Propagandnom radu RTCG pozavidio bi i Gebels lično, jer kroz nastavak emitovanja serijala "Vraneš-zemlja i ljudi", besramno i drsko nastavljaju sa falsifikovanjem istorije i širenjem mržnje, i to u ime svih nas građana i našim novcem. Za čiji račun, valjda je do sada to jasno - saopštio je potpredsjednik Liberalne partije i predstavnik Evropskog saveza Ammar Borančić.
Navodi da su "gospoda Raonić i Drljević, nezakoniti direktor i predsjednik Savjeta RTCG, ipak ostali gluvi na apele dobrog dijela javnosti da prekinu sa emitovanjem ovog sramnog uratka, i time učinili ponosnim tužne huškačke perjanice TVCG sa početka 1990-ih, Labudovića, Đakovića &amp; Co, čijim stopama sigurno koračaju".
Borančić kaže da je posebno &nbsp;tužno da ovaj dvojac to ne razumije obzirom da jedan dolazi iz Bijelog Polja, a drugi je nekad davno bio dio antiratnog pokreta.
- U serijalu "Vraneš-zemlja i ljudi" produkcija crnogorskog Javnog servisa, teško se može steći utisak da je ovo mjesto u Crnoj Gori, jer je svaki toponim od groblja do imena "srpski". Takođe, o stravičnom zločinu i etničkom čišćenju muslimana Šahovića 1924. godine, u mirnodopskim uslovim, nema ni riječi u ovom serijalu Javnog servisa, već se govori o "iseljavanju" migraciji ljudi, koji su mučki pobijeni - navodi Borančić.
Zaključuje da je ovakva propagandna relativizacije činjenica i istorije prelila čašu i mnogo je pa čak i za ovakav RTCG.
- Zato još jednom apelujem na Javni servis da se dozove pameti i prekine sa emitovanjem ove sramne emisije kojim samo sije neslogu i mržnju među građanima - navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Borančić: Gebels bi pozavidio RTCG, besramno falsifikovanje istorije i širenje mržnje u serijalu "Vraneš-zemlja i ljudi"

Savjet Muslimanskog naroda Crne Gore izrazio je duboku zabrinutost i protest zbog emitovanja televizijskog serijala "Vraneš: zemlja i ljudi" na Televiziji Crne Gore, koji, kako ističu, na perfidan i zlonamjeran način zanemaruje žrtve genocida u Šahovićima 1924. godine i prekraja istorijske činjenice.
U Savjetu Muslimanskog naroda navode da ovaj serijal, koji se bavi tematikom Vraneške doline, ne sadrži ni minimum poštovanja prema nevino stradalim Muslimanima, čiji su životi brutalno oduzeti u jednom od najstrašnijih poglavlja crnogorske istorije.
Zahtijevaju od uredništva RTCG da odmah obustavi emitovanje ovog spornog sadržaja i objavi izvinjenje potomcima žrtava genocida, kao i svim građanima Crne Gore, bez obzira na etničku pripadnost, "jer falsifikovanje istorije i ignorisanje stvarnih događaja narušava temelje naše zajedničke prošlosti".
- Multikulturalizam, kao jedan od osnovnih principa Crne Gore, može da napreduje jedino ako se suočimo sa svim aspektima naše istorije, priznajući i poštujući činjenice o prošlim zločinima, bez obzira na to ko su bili izvršioci i žrtve. Ovakvo negiranje istorijskih činjenica predstavlja prijetnju očuvanju istinske multietničke zajednice i ponovo otvara prostor za podjele koje su već jednom dovele do tragičnih događaja. Valjda bi bilo logično da je RTCG, kao navodni servis svih gradjana, napravila dokumentarac o genocidu nad Muslimanima u Šahovićima, a ne na ovaj način da prikriva i iskrivljuje istinu i istorijske podatke. Ali nismo iznenadjeni, jer je to manir generalnog direktora RTCG da radi diskriminaciju nad Muslimanima u svojoj kući - navedeno je u saopštenju Savjeta Muslimanskog naroda.
Savjet Muslimanskog naroda Crne Gore apeluje na odgovornosti i etičnosti RTCG u prvom redu menadžmenta na čelu sa Birsom Raonićem kako bi se izgradila budućnost zasnovana na istini, pomirenju i poštovanju svakog čovjeka.

Savjet Muslimanskog naroda: RTCG da odmah obustavi emitovanje serijala "Vraneš: zemlja i ljudi" i izvini se potomcima žrtava genocida

Podaci koje je saopštio Eurobarometar – da je povjerenje građana Crne Gore u Evropsku uniju opalo skoro 20 odsto, jesu za detaljnu analizu i procjenu situacije, istakao je poslanik NSD i predsjednik skupštinskog Odbora za ljudska prava Jovan Vučurović.
Vučurović je poručio da Crna Gora treba da čuva dostojanstvo i odbaci ucjene i poniženja iz Hrvatske.
- Nema sumnje da je jedan od razloga takvog drastičnog pada, koji prijeti da se nastavi, i odnos pojedinih članica EU prema Crnoj Gori i tolerisanje takvog ponašanja. U prvom redu, imamo konstantne pritiske hrvatskih političara na našu državu, i nerealne zahtjeve koji pokazuju da zvanični Zagreb i ne želi dobre odnose već se sve svodi na ucjene i ponižavanje Crne Gore. Sigurno je da nikome u Crnoj Gori nije prijatno da trpi takve provokacije od jedne članice EU, koja Crnu Goru napada za sve i svašta, dok se, na primjer, u Hrvatskoj, 2025. godine, odvija nacistički pir u prisustvu pola miliona ljudi. I onda kada takvi drže pridike Crnoj Gori i opstruraju njene EU integracije, onda se vjerovatno i dobar dio građana Crne Gore pita zašto iz Brisela neko ne opomene svoju članicu- naveo je Vučurović u saopštenju, navodi Pobjeda.
S druge strane, kako dodaje, "svjedoci smo da i parlament i Vlada Crne Gore rade veliki posao u cilju ispunjavanja uslova za što brže pristupanje EU".&nbsp;
- To je nedavno potvrdio i stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Marjan Šarec, koji je istakao jasan napredak i posvećenost Crne Gore na putu ka EU. Međutim, te poruke ne žele da čuju u Hrvatskoj, nego se Crnoj Gori ispostavljaju uslovi koji nemaju veze sa evropskim integracijama. Jasno je da se radi o neprijateljskoj politici, političkom iživljavanju, ali i činjenici da hrvatski političari, sa lijeve i sa desne strane političkog spektra, od Picule do Sokola, u 21. vijeku ne mogu da prihvate činjenicu da se u vlasti u Crnoj Gori nalaze i predstavnici srpskog naroda. Takođe, teško prihvataju i činjenicu da u Crnoj Gori više ne vladaju njihovi puleni iz DPS i pojedini plaćenici iz NVO sektora- kaže Vučurović.&nbsp;
Važno je, poručuje, da Crna Gora čuva svoje dostojanstvo, "pokaže kičmu i glatko odbaci sve hrvatske ucjene, od Morinja i traženja miliona za obeštećenje za nešto sto se nije desilo, do zahtjeva za brodom Jadran".&nbsp;
- I neophodno je da se u Crnoj Gori poštuje zakon i shodno tome najzad ukloni nelegalna, lažna, spomen ploča u Morinju. Takođe, Hrvatska treba da dostavi sve podatke o dešavanjima u logoru ‘Lora’, kako bi zlikovci najzad odgovarali za monstruozna zločine koji su počinjeni nad našim mučenicima iz nikšićko-šavničke grupe. U konačnom, ako se želi saradnja sa nekom državom, ona se ne može zasnivati na ponižavanju te zemlje, na pritiscima i ucjenama, već na punom obostranom uvažavanju. Možda i hrvatska strana uvaži ova pravila normalnog i diplomatskog ponašanja, kako bismo uspostavili regularne odnose, na korist svih- kazao je Vučurović.

Vučurović: Jedan od razloga pada povjerenja u EU je odnos pojedinih članica prema Crnoj Gori i tolerisanje takvog ponašanja

Na magistralnom putu Berane–Ribarevine danas je počelo asfaltiranje dionice duge 17 kilometara, čime je ovaj višemilionski projekat ušao u jednu od završnih faza. Rekonstrukcija puta Lepenac - Ribarevine - Berane, duga 27 kilometara i vrijedna više od 36 miliona eura, predstavlja jedan od najvećih infrastrukturnih poduhvata na sjeveru Crne Gore. Radovi se izvode fazno, a izvođač, kompanija Bemax, najavljuje da će prvi sloj asfalta biti završen do 25. septembra, dok se drugi i završni očekuje do 15. oktobra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090816098_f21c261a15b31af53f38000a589b1d7676509f0defddac0d4eef96c2b5df65be.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025090816098_f21c261a15b31af53f38000a589b1d7676509f0defddac0d4eef96c2b5df65be" data-rendition-name="original" width="824" height="1600" loading="lazy" alt="Afaltiranje puta Berane-Ribarevine "> </figure>  Asfaltiranje je počelo iz pravca Berana, od kružnog toka, prema Bijelom Polju, a tokom izvođenja radova saobraćaj na ovoj dionici biće obustavljen u terminima od 9 do 12 i od 15 do 19 časova. Mještani i učesnici u saobraćaju ističu da sa zadovoljstvom dočekuju početak asfaltiranja, jer se time nakon višemjesečnih radova nazire završetak projekta koji će značajno unaprijediti putnu povezanost sjevera.

Počelo asfaltiranje magistralnog puta Berane–Ribarevine

Hrvatska čelistkinja Ana Rucner donosi novu, energičnu muzičku numeru i video spot "Oro Rucner", kojim ujedno najavljuje svoj predstojeći autorski album "Balkanija" – dostupan od 5. septembra 2025. u digitalnom obliku na svim relevantnim striming servisima.
"Oro Rucner" nije samo pjesma – to je stav, emocija i poziv na muzičko putovanje kroz bogatstvo i raznovrsnost balkanske kulture, viđene Aninom jedinstvenom vizijom i virtuoznošću.
Snažna fuzija tradicionalnih motiva i modernog zvuka, karakteristična za Anin prepoznatljiv muzički izraz, djelo je Zlatka Timotića – kompozitora, aranžera i producenta koji potpisuje cijeli album.
- Oro Rucner" za mene je bila jedna od zahtjevnijih izvedbi. Zlatko je ambiciozno napisao u 11/8 taktu, što mi je predstavljalo svirački izazov i s obzirom na snažan naglasak na pomenutom ritmu, snimila sam je u saradnji sa vrhunskim bubnjarom Markom Duvnjakom koji je to znao prenijeti onako kako smo i zamislili - kaže Ana.
Inspiraciju je pronašla u – boksu. Spot, u režiji Danijela Majcena i kreativnog tima Dita Entertainment, sniman je u autentičnom prostoru bokserskog &nbsp;kluba DSG Omega, čije je energično okruženje dodatno osnažilo cijeli vizuelni koncept.
- Pjesma je stalna borba – fajt – pa sam tu borbu odlučila prenijeti kroz spoj ritmova i sporta. I sama rekreativno treniram boks, i moram priznati da sve više uživam u tome – baš kao i u ovoj muzici. Sport i muzika dijele mnogo toga – odricanje, predanost, mentalnu i fizičku spremu - dodaje.
Album "Balkanija" priča ličnu, autorsku priču kroz svaku pjesmu, spajajući klasičan i moderan repertoar sa komercijalnijim, veselijim muzičkim izrazom.
- Ovim albumom i saradnjom sa izdavačkom kućom Hit Records započinjem jednu novu, ličnu muzičku etapu – neopterećenu, svoju, dostupnu svima koji vole muziku punu energije, duha i poruke - zaključila je Ana Rucner.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FU4ecCyGT2wc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Oro Rucner– muzički nokaut Ane Rucner pred izlazak albuma 'Balkanija'

Službenici policije u Baru danas su uspješno realizovali akciju kodnog naziva “Lanterna” kojom prilikom je slobode lišeno 11 lica, dok se za za dvanaestim licem intenzivno traga, saopšteno je iz Uprave policije.
- Zbog sumnje da su izvršili krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga slobode su lišeni M.K. (47), P.J. (41), R.N. (35), A.B. (26), K.D. (28), D.M. (32), N.M. (48), V.Ž. (44), E.O. (32), R.T. (44) i M.V. (31), dok je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio isto krivično djelo podnijeta i protiv R.F. (51) za kojim policija intenzivno traga- navodi se u saopštenju.
Tokom jutrošnje akcije, pojašnjavaju iz policije, izvršeni su pretresi na 12 lokacija u Baru, pronađena je opojna droga kokain, heroin i marihuana, te se sumnja da su se gore navedena lica bavila uličnom prodajom opojnih droga u kontinuitetu.
U okviru ovih višemjesečnih aktivnosti usmjerenih na suzbijanje ulične prodaje narkotika, barska policija je prethodno podnijela i više prekršajnih prijava shodno Zakonu o sprečavanju zloupotrebe droga.
- Tako su u 18 pojedinačnih slučajeva izvršene zaplijene opojnih droga kokain, heroin i marihuana, kao i tablete sa liste opijata i vage za precizno mjerenje- &nbsp;&nbsp;navodi se u saopštenju.
&nbsp;Tokom ove operacije pronađeni su predmeti i tagovi koji potiču iz krivičnih djela, koji su korišteni ili koji su nastali izvršenjem krivičnih djela, uređaji i sredstva za komunikaciju, novac i droga
- Ističemo i da je među procesuiranim licima osam operativno interesantnih lica, kao i dva lica koja blisko sarađuju sa članovima kriminalnih grupa, dok su ostala lica povratnici u vršenju krivičnih djela iz oblasti droga- poručili su iz policije.

Bar: Razbijena mreža uličnih dilera narkoticima, uhapšeno 11 osoba

Ima tu neke lude simbolike da aktuelna crnogorska vlast padne baš na kolektoru. Možete vjerovati u sudbinu, možete biti zagovornici da se sve na ovom svijetu dešava sasvim slučajno i bez nekog reda i pravila, ali nikako ne možete biti ravnodušni prema situaciji da će pored svih razlika u stavovima, svađa I sukoba, netrpeljivosti, zaklinjanja nad svetinjama da neće nikada jedni sa drugima – najvjerovatnije pasti na sanitanom otpadu i fekalnim vodama.
Već se duže vrijeme među konstituentima, kako lokalne tako i državne, vlasti lome koplja oko toga đe će, da li će, i hoće li se kolektor graditi na teritoriji zetskog Botuna. Jedni su u svojim predizbornim nastupima čvrsto obećali svojim biračima da će se kolektor graditi u Botunu, dok su drugi još čvršće, Ostoga im, obećali da neće. To je ono šta su kazali lakovjernim glasačima, no izgleda da je tikva pukla kada su se našli pred evropskim zvaničnicima, nimalo naivnima, i zajednički obećali da hoće.
Dakle, jedni su lagali, ili birače ili evropske izaslanike, dok su ovi drugi lagali samo koalicione pratnere prije nego li su im ovi prvi dali podršku za formiranje vlasti.
U ovoj situaciji samo je laž konstanta, sve ostalo su nijanse sive. Jer kako ono bješe – laž je nacionalni interes.
I sve bi bilo ok, makar još neko vrijeme, da PES-ovci nisu javno progovorili o tome kako su svi dali čvrsta obećanja Evropskoj uniji da će ovaj ekološki problem, koji blokira jedno od najizazovnijih poglavlja o životnoj sredini, biti riješen. Evropi je, izgleda, napokon dosta praznih deklarativnih zalaganja za EU vrijednosti i standarde pa sada hoće i konkretne poteze. Ni oni im više ništa ne vjeruju na riječ.
Vlada Milojka Spajića je pokušala da sve ovo provuče na mala vrata, tako što je izmjene planske dokumentacije izglasala na jednoj od mnogih telefonskih sjednica. Sjetimo se se da je jedno od sijaset neispunjenih obećanja aktualnog premijera bilo i da će sve sjednice najvećeg organa izvršne vlasti biti javne i trasnparentane, na način što će se sve direktno prenositi. Od svega toga dobili smo online lajkove ministara na predloge zakona, izmjene planova i mnoga druga izjašnjenja iz njihovog domena.&nbsp;
Zli jezici govore da su vladina zasjedanja rađena na ovaj način jer u sali za sastanke prosto nema dovoljno stolica da svi ministri, potpredsjenici, Prvi potpredsjednik i premijer sjednu. Drugi, pak, kažu da je razlog u tome što je ovako mnogo sigurnije jer među ministrima vlada tolika ljubav i međusobno uvažavanje da je pametnije da se ne srijeću i gledaju u oči.
Bilo kako bilo, strateški urbanistički plan je usvojen, prvi put u istoriji parlamentarnih demokratija bez dana javne rasprave, bez konsultovanja struke, krijući, pod okriljem internetske tmine.
I, dok su jedni lajkovali i bez trunke lične i profesionalne odgovornosti sve spakovali preko noći, dvojica, koji nisu članovi vlade, našli su se u čudu.
Jedan je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, a drugi predsjednik DNP-a, Zećanin Milan Knežević.&nbsp;
Prvi je mislio da će mandat u fotelji prvog administrativca grada proći sa nekoliko plastičnih čunjeva na bulevarima, desetak metara prekopane ulice Vojislavljevića, par crkava, jednom srušenom džamijom, jednom pravoslavnom gimnazijom, uz par stambenih zgrada ako ga Zabjelčani ne provale (a jesu) - i bez nekih većih trzavica i kapitalnih investicija.&nbsp;
Umjesto toga, po njega sasvim neočekivano, funkcija je počela da traži i odgovornost. Iako je istu pokušao u ovom slučaju, nevješto, prebaciti na Agenciju za životnu sredinu, po starom oprobanom sistemu – muko moja pređi na drugoga, ili ne bi se ja tu nešto miješao – nije prošlo.&nbsp;
Dosjetili se koalicioni partneri da to tako neće moći pa ga ucjenili jedinim do čega mu je stalo, a nije dobrobit građna Podgorice - foteljom. Optužbe su otišle čak do nivoa ličnih uvreda, prijetnji tužbama, i onim šta im je najmilije u vokabularu kada ne znaju šta bi drugo moglo – optužbama za organizovani kriminal. Još da je tu Milo kao nekada - sreći ne bilo kraja. Ovako moraju jedni na druge.
I, dok su se, sudeći po otpužbama Milana Kneževića, podgoričke fekalije kriminalno udružile u zločinački čin protiv njega i njegovih istomišljenika, on lično, poput Mujovića, takođe prvi put, osjeća teret sudjelovanja u vlasti. Vrijeme lagodnog poslaničkog djelovanja u državnoj Skupštini je izgleda daleko iza njega.&nbsp;
Bilo je sasvim lijepo izigravati žrtvu režima, pajaca koji baci po koju pošalicu, skepa neku pjesmu-rugalicu, i voditi politički život bez ikakve odgovornosti za bilo šta. Sada više neće moći tako. Neće moći svojim Zećanima pričati jednu, koalicionim partnerima drugu, EU treću, a Vučiću neku sasvim desetu priču. Došlo je vrijeme da se pokaže nešto i na djelu.&nbsp;
Hoće li, ostaje da vidimo. Ako je suditi po njegovim dosadašnjim obećanjima, praznim prijetnjama, zaklinjanjima u svetinje i druga čudesa - neće. Što bi narod rekao - nisi nas Milane na to navikao. Jedino što se za njega čini kao idelano rješenje jeste da - poput nedavnog predloga da Vučićevoj ingeniznoj državičkoj veličini pokloni aerodrome i prugu - pokloni i kolektor. Od koga mu je - dobro mu. A i nekako bi mu i pristajalo.
Prođe avgust, prođe i ljeto, prođe i sezona ako je i počinjala, i sada nam dolazi jesen. Neka nova politička jesen. Godine su nam počinjale januarom pa trajale decenije, osvježilo nas je u avgustu pa spalilo sve što smo generacijama stvarili, pa je možda došlo vijeme i za jesen.
…I opet neka pisma duga, 
očajna pisma bez adrese, 
a nigdje drage, nigdje druga, 
samo ta jesen, opet jesen…
i opet sam si, Nikoliću - Vito
Dodaću, da ne zamjeri nikšićki boem tuge i sjete - i opet sama si moja Crna Goro!

Crna Gora je prelijepa država – šteta što je naseljena

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Pojačane policijske snage uoči skupa, Mijajlo Backović uočen u porti Cetinjskog manastira

Crnogorski bedem ne može biti srušen dok je nepokorenog Belvedera, jednako prije 90 i prije četiri godine, poručila je Danica Nikolić na skupu „Cetinje pamti 5.9.2021. povodom obilježavanja četiri godine od belvederskih dešavanja i policijske akcije prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru&nbsp; Skup je počeo danas u 17 sati intoniranjem himne, nakon čega su građani odali počast nevinim žrtvama dva zločina koja su se dogodila u tom gradu, kao i Dejanu Božoviću, stradalom vojniku u Kučima. - Krenuli su silom, ne zbog ustoličenja, jer nije riječ o vjerskoj, nego parapolitičkoj i paravojnoj organizaciji, već da bi popove pratile horde njihovih vojnika čiji je zadatak bio da na sred Cetinja razviju tuđinske zastave i naprave klerofašističku orgiju u srcu Crne Gore. Završili su silom – suzavcima, gumenim mecima, pendrecima i lažima. Prevarili su se da su pobijedili time što su dva popa ugurali u manastir pod pancir ćebadima i oružanom pratnjom. Izgubili su, jer je fašizam osuđen da izgubi svaku bitku - kazala je Nikolić. Ističe da je Belveder bio i ostao simbol zajedništva i otpora, te da je nakon događaja od 4. i 5. septembra „crnogorsko društvo osvješćenije i jedinstvenije u borbi protiv klerofašizma. - Na Belvederu nijesmo branili samo sebe i Cetinje, već i čitavu Crnu Goru. Doći ćemo do istine o onome što se dešavalo te noći, o komandama da se cijeli grad zasuje suzavcem, o gumenim mecima, o lažima da smo mi napadali policiju. Dužni smo to i žrtvama cetinjskih masakara i njihovim porodicama koje svakog dana traže pravdu. Kako su oni stajali sa nama na Belvederu, stajaćemo i mi sa njima, gdje god bude trebalo - poručila je ona. Nikolić je naglasila da Crna Gora mora ostati spremna na nove borbe.&nbsp; - Pred nama je vrijeme novih protesta i novih reakcija na njihove brutalne akcije. I iz toga ćemo, kao i uvijek, izaći kao pobjednici, jer nas je Mladen Lompar davno naučio da nikad ovđe neće biti posljednjeg boja – mi smo vječita meta - poručila je Nikolić.&nbsp; <h2>Čelebić: Ne damo te Crna Goro</h2> Rajo Čelebić je u obraćanju okupljenima poručio da je ponosan što može pozdraviti sve građane Crne Gore, bez obzira na vjeru i nacionalnost, naglašavajući da je „Crna Gora majka svih svojih sinova i kćeri“. - Pozdravljam sve one kojima je Crna Gora majka, zbog koje se raduju, pjevaju i plaču. Ali pozdravljam i one druge, koje je iz iste majke iznjedrila, a koji je ne vole i ponižavaju - kazao je Čelebić, dodajući da takvo ponašanje ne može izbrisati ljubav i privrženost rodoljuba. U svom govoru citirao je pjesmu crnogorskog rodoljuba Komnena Bulatovića, podsjetivši na istoriju Rovačke republike i stradanje njegovih predaka. „Ako te crna pogubija snađe, poginućeš, majko, od zla domaćega“, recitovao je stihove kojima je, kako je rekao, želio da ukaže na unutrašnje prijetnje po opstanak države. Čelebić je posebno istakao značaj sekularne i multietničke Crne Gore, pozdravivši Slavka Perovića, koga je nazvao „jednim od najvećih boraca za nezavisnu i građansku državu“.&nbsp; Govor je završen zajedničkim pokličem „Ne damo te, Crna Goro!“. Podsjećamo, Čelebićev automobil je, kada je iz Herceg Novog krenuo na Cetinje 4. septembra 2021, na Trojici zaustavila policija, odakle je nastavio pješke da bi u ranim jutarnjim satima stigao u prijestonicu. Široj javnosti je poznat iz video snimka gdje sam, noseći crnogorski barjak, policajcima u opremi za razbijanje demontaracija, koji su ga spriječili da priđe manastiru, govori: "Imate levor, ubijte me"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Rajo Čelebić "> <figcaption>Rajo Čelebić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Barović: Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora</h2> Govor Aleka Barovića prenosimo u cjelosti:&nbsp; Evo smo ti došli, prijestoni grade Perjanico slobode i junaštva Gnijezdo sokolova, diko crnogorska Evo smo ti došli Lovćene, crnogorski gromobrane Vilo naša, zakletvo prađedovska Evo smo ti došli manastire, crnogorski si bio i ostao Oko tebe smo se vazda kupili i vazda će nas ođe biti Evo smo ti došli cetinjski svetitelju, blagoslovi tvoje Crnogorce Evo smo ti došli Belvedere, ponosu naš, a sramoto izdajnička. Došli da se śetimo, tih noći i tih dana Da se śetimo crnogorske sloge&nbsp; Da se śetimo suzavaca i plotuna Da se śetimo kome basta Da se śetimo i ko ne smje Da se śetimo hrabrih Da se śetimo i izdajnika I da nikad ne zaboravimo Śetimo se i svih onih kojih više nema a bili su tu sa nama. Śetimo se i onog hrabrog Očinića koji nas taj dan povede, sreća ga pratila đe gođ da je. Došli smo da pokažemo da nas još ima Da smo još živi Da nas nisu zgazili, a šćeli su. Došli smo da odamo počast Belvederu, istorijskom događaju crnogorske nacije. Belvederu od prije četiri godine, ali i Belvederu od prije devedeset godina, jer je ovaj drugi samo nastavak onog prvog. Došli smo i da se podśetimo kako je to kad nas okupi sloga i čista ljubav prema državi. Kako je to kad se Crnogorci skupe pod svoj barjak. Onda nam niko ne može ništa, a spram nas su sve sile male i ništavne. Ajmo da se skupimo opet Ajmo da našoj lovćenskoj misli naša sloga da krila Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora. Živjeli Crnogorci Živjelo crnogorstvo Da je vječna Crna Gora  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Alek Barović "> <figcaption>Alek Barović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Ivanović: Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane&nbsp;</h2> Novinar, Belvederac, Darko Ivanović obratio se na Cetinju prisutnima porukom da je Crna Gora „zemlja ljubavi, zajedništva i vjere u građansku državu“, naglašavajući da povjerenje u Cetinje i njegovu simboliku ostaje snažan temelj crnogorske slobode. - Ja vjerujem, iako nijesam vjernik. Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane, vjerujem u vladavinu prava i u državu ljubavi. Na Belvederu nijesam branio manastir ili religiju, nego vjeru u tu građansku Crnu Goru - kazao je Ivanović. Svoj govor oblikovao je kroz tri slike - vjeru, sujeverje i povjerenje. Kao sliku vjere naveo je zajedništvo i solidarnost, „vjeru u komšiju“, dok je kroz sliku sujeverja evocirao sjećanja na barikade i otpor 2021. godine, ističući da mu je svaki trag paljenih guma bio podsjetnik na zajedništvo i ljubav koja okuplja građane. Treću sliku – povjerenje – vezao je za Cetinje, koje je nazvao lučom slobode. - Imam povjerenje da će Cetinje i dalje držati tu luču, kao svetionik koji pokazuje put svima nama. Tuđin je uvijek do kapija dolazio, ali je svaki put lomio zube - poručio je. Ivanović je podsjetio i na svoje lično iskustvo s Cetinjem, rekavši da ga je taj grad oblikovao kao čovjeka i da mu je dao pasoš za gordost i podsjetnik da u hrabrosti ipak ima prvih.&nbsp; Završio je riječima da je zajedno s "uličnim vitezovima“ odlučio da "Belveder neće pasti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Darko Ivanović "> <figcaption>Darko Ivanović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Svetlana Pajović Mušić: Belveder je simbol crnogorskog jedinstva i slobode</h2> Svetlana Pajović Mušič naglasila je da je Belveder simbol crnogorskog otpora kroz vjekove i podsjetila na važnost nacionalnog jedinstva i kulture sjećanja. - Okupljeni ponovo na ovom svetom, istorijskom mjestu, crnogorskog zborovanja, ishodištu svih naših bitaka i pobjeda kroz vjekove, vraćamo se sebi i svemu što nas veže. Nemamo luksuz kratkog pamćenja, te će stoga obilježavanje Belvedera postati tradicionalno svake prve nedjelje u septembru. Jer kultura sjećanja je uslov opstanka i temelj naše borbe za slobodu, a nacionalno jedinstvo je zapovijest u borbi za građansku i antifašističku Crnu Goru - istakla je Pajović-Musić.&nbsp; Ona je podsjetila na riječi Rada Tomova da su crkve narodne, te kritikovala postupke crkve Srbije i državnog vrha 2021. godine. - Uz pomoć izdaje u državnom vrhu i zloupotrebe institucija, crkva Srbije nasilno je ustoličila Micovića, nedostojnog, uz nasilje koje nije viđeno ni doživljeno od Drugog svjetskog rata. Kao i tada, tako i danas, obavezni smo se voditi isključivo odbranom Crne Gore na svakom koraku, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo pobijediti fašističko zlo koje je snašlo Crnu Goru - dodala je Pajović-Musić.&nbsp; Istakla je ulogu okupljenih građana kao čuvara crnogorskih vrijednosti: - Vi ste čuvari državotvornosti, antifasizma, ustavnog poretka, ognjišta, slobodarstva i crnogorstva, crnogorske crkve, jezika i kulture, vi ste čuvari istine. Danas, na ovom istorijskom mjestu, ujedinjeni u borbi protiv uzurpatora crnogorskih oltara i svetinja, zaklinjemo se pred precima, potomcima i Lovćenom: čuvaćemo ono što je krvlju stečeno, čuvaćemo duh crnogorskog jedinstva i slobode. Naša zakletva je – Crna Gora slobodna, ponosna i vječna - naglasila je ona.&nbsp; Pajović Mušić je podsjetila i na, kako je kazala, sramne postupke pojedinih državnih i crkvenih zvaničnika 2021. godine, poručivši da crnogorski narod neće zaboraviti.&nbsp; - Nijesmo zaboravili izdajnički čin potpisnika tzv. TU, Dritana Abazovića, niti poruke i prijetnje dok smo čuvali manastire toga jutra. Ništa oni nijesu završili i nek znaju da ima nešto više od života, što se čašću neumrlom zove, a što smo branili i branićemo – uz jedan simbol i poruku otpora: Belveder - istakla je Pejović-Musić.&nbsp; Na kraju pozvala okupljene da pođu na Kruševo ždrijelu da daju podršku građanima koji od februara blokiraju put Cetinje-Podgorica u znak protesta zbog neadekvatnog postupanja policije i države u slučaju dva masakra u Prijestonici. Blokada puta traje do 20 sati i 26 minuta.&nbsp; U nastavku možete poslušati dio govora Pajović-Musić.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7A3QTkZM2i0%3Fsi%3DFXsCJFw0Q8H2JsB3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fue-u2uxIdvw%3Ffeature%3Dshared&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Dobro došli na četvrtu godišnjicu obilježavanja simbola građanskog otpora, dostojanstva, slobode i nacionalnog jedinstva, sažetog u jednoj riječi i jednom simbolu – Belveder - poručila je u ime organizatora Centra za građanska prava, Svetlana Pajović-Musić.&nbsp; Ona je poručila da Belveder pripada svima koji su tih dana bili na Cetinju, kao i svim našim patriotama koje tada nijesu mogle biti tu, ali su bile srcem uz sve – i to i danas ostaju. &nbsp; - Svrha ovog okupljanja, osim obilježavanja godišnjice Belvedera, koji je i opomena i obaveza svakog crnogorskog patriote, jeste prije svega poziv na nacionalno jedinstvo - poručila je Pajović-Musić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danica Nikolić "> <figcaption>Danica Nikolić i Svetlana Pajović-Musić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>Građani se okupljaju ispred Cetinjskog manastira (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup "> <figcaption>Veliki broj građana nosi crnogorsku zastavu (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  Uskoro opširnije...&nbsp;