Oktobarske plate za 11 rukovodilaca u Ministarstvu pravde iznosile su 18.000 eura, pokazuju podaci o mjesečnim neto zaradama u tom resoru, koji su objavljeni na sajtu Vlade Crne Gore.
Ministru pravde Bojanu Božoviću za prošli mjesec je isplaćeno 1.831 euro, a državnom sekretaru Sergeju Sekuloviću 1.913 eura.
V.D. sekretar Ministarstva Đorđije Ivanović zaradio je 1.742 eura, generalni direktor za pravosuđe Miomir Jauković 1.636 eura, a generalni direktor Direktorata za saradnju sa vjerskim zajednicama Dragan Radović 1.582 eura.
Plate generalnom direktoru za krivične sankcije i nadzor Stevanu Brajuškoviću i generalnom direktoru Direktorata za informaciono-komunikacionu tehnologiju pravosuđa i bezbjednost podataka Draženu Radonjiću iznosile su 1.575 eura.
Generalna direktorka Direktorata za krivično i građansko zakonodavstvo Jelena Grdinić u oktobru je zaradila 1.528 eura, v.d. generalnog direktora za međunarodnu pravosudnu saradnju Blagoje Gledović 1.582 eura, a v.d.generalne direktorice Direktorata za kapitalne, međunarodne i projekte iz fondova EU Jasna Jovović 1.496 eura.
V.D. generalnom direktoru Direktorata za pravosudni nadzor u Ministarstvu pravde Senidu Strikoviću isplaćeno je 1.543 eura.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Za plate rukovodiocima u Ministarstvu pravde 18.000 eura: Božoviću 1.830, a Sekuloviću 1.913 eura...

Eksperti Evropske komisije sugerisali su da se nezakonito bogaćenje javnih funkcionera propiše kao zasebno krivično djelo. U Ministarstvu pravde kažu da propisivanje tog krivičnog djela nije jednostavno, te da se u saradnji sa međunarodnim partnerima i stručnom javnošću traži najefikasniji model.&nbsp;
U Agenciji za sprečavanje korupcije podvlače da je najvažnije da se institucijama omoguće mehanizmi za krivično gonjenje, što bi dovelo do najboljih rezultata.
Pravnici upozoravaju da višegodišnje oklijevanje pokazuje da zapravo nema volje da se donese propis kojim bi se tretiralo neopravdano bogaćenje funkcionera.
Iako se više od deceniju najavljuju sankcije za nezakonito bogaćenje javnih funkcionera, i ovog puta ostali su ispod radara Krivičnog zakonika. Još uvijek ništa od rješenja koje bi, kako navode u civilnom sektoru, trebalo da proizvede snažan odvraćajući efekat.
U Ministarstvu pravde pak uvjeravaju da se u saradnji sa Savjetom Evrope traži najefikasniji model.
- Uvođenje posebno krivičnog djela koje se odnosi na postojanje nesrazmjere između zvaničnih prihoda i imovine je takođe predmet diskusije sa međunarodnim ekspertima - naveo je oždržavni sekretar Sergej Sekulović.
Da je neophodan dobar normativni okvir koji institucijama daje odgovarajuće mehanizme za kažnjavanje nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera, saglasni su i u Agenciji za sprečavanje korupcije.
- Krivično djelo u ovom djelu mora da postoji, ali mislim da to nije ono što je najbitnije i nije ono što je najnužnije. Nužno je da institucije rade, da institucijama se daju pojedinačne nadležnosti i obaveza negdje da rade zajedno - kazao je direktor ASK Dušan Drakić.
On dodaje da će to pitanje biti i predmet novog zakona o sprečavanju korupcije, koji je u pripremi, ako im se kako napominje, da je veća nadležnost agenciji. A u cilju bolje i sveobuhvatnije kontrole planirano je unapređenje i drugih zakona.
- Ovo nije posao samo jedne institucije, nego je ovo zadatak svih institucija koji kod svoje zajedničkih razrednih podataka moraju doći do odgovora na pitanje da li javni funkcioneri imaju neopravdano uvećanje imovine ili ne - kazao je Drakić.
I dok se čeka najefikasnije zakonsko rešenje, stručna javnost smatra da je riječ o izgovorima za neurađen posao.
Advokat Saša Vujović kaže da zakonodavac i nema volju da to krivično djelo stavi u pravni sistem Crne Gore.
- I vjerovatno se radi nekim izgovorima da je potrebno uskladiti sa međunarodnim ekspertima kako treba da glasi krivično djelo, međutim jasno je iz komparativnog prava kako bi to krivično djelo moglo da glasi i jasno je da od strane međunarodnih partnera vrši prtisak da se uvede takvo krivično djelo - kazao je on.
Podsjećamo, i u osvrtu Akcije za socijalnu pravdu navodi se poruka da se uvođenjem krivične sankcije otvara prostor za vođenje finansijskih istraga koje mogu da dovedu do proširenog oduzimanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću, što je, kako navode, konstatovano i u izvještaju konsultanta angažovanog strane Ministarstva pravde.

Portal ETV

Sekulović: Tražimo najefikasniji model za kažnjavanje nezakonitog bogaćenja funkcionera

Bivši ministar unutrašnjih poslova u Vladi Zdravka Krivokapića, Sergej Sekulović imenovan je za državnog sekretara u Ministarstvu pravde.
Vlada je Anu Kulić Ratković postavila za direktoricu Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu, a Ivana Brajkovića za vršioca dužnosti pomoćnika generalnog sekretara Vlade.
Vlada je odredila i Senida Strikovića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za pravosudni nadzor u Ministarstvu pravde, a razriješila članicu Savjeta Muzičkog centra Marinu Knežević i umjesto nje postavila Vladimira Drobnjaka.
Ognjen Delić je postavljen za generalnog direktora Direktorata za zdravstvenu zaštitu, regulisane profesije i nadzor nad funkcionisanjem strukovnih regulatornih tijela (komora) u Ministarstvu zdravlja, a Vlado Šćepanović za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Vlada je donijela i dva kadrovska rješenja pod oznakom interno.

Sergej Sekulović postavljen za državnog sekretara u Ministarstvu pravde

Izmjene Zakonika o krivičnom postupku kojima se predviđa da osoba može ostati u pritvoru do pet godina u slučaju neizricanja prvostepene presude djeluju kao ad hoc rješenje koje treba da umiri javnost, ocijenio je advokat i bivši ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović.
On je ukazao da je bilo slučajeva da je pritvor znao da traje desetak godina, i da je odredba kojom se on ograničava na tri godine uvedena kao sredstvo zaštite koje je trebalo da prevenira kršenja Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Sekulović je rekao da ne vidi posebnu vrijednost u tome što se rok produžava.
- Više mi djeluje kao ad hoc rješenje koje treba da umiri javnost - kazao je Sekulović agenciji MINA.
On smatra da je, ako se išlo u izmjene, onda taj rok trebalo u potpunosti izbrisati.
Fokus, kako je istakao Sekulović, ne treba da bude na ovome, nego da pritvori traju što kraće, da su optužnice dobro napisane, da ima ko da sudi i da se oduzima imovina stečena kriminalnom djelatnošću.
- Bojim se da će sudovi po inerciji produžavati pritvore, da će njihove odluke ukidati Ustavni sud, a da će njegove odluke suštinski biti bez pravnog dejstva i tako u krug - rekao je Sekulović.
Komentarišući optužbe Sudskog savjeta sa jedne i Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije sa druge strane, nakon što su u Podgorici ubijene dvije osobe koje su puštene iz pritvora zbog neizricanja presude u zakonskom roku od tri godine, Sekulović je rekao da se, kada se desi ovakav tragičan događaj koji uznemiri cjelokupnu javnost, pokušava sanirati šteta.
On je kazao da izvršno-upravna vlast, konkretnije Vlada i bezbijednost sektor, sa jedne, i pravosuđe sa druge strane, iznose argumente koji treba da javnost ubijede da problem nije primarno u njihovom dvorištu.
- Tako nas ubjeđuju da je pritvor isto što i kazna zatvora, da nema dovoljno sudija i sudnica, da su optužnice loše napisane i/ili politizovane i slično - naveo je Sekulović.
Ono sto nama treba jeste najširi drustveni dogovor da mafija nije jača od države, a da će država funkcionisati na principu vladavine prava.
Ne treba nam, istakao je Sekulović, politizacija, egzibicionizam i površnost.
- Ovo je moguće jedino ako dugogodišnje zarobljavanje države nije uzelo toliko maha da ne postoji zdravo društveno i političko tkivo koje nas može iščupati iz ovoga - dodao je on.
On je kazao da se bez jasnog i iskrenog društvenog konsenzusa ne može izaći iz ove situacije, te da je sve drugo stanje poluhaosa.
Sekulić je naveo da zatvaranje pregovaračkog poglavlja 23 i 24 zavisiti od toga koliko je ozbiljna namjera da se od Crne Gore napravi moderno i zdravo društvo.
- Ako ovo bude uvod u dodatne anomalije, gdje će suđenja trajati u nedogled, pod uslovom da ima ko da sudi, ili gdje će se stvari stavljati pod tepih sve dok imate dovoljno argumenata da krivicu prebacite da nekog drugog, mi ćemo tapkati u mjestu - rekao je Sekulović.
On je kazao da svi treba da dignu glas i pokažu spremnost da se otvoreno priča o problemu.
- Argumentovan dijalog nam je nasušno potreban.Tako se kreće u rješavanje - rekao je Sekulović.

Sekulović: Produženje roka za pritvor ad hoc rješenje kako bi se umirila javnost

Ovo su bile prve fotografije ruske invazije koja je počela prije tačno četiri godine, u noći na 24. februar 2022. godine.&nbsp;
- Predstraža Kalančak je napadnuta. Ukrajinski vojnici i civili bježe - stajalo je u objavi koja se pojavila na društvenim mrežama neposredno nakon početka invazije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMilitarylandnet%2Fstatus%2F1496666879418589190%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1496666879418589190%7Ctwgr%5Ee9cb35b32d551e41bb1ff37a2aac751021e72a50%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ukrajinski graničar snimljen je nadzornom kamerom kako bježi s kontrolne tačke na jugu zemlje. On i još trojica graničnih policajaca ubijeni su odmah nakon što su te scene snimljene.&nbsp;
Bilo je nešto poslije četiri sata ujutro u Ukrajini kada je ova slika prvi put objavljena na društvenim mrežama, a odmah su uslijedila nagađanja o mogućem početku rata.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsentdefender%2Fstatus%2F1628808818460184578%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1628808818460184578%7Ctwgr%5Ee9cb35b32d551e41bb1ff37a2aac751021e72a50%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nekoliko sati kasnije ukrajinska državna granična straža objavila je snimak kolone ruskih vozila. Snimak e geolociran kod graničnog prelaza Kalančak između Ukrajine i Krima. Bila je to jedan od prvih snimaka ruske invazije.

Početak invazije na Ukrajinu: Fotografija koja je zauvijek promijenila Evropu

Matica crnogorska organizuje predstavljanje zbornika dokumenata „Muslimani u Knjaževini Crnoj Gori 1880–1894“, koji donosi 328 arhivskih dokumenata o položaju muslimanskog stanovništva u prvim godinama nakon teritorijalnog proširenja Crne Gore poslije Berlinskog kongresa.
Zbornik, čiji su priređivači Jovan Muhadinović i Admir Adrović, biće predstavljen u četvrtak, 26. februara, u 18 časova, u prostorijama Matice crnogorske u Podgorici (Beogradska 24c).
O publikaciji će govoriti istoričar Adnan Prekić, predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović, generalni sekretar Matice crnogorske i urednik izdanja Ivan Ivanović, kao i priređivači.
Zbornik predstavlja neposredno svjedočanstvo o prvih petnaest godina zajedničkog života Crnogoraca i muslimana u okviru granica nove države nakon Berlinskog kongresa 1878. godine. Tada je, odlukama velikih sila, Crna Gora, uz teritorijalna proširenja, prvi put dobila i značajan broj stanovnika islamske vjeroispovijesti. Od ukupno oko 200.000 stanovnika u granicama nove države, između 10 i 15 hiljada bili su muslimani.
Objavljena dokumenta dio su fonda „Ministarstvo unutrašnjih djela (MUD)“, koji se čuva u Državnom arhivu Crne Gore na Cetinju i predstavlja jednu od najznačajnijih arhivskih cjelina za proučavanje istorije Crne Gore.
Zbornik sadrži 328 izabranih dokumenata, prenijetih na crnogorskom jeziku onoga doba uz minimalne intervencije, a izdanje je obogaćeno i fotografijama ključnih aktera i događaja iz tog perioda.

Predstavljanje zbornika „Muslimani u Knjaževini Crnoj Gori 1880–1894“ u Podgorici

U 21. vijeku možemo imati različite slojeve identiteta, ali naš zajednički dom, naša obaveza i naša linija odbrane jeste Crna Gora, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Elvir Zvrko.
Zvrko je na mreži X naveo da je Crna Gora zemlja "čiji građanski karakter branimo od pokušaja etnofederalizacije i preusmjeravanja lojalnosti ka drugim državama". &nbsp;
- Zemlja u čiju budućnost vjerujemo. Zato, ma koliko široki bili naši identiteti, matična država je jedna. Crna Gora - poručio je Zvrko.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzvrkoe%2Fstatus%2F2026211451187159165&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zvrko: Ma koliko široki bili naši identiteti, matična država je jedna - Crna Gora

Mreža za evropske politike MASTER započela je realizaciju projekta „MASTERTim – Igramo zajedno“, čiji je cilj doprinos izgradnji inkluzivnog i zdravog društva kroz promociju sporta, fizičke aktivnosti i zdravih stilova života među djecom, mladima i građanima Crne Gore.
Projekat, koji finansira Ministarstvo sporta i mladih, usmjeren je na međugeneracijsko povezivanje, jačanje zajedništva i suzbijanje negativnih pojava u sportu, uključujući diskriminaciju, govor mržnje i nesportsko ponašanje.
Iz MASTER-a navode da je osnovni cilj projekta afirmacija sporta kao snažnog alata za unapređenje fizičkog i mentalnog zdravlja, ali i kao prostora u kojem se razvijaju vrijednosti solidarnosti, poštovanja i timskog duha.
U okviru projekta planirana je realizacija više aktivnosti, među kojima su obuka za mlade u oblasti sporta pod nazivom „U formi sa MASTERom“, kroz koju će učesnici steći znanja o pravilnim oblicima fizičke aktivnosti, zdravim navikama i značaju aktivnog načina života.
Takođe, predviđeno je snimanje podkast serijala „MASTERTim – Igramo zajedno“, koji će kroz multimedijalne sadržaje promovisati pozitivne priče, primjere dobre prakse i inspirativne poruke o sportu, zdravlju i zajedništvu.
Projekat obuhvata i organizaciju Dana sporta i zdravih stilova života, događaja koji će okupiti mlade, sportiste, rekreativce i građane sa ciljem zajedničke promocije aktivnog i zdravog načina života.
Projekat je namijenjen mladima uzrasta od 15 do 30 godina – učenicima, studentima, sportistima i rekreativcima – ali i svim građanima koji žele da doprinesu promociji zdravih navika i aktivnog života.
Iz MASTER-a poručuju da sport uči zajedništvu, solidarnosti i dostojanstvenom suočavanju sa izazovima, te da projekat „MASTERTim – Igramo zajedno“ ima za cilj da podstakne građane da budu dio pozitivnih promjena.
– Zajedno gradimo društvo u kojem je zdravlje prioritet, a zajedništvo naša najveća snaga – navodi se u saopštenju.

Tag: sergej-sekulovic