Nekoliko hiljada demonstranata, od kojih većina žena, okupilo se danas popodne u Sevilji kako bi protestovali zbog načina na koji regionalne vlasti postupaju sa kašnjenjima u skriningu za rak dojke, što je kontroverza koja se pretvorila u političku krizu.
Vlasti u južnom regionu Andaluzije, predvođene desničarskom opozicionom Narodnom strankom, navele su da najmanje 2.300 žena posljednjih godina nije obaviješteno o rezultatima svojih mamografa urađenih u javnim bolnicama, posebno u Sevilji.
U nekim slučajevima, nisu prenijeti rezultati koji upućuju da je potrebno ponoviti testiranje jer je pregled bio neuspješan.
Kontroverza je izazvala tenzije u Španiji van Andaluzije, postajući predmet kritika već nekoliko nedjelja između ljevičarske centralne vlade u Madridu i desničarskih regionalnih vlasti, koje imaju nadležnost nad zdravstvenim pitanjima.
Demonstranti su se danas okupili ispred sjedišta regionalnih vlasti na poziv Amame, udruženja koje predstavlja pogođene pacijente.
Neke žene na skupu su nosile transparente sa natpisima "Greške u testiranju su neprihvatljive" i "Naši životi ne mogu da čekaju".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Masovni protesti u Sevilji zbog kašnjenja skrininga za rak dojke

Za nas održivi razvoj nije samo politički cilj - to je način na koji gradimo društvo, ekonomiju i međunarodne odnose - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na četvrtoj međunarodnoj konferenciji Ujedinjenih nacija o finansiranju za razvoj koja se održava u Sevilji u prisustvu brojnih svjetskih lidera i na poziv generalnog sekretara UN Antonija Gutjeresa i premijera Španije Pedra Sančeza.
Obraćajući se na plenarnoj sesiji, Milatović je istakao da se ova konferencija održava u pravom trenutku - u vrijeme ozbiljnih geopolitičkih nesigurnosti, rekordnih izdvajanja za bezbjednost i odbranu širom svijeta, klimatskih promjena i rastuće nejednakosti, kada izgleda da svijet ne poklanja dovoljno pažnje jednoj od najvažnijih tema za budućnost svijeta - održivom razvoju.
U tom smislu je istakao da je Crna Gora, prije više od tri decenije, napravila važan politički izbor da postane prva država na svijetu koja se u Ustavu proglasila ekološkom, čime je održivost postala temelj crnogorske politike, demokratskog identiteta i evropske budućnosti.
- Crna Gora bilježi konkretne rezultate, uključujući napredak u oblastima poput borbe protiv siromaštva, dostojanstvenog rada, inovacija i zelene ekonomije - naveo je on.
Prema posljednjem globalnom izvještaju Ujedinjenih nacija, Crna Gora se nalazi na 57. mjestu od 193 zemlje po ostvarenju ciljeva održivog razvoja - što, kako je istakao, predstavlja skok od 29 mjesta u samo dvije godine.
- Naša zemlja je izgradila sveobuhvatnu strukturu finansiranja održivog razvoja, koja obuhvata nacionalne fondove - poput Eko fonda, Fonda za ubrzani razvoj i Fonda za inovacije - kao i podršku iz EU pretpristupnih fondova (IPA) zahvaljujući čemu ubrzavamo strukturne reforme dostižući EU standarde u ovoj oblasti - rekao je Milatoivć.
Na taj način, prema njegovim riječima, pokazujemo da proces pristupanja Crne Gore EU nije samo geopolitička aspiracija.
&nbsp;- To je razvojna strategija koja je blisko povezana sa našim putovanjem ka ispunjenju ciljeva održivog razvoja. To je ono što održivi razvoj znači u praksi: stvarna ekonomska transformacija vođena vrijednostima, a ne samo brojevima - naglasio je Milatović.
Na kraju obraćanja on je poručio da Crna Gora možda nije velika po površini, ali da je snažna po odlučnosti i jasnim prioritetima kada je u pitanju posvećenost multilateralizmu, sistemu UN-a i održivoj budućnosti.

1250x600

Milatović na Konferenciji UN-a u Sevilji: Održivi razvoj nije izbor, već put ka boljoj budućnosti

Crna Gora želi da ulaže više napora u održivi razvoj - kroz jačanje institucija, prilagođavanje stvarnim potrebama građana i saradnju sa međunarodnim partnerima, kako bi se zajednički gradila bolja i održivija budućnost - poručio je predsjednik Jakov Milatović.
On je upriličio radni doručak povodom predstojećeg učešća na međunarodnoj konferenciji Ujedinjenih nacija „Finansiranje za razvoj“ u Sevilji, koju zajednički organizuju premijer Kraljevine Španije Pedro Sančez i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutjereš.
Doručak je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, bio prilika za otvoren dijalog između Milatovića, predstavnika relevantnih institucija i međunarodnih partnera o dosadašnjim rezultatima Crne Gore u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, kao i o narednim koracima za ubrzanje realizacije Agende 2030.
- Predsjednik Milatović istakao je da tema konferencije, u svjetlu brojnih globalnih izazova, zahtijeva sveobuhvatan i usklađen pristup kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou. Ocijenio je da konferencija u Sevilji dolazi u pravom trenutku, jer vraća fokus na održivi razvoj - temu kojoj Crna Gora mora posvetiti još veću pažnju u periodu koji slijedi - kazali su u njegovom kabinetu.
Sagovornici su, prema njihovim riječima, istakli da je učešće predsjednika Milatovića na predstojećoj konferenciji važna šansa da Crna Gora pokaže da je pouzdan i ozbiljan partner, ali i da predstavi izazove i potrebe koje ima kao mala ekonomija sa velikim potencijalima za razvoj.
Doručku koji je organizovao predsjednik Milatović prisustvovali su: ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, državna sekretarka u Ministarstvu finansija Milica Adžić, guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović, savjetnica u Centralnoj banci Crne Gore Biljana Gligorić, rezidentni koordinator UN misije u Crnoj Gori Dijego Sorilja, šef kancelarije UNICEF-a u Crnoj Gori Mihele Servadeji, šefica kancelarije UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova, direktorica UNOPS kancelarije za Crnu Goru Mihaela Telatin, predstavnik Svjetske banke Denis Mesihović, predstavnice GIZ-a Olivera Dimić i Jasna Sekulović, predstavnik Ambasade Španije Horhe Urbiola i predstavnik KfW banke Željko Uljarević.

Milatović: Crna Gora mora graditi budućnost na održivom razvoju

Predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću danas je, na sastanku sa privremenim koordinatorom UN sistema Dijegom Soriljom i otpravnikom poslova Ambasade Španije Horheom Urbiola Lopezom, uručen poziv za učešće na Konferenciji o finansiranju za razvoj (FFD4), koja će se održati u Sevilji od 30. juna do 2. jula.
Kako je saopšteno iz njegovog kabineta, Milatović zahvalio je na pozivu i izrazio uvjerenje da će Konferencija rezultirati dogovorom učesnica o budućem modelu finansiranja za razvoj, koji će doprineti efikasnijoj implementaciji Agende za održivi razvoj 2030.
Podsjetio je da je Crna Gora jedna od prvih država koja je uspostavila Fond za ubrzani razvoj, ocijenivši da je to dobar mehanizam finansiranja ciljeva održivog razvoja.
- Istakao je da je važno da Crna Gora nastavi da bude snažno posvećena ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, koji su usko povezani sa pregovaračkim procesom Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji - naveli su u Kabinetu predsjednika.
U tom kontekstu poručio je, kako dodaju, da će ispunjavanje obaveza u oblasti implementacije ciljeva održivog razvoja dodatno doprinijeti ostvarivanju evropske agende naše države.

Milatoviću pozvan na Konferenciju o finansiranju za razvoj: Ispunjavanje tih obaveza će doprinijeti ostvarivanju EU agende

Zvaničnik libanskog militantnog pokreta Hezbolah izjavio je danas da taj pokret neće vojno intervenisati ako Sjedinjene Američke Države izvedu ograničene udare na Iran, ali je upozorio da bi bilo kakav napad na iranskog vrhovnog lidera, ajatolaha Alija Hamneija, ili pokušaj rušenja iranskog režima predstavljao „crvenu liniju”.
Kako prenosi AJ Jazeera, zvaničnik koji je želio da ostane anoniman, rekao je da „stav Hezbolaha jeste da ne interveniše vojno ako američki udari na Iran budu ograničeni”, ali je dodao da bi „ako je cilj svrgavanje iranskog režima ili napad na ajatolaha Hamneija, Hezbolah tada intervenisao”.
On je naglasio da bi napad na Hamneija bio „crvena linija koja se ne može ignorisati”, dodajući da bi rat sa ciljem rušenja iranskog režima značio da će Izrael odmah započeti rat protiv Libana.
- Intervencija Hezbolaha u tom slučaju ne bi bila ograničena, već bi bila borba za opstanak - rekao je on.&nbsp;
Zvaničnik Hezbolaha je naglasio da će odgovor pokreta na izraelske napade „imati granicu”, dodajući da „ne može da se dozvoli da izraelski napadi prolaze bez odgovora i da traju beskonačno”.
Ove izjave dolaze u trenutku kada su Sjedinjene Američke Države rasporedile vojnu silu u Persijskom zalivu i Bliskom istoku, uslijed ponovljenih prijetnji o napadu na Teheran ako pregovori između dvije strane ne budu uspješni. Istovremeno, libanske vlasti strahuju da bi Hezbolah, koji posjeduje veliki arsenal raketa, mogao biti umiješan u bilo kakvo regionalno eskaliranje, naročito u sukobu sa Izraelom.
Generalni sekretar Hezbolaha Naim Kasim upozorio je prošlog mjeseca da bi bilo koji novi rat protiv Irana mogao da „zapali region”.
Od kada je u novembru 2024. godine postignut dogovor o primirju kojim je okončan rat između Hezbolaha i Izraela, Kasim je ponovio da je Hezbolah u „odbrambenom položaju” i da podržava libansku državu, koja je pojačala prisustvo vojske na jugu zemlje, prenosi Tanjug.&nbsp;
Libanski ministar spoljnih poslova pozvao je Hezbolah da „ne ulazi u novu avanturu” i da izbjegne uvlačenje Libana u „dodatnu destrukciju”.

Hezbolah: Nećemo se miješati ako SAD „ograničeno” udare na Iran, ali postoji „crvena linija”

Američki ekonomista, nekadašnji ministar finansija za vrijeme mandata predsjednika Bila Klintona i bivši predsjednik Univerziteta Harvard Leri Samers, podnijeće ostavku na funkciju predavača na tom univerzitetu, nakon što je u dokumentima povezanim sa slučajem osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina otkriveno da je sa Epstinom imao blizak odnos.
On će ostavku podnijeti na kraju tekuće akademske godine, prenosi Njujork tajms.
Kako se navodi, u objavljenim dokumentima vidi se da su Samers i Epstin ostali u bliskim odnosima dugo nakon što je Epstin osuđen za prostituciju u slučaju koji uključuje maloljetnu osobu.
Samers je na odsustvu sa Harvarda od novembra prošle godine i neće se vratiti na predavanja prije nego što podnese ostavku.
Pored toga, Samers je podnio ostavku i na funkciju koordinatora Centra za biznis i upravljanje vladama Mosavar-Rahmani.
Samers je putem saopštenja izjavio da je donio "tešku odluku" da se penzioniše i da će "uvijek biti zahvalan hiljadama studenata i kolega", prenosi Tanjug.

Epstinova afera uzdrmala akademsku elitu: Leri Samers odlazi sa Harvarda

Bugarski servis Radija Slobodna Evropa (RSE) prestaće s radom 31. marta zbog ukidanja američkog finansiranja, rekla su agenciji Frans pres dva člana osoblja, nekoliko sedmica nakon što je sličan scenario objavljen za Rumuniju.
Tim aktivno radi na rešenju koje će "nam omogućiti da nastavimo da služimo našoj publici", rekao je jedan od izvora iz RSE, tražeći anonimnost do zvanične objave.
Direktorka servisa Slobodna Evropa Rumunija Elena Vijulije Tanase takođe je najavila zatvaranje 31. marta, u objavi na Fejsbuku prije dvije neđelje, prenosi Hina.
- To su svakako loše vijesti, ne samo za moje kolege i mene - napisala je.
On je naglasila da je ostala samo "šačica profesionalnih novinara, dok ova vremena zahtijevaju naš rad na toliko mnogo frontova.
- Razumemo da je Radio Slobodna Evropa morao napraviti rezove kako bi sačuvao sve svoje aktivnosti, uključujući i emitovanje u diktaturama kao što je Rusija - rekao je za AFP direktor Reportera bez granica u Češkoj Pavol Salai.
Ta zatvaranja „će ugroziti pravo građana na pouzdane informacije - dodao je, naglašavajući da je „rizik veći u Bugarskoj koju čekaju izbori, budući da je to zemlja s ionako malo nezavisnih medija“.
Krajem novembra je najavljeno zatvaranje tog radija i u Mađarskoj, odlukom američka vlade, kako bi umirila mađarskog premijera Viktora Orbana, saveznika Donalda Trampa.
Bugarska i Rumunija bile su među prvim zemljama koje je pokrivao Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda, kada je osnovan 1950. godine.
Slobodna Evropa, koju je do sedamdesetih godina delimično finansirala CIA, igrala je ključnu ulogu u širenju informacija izvan Gvozdene zavjese, uprkos stalnim pokušajima komunističkih vlasti da ometaju njen signal.

Ukida se bugarski servis RSE

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica kazao je da ima pomaka u potrazi za odbjeglim Milošem Medenicom, ali da ne može da govori o detaljima.
Medenica je 28. januara pred Višim sudom u Podgorici osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 10 godina i dva mjeseca zbog stvaranja kriminalne organizacije. Nakon presude, Medenica nije pronađen na kućnoj adresi i od tada policija traga za njim. U međuvremenu raspisana je i crvena potjernica.
Koprivica je u emisiji "Iznova" na TV Nova M kazao da je bjekstvo Medenice otvorilo šire pitanje funkcionisanja sistema i sistemskih nedostataka. Međutim, poručuje da ne bi upirao prstom ni u koga.
On je napomenuo i da prvostepena presuda Medenicama nije donijeta u propisnom roku.
- Kao pravnik ne shvatam zašto se neke presude ne donose ranije. Presuda nije donijeta u propisnom roku i to je otvorilo pitanje što je moglo da se uradi. Moramo da razmotrimo sistemske nedostatke, nadležni moraju da urade sve da nađu bjegunca - poručio je Koprivica.
Nedavno je podgoričko Osnovno državno tužilaštvo (ODT) formiralo dva predmeta povodom bjekstva Medenice.
<h2>Logistika</h2>
Prema saznanjima Portala ETV, jedan predmet se tiče okolnosti i detalja bjekstva Medenice, logistike koja mu je pružena itd, a drugi snimaka koji se pojavljuju na društvenim mrežama a na kojima je navodno on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fodt-formiralo-dva-predmeta-u-slucaju-milosa-medenice-bavice-se-okolnostima-bjekstva-i-snimcima-na-drustvenim-mrezama&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović ranije je saopštio da je policija utvrdila gdje je Medenica boravio u noći kada je napustio svoj stan i ko mu je dao logistiku, ali detalje nije otkrio.
On je, gostujući u emisiji „Načisto“ na Televiziji Vijesti, rekao da je pregledom video nadzora utvrđeno da je 27. januara, odnosno dan prije izricanja presude, poslije 18 sati u njegov stan došla njegova majka Vesna Medenica, te da je on izašao oko 23 sata.
- U večernjim satima, u 23:03, lice se udaljilo iz stana na određenu lokaciju, za koju su službenici utvrdili gdje je boravio i ko mu je pružio logistiku i upoznali državnog tužioca koji daje naloge i dobija naredbe suda za preduzimanje mjera i radnji. Radi zaštite potrage, kako se ne bi uticalo na određena lica i mjere koje će, nadam se, dati rezultate, moram da dodam da je pregledano preko 100 objekata u Crnoj Gori - rekao je Šćepanović ranije.
<h2>Presuda</h2>
Prvostepenom odlukom Višeg suda, koju je izrekla sutkinja Vesna Kovačević, osim Miloša Medenice, osuđena je na 10 godina zatvora i njegova majka - bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica.
Medenica je proglašena krivom za četiri krivična djela protivzakonitog uticaja, dok je njenom sinu, zbog opasnosti od bjekstva, određen pritvor do pravosnažnosti presude, uz novčane kazne od po 50.000 eura.
Sud je Vesnu Medenicu oslobodio optužbe za stvaranje kriminalne organizacije, ali je oglasio krivom u dva odvojena predmeta protivzakonitog uticaja, koji su se odnosili na primanje mita i uticanje na sudske odluke.
Njen sin Miloš Medenica oslobođen je optužbi za nedozvoljeno držanje oružja i omogućavanje uživanja opojnih droga za više lica.
Milošu Medenici je određen pritvor, a Vesni Medenici zabrana napuštanja Kolašina i oduzet joj pasoš.

Tag: sevilja