Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović govorio je na plenarnoj sesiji samita Evropske političke zajednice, koji se održava u Kopenhagenu, gdje je kazao da je Crna Gora pokrenula pregovore o pristupanju još 2012. godine i od tada postigla značajan napredak - sva pregovaračka poglavlja su otvorena, a sedam zatvoreno.
- Krajnje je vrijeme da se započne izrada Sporazuma o pristupanju Crne Gore. Takav korak bi bio snažan podsticaj Crnoj Gori da završi preostale reforme, a istovremeno i snažan signal svim ostalim zemljama kandidatima da je evropski put stvaran, da su reforme nagrađene i da proširenje ostaje živo obećanje - a ne daleka perspektiva - poručio je Milatović, navodi se u saopštenju.&nbsp;
On je istakao da Crna Gora snažno podržava napredak svih zemalja kandidata i da se raduje završetku procesa koji bi vodio ka otpornijoj, stabilnijoj i prosperitetnijoj Evropi. Kazao je i da se Evropska politička zajednica pokazala kao vrijedna platforma za dijalog, saradnju i zajedničko djelovanje po pitanju onoga što je najvažnije - bezbjednosti i budućnosti Evrope.
- U vremenima sve većih kriza, kada se naša društva suočavaju sa neizvjesnošću i nesigurnošću, naše jedinstvo nije luksuz, već nužnost. Upravo iz tog razloga, moramo priznati da proširenje EU nije poklon - to je strateška investicija u mir, stabilnost i prosperitet. Tako je Unija i nastala nakon Drugog svjetskog rata. Sami temelji evropskog projekta izgrađeni su na uvjerenju da dublja integracija sprječava podjele i sukobe. Ovaj princip je vodio svaki talas proširenja - saopštio je Milatović.
On je podsjetio da su se sedamdesetih i osamdesetih godina XX vijeka, zemlje južne Evrope pridružile Evropskoj zajednici ubrzo nakon što su izašle iz decenija autoritarne vladavine.
- Nijedna od njih nije bila u potpunosti spremna po današnjim standardima, ali je njihovo pristupanje bilo politički izbor i investicija u stabilniju i prosperitetniju budućnost cijelog evropskog kontinenta. Ista logika primijenjena je početkom 2000-ih, kada su se zemlje centralne Evrope pridružile Uniji nakon što su prevazišle nasljeđe komunizma. Suočile su se sa ozbiljnim institucionalnim i ekonomskim izazovima, ali ih je EU prihvatila, razumijevajući da će integracija ubrzati reforme i obezbijediti dugoročnu stabilnost i prosperitet Evrope - kazao je Milatović.
Zaključio je da danas, zemlje kandidati sa Zapadnog Balkana i istočne Evrope stoje pred istim vratima.
- Ali baš kao i u prošlosti, EU mora da posmatra pristupanje ne kao ustupak, već kao investiciju - strateški izbor za obezbjeđivanje mira, bezbjednosti i demokratske otpornosti u Evropi u cjelini. Stoga, zemljama Zapadnog Balkana je potrebna snažna, vidljiva i kontinuirana podrška EU kako bi uspješno završile proces integracije. Takva posvećenost i liderstvo su ključni ne samo za dovođenje procesa do odlučujućeg završetka, već i za jačanje regionalne stabilnosti, podsticanje ekonomskog rasta i produbljivanje veza između ovih zemalja i Unije - rekao je Milatović u obraćanju.
Na plenarnoj sesiji Samita govorili su i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, predsjednik Francuske Emanuel Makron, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, predsjednica Moldavije Maja Sandu, premijer Njemačke Fridrih Merc, premijer Ujedinjenog Kraljevstva Kir Starmer, premijerka Italije Đorđa Meloni, premijerka Danske Mete Frederiksen i premijer Poljske Donald Task.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: EU da započne izradu Sporazuma o pristupanju Crne Gore - proširenje će ojačati Uniju

Poslanica ovo može izjaviti jedino u lično, ili možda i u ime članova BS, iako sam siguran da i među njima ima mnogo onih koje ovakav narativ duboko vrijeđa. Ali nikako u ime svih Bošnjaka - poručio je odbornik Evropskog saveza u Skupštini Opštine Bijelo Polje Adnan Striković nakon što je poslanica Bošnjačke stranke (BS) Kenana Strujić Harbić u Sarajevu izjavila da su Bošnjaci u Crnoj Gori prepušteni sebi i bez komunikacije sa matičnom državom.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fstrujic-harbic-u-sarajevu-porucila-bosna-i-hercegovina-je-maticna-zemlja-bosnjaka-prizeljkuje-politicke-promjene-u-toj-zemlji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Striković je u saopštenju ocijenio da je ova stranka „ukrala“ ime naroda i dala ga političkoj partiji.
- "Ukrali" ste ime naroda i dali ga političkoj partiji, ne kradite ljudima i intimu i ne određujte im ko su, što su i odakle su. Moja matična i jedina država je Crna Gora, a moje srce zaigra jedino na "Oj svijetla majska zoro" - naveo je on.
Neka, kaže Striković, ovo bude upozorenje svima koji pokušavaju drugima nametati identitet i porijeklo.
- Manite se rđava posla dok još imamo strpljenja da učtivo reagujemo - zaključio je Striković.

Striković: Strujić-Harbić može da priča jedino u lično i ime članova BS, iako i među njima ima onih koje ovakav narativ vrijeđa

Vojska Crne Gore je prinuđena da otkaže učešće na međunarodnoj vazduhoplovnoj vježbi „INOCHIOS 26“ u Grčkoj, zbog nedonošenja odluke Savjeta za odbranu i bezbjednost o učešću u međunarodnim vježbama i obukama tokom 2026. godine - saopšteno je iz Ministarstva odbrane.
Oni su decidni da neodlazak vazduhoplovaca VCG sa helihopterom Bell 412 na tu vježbu znači propuštenu priliku za unaprjeđenje interoperabilnosti sa saveznicima i dodatnu obuku posada za složene zadatke. Ističu i da otkazivanje učešća na međunarodnim vježbama, posebno onim koje organizuju članice NATO-a, direktno utiče na sposobnosti Vojske Crne Gore, borbenu spremnost i nivo obučenosti, te ozbiljno utiče na kredibilitet i ugled Crne Gore unutar NATO saveza i partnerskih inicijativa.
- Dodatno, neodržavanje sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost i sporost u rješavanju kadrovskih pitanja blokira postavljanja, razrješenja i unapređenja oficira i oficirki Vojske Crne Gore, što negativno utiče na moral, profesionalni razvoj i ostvarivanje zakonom zagarantovanih prava pripadnika Vojske, a može proizvesti i finansijske i pravne posljedice po državu - navode iz Ministarstva odbrane.
Neophodno je, kažu oni, da predsjedavajući Savjetu u što skorijem periodu sazove sjednicu, kako bi se omogućilo donošenje odluka koje su ključne za borbenu spremnost, profesionalni razvoj pripadnika Vojske i međunarodni ugled Crne Gore.

Crnogorska vojska otkazuje učešće na vježbama u Grčkoj: Savjet za odbranu i bezbjednost nije donio odluku o međunarodnim obukama

O.R. (18) iz Bijelog Polja je uhapšen, dok je protiv petnaestogodišnjaka podnijeta krivična prijava zbog sumnje da su davali novac na kamatu šesnaestogodišnjaku.
Njima se na teret stavlja zelenaštvo.
- Sumnja se da su prijavljeni, u periodu od januara 2026. godine, u kontinuitetu i kao saizvršioci, oštećenom maloljetniku davali novac na zajam, pri čemu su za sebe ugovarali i pribavljali nesrazmjernu imovinsku korist, iskorišćavajući njegovu lakomislenost i nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje - naveli su u policiji.
Protiv O.R. i maloljetnika podnijeta je krivična prijava Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju.

Bijelo Polje: Osamnaestogodišnjak uhapšen, a petnaestogodišnjaku krivična prijava zbog sumnje da su davali novac na kamatu

Iran je nagovijestio da je spreman na ustupke u vezi sa svojim nuklearnim programom u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama u zamjenu za ukidanje sankcija i priznanje prava na obogaćeni uranijum, dok Teheran nastoji da izbjegne eskalaciju i potencijalni američki napad, prenosi Rojters.
Obje strane i dalje su duboko podijeljene, čak i po pitanju opsega i mehanizma ukidanja američkih sankcija, nakon dvije runde pregovora, rekao je visoki iranski zvaničnik za Rojters.
Ovo je, navodi agencija, prvi put da Iran nudi nove ustupke otkako su pregovori okončani prošle sedmice, kada je djelovalo da se pozicije dodatno udaljavaju i da je vojni sukob sve izvjesniji.
Analitičari ocjenjuju da ovaj potez pokazuje da Teheran pokušava da održi diplomatiju i spriječi dalje zaoštravanje odnosa sa Vašingtonom.
Zvaničnik je rekao da će Teheran ozbiljno razmotriti kombinaciju slanja polovine najobogaćenijeg uranijuma u inostranstvo, dok bi preostali dio bio razrijeđen, kao i učešće u osnivanju regionalnog konzorcijuma za obogaćivanje – ideje koja se povremeno pojavljivala u iranskoj diplomatiji.
Iran bi to učinio u zamjenu za američko priznanje prava na „miroljubivo nuklearno obogaćivanje“ prema sporazumu koji bi uključivao i ukidanje ekonomskih sankcija, rekao je zvaničnik.
Dodatno, Iran je ponudio američkim kompanijama mogućnost da učestvuju kao izvođači radova u velikim iranskim naftnim i gasnim projektima, navodeći da bi u okviru ekonomskog paketa SAD imale priliku za ulaganja i konkretne ekonomske interese u toj oblasti.
Vašington na obogaćivanje uranijuma unutar Irana gleda kao na potencijalni put ka razvoju nuklearnog oružja. Iran, s druge strane, opovrgava da teži razvoju nuklearnog naoružanja i insistira na tome da mu pravo na obogaćeni uranijum bude priznato, podsjeća Rojters.
Iran i SAD nastavili su pregovore ranije ovog mjeseca, dok SAD istovremeno pojačavaju vojno prisustvo na Bliskom istoku. Teheran je poručio da će odgovoriti na eventualni napad na svoje baze u regionu.
- Posljednja runda pregovora pokazala je da se američki stavovi u vezi s opsegom i mehanizmom ukidanja sankcija razlikuju od iranskih zahtjeva. Obje strane moraju postići razuman vremenski okvir za ukidanje sankcija - rekao je zvaničnik.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči saopštio je da očekuje sastanak sa specijalnim izaslanikom predsjednika Donalda Trampa Stivom Vitkofom u Ženevi, dodajući da i dalje postoje „dobre mogućnosti“ za diplomatsko rješenje.
Arakči je ranije kazao da očekuje da će pripremiti nacrt kontrapredloga, dok je Tramp naveo da razmatra i ograničene vojne opcije.
U međuvremenu, Vitkof je izjavio da je predsjednik SAD bio znatiželjan zašto Iran još nije „kapitulirao“ i pristao da ograniči svoj nuklearni program.
Među američkim zahtjevima su uvođenje ograničenja na iranske balističke projektile dugog dometa, kao i okončanje podrške regionalnim proksijima. Iran je odbacio raspravu o svojim projektilima, dok su izvori za Rojters prenijeli da „pitanje regionalnih proksija nije crvena linija za Teheran“.
Iranske vlasti poručile su da bi diplomatsko rješenje donijelo ekonomske koristi i za Teheran i za Vašington, ali su naglasile da Iran neće prepustiti kontrolu nad svojim naftnim i mineralnim resursima.
- SAD mogu biti ekonomski partner Iranu, ništa više. Američke kompanije mogu učestvovati kao izvođači radova na iranskim naftnim i gasnim poljima - istakao je zvaničnik.

Tag: sesija-samita-evropske-politicke-zajednice

Milatović: EU da započne izradu Sporazuma o pristupanju Crne Gore - proširenje će ojačati Uniju

Striković: Strujić-Harbić može da priča jedino u lično i ime članova BS, iako i među njima ima onih koje ovakav narativ vrijeđa

Crnogorska vojska otkazuje učešće na vježbama u Grčkoj: Savjet za odbranu i bezbjednost nije donio odluku o međunarodnim obukama

Bijelo Polje: Osamnaestogodišnjak uhapšen, a petnaestogodišnjaku krivična prijava zbog sumnje da su davali novac na kamatu

Iran spreman da ograniči nuklearni program ako SAD ispune zahtjeve

PRATITE TVe UŽIVO