijedila Francuska, te su isti dodati u spise predmeta. I u Italiji smo više puta svjedočili korišćenju razgovora snimljenih na Sky ECC platformi za potporu u jednoj optužbi, koji su istovremeno korišćeni u drugim različitim postupcima kao potpora za optužbe, iako se radi o istim licima koja su pod istragom. Ovo je anomalija koja jasno pokazuje kako su podaci koji su primljeni iz Francuske, a koje su prikupile istražne snage raznih država članica Evropske unije, pa čak i država van Evropske unije, obrađeni i ponovo obrađivani od strane tužioca ili, u svakom slučaju, istražnih tijela, te filtrirani iz izvornog materijala - objašnjava Moiraghi. Navela je da je sud u Imperiji, na zahtjev odbrane, imenovao vještaka kako bi se provjerila autentičnost podataka preuzetih iz Francuske, jer je bilo nemoguće utvrditi način na koji su chat komunikacije prenesene sa servera u Francuskoj u bazu Europola, a potom distribuirane tužilaštvima putem Evropskog istražnog naloga. - Sada, u vezi s ovom specifičnom situacijom, dobili smo presudu sudije suda u Imperiji u Italiji, koji je, na zahtjev odbrane optuženog, imenovao vještaka odnosno tehničara. Trebalo je provjeriti autentičnost podataka primljenih iz Francuske, upravo zato što je bilo nemoguće utvrditi postupak kojim su razgovori, odnosno chatovi, preneseni sa servera, koji se takođe nalazi u Francuskoj, ali čiji je sadržaj prenesen u skup podataka Europola. Stoga je bilo nemoguće utvrditi mehanizam kojim su ti podaci preuzeti iz ovog repozitorijuma, a zatim preneseni, štaviše u Excel fajl, na razne CD-ove koji su potom putem Evropskog istražnog naloga dalje preneseni tužiocima koji su ih tražili - kazala je advokatica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223190248_4b46bac64b865cac044047caf640a1e0abb9cdf83fe0503e6d72c2fb835e94d8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260223190248_4b46bac64b865cac044047caf640a1e0abb9cdf83fe0503e6d72c2fb835e94d8" data-rendition-name="original" width="697" height="552" loading="lazy" alt="advokatica Eleonora Nicl Moiraghi"> <figcaption>Eleonora Nicle Moiraghi</figcaption> </figure>  Prema njenim riječima, zaključci vještaka su izuzetno značajni za pravo na odbranu svih optuženih u predmetima zasnovanim na komunikacijama sa tih platformi. Moiraghi je potvrdila ukazala na praksu korišćenja istih chat komunikacija u različitim postupcima protiv iste osobe. - Već sam u suštini prethodno odgovorila na ovo pitanje: da, apsolutno. Imala sam posebno iskustvo, a navešću i jedan primjer: korišćenje istih chatova u postupcima pokrenutim za dva različita krivična djela, od kojih je jedno ubistvo s umišljajem, a drugo krivično djelo, za koje su, dakle, korišćene iste konverzacije, pokušaj dvostrukog ubistva, gdje su žrtve, očigledno, bile različite. U prvom slučaju, planiranje ubistva bi se moglo dokazati određenim konverzacijama, dok se u drugom slučaju iste te konverzacije koriste kao dokaz planiranja dvostrukog ubistva. Optuženi, u oba slučaja, je isto lice. Sudije, suočene s ovom situacijom, odnosno sa ovom nepomirljivošću, ipak su smatrale da korišćenje tih chatova ne može prijetiti kvalitetu dokaza jer se radi o samo nekoliko razgovora u poređenju sa cjelokupnim dokaznim okvirom i ostatkom prikupljene istražne aktivnosti. Očigledno je da je ovo nezadovoljavajuće opravdanje jer bi sudija, suočen sa dokazima o činjeničnoj nepomirljivosti i, stoga, o tako značajnoj tehničkoj grešci, trebalo, u svom oklijevanju, uvijek da presudi u korist optuženog, a ne protiv njega. Međutim, takva je situacija u Italiji - objašnjava advokatica. Govoreći o ulozi Europola, navela je da je pristup podacima u Italiji bio omogućen specijalnoj jedinici karabinjera, koja je uz pomoć specijalizovanih softvera pristupala i analizirala komunikacione podatke, bez jasnog i potpunog traga o tim aktivnostima. - Koliko je nama poznato, Europol stavlja na raspolaganje skup podataka istražiteljima iz raznih država članica. U Italiji je, konkretno, taj pristup odobren Jedinici za specijalne operacije karabinjera (ROS), koja je bila u mogućnosti da pregleda podatke prikupljene unutar ovog skupa podataka sačuvanog u Europolovom okruženju i da ih prenese putem softvera Siena, ili, čak i ranije, softvera Orion, koristeći ključeve za dešifrovanje kako bi ih čitala u običnom tekstu. Ovu aktivnost su sprovodile policijske snage, prvenstveno iz država članica, ali i iz država izvan EU, koje su mogle imati koristi od ovih istražnih nalaza bez ikakvog nadzora. Upravo je to problem. Policija je iz ovog repozitorijuma crpila podatke koji su komunikacioni podaci te stoga zahtijevaju prethodno odobrenje sudije za njihovo presretanje- istakla je Moiraghi. Dodala je da ne postoji potpuna dokumentacija o preliminarnim analizama i pristupu tim bazama podataka, te da se sve pravda međunarodnom policijskom saradnjom. - Dakle, ono što kažu je da, budući da je na snazi međunarodna saradnja u krivičnim predmetima, to nije ništa više od razmjene informacija između policijskih snaga. Ali dobro znamo da se ne radi o razmjeni informacija, već o prenosu dokaza čije porijeklo, originalnost, autentičnost i zaštitu od neovlašćenog mijenjanja niko nikada nije imao priliku provjeriti. To je situacija u Italiji- - naglašava advokatica. Ukazala je i na značaj presuda Evropskog suda koje su obavezujuće za sve države članice EU, te upozorila da sudije koje ignorišu pravo Evropske unije rizikuju disciplinsku odgovornost. “Imamo sudije koji i dalje ignorišu pravo Evropske unije i time se izlažu, u najmanju ruku, disciplinskom postupku. Stoga se nadamo da ćemo, kroz tumačenja koja su sve više usklađena s pravnim načelima, propisima i, prije svega, ustavnim pravima, konačno moći proglasiti ovaj materijal neupotrebljivim. Ovaj materijal je zaista anomalija u sistemu prikupljanja dokaza i apsolutno zaslužuje da bude uklonjen - zaaključila je Moiraghi.

Moiraghi: Isti materijal sa Sky platformi u više različitih postupaka predstavlja ozbiljnu anomaliju u sistemu prikupljanja dokaza

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković i njegov kolega iz Pokreta Evropa sad ( PES) Miodrag Laković podnijeli su inicijativu poslaničkim klubovima Skupštine za prikupljanje pomoći za građane Ukrajine koji već punih 4 godine trpe teške posljedice ruske agresije.
Inicijativa je, kako je saopštio poslanik Laković, podstaknuta obraćanjem ukrajinskog ambasadora u Crnoj Gori Olega Herasimenka.
U inicijativi se crnogorski poslanici pozivaju da, koristeći ugled i uticaj u društvu, podrže akciju prikupljanja finansijske i humanitarne pomoći za, kako se navodi, "naše ukrajinske prijatelje".
- Jedna od najsvjetlijih tradicija crnogorskog društva vezana je za odnos humanosti prema ljudima u nevolji. Naša generacija ima moralnu obavezu da sačuva tu vrijednost - &nbsp;navodi se u inicijativi koju potpisuju Vuković i Laković.
Od poslanika, kako dalje kažu, očekuju da će, u trenutku kada demokratski svijet obilježava četvrtu godišnjicu ruske agresije, u mjeri mogućeg, uzeti učešća u navedenoj akciji.
- I na taj način dati dobar primjer crnogorskim građanima i poslati poruku prijateljstva narodu Ukrajine - stoji u inicijativi.

Vuković i Laković podnijeli inicijativu za prikupljanje pomoći za Ukrajinu

Stranačke prostorije Nove srpske demokratije danas su bile zatvorene za nekoliko desetina članova Opštinskog odbora ove stranke u Pljevljima koji su se okupili u znak protesta zbog toga što dio odbornika te partije odbija da podrži opštinski budžet, zbog čega je grad na privremenom finansiranju, a sjednica Skupštine opštine od kraja decembra prošle godine ne može da se održi, jer nema kvoruma.&nbsp; - Dolaskom nove garniture vlasti ovaj grad je počeo da živi. Svi treba da se borimo za interes grada i svih građana, a ne za interes pojedinaca. Te odbornike smo mi glasali. Nijesmo mi ovdje zbog njih, nego su oni tamo zbog nas i mislim da bi trebalo da rade u našem interesu - poručio je član Glavnog odbora Nove Srpske demokratije u Pljevljima Blažo Kotlaja za Televiziju Pljevlja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223190216_35d5134850cab53d33afe6c2a9114b049fbdab13b7f02d06c330e44652a4f3e5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260223190216_35d5134850cab53d33afe6c2a9114b049fbdab13b7f02d06c330e44652a4f3e5" data-rendition-name="original" width="1920" height="864" loading="lazy" alt="kotlaja"> <figcaption>Blažo Kotlaja</figcaption> </figure>  On je najavio da će na stranačkim organima tražiti da se ti odbornici, čija imena nije saopštio, pozovu na političku odgovornost i da im se ukine odbornička nadoknada. Kazao je i da su ti odbornici bili pozvani na današnji protest, ali se niejsu pojavili, a stranačke prostorije su zaključane. Kategoričan je da ponašanje tih odbornika nije u interesu građana, niti u skladu sa politikom stranke, ističući da je usvajanje budžeta ključno za nesmetano funkcionisanje opštine i realizaciju planiranih projekata.&nbsp; - Čini mi se da smo na taj način postali taoci jednog čovjeka - rekao je Kotlaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223190216_6cc3dc9b69f99ee8e97e5d3f74121200f2b6a40cae23eba94da89eed26e578f8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260223190216_6cc3dc9b69f99ee8e97e5d3f74121200f2b6a40cae23eba94da89eed26e578f8" data-rendition-name="original" width="900" height="495" loading="lazy" alt="lekić"> <figcaption>Milan Lekić</figcaption> </figure>  Portal ETV duže od godinu i po izvještava o sukobu u pljevaljskom odboru NSD. Kako smo pisali Milan Lekić, aktuelni predsjednik Odbora, pokušava još od 2024. da smijeni predsjednika Opštine Daria Vraneša. Ispostavilo se da i Vraneš ima snažno uporište u partiji, ali i u Crkvi Srbije tako da su svi Lekićevi pokušaji da ga se riješi ostali bezuspješni. Nakon što je u septembru 2024. Lekić probao preko sebi lojalnih odbornika da sruši Vraneša, u čemu nije uspio, jer za smjenu su potrebni i glasovi opozicije, u Pljevlja je prvo stigao funkcioner NSD, predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Milutin Đukanović da ih miri, a onda i Andrija Mandić koji je uspio da ih primora da „zakopaju ratne sjekire“. Lekić je godinama bio ključni čovjek partije u Pljevljima, ali nakon izbora za prvog čovjeka opštine Vraneš je uspio da se nametne kao značajna politička figura, u čemu je imao ogromnu podršku Crkve Srbije, ali i zvaničnika susjedne države – Srbije.&nbsp; Vraneš je vatreni pristalica velikodržavnog projekta Beograda – „srpski svijet“, Srbiju smatra maticom, vjernik je i novcem građana Pljevalja finansira Crkvu Srbije, obožavalac je četničkog pokreta i u kabinetu s ponosom drži mini statuu zločinca Draže Mihailović, vođe ovog pokreta koji je u Dtrugom svjetskom ratu sarađivao sa okupatorom, negator je crnogorske države, identiteta, nacije, istorije, kulture, crkve, jezika...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223190220_05de1af745d7c25955ffff92f9d72030e35d863b60c4ef032f20cf63dd79f931.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260223190220_05de1af745d7c25955ffff92f9d72030e35d863b60c4ef032f20cf63dd79f931" data-rendition-name="original" width="1023" height="652" loading="lazy" alt="vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš</figcaption> </figure>  Vraneš je u međuvremenu izgubio i podršku partije premijera Milojka Spajića – Pokreta Evropa sad, ali ta stranka je, maltene, bez uticaja u lokalnoj vlasti u Pljevljima, pa iako su na nedavnom sastanku u januaru sa čelnicima lokalnog odbora NSD zahtijevali hitnu smjenu Vraneša, a ideju podržale i Demokrate, ta inicijativa nije pokrenuta, jer nemaju većinu bez glasova opozicije. Iz tog razloga ne održavaju se ni sjednice Skupštine opštine, zato što odbornici većine ne dolaze.&nbsp; Iz DPS-a, rekli su Portalu ETV u januaru, da su oni već dva puta inicirali smjenu Vraneša – u junu 2023. i septembru prošle godine.&nbsp; - Neka potpišu našu inicijativu i imaju partnera za njegovu smjenu – nezvanično nam je rečeno iz ove partije. I sam Vraneš tada je u kratkoj izjavi za naš portal poručio odbornicima koji ga više ne žele na čelu grada da mogu da podrže inicijativu DPS. - Inicijativa DPS za moju smjenu već postoji, mogu je podržati odbornici i drugih stranaka – kazao je on, ne želeći da komentariše očekuje li da će i dio odbornika partije iz koje on dolazi podržati njegovu smjenu. Za smjenu Vraneša potreban je glas najmanje 18 odbornika. Kotlaja je i za sjutra najavio protest ispred stranačkih prostorija NSD i pozvao da se stranačke prostorije otključaju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223190220_0c32789c5c2b9835402af6f1a17d21bd20829f1e5443bf80cef169041766c8b6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260223190220_0c32789c5c2b9835402af6f1a17d21bd20829f1e5443bf80cef169041766c8b6" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="objava"> <figcaption>Objava na društvenim mrežama</figcaption> </figure>  Na društevnim mrežama danas se pojavila i objava stranice „Pljevlja odbranila svet“, sa fotografijama četiri odbornika NSD u pljevaljskom parlamentu – Slobodana Radovića, Marka Potparića, Boriše Kankaraša i Vuja Grbovića za koje tvrde da „trguju sa PES-om i neće da glasaju za budžet“. Od predsjendika Opštine Pljevlja Daria Vraneša zatražili smo komentar aktuelnih dešavanja u partiji iz koje dolazi, ali nije odgovorio. Bez odgovora nas je ostavio i predsjednik Odbora NSD u Pljevljima Milan Lekić. On je samo stavio srce na link sa izjavom Kotlaje koji smo mu poslali preko aplikacije Vajber.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvHILVGZvfKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;Protest članova dijela Opštinskog odbora NSD Pljevlja

Tag: sergej-lavrov