Predsjednik Kine Si Đinping pohvalio je u četvrtak Slovačku zbog "vjernosti" prijateljstvu sa Kinom, poručivši njenom premijeru kako se nada da će Bratislava nastaviti da pomaže Pekingu u izgradnji odnosa sa širom Evropskom unijom.
Međunarodna zajednica više nego ikada prije treba jedinstvo i saradnju, rekao je Si premijeru Robertu Ficu, koji je u srijedu prisustvovao velikoj vojnoj paradi u Pekingu, gdje je predstavljena kineska vojna sila i diplomatski uticaj, piše Rojters.
Kina računa na neke članice EU poput Slovačke da se zauzimaju za Peking unutar Unije, koja je uvela velike carine na električna vozila proizvedena u Kini zbog navodno nelojalne konkurencije.
Slovačka je bila jedna od pet zemalja članica koje su se protivile carinama.
Si je naveo kako se nada da će Slovačka nastaviti da igra "pozitivnu" ulogu u promovisanju kinesko-evropskih odnosa, objavila je državna novinska agencija Sinhua.
Fico, koji se sa Sijem posljednji put sastao u maju u Moskvi, nastoji da unaprijedi odnose svoje zemlje sa Kinom.
Kao i Mađarska, koja je takođe članica EU, Slovačka u svoju industriju želi da dovede ulaganja kineskih kompanija koje posluju u Evropi kako bi osigurala nova radna mjesta.
Međutim, za razliku od Mađarske, Bratislava još nije imala većih koristi od druge najveće ekonomije svijeta, te je tek prošle godine uspjela da podigne odnose sa Kinom na nivo strateškog partnerstva.
Šef diplomatije Mađarske Peter Sijarto, koji je predstavljao premijera Viktora Orbana na vojnoj paradi u Pekingu, šefu kineske diplomatije Vang Jiu je u srijedu rekao da je oko 31 posto kineskih ulaganja u Evropu 2024. došlo u Mađarsku.
Slovačka poput Mađarske održava bliske veze sa Rusijom koja zadovoljava većinu slovačkih potreba za naftom, podsjeća Rojters.
Fico će se u petak sastati sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim nakon što je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u utorak rekao da želi da normalizuje odnose s Kremljom, iako EU nastoji postepeno prestati da uvozi energente iz Rusije kako bi kaznila Moskvu zbog njene invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Si izrazio nadu da će premijer Slovačke jačati odnose između Kine i EU

Predsjednik Rusije Vladimir Putin nije kovao zavjeru sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom i sjevernokorejskim predsjednikom Kim Džong Unom protiv SAD, saopštio je Kremlj.
Američki predsjednik Donald Tramp je juče rekao da je "veoma razočaran" Putinom i u objavi na svojoj društvenoj mreži sugerisao da Si, Putin i Kim kuju zavjeru protiv SAD.
Na pitanje ruske državne televizij o Trampovim komentarima, pomoćnik ruskog predsjednika za spoljnu politiku Jurij Ušakov rekao je da je Tramp možda bio ironičan.
- Želio bih da kažem da niko nije kovao zavjeru, niko nije ništa smišljao. Nijedan od ove trojice lidera nije imao takvu pomisao - rekao je on.
- Mogu reći da svi razumiju ulogu koju igraju SAD, sadašnja administracija predsjednika Trampa i predsjednik Tramp lično u trenutnoj međunarodnoj situaciji - dodao je, prenosi Rojters.

Kremlj: Putin ne kuje zavjeru protiv SAD sa Sijem i Kimom

Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se sa kineskim liderom Si Đinpingom u kineskom gradu Tjenđinu, na svečanoj ceremoniji povodom dolaska 26 svjetskih lidera koji učestvuju na samitu Šangajske organizacije za saradnju.
Kako je kazao Putinov savjetnik Jurij Ušakov, dvojica predsjednika razgovarala su o nedavnim kontaktima između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. On, međutim, nije iznosio detalje sa razgovora održanih na marginama samita u sjevernom kineskom lučkom gradu Tjenđinu.
Sigurnosni forum okupio je čelnike Rusije, Indije, Irana i drugih azijskih zemalja.&nbsp;
- Svijet prolazi kroz promjene koje nijesu viđene u posljednjih stotinu godina, donoseći sve veću nestabilnost i nesigurnost- rekao je kineski predsjednik.

Si Đinping i Putin: Svijet prolazi kroz neviđene promjene, koje donose nestabilnost i nesigurnost

Indija je posvećena poboljšanju odnosa s Kinom, poručio je indijski premijer Narendra Modi na sastanku sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom. 
 
Modi je u Kini prvi put nakon sedam godina kako bi prisustvovao dvodnevnom sastanku Šangajske organizacije za saradnju, zajedno s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugim liderima iz centralne, južne i jugoistočne Azije i Bliskog istoka u znak solidarnosti globalnog Juga. 
 
Sastanak kineskog i indijskog lidera organizovan je na marginama samita. 
 
Si je rekao Modiju da Kina i Indija treba da budu partneri, a ne rivali, dok je Modi rekao da sada među njima postoji “atmosfera mira i stabilnosti”. 
 
Bilateralni sastanak održan je pet dana nakon što je Vašington uveo carine od 50 posto na indijsku robu zbog njihove kupovine ruske nafte. Analitičari kažu da Si i Modi žele da predstave jedinstveni front protiv zapadnog pritiska. 
 
Lideri su takođe razgovarali o proširenju zajedničkih interesa o bilateralnim, regionalnim i globalnim pitanjima, te izazovima poput terorizma i trgovine na multilateralnim platformama. 
 
- Posvećeni smo unapređenju naših odnosa na temelju međusobnog poštovanja, povjerenja i osjetljivosti- rekao je Modi Siju. 
 
Modi je rekao da je stvorena atmosfera “mira i stabilnosti” na spornoj himalajskoj granici, mjestu dugotrajnog vojnog sukoba nakon smrtonosnih sukoba trupa 2020. godine, koji je zamrznuo većinu saradnje između Kine i Indije. 
 
On je dodao da je postignut sporazum između obje zemlje o upravljanju granicama, bez navođenja detalja. Susjedi dijele granicu dugu 3800 kilometara koja je slabo razgraničena i o kojoj se spori od 1950-ih. 
 
- Ne smijemo dopustiti da granično pitanje definira cjelokupni odnos Kine i Indije- rekao je Si. 
 
On je kazao da bi veze Kine i Indije mogle biti “stabilne i dalekosežne” ako bi se obje strane usredotočile na to da se međusobno promatraju kao partneri, a ne kao rivali. 
 
Modi je najavio da će direktni letovi između dvije zemlje, koji su obustavljeni od 2020, biti nastavljeni.

Modi sa Si Đinpingom: Indija posvećena poboljšanju odnosa s Kinom

Kina je jutros potvrdila da će ove sedmice u Pekingu održati samit na visokom nivou sa Evropskom unijom, povodom 50 godina diplomatskih odnosa, dok obje strane nastoje da prevaziđu trgovinske nesuglasice u vremenu opšte neizvjesnosti u globalnoj trgovini.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta posjetiće Kinu u četvrtak i sastati se sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, saopštilo je jutros kinesko Ministarstvo spoljnih poslova.
Premijer Kine Li Čjang biće suosnivač 25. kinesko-EU samita sa liderima EU istog dana.
Ovaj sastanak dolazi u trenutku kada se trgovinski sukobi u svijetu zaoštravaju, a Peking nastoji da osigura bliže ekonomske i političke veze sa blokom, kao zaštitu od neizvjesnosti u odnosima sa Sjedinjenim Državama.
Odnosi između EU i Kine znatno su zahladili 2021. godine, kada je Brisel uveo sankcije kineskim zvaničnicima zbog navodnih kršenja ljudskih prava u regionu Sinkjang, što je dovelo do brzih kontramjera Pekinga i skoro potpunog prekida bilateralne razmjene.
Odnosi su takođe narušavani raznim trgovinskim sporovima u posljednjih nekoliko godina, uključujući one oko kineskih električnih vozila, evropskog brendija i svinjetine, državnih nabavki medicinske opreme i rijetkih zemalja.
U nedavnom govoru, Fon der Lajen je pohvalila kineski ekonomski napredak, ali je istakla da je Kina preplavila svjetska tržišta viškom kapaciteta, ograničila pristup svom tržištu i, ustvari, omogućila rusku ratnu ekonomiju.
Blok koji Kinu naziva „partnerom za saradnju, ekonomskim konkurentom i sistemskim rivalom“ takođe je naglasio potrebu za ublažavanjem odnosa u uslovima globalne trgovinske neizvjesnosti.
Nakon što je američki predsjednik Donald Tramp u aprilu najavio široke carine, fon der Lajen je tokom telefonskog razgovora sa kineskim premijerom Li Čjangom rekla da je odgovornost EU i Kine „da podrže snažan i reformisan trgovinski sistem, slobodan, pravičan i zasnovan na ravnopravnim uslovima“.

Kina: Potvrđen sastanak Si Đinpinga sa Fon der Lajen i Koštom

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas u Moskvi kineskom predsjedniku Si Đinpingu da je uspio da se izbori protiv spolja organizovane obojene revolucije i da to znači nastavak prijateljstva sa Kinom u predstojećim godinama.
Na sastanku kojem su prisustvovali i drugi zvaničnici dvije zemlje, Vučić je Siju rekao da "nije došao ništa da traži od njega", već da mu kaže "veliko hvala" i da ga obavijesti "da misli da je uspio da se izbori protiv obojene revolucije koju su spolja organizovali u pokušaju da sruše rukovodstvo Srbije".
- Prema istraživanjima javnog mnjenja koja dobijam, vidim da uspijevamo da pobjeđujemo naše protivnike, a to znači i osigurano prijateljstvo sa Kinom u godinama koje su pred nama. Rijetki su prijatelji Srbije poput Vas koji su uvijek činili nešto za našu zemlju i moj narod, a nikada ništa nijesu tražili- kazao je Vučić.
Vučić je Siju rekao da mu je "beskrajno zahvalan za svaku vrstu političke podrške koju je davao Srbiji, i u UN i što Kina na svakom mjestu i uvijek poštuje i štiti teritorijalni integritet Srbije, kao što i Beograd uvijek štiti teritorijalni integritet Kine".
Naveo je da je zahvalan Siju "za svu podršku i pomoć", ukazujući da su dva od tri najveća izvoznika iz Srbije danas kineske kompanije.
Vučić je Siju zahvalio i za podršku smederevskoj željezari, kojom upravlja kineska kompanija HBIS, navodeći da su posljednje tri godine bile teške.
- Iako prave gubitke, vi se nijednog trenutka nijeste žalili i nijeste htjeli da otpuštate ljude u toj kompaniji. Ja vam za to dugujem beskrajnu zahvalnost- kazao je Vučić.
On je zahvalio Siju na potvrdi učešća na međunarodnoj izložbi Ekspo 2027 u Beogradu i zamolio ga da prisustvo Kine na toj manifestaciji bude "što je moguće snažnije".
Vučić je Sija zamolio i da ponovo razmotri njegovu raniju molbu za otvaranje fabrike vozova u Srbiji.
- Ako je to moguće, bilo bi divno. Ako nije moguće, mi bismo vam bili veoma zahvalni ako možete da podstaknete investitore, da im kažete da postoji dobra poslovna klima u Srbiji- dodao je Vučić.
Predsjednik Kine je Vučiću rekao da je za Peking važno strateško partnerstvo sa Srbijom i razvijanje "čeličnog prijateljstva" dvije zemlje. Si je kazao i da Srbija i Kina "grade zajedničku sudbinu" i da "imaju dobre rezultate".
- Danas je vrijeme velikih promjena i rizika u svijetu i nama je važno da se usredsredimo na strateško partnerstvo, da razvijamo naše čelično prijateljstvo, da produbljujemo saradnju od uzajamne koristi- naveo je Si.
Si je rekao da je u Srbiji bio u maju prošle godine, da je naišao na odlično gostoprimstvo i ljubazni prijem i da se sa toplinom sjeća te posjete.
Vučić će se danas u Moskvi sastati i sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, poslije čega će uslijediti razgovor delegacije dvije zemlje.
Ranije danas, Vučić je prisustvovao vojnoj paradi na Crvenom trgu u Moskvi, koju je Putin organizovao povodom Dana pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu.

Vučić Si Đinpingu: Pobijedio sam obojenu revoluciju, to znači nastavak prijateljstva sa Kinom

U Moskvi je počelo okupljanje povodom 80. godišnjice pobjede nad fašizmom, a u sklopu toga ruski predsjednik Vladimir Putin se sreo sa kineskim kolegom Si Đinpingom, i zahvalio mu što se pridružio proslavi pobjede nad Adolfom Hitlerom, te dodao da se dvije zemlje zajedno bore protiv ''neonacizma''.
Naime, &nbsp;prisuustvo kineskog predsjednika na obilježavanju kraja rata važna je za Putina koji agresiju na Ukrajinu od početka prikazuje kao "borbu protiv neonacista". Ukrajina i njeni saveznici to odbacuju kao grotesknu laž, optužujući Moskvu da sprovodi imperijalističku ofanzivu.
Pobjeda nad fašizmom, postignuta s ogromnim gubicima, od trajnog je značaja, rekao je Putin Siju.
- S kineskim prijateljima čvrsto čuvamo istorijsku istinu, štitimo sjećanje na događaje iz ratnih godina te se suprotstavljamo savremenim pojavama neonacizma i militarizma- poručuje Putin.
S druge strane, Si je rekao da će dvije države kao svjetske sile i stalne članice Savjeta bezbjednosti UN-a sarađivati u suprotstavljanju unilateralizmu i hegemoniji, misleći tu prvenstveno na SAD.
- Suočena s međunarodnim trendom unilateralizma i hegemonijskog nasilnog ponašanja, Kina će sarađivati sa Rusijom kako bi preuzela posebne odgovornosti velikih svjetskih sila- rekao je Si ruskom kolegi.
Kineski predsjednik rekao je da će Peking i Moskva "zajedno baštiniti ispravan pogled na istoriju Drugog svjetskog rata, čuvati autoritet i status Ujedinjenih nacija, odlučno braniti prava i interese Kine, Rusije i velike većine zemalja u razvoju te raditi na podsticanju pravedne, uredne, multipolarne i inkluzivne ekonomske globalizacije''.

Putin sa Si Đinpingom: Rusija i Kina zajedno stoje protiv neonacizma i baštine ispravan pogled na Drugi svjetski rat

Američki predsjednik Džo Bajden se danas posljednji put sastao s kineskim kolegom Si Đinpingom u funkciji predsjednika SAD, dok uoči inauguracije Donalda Trampa dva lidera nastoje da smanje tenzije izazvane sukobima oko sajber kriminala, trgovine, Tajvana i Rusije.
Bajden i Si sastali su se na marginama foruma Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje u Limi, u Peruu, prvi put poslije sedam mjeseci, javili su kineski državni mediji.
Vašington je nezadovoljan zbog nedavnih hakovanja telefonskih komunikacija zvaničnika američke vlade i predizbornih štabova, i zabrinut je zbog sve većeg pritiska Pekinga na Tajvan i kao i njegove podrške Rusiji.
Tajvanski predsjednik Laj Čing-te planira da posjeti američku saveznu državu Havaje i možda teritoriju Guam, što će vjerovatno razgnijeviti Peking u narednim nedjeljama. Bajden se takođe sastao s predstavnikom Tajvana na samitu koji ga je pozvao da posjeti Tajvan u bliskoj budućnosti.
Kina smatra Tajvan, kojim se upravlja demokratski izabrana vlada kao na svoju teritoriju. SAD su najvažniji međunarodni sponzor Tajvana, kao i snabdjevač oružja, uprkos nepostojanju formalnog diplomatskog priznanja.
Kineska ekonomija je teško pogođena Bajdenovim trgovinskim mjerama, uključujući plan za ograničavanje američkih ulaganja u kinesku vještačku inteligenciju, kvantno računarstvo i poluprovodnike i ograničenja na izvoz naprednih kompjuterskih čipova. Očekuje se da će sve te teme biti uključene u razgovore, rekli su američki zvaničnici.
Kina rutinski poriče optužbe za hakovanje u SAD, smatra Tajvan internim pitanjem i protestuje zbog izjava SAD o kinesko-ruskoj trgovini.

Bajden i Đinping sastali se u Peruu posljednji put dok se nazire Trampova era

Kazahstan je potpisao osam komercijalnih ugovora vrijednih 2,5 milijardi dolara sa kineskim kompanijama, čime se značajno poboljšavaju bilateralni ekonomski odnosi između dvije zemlje.
Ugovori su potpisani u ponedjeljak tokom posjete kazahstanskog premijera Olžasa Bektenova Šangaju.
Ugovori podržavaju širu strategiju kazahstanskog predsjednika Kasima-Žomarta Tokajeva i kineskog predsjednika Si Đinpinga za udvostručenje trgovinske razmjene, koja je prošle godine dostigla rekordnih 41 milijardu dolara, izvijestio je premijerov kabinet.
Posjeta Bektenova naglašava rastući uticaj Kine u Centralnoj Aziji sa obzirom na tradicionalnu dominaciju Rusije.
Dok Kina intenzivno ulaže u infrastrukturne i energetske projekte, države Centralne Azije diversifikuju svoje spoljne odnose kako bi smanjile zavisnost od Moskve.
Bektenov je na okruglom stolu o ulaganjima naglasio potencijal za zajedničke projekte i industrijsku saradnju.
Veće kineske kompanije su izložile planove za jačanje svojih operacija u Kazahstanu, uključujući energetske inicijative i proizvodnju automobila.
Već postoji oko 5.000 zajedničkih preduzeća između dviju zemalja.

Kazahstan i Kina jačaju ekonomske veze sa 2,5 milijardi dolara novih ulaganja

Predsjednik Kine Si Đinping poručio je sjevernokorejskom lideru Kim Džong Unu da je Kina spremna da zajedno sa Sjevernom Korejom doprinese zaštiti mira u regionu i svijetu.
- Spreman sam da dam veći doprinos razvoju tradicionalnih odnosa prijateljstva i saradnje između Kine i Sjeverne Koreje, kao i zaštiti regionalnog i globalnog mira i stabilnosti - naveo je kineski predsjednik u odgovoru na Kimovu čestitku povodom 75. godišnjice osnivanja Narodne Republike Kine, čiji tekst prenosi sjevernokorejska državna novinska agencija KCNA.
On je izrazio nadu da će narod Sjeverne Koreje nastaviti da napreduje u unapređenju socijalističke izgradnje pod vođstvom Radničke partije Koreje, koju predvodi Kim.
- Kinu i DNRK povezuju iste planine i reke, a tradicionalno prijateljstvo između dvije zemlje jača s vremenom - naveo je Si.&nbsp;
Kako je napomenuo, u proteklih 75 godina otkako je osnovana nova Kina, Komunistička partija Kine učinila je „dva čuda – brz ekonomski razvoj i dostizanje dugoročne društvene stabilnosti i velikog prosperiteta“.

Si Đinping: Kina spremna da sa Sjevernom Korejom širi mir u regionu i svijetu

Kritična infrastruktura više nije samo tehničko, već i političko oružje i instrument meke moći, poručio je na okruglom stolu „Kritična infrastruktura kao instrument meke moći“ u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore predsjednik te organizacije dr Savo Kentera i ocijenio da kontrola nad strateškim resursima direktno određuje stepen nezavisnosti jedne države. - Kada govorimo o kritičnoj infrastrukturi, govorimo o srcu države. Ako to srce prestane da kuca, prestaje i država da diše. Danas neprijatelj ne mora da šalje vojsku – dovoljno je da zavrne ventil gasa, da isključi mrežu ili presječe tok informacija i društvo postaje paralizovano - kazao je Kentera. On je naglasio da Crna Gora posebno osjeća ranjivost u energetskom i digitalnom sektoru.&nbsp; - Nemamo gas, ali zavisimo od uvoza električne energije. Naša digitalna infrastruktura zavisi od globalnih platformi, čije odluke se donose daleko od Podgorice - naveo je Kentera. Prema njegovim riječima, Crna Gora mora postaviti tri imperativa: energetsku nezavisnost, digitalni suverenitet i zaštitu strateških resursa. - Elektroprivreda Crne Gore nije samo kompanija – ona je krvotok naše privrede. Ako ikada dođe u ruke stranog kapitala koji se vodi tuđim interesima, izgubili smo sposobnost da sami odlučujemo o svojoj budućnosti - upozorio je Kentera, dodajući da se isti princip odnosi na luke, aerodrome i vodne resurse. Kentera je ocijenio da je partnerstvo sa privatnim kompanijama moguće, ali da država mora zadržati kontrolu nad strateškim sektorima.&nbsp; - Odbrana tih resursa nije pitanje tržišne cijene, već nacionalnog dostojanstva i opstanka – kazao je on i poručio da mala društva, poput Crne Gore, moraju imati jasne crvene linije kada je riječ o odbrani kritične infrastrukture, jer - ko kontroliše infrastrukturu, kontroliše i državu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904100920_346f57010d8d8fa1739c74ff01de573c06736260b3a001d6f959e5edc5f28a4b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250904100920_346f57010d8d8fa1739c74ff01de573c06736260b3a001d6f959e5edc5f28a4b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Okrugli sto Kritična infrastruktura"> <figcaption>Okrugli sto Kritična infrastruktura kao instrument meke moći(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Generalni direktor Direktorata za infrastrukturu, informacionu bezbjednost i digitalizaciju u Ministarstvu javne uprave Dušan Polović istakao je da je Crna Gora postavila čvrst normativni okvir za zaštitu digitalnog prostora i kritične infrastrukture, usklađen sa evropskim standardima, ali iskazao nezadovoljstvo dinamikom formiranja Agencije za sajber bezbjednost.&nbsp; Ne možemo biti zadovoljni dinamikom formiranja Agencije za sajber-bezbijednost kao jednog od ključnih entiteta kada je kritična infrastruktura u pitanju. Kao što i sami primjećuejte, taj proces uspostavljanja Agencije ne teče željenom dinamikom uprkos tome što je Ministarstvo javne uprave preduzelo sve neophodne korake za njeno uspostavljanje i dostavilo Vladi prijedloge za formiranje organa te agencije, budući da je agencija u skladu sa zakonom već morala početi sa radom početkom godine, te da su za njen rad predviđena budžetska sredstva u iznosu od nekih 2,5 miliona eura &nbsp;- kazao je Polović. On je posjetio da je prvi Zakon o informacionoj bezbjednosti u Crnoj Gori donijet još 2010. godine, a dopunjen 2016. i djelimično usklađen sa tada važećom NIS direktivom EU.&nbsp; - Međutim, nakon sajber napada u avgustu 2022. godine, koji je ozbiljno paralizovao sistem javne uprave, postalo je jasno da moramo uspostaviti jasne procedure i institucionalne mehanizme za reagovanje - kazao je Polović. Podsjetio je da je Evropska unija krajem 2022. donijela novu NIS2 direktivu, a da je Crna Gora ubrzo transponovala njene odredbe u novi zakon o informacionoj bezbjednosti.&nbsp; - Na taj način, postali smo prva zemlja regiona koja je ugradila NIS2 u svoje zakonodavstvo - naglasio je Polović. Cilj donošenja zakona, kako je dodao, bio je dvostruk – ispunjavanje obaveza na evropskom putu i stvaranje bezbjednog sajber prostora, uz zaštitu kritične infrastrukture u skladu sa praksom EU.&nbsp; - Zakon je omogućio uspostavljanje novih i jačanje postojećih mehanizama za odgovor na sajber incidente i krizne situacije - precizirao je Polović. Agencija za sajber bezbjednost, čije formiranje značajno kasni, imaće ingerencije, između ostalog, fokusirane na zaštitu kritične infrastrukture.&nbsp; - Agencija će u saradnji sa Savjetom za informacionu bezbjednost, Ministarstvom odbrane, Agencijom za nacionalnu bezbjednost, Ministarstvom unutrašnjih i vanjskih poslova, pravde i drugim institucijama, predstavljati ključni stub u ovoj oblasti – kazao je Polović. Prema njegovim riječima, od napada 2022. godine značajno je unaprijeđen nivo sajber bezbjednosti – formiran je Vladin CERT, uspostavljen Operativni centar za sajber bezbjednost, povećana finansijska ulaganja i razvijeni kapaciteti za rano otkrivanje i sprječavanje napada.&nbsp; - Rezultat rada centra je da smo uspjeli da preveniramo brojne napade na vladinu infrastrukturu i spriječimo njihove posljedice, za razliku od 2022. godine - naglasio je Polović. On je dodao kako su pred Crnom Gorom i dalje brojni izazovi. - Jačanje institucija, unapređenje sajber higijene, bolja međuinstitucionalna saradnja, saradnja sa privredom i usvajanje međunarodnih praksi. Naše opredjeljenje je jasno – kao članica NATO-a i buduća članica EU, Crna Gora mora doprinositi sistemu kolektivne i globalne bezbjednosti - &nbsp;zaključio je Polović. <h2>Cerović: Strateški resursi u Crnoj Gori podložni pritiscima i pokušajima preuzimanja</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904110916_d1b1f52dd4ec5d4428fd01b66d76202c9e9214f00dad4cf7cc3309b6d7bd094f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250904110916_d1b1f52dd4ec5d4428fd01b66d76202c9e9214f00dad4cf7cc3309b6d7bd094f" data-rendition-name="original" width="1159" height="652" loading="lazy" alt="Držaen Cerović"> <figcaption>Dražen Cerović(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Profesor Pravnog fakulteta u Podgorici Dražen Cerović ocijenio je da Crna Gora nema dovoljno razvijene i stabilne institucije koje upravljaju kritičnom infrastrukturom, te da su postojeći strateški resursi često izloženi političkim pritiscima i pokušajima potcjenjivanja njihove vrijednosti. - Crna Gora nema svoje telekomunikacione institucije, a ni kontrolu nad izvorima vode. Elektroprivreda je još uvijek u domaćem vlasništvu, ali se aerodromi i drugi resursi permanentno onesposobljavaju kroz različite kombinacije političkih pritisaka i subverzija - naveo je Cerović. On je podsjetio na pokušaje da se vrijednost Luke Bar umanji kako bi lakše bila predmet kupovine.&nbsp; - Takvi procesi dovode do toga da strateški resursi postaju izloženi manipulacijama i pokušajima preuzimanja. To su pitanja o kojima moramo otvoreno govoriti i tražiti strategiju kako da se takvim opasnostima suprotstavimo - istakao je Cerović. On je kao primjer naveo i telekomunikacioni sektor:&nbsp; - Zamislite situaciju u kojoj jedan operator, kroz damping cijene i dobijanje tendera od države, faktički preuzme kontrolu nad komunikacijama cijele države. To više nije samo ekonomsko, već i bezbjednosno pitanje. Zvuči vam poznato, zar ne - kaže Cerović. Govoreći o uticaju meke moći, ukazao je da ona ne dolazi samo kroz ekonomske instrumente, već i kroz religijska i ideološka uvjerenja.&nbsp; - To je kao kod autoimunih bolesti – dio organizma okrene se protiv samog sebe. Tako se i određeni segmenti državnog aparata ili društva mogu instrumentalizovati protiv sopstvene države - kazao je Cerović. On je upozorio da Crna Gora predstavlja posebno primjer na Balkanu.&nbsp; - Samo na osnovu dešavanja u posljednjih pet godina mogli bismo napisati deset ozbiljnih naučnih studija. Kulminacija procesa dešava se upravo sada, pred našim očima - rekao je. Cerović je istakao da zakoni, uredbe i direktive jesu važni, ali da oni sami po sebi nisu dovoljni.&nbsp; - Možete imati hiljadu zakona, ali ako nemate svijest o tome šta štitite, ako nemate strategiju i odlučnost da je sprovedete – sve ostaje mrtvo slovo na papiru - poručio je Cerović. Posebno je naglasio i pitanje medija, navodeći da oni u određenom smislu mogu predstavljati kritičnu infrastrukturu.&nbsp; - U Crnoj Gori postoji značajan broj medija koji nominalno posluju ovdje, a realno zastupaju interese drugih država. To je opasnost koju ne smijemo zanemariti - kazao je Cerović. <h2>Neophodna saradnja državnih organa, privrede i akademske zajednice</h2> Direktor Centra za jačanje otpornosti kritične infrastrukture Atlantskog saveza Crne Gore, prof. dr Zoran Keković podsjetio je da se pojam kritične infrastrukture u međunarodnoj praksi afirmisao još tokom administracije američkog predsjednika Bila Klintona devedesetih godina, nakon terorističkog napada u Oklahoma Sitiju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904100920_dd4dea3ace8683722d32d9fbacaacffbd52a3629fbd91a97ca2ce091174b9d27.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250904100920_dd4dea3ace8683722d32d9fbacaacffbd52a3629fbd91a97ca2ce091174b9d27" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Prof. dr Zoran Keković"> <figcaption>Prof. dr Zoran Keković(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  - Od tada vlade zapadnih zemalja, naročito Evropske unije, razvijaju sveobuhvatan okvir zaštite. Danas koncept zaštite evoluira ka otpornosti kritične infrastrukture - kazao je Keković. On je naglasio da je riječ o multidisciplinarnom pitanju, koje zahtijeva saradnju državnih organa, privrede i akademske zajednice.&nbsp; - Bez simbioze društvenih, prirodnih i tehničkih nauka ne možemo govoriti o sveobuhvatnom pristupu - rekao je Keković. Prema njegovim riječima, Atlantski savez Crne Gore, kroz rad Centra za jačanje otpornosti kritične infrastrukture, nastoji da gradi platformu za dijalog svih relevantnih činilaca. On je najavio i međunarodnu konferenciju posvećenu ovoj temi, koja će u oktobru biti održana u Beogradu u saradnji sa više regionalnih i evropskih institucija.

Kentera: Kritična infrastruktura je srce države, ako ono prestane da kuca država prestaje da diše

Meksikanka Meji Dijana Paloma Perez biće protivnica crnogorske bokserke Bojane Gojković u prvom kolu Svjetskog prvenstva u Liverpulu, odlučeno žrijebom u M&amp;S Bank Areni.
Drugi crnogorski predstavnik Tomislav Đinović slobodan u prvom kolu.
U kategoriji do 57 kilograma, u kojoj se takmiči Gojković, prijavljeno je 29 bokserki, koje će na ring u petak.
Članica Budve, ukoliko savlada Meksikanku, u osmini finala boriće se protiv uspješnije iz borbe između Lai-Karlajl iz Novog Zelanda i Uzbekistanke Mamajonove.
U kategoriji do 60 kilograma, u kojoj je Đinović, prijavljena su 43 boksera.
Crnogorski borac će se u subotu, u šesnaestini finala boriti Holanđanina Al Čabtuna.
Svjetsko prvenstvo u Liverpulu je prvo pod okriljem nove međunarodne federacije - World Boxing, a prvi put muška i ženska bokserska elita nastupa zajedno na istom događaju.
Šampionat u Liverpulu okupio je 554 boksera – 329 u muškoj i 225 u ženskoj konkurenciji iz 68 država svijeta, u ukupno 20 kategorija - po deset muških i ženskih
Sa crnogorskim bokserima u Liverpulu su selektor reprezentacije Nikola Ružić i trener Momčilo Zlatičanin.

Gojković protiv Meksikanke, Đinović slobodan na startu SP

Instalacija sistema grijanja u Osnovnoj školi "Mojsije Stevanović" u Kolašinu je završena - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
&nbsp;Ova obrazovna ustanova je, kako navode u saopštenju, sprovela tendersku proceduru, a ugovorena vrijednost radova iznosi oko 166.000 eura.&nbsp;
- Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija obezbijedilo je finansijska sredstva iz tekućeg budžeta, čime su stvoreni poboljšani uslovi za rad i učenje učenika - ističu iz ovog resora.

Završena instalacija sistema grijanja u OŠ "Mojsije Stefanović" u Kolašinu

,,Svi kući da glasaju Demokrate, svi kući da glasaju Demokrate, ka ono standardno, razumiješ. Svi znači moraju da glasaju Demokrate! Svi!” Ovakvu glasovnu poruku, preko kriptovane Skaj komunikacije, Janko Vukadinović, visokopozicionirani član škaljarskog klana, slao svom bratu Predragu Vukadinoviću, takođe pripadniku organizovane kriminalne grupe. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250902190956_0c81b2d0b4c3f7c6581ebbcb1fa7453bdf3b83a9c9aa10d0e17ce8f3f9a8a5e7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250902190956_0c81b2d0b4c3f7c6581ebbcb1fa7453bdf3b83a9c9aa10d0e17ce8f3f9a8a5e7" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE POLITIČKOG UTICAJA ORGANIZOVANOG KRIMINALA: Ilustracija "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE POLITIČKOG UTICAJA ORGANIZOVANOG KRIMINALA: Ilustracija(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  ,,DOLAZIM KUĆI AKO PADNE MILO...” Skaj komunikacija se, sudeći prema dostupnoj dokumentaciji, odvija 13. avgusta 2020. godine, 27 dana pred parlamentarne izbore. Janko Vukadinović se u tom času u zatvoru i očekuje da će brzo izaći ukoliko dođe do promjene vlasti 30. avgusta. &nbsp; Zato i daje instrukcije bratu Predragu, da prenese svim članovima mafijaške ekipe i njihovim prorodicama da moraju glasati za Demokrate Alekse Bečića. &nbsp; U odgovoru Predrag Vukadinović ističe da neki ljudi, ne precizirajući ko je u pitanju, daju i po ,,250 eura za ličnu”. &nbsp; - Ako pane milo a sad smo dobili info da pada ja izlazim za 1. god kuci, brate – poručuje Janko bratu Predragu. Očito je: braća, višestruki povratnici u kriminalu, vjerovali su da bi pobjeda opozicije značila preokret i zato su maksimalno se trudili da se Demokrate podrže 30. avgusta. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250902190956_5ba4f911a9b2d9cc4c42ee48317863e43f38af605935d80d35913e2ddebb4df3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250902190956_5ba4f911a9b2d9cc4c42ee48317863e43f38af605935d80d35913e2ddebb4df3" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="ORGANAIZATOR KRIMINALNE GRUPE: Janko Vukadinović"> <figcaption>ORGANAIZATOR KRIMINALNE GRUPE: Janko Vukadinović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PODEBLJI DOSJE &nbsp; Janko Vukadinović je 2019. godine priznao da je bio šef kriminalne grupe koja se bavila švercom droge i oružja, ali je negirao učešće u ubistvu Miloša Šakovića i Radivoja Jovanovića u podgoričkom lokalu ,,Forum”. &nbsp; Svojevremeno je bio u zatvoru u Spužu zbog podmetanja bombe ispred vrata stana tadašnjeg šefa policije Miloša Radulovića. &nbsp; Kako se Predrag Vukadinović u tom vremenu skrivao od crnogorske policije, zbog bojazni od hapšenja zbog ubistva Saše Klikovca, brat Janko mu obećava da će se moći odmah vratiti u Crnu Goru, ukoliko dođe do promjene vlasti i ukidanja specijalnog tima. Na kraju komunikacije 13. avgusta 2020. godine Janko Vukadinović ponovo šalje glasovnu poruku bratu Predragu. &nbsp; -Svi za Demokrate, svi! Do pobjede, svi, sviii, svi svi svi, pada pada poda pada pada pada pada – egzaltirano poručuje Janko Vukadinoviću. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090220090_dbba35b1ca347bd6a73f2135624f5364b5bceae7e2ed8e5ce9dccbd73adf4744.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090220090_dbba35b1ca347bd6a73f2135624f5364b5bceae7e2ed8e5ce9dccbd73adf4744" data-rendition-name="original" width="1800" height="1013" loading="lazy" alt="PODRŠKA PRED IZBORE 30.AVGUSTA 2020: Aleksa Bečić "> <figcaption>PODRŠKA PRED IZBORE 30.AVGUSTA 2020: Aleksa Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,300 GLASOVA ZA BEČIĆA...” Skaj komunikacija braće Vukadinović, koju danas objavljuje Televizija E, samo je dio jedne veće zbirke razgovora pripadnika kriminalnih grupa koji su, u različitim situacijama, odlučivali se za podršku Demokratama, odnosno koaliciji ,,Mir je naša nacija” pred izbore 30. avgusta 2020. godine. &nbsp; M portal, kao i portal Standard objavili su Skaj komunikaciju škaljarca Vladana Radomana sa tadašnjim vođom škaljarskog klana Jovicom Vukotićem. Tako, dan pred izbore, 29. avgusta 2020. godine Radoman obavještava Vukotića da je na Cetinju, citiram, ,,sve upro evo 10 dana i svi će glasati za Bečića” i da je obezbijedio 300 glasova za lidera Demokrata. Televizija E je prije koji mjesec objavila i transkripte razgovora, takođe iz avgusta 2020. godine, Vladimira Ulame i Stevana Đurišića, pripadnika barske kriminalne grupe. &nbsp; Osim što planiraju više krivičnih djela, Ulama i Đurišić &nbsp;dogovaraju kupovine ličnih karata za potrebe političke grupacije Demokratska Crna Gora. Iz Skaj prepiske se vidi da je Đurišić član Demokrata i da je toj stranci pristupio na nagovor Marka Ljubiše zvanog Kan kao i Ognjena Kažanegre, visokopozicioniranih članova OKG ,,Budvanska”. OCJENA OGNJENA KAŽANEGRE Samo godinu kasnije, upravo će Kažanegra, u razgovoru sa članom Ure Blažom Rađenovićem vrlo mučno okarakterisati Demokrate Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića. &nbsp; -Ovi naši, sad ću ti ja samo nešto, dobro Demokrate, to su najveće pi**e. Evo neka slušaju ovo ako slušaju. Demokrate su najveće pi**e. Njih samo interesuju njihove fotelje, zato, zato će vazda da izgube na izbore katastrofalno svuđe – poručio je Kažanegra. &nbsp;&nbsp; Snimak razgovora Ognjena Kažanegre nije iz Skaj prepiski, već je riječ o mjerama tajnog nadzora koje je Viši sud odobrio po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog razotkrivanja djelovanja kriminalne grupe Budvanska. &nbsp; &nbsp;I, sudeći po Skaj prepisci kojom raspolaže Specijalno državno tužilaštvo, konekcije članova Demokrata sa visokopozicioniranim članovima škaljarskog klana su postojale i bile čvrste i prije i nakon 2020. godine. &nbsp;&nbsp;&nbsp; BEČIĆEVA ZAKLETVA I... Zato je javna zakletva lidera Demokrata, potpredsjednika Vlade Alekse Bečića djelovalo prilično karikaturalno kada se obratio u Skupštini Crne Gore, tokom skupštinskog ispitivanja ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića. &nbsp;&nbsp;&nbsp; - Ako ikada iko priloži jedan dokaz da smo se vidjeli, razgovarali a kamoli dogovarali i sarađivali bilo sa Zvicerima, Vukotićima, Drešajima, Mićunovićima, bilo kim iz tog miljea, istog trena, nevezano je li ili nije krivično djelo u pitanju, napuštam ne politiku nego Crnu Goru – kazao je lider Demokrata. &nbsp; Nakon objelodanjivanja Skaj prepiski u kojima se uočavaju veze pripadnika kriminalnih klanova sa Demokratama, lider Demokrata se nije oglašavao da bi redigovao zakletvu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090220090_025a2d8dc857220e72c2b85eaea8fbd2b9aba3e658f2bc0c7c64c18a634ba9b9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025090220090_025a2d8dc857220e72c2b85eaea8fbd2b9aba3e658f2bc0c7c64c18a634ba9b9" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="DA LI JE VLAST NEDODIRLJIVA ZA SDT: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac "> <figcaption>DA LI JE VLAST NEDODIRLJIVA ZA SDT: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ...ĆUTANJE SDT-A Očito da potpredsjednik Vlade Crne Gore vjeruje da će Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović i dalje tihovati kada su u pitanju veze avgustovske vlasti sa organizovanim kriminalom. &nbsp; I zaista, teško je objasniti zbog čega nema reakcije specijalnog tužialštva, makar da se formira predmet na osnovu objava crnogorskih medija. Ili da se, u slučaju da je riječ o medijskim manipulacijama, procesuiraju ljudi iz crnogorskih glasila. &nbsp; Umjesto toga SDT – uporno ćuti. Da li je u ovom slučaju ćutanje – znak odobravanja ili, što bi bilo poražavajuće po društvo, posljedica nemoći? Ili, još i gore, političke korupcije? &nbsp; &nbsp;

,,Brate, svi za Demokrate!”

Bivši komandir nikšićke policije Darko Mađarić i nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti u Nikšiću Tihomir Goranović podnijeli su Osnovnom sudu u Podgorici tužbu protiv Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije zbog mobinga i naknade štete zbog povrede prava ličnosti. Na udaru čelnika bezbjednosnog sektora a, sve pod izgovorom vetinga, kako bi opravdali bezakonje i progon službenika sa dugogodišnjim iskustvom našli su se Mađarić koji je početkom avgusta suspendovan, dok Goranović čeka rješenje o suspenziji. <h2>POLITIČKI PRITISAK</h2> Njihov zastupnik, advokat Veselin Radulović, u tužbama koje je 2. septembra podnio Sudu detaljno navodi, koje su sve poslove u Upravi policije obavljali Mađarić i Goranović, ukazujući da su nagrađivani zbog rezultata do 2021.godine od njihovih neposrednih starješina. Mađarić je 20 godina zaposlen u Upravi policije a Goranović 25. Radulović ukazuje da je Mađarića i Goranovića 27. februara 2021. godine telefonom kontaktirao tadašnji vd direktora Uprave policije Zoran Brđanin i saopštio im da su razriješeni sa funkcije komandira stanice policije Centar bezbjednosti Nikšić i sa mjesta načelnika CB Nikšić i da će biti raspoređeni na nova radna mjesta. - Jedan od ključnih razloga smjene tužilaca bio je politički pritisak određenih struktura na tadašnji menadžment Uprave policije – navodi u tužbama Radulović. U tužbi koju je podnio za Mađarića advokat ističe da njegov klijent tri godine nije bio raspoređen od kada je razriješen sa funkcije komandira stanice policije CB Nikšić pa do 10. januara 2024. godine, kada mu je uručeno novo rasporedno rješenje. <h2>DEGRADIRANJE</h2> - Mađarić nije bio pozvan, niti raspoređen na konkretno radno mjesto, bio je faktički isključen iz radnog procesa bez ikakvog objašnjenja, imao je formalno rješenje na poziciji komandira CB Nikšić, ali nije imao nikakvih zaduženja, bio je izolovan, profesionalno zanemaren, bez mogućnosti obuke, bez prava na dodatni rad i bez mogućnosti napredovanja – piše u tužbi. Advokat Radulović ističe da je Mađarić tri godine bio profesionalno i ljudski ponižavan, uz psihološke posljedice koje su se reflektovale i na njegov porodični život. U januaru 2024. godine Mađarić je dobio rješenje od 22. novembra 2023. godine kojim je određeno da bude u Odjeljenju za podršku organizacionim jedinicama policije, unapređenje rada i analitiku. - Međutim, mobing prema mom klijentu nastavljen je i u novom odjeljenju, jer mu rasporedno rješenje nije uručio neposredni starješina – načelnik odjeljenja, već policijski službenik Odjeljenja bezbjednosti Nikšić Željko Peković, a po nalogu tadašnjeg VD pomoćnika direktora Lazara Šćepanovića i saopštio mu da se javi koordinatoru za maloljetničku delinkvenciju, kako bi obavljao izvršilačke poslove. Nakon što je Mađarić Pekoviću pojasnio opis poslova rasporednog rješenja i zatražio pisani nalog za delegirane poslove, Peković je kazao da će se o tome konsultovati sa Šćepanovićem – piše u tužbi. Advokat Radulović u tužbi koju je predao za Tihomira Goranovića takođe navodi istovjetan princip postupanja kao i u slučaju Mađarića. Ukazao je da je Goranović u januaru 2024. godine dobio rješenje od 22. novembra 2023. godine kojim je raspoređen da bude u Odjeljenju za analitiku. - Mobing prema Goranoviću nastavljen je i u novom odjeljenju, jer mu rasporedno rješenje nije uručio neposredni starješina – načelnik odjeljenja, već policijski službenik OB Nikšić Željko Peković,a po nalogu Šćepanovića i saopšti mu da je „odlučeno na većem nivou“ da bude u stanici policije OB Nikšić i da će mu starješina Goran Đurđevac davati radne zadatke – piše u tužbi. Nakon toga Goranović je ukazao Pekoviću da ima zvanje glavnog policijskog inspektor i da starješina nišeg zvanja ne može mu davati radne naloge. Nakon toga Peković je rekao da će o tome informisati Šćepanovića pa neka on odluči što je „najbolje rješenje“. U tužbi Radulović ističe da je i tokom 2025. godine nastavljeno zlostavljanje na radu i to kontinuiranim djelovanjem radnih naloga koji su ispod Goranovićevog stručnog zvanja glavnog policijskog inspektora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903070952_eab11cd9a9e0dbe8cedff936f37acb9636ad4447b6decc4b9a5051929d2f120c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903070952_eab11cd9a9e0dbe8cedff936f37acb9636ad4447b6decc4b9a5051929d2f120c" data-rendition-name="original" width="295" height="472" loading="lazy" alt="tužba"> </figure>  <h2>SMJENE TRAŽILI POLITIČARI</h2> Radulović za Portal ETV kaže da „radnje“ koje su u kontinuitetu preduzimane prema policijskim službenicima koji su se našli na meti nezakonitog „vetinga“ Demokrata nesumnjivo pokazuju da se radilo o klasičnom mobingu. - Takođe, zlostavljanje na radu ili mobing pokazuje kako se sprovodi „veting“ u bezbjednosnom sektoru. Bez pravnog osnova, sa proizvoljnim targetiranjem, bez poštovanja minimalnih prava, odnosno bez upoznavanja sa time šta im se stavlja na teret, bez upoznavanja sa dokazima i spisima predmeta i uz konstantno javno optuživanje i dovođenje u vezu sa kriminalnim grupama. Činjenica je da su smjene Mađarića i Goranovića tražili političari, da su njihove smjene javno proslavljali nakon što su se desile, da nakon toga Mađarić i Goranović nijesu dobili novi raspored u službi tri godine i da su, nakon novog rasporeda, dobijali zadatke koji su ispod nivoa stečenih znanja i iskustva. Činjenica je i da su nakon svega toga neosnovano i bez ijednog dokaza optuženi za veze sa kriminalnim klanovima, ali zbog nepostojanja dokaza za tako nešto, protiv njih nije podnešena krivična prijava. Tako izgleda „veting“ koji sprovodi jedna politička partija, za koju konstantno javnost dobija podatke sa skaj aplikacije da je glasove dobijala od pripadnika kriminalnih klanova - istakao je Radulović. On očekuje da sud odgovorno i zakonito postupi po tužbama radi utvrđenja mobinga i da pruži zaštitu oštećenima i zabrani takvo postupanje ubuduće.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903070952_6fccc28c48ea0cf5440397c718513b4f4dfd33aa2bd6735d9a348d91cae77066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250903070952_6fccc28c48ea0cf5440397c718513b4f4dfd33aa2bd6735d9a348d91cae77066" data-rendition-name="original" width="295" height="445" loading="lazy" alt="tužba"> </figure>

Goranoviću saopšteno da je „odlučeno na većem nivou“, gdje će biti raspoređen i ko će mu dodjeljivati zadatke

Istraživanje M portala je pokazalo da firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata, bilježi astronomski rast poslovnog prometa - od svega 18.997 eura u 2022. godini do čak 2 miliona i 860.249 eura u 2024. godini. Tokom posljednje dvije godine firma je postala vlasnik vrijednih nekretnina na Svetom Stefanu i u Nikšiću. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potpisao je 28. avgusta ove godine odluku kojom je za najpovoljnijeg ponuđača usluge održavanja i unapređenje sistema video nadzora granice i unapređenje sistema senzora za kontrolu granice izabrana firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug Šaranovićeve partijske koleginice i poslanice Demokrata, Anđele Vojinović. Potvrda o braku izvršnog direktora kompanije i poslanice Demokrata je imovinski karton Anđele Vojinović koji se nalazi u bazi Agencije za sprječavanje korupcije, a u kojem je navedeno da je Pavle izvršni direktor „Gold Security DOO“, sa platom od 1500 eura u 2024. godini. Kada bude realizovana ova javna nabavka, u kasu kompanije na čijem je čelu suprug Anđele Vojinović sliće se 120.000 eura od jednog posla.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080916_e60eb1ed75975cd670b7cbec9faddf0eea69b309015e68e310c9b0d86e75ae8b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903080916_e60eb1ed75975cd670b7cbec9faddf0eea69b309015e68e310c9b0d86e75ae8b" data-rendition-name="original" width="1280" height="1589" loading="lazy" alt="odluka"> </figure>  Više izvora M portala iz Ministarstva unutrašnjih poslova tvrdi da je tender namješten upravo za „Gold Security DOO“, odnosno da je specifikaciju potrebne opreme koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji pripremao blizak rođak Danila Šaranovića, zaposlen u MUP-u tek po dolasku aktuelnog ministra, te da su službenici koji zaduženi za javne nabavke bili izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden prema ranijem dogovoru među Demokratama. Kompanija na čijem je čelu suprug poslanice Demokrata bila je jedina prijavljena na tenderu.&nbsp; Ugovori i sa opštinama Herceg Novi i Nikšić I dok se Demokrate, uključujući ministra Šaranovića i poslanicu Vojinović, besprizorno razračunavaju sa medijima, nevladinim sektorom, advokatima... optužujući ih redom da su svi plaćenici kriminalnih klanova, „Gold Security DOO“ iz Nikšića „slaže“ ugovore sa insitucijama na čijem su čelu Demokrate. Tako je Pavle Vojinović kao izvršni direktor kompanije 9. septembra prošle godine potpisao ugovor sa predsjednikom Opštine Herceg Novi Stevanom Katićem, takođe Demokratom, za vršenje usluge fizičko-tehničke zaštite zgrade Opštine Herceg Novi. Od tog ugovora „Gold Security DOO“ godišnje zarađuje gotovo 70.000 eura. Sličan ugovor Vojinović je 26. juna ove godine potpisao i sa predsjednikom Opštine Nikšić, Markom Kovačevićem, a vrijednost ugovora na godišnjem nivou je 60.621 euro.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_e8d5f150f35424a7ba8d1cf2c6ffa2450720726fdc2b60eb14f5889222dbbab1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250903080920_e8d5f150f35424a7ba8d1cf2c6ffa2450720726fdc2b60eb14f5889222dbbab1" data-rendition-name="original" width="1268" height="1595" loading="lazy" alt="ugovor"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_1f70cac28e9973f699ba36709fb3a0898f71908b9e4bad55db580578d01019ae.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250903080920_1f70cac28e9973f699ba36709fb3a0898f71908b9e4bad55db580578d01019ae" data-rendition-name="original" width="1280" height="1600" loading="lazy" alt="ugovor"> </figure>  <h3>Astronomski rast firme od ulaska Demokrata u izvršnu vlast</h3> Kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. &nbsp; Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. Prema imovinskom kartonu Anđele Vojinović, njen suprug Pavle upravo u tom periodu napreduje u kompaniji. On je od rukovodioca tehničkog sektora u „Gold security DOO“ u martu 2024. godine napredovao do mjesta izvršnog direktora. To je ujedno godina kada kompanija uvećava poslovne prihode 753.259 eura na čak 2.860.249 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_ac5fb937d33ea5d3fb00a3d3350964a69d1218df12c834b49a628a5523a9609d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250903080920_ac5fb937d33ea5d3fb00a3d3350964a69d1218df12c834b49a628a5523a9609d" data-rendition-name="original" width="819" height="293" loading="lazy" alt="poslovanje"> </figure>  <h3>Placevi na Svetom Stefanu, poslovni prostori u Nikšiću</h3> „Gold Security DOO“ ne uvećava drastično samo poslovne prihode, već i vlasništvo nad nekretninama. Budvanski katastar je 1. septembra ove godine uknjižio kupovinu građevinske parcele od 241 metar kvadratni u katastarskoj opštini Sveti Stefan, a pravo sukorišćenja imaju „Gold Security DOO“ i Marija Perović. Istovremeno, katastar bilježi da je „Gold Security DOO“ kupovinom dobio pravo korišćenja nekoliko voćnjaka 2. klase – jednog od svega dva kvadratna metra, drugog od 40, trećeg od 17 kvadratnih metara, četvtog od 78 kvadratnih metara i petog od 44 kvadratna metra. Sva kupljena zemlja ukupne površine 422 kvadratna metra nalazi se na veoma atraktivnoj lokaciji iznad hotela „Maestral“ na Pržnu u neposrednoj blizini Svetog Stefana. Kompanija „Gold Security DOO“ je 2024. godine postala vlasnik nekoliko nekretnina i u Nikšiću. Posjedovni listovi pokazuju da su sve nekretnine u Nikšiću u svojini „Gold Security DOO“ u obimu 1/1, a ima ih ukupno šest. Dvije nekretnine, poslovni prostori, nalaze se u Ulici Alekse Backovića i stečene su kupovinom. Jedan poslovni prostor se nalazi u prizemlju i ima površinu od 87 kvadratnih metara, a drugi koji se vodi kao „poslovni prostor u vanprivredi“ ima površinu od 62 kvadratna metra. U nikšićkoj Staroj varoši „Gold Security DOO“ je kupila četiri nekretnine – dva nestambena prostora po 37 kvadratnih metara i dva poslovna prostora od 54 i 36 kvadratnih metara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_2a533e7ddd2f387c33e634ca153171d6828f75968ed6e82b7a6256a20a056801.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250903080920_2a533e7ddd2f387c33e634ca153171d6828f75968ed6e82b7a6256a20a056801" data-rendition-name="original" width="969" height="586" loading="lazy" alt="List nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_5f055f3c9fafc17e2e99ec6c645d2798fcea5d4782eebc314dda89284283dce4.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250903080920_5f055f3c9fafc17e2e99ec6c645d2798fcea5d4782eebc314dda89284283dce4" data-rendition-name="original" width="1002" height="559" loading="lazy" alt="List nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_c46f8389e4c89d2f4dc1ce838c4c148c3e91e816d5c897c1dd266441ec265090.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250903080920_c46f8389e4c89d2f4dc1ce838c4c148c3e91e816d5c897c1dd266441ec265090" data-rendition-name="original" width="943" height="500" loading="lazy" alt="list nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_2579cf29432d2760fe00b8783228be514c7d3db7daf9e798459ecc95c1407adf.png" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250903080924_2579cf29432d2760fe00b8783228be514c7d3db7daf9e798459ecc95c1407adf" data-rendition-name="original" width="942" height="524" loading="lazy" alt="LN"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_e9fcc9a6db73b4c38409da954a160a2ea1125abbe708a9a8cb540c14ab6eb4b2.png" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250903080924_e9fcc9a6db73b4c38409da954a160a2ea1125abbe708a9a8cb540c14ab6eb4b2" data-rendition-name="original" width="1014" height="1128" loading="lazy" alt="ln izvod"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_b3af2b7398805508e4e208da8fb4ae4316536141759306a386a9b16e9001ae20.png" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250903080924_b3af2b7398805508e4e208da8fb4ae4316536141759306a386a9b16e9001ae20" data-rendition-name="original" width="1179" height="956" loading="lazy" alt="ln izvod"> </figure>

Tender MUP-a od 120.000 eura za muža Anđele Vojinović

Najava septembarske rekonstrukcije Vlade izazvala je mali tihi rat različitih grupacija unutar vlasti. Ali i veliki pritisak na premijera Milojka Spajića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E i Portala ETV, Demokrate Alekse Bečića pokušavaju da podignu ulog i prijete da će uzdrmati koaliciju na vlasti ukoliko Spajić se bude oslobodio usluga i ministra odbrane Dragana Krapovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320090_c273439aa59e34afa8c7fced46f4373716d6e9ff2b658c34ac57d81694273fbb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025090320090_c273439aa59e34afa8c7fced46f4373716d6e9ff2b658c34ac57d81694273fbb" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="BURA UNUTAR PARLAMENTARNE VEĆINE: Mandić, Spajić, Bečić"> <figcaption>BURA UNUTAR PARLAMENTARNE VEĆINE: Mandić, Spajić, Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Istovremeno, ekipa Bečića i Bogdanovića pokušava da nađe saveznika unutar parlamentarne većine da se rekonstrukcija Vlade svede na minimalne, kozmetičke promjene. Izvori iz vladajuće koalicije ističu da je Spajić donekle uzdržan, strahujući da bi kadrovske promjene mogle prilično da destibilizuju odnose unutar parlamentarne većine. &nbsp; Ipak, rekonstrukcije će biti i sada se već kristališu neki kandidati za vrh policije. &nbsp; KANDIDAT PAVIĆEVIĆ I FAKULTET U MLADENOVCU Poput Vladana Pavićevića, koji je po volji ljudi iz bivšeg Demokrastkog fronta, preciznije iz Nove srpske demokratije Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320090_3872041fd9bd91d43442394688c965fdd42a34f3130ed084943270663710638e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025090320090_3872041fd9bd91d43442394688c965fdd42a34f3130ed084943270663710638e" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="REALNOST ILI NEREALNE AMBICIJE: Vladan Pavićević"> <figcaption>REALNOST ILI NEREALNE AMBICIJE: Vladan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U više crnogorskih medija dovodila se u pitanje validnost Pavićevićeve diplome sa fakulteta u Mladenovcu. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Jedini fakultet u Mladenovcu bio je Fakultet za poslovno industrijski menadžment, a web stranica je posljednji put ažurirana upravo te godine linkom za aplikaciju na konkurs za upis za 2014/2015 i informacijom da je iznos školarine 1.200 eura. Na tom fakultetu je iste godine doktorsku disertaciju, za koju se kasnije saznalo da je falsifikat, odbranio i sadašnji gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić. &nbsp; Na istoj adresi od tada je Poslovni i pravni fakultet Univerziteta Union Nikola Tesla za koji su vezane brojne afere, među kojima je i hapšenje 17 osoba 2021. godine zbog falsifikovanja diplom i trgovine uticajem. Diplome su prodavane za 2000 do 6000 eura a navodno je glavni distributer bio vođa kriminalne grupe Veljko Belivuk. &nbsp; &nbsp;Klijenti su bili brojni policajci, biznismeni, ali i političari. &nbsp; &nbsp;Univerzitet je aprila 2022. izgubio akreditaciju. &nbsp; &nbsp;MUKE ZA BEČIĆA I BOGDANOVIĆA &nbsp;Koliko je realna mogućnost da Pavićević dođe na neku od značajnijih funkcija u policiji, za sada nije izvjesno, ali je u Bečićevoj stranci burno i na pominjanje njegovog imena. &nbsp; Inače, od ranije postoji netrpeljivost između Demokrata i &nbsp;Pavićevića. Oktobra 2021. godine Pavićević je direktno optužio Demokratsku Crnu Goru i lidera Pokreta za promjene Nebojšu Medojevića da su upropastili aktivnosti na rasvjetljavanju ubistva Duška Jovanovića. To mu ekipa oko Bečića i Bogdanovića nije zaboravila. &nbsp; Ali se, ipak, nijesu suprotstavili Pavićevićevom povremeno angažmanu u Upravi policije. &nbsp; Početkom 2022. godine Pavićević je bio angažovan – uz obrazloženje, citiramo – ,,da ima određena iskustva i znanja” kao ekspert po ugovoru o djelu u Ministarstvu unutrašnjih poslova dok je ministar bio Sergej Sekulović. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Pavićević je nedavno zapošljen po ugovoru o radu u sektoru za borbu protiv kriminala za koje nije potrebno javno oglašavanje. &nbsp;Ta radna mjesta u Upravi policije u sistematizaciji su označena i proglašena tajnim i nijesu dostupna da se na njih konkuriše svim crnogorskim građanim. Ta radna mjesta se popunjavaju isključivo za jačanje kapaciteta u sprovođenju kriminalistih i prikrivenih istraga, mjera nadzora i opservacije, obavještajno-analitičkih poslova i poslova zaštite svjedoka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320094_b0def3b122e81acd2c20a33464e39ce443e4522e0955c9aa77cea329bd918c9a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090320094_b0def3b122e81acd2c20a33464e39ce443e4522e0955c9aa77cea329bd918c9a" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="PONOVO AKTUELAN: Bivši čelnik Uprave policije Nikola Terzić"> <figcaption>PONOVO AKTUELAN: Bivši čelnik Uprave policije Nikola Terzić</figcaption> </figure>  I TERZIĆ ,,NA TAPETU” &nbsp; Osim Pavićevića, još se pominju neka imena za postavljenja na čelne pozicije u bezbjednosnom sektoru. &nbsp; Prije svega Nikola Terzić, bivši vršilac dužnosti direktora Uprave policije. Nakon što je 11. decembra 2023. godine smijenjen sa te pozicije, zapošljen je u Odjeljenju unutrašnje kontrole. &nbsp; Informacije iz diplomatskog kora ukazuju da bivši premijer Dritan Abazović, ali i pojedini ljudi iz aktuelne Spajićeve Vlade, lobiraju kod stranaca da preporuče crnogorskim vlastima Nikolu Terzića za neku od rukovodećih funkcija u bezbjednosnosm sektoru. &nbsp; Isti izvori govore da je i aktuelni čelnik Uprave policije Nikaola Terzić potegao političke veze da ostane na sadašnjoj poziciji i da je već okrenuo leđa doskorašnjem prijatelju i savezniku an poslu, ministru Danilu Šaranoviću. &nbsp; SPAJIĆ NA POTEZU Nije u pitanju samo borba za čelnu poziciji Uprave policije, već i za neka druga rukovodeća mjesta. &nbsp; &nbsp;Kako je Predrag Šuković, šef Specijalnog policijskog odjeljenja, &nbsp;najavio da bi uskoro mogao da privremeno pauzira od aktivnosti, dio pritiska za popunu mjesta se preselio i na glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića koji je neposredni pretpostavljeni šefu Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp; Brojni su pritisci i za smjenu Gorana Jokića, načelnika regionalnog policisjkog scentra ,,Centar”, ali njega čvrsto podržavaju direktno Andrija Mandić i Milan Knežević pa se računa da mu je zagarantovan opstanak na sadašnjoj poziciji. &nbsp; Više izvora u bezbjednosnom sektoru je istaklo da se iza kulisa odigrava velika kadrovska igra u očekivanju da će premijer Milojko Spajić uskoro posegnuti za rezovima u izvršnoj vlasti. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, osim ambasadora uticajnih zapadnih zemalja, premijeru Spajiću se rekonstrukcija sugeriše i iz vrha Pokreta Evropa sad, od ljudi zabrinutih za pad rejtinga stranke dok Spajić tihuje. Podrška promjenama dolazi i od prijatelja koji niejsu stranački angažovani, poput Ivice Janovića čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji ima veoma dobre kontakte i sa susjedima i kolegama iz država EU. &nbsp; No, premijer Milojko Spajić za sada – mudro ćuti. Da li će, kako to ponekad radi, sve presjeći u jednom danu i javno obznaniti rekonstrukciju svog kabineta? Ili je sadašnja šutnja znak premijerovog straha da bi promjene mogle da budu lančane i da politički kovitlac uskoro dođe i do njega? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: si-dinping

Si izrazio nadu da će premijer Slovačke jačati odnose između Kine i EU

Kremlj: Putin ne kuje zavjeru protiv SAD sa Sijem i Kimom

Si Đinping i Putin: Svijet prolazi kroz neviđene promjene, koje donose nestabilnost i nesigurnost

Modi sa Si Đinpingom: Indija posvećena poboljšanju odnosa s Kinom

Kina: Potvrđen sastanak Si Đinpinga sa Fon der Lajen i Koštom

Vučić Si Đinpingu: Pobijedio sam obojenu revoluciju, to znači nastavak prijateljstva sa Kinom

Putin sa Si Đinpingom: Rusija i Kina zajedno stoje protiv neonacizma i baštine ispravan pogled na Drugi svjetski rat

Bajden i Đinping sastali se u Peruu posljednji put dok se nazire Trampova era

Kazahstan i Kina jačaju ekonomske veze sa 2,5 milijardi dolara novih ulaganja

Si Đinping: Kina spremna da sa Sjevernom Korejom širi mir u regionu i svijetu

Si izrazio nadu da će premijer Slovačke jačati odnose između Kine i EU

Kentera: Kritična infrastruktura je srce države, ako ono prestane da kuca država prestaje da diše

Gojković protiv Meksikanke, Đinović slobodan na startu SP

Završena instalacija sistema grijanja u OŠ "Mojsije Stefanović" u Kolašinu

PRATITE TVe UŽIVO