Predsjednik SAD Donald Tramp potvrdio je u intervjuu za televiziju Foks njuz, koji će biti emitovan u nedelju, da će se „za oko dve nedjelje“ sastati sa kineskim predsednikom Si Đinpingom, na marginama samita Azijsko-pacifička ekonomska saradnja (APEC), javlja agencija Frans pres.
- Sastaćemo se za oko dve nedelje… u Južnoj Koreji, sa predsednikom Sijem - rekao je Tramp, prema odlomcima iz intervjua za Foksovu emisiju Sandej morning fjučurs.
Američki predsjednik bi trebalo da u Južnu Koreju radi dvodnevne posete stigne 29. oktobra, dok će samit APEC trajati do 1. novembra.
On je prošle nedjelje zaprijetio da će otkazati sastanak, ali je američki ministar finansija u srijedu saopštio da se očekuje da će se sastanka biti.
Tramp na sastanak sa Sijem ide dok traju tenzije između Pekinga i Vašingtona, posebno oko carina.
Dogovoreno je krhko primirje, ali je predsjednik SAD zaprijetio da će uvesti dodatne carine od 100 odsto na kineske proizvode, jer nije zadovoljan time što je Kina pooštrila kontrolu izvoza retkih zemnih minerala.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp otkrio kada i gdje će se sastati sa Si Đinpingom

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je u srijedu da će soja biti jedna od glavnih tema kada se za četiri sedmice sastane sa kineskim predsjednikom Sijem Đinpingom.
- Naši uzgajivači soje trpe štetu jer Kina, isključivo iz "pregovaračkih" razloga, ne kupuje soju - napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social, prenosi Rojters.
Kineski uvoznici još nisu kupili soju iz jesenje američke žetve, usljed trgovinskog rata između Vašingtona i Pekinga, što je američkim farmerima nanijelo milijarde dolara gubitaka.
Jesen je inače glavna sezona prodaje američke soje, jer farmeri tada ubiraju svježe usjeve, dok globalni kupci čekaju sljedeću žetvu iz Brazila, najvećeg svjetskog izvoznika.
Međutim, Kina, najveći svjetski uvoznik soje, okrenula se Južnoj Americi, izbegavajući američke usjeve, što je dodatno oborilo cijenu soje na Čikaškoj robnoj berzi.
Tramp je prošlog mjeseca rekao da je u telefonskom razgovoru sa Sijem napravljen napredak po pitanju TikToka, a da će se njih dvojica sljedeći put sastati uživo u Južnoj Koreji kako bi razgovarali o: trgovini, borbi protiv narkotika i ratu u Ukrajini.

Tramp: Sastaću se sa Sijem za četiri sedmice, pričaćemo o soji

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će, nakon što se danas telefonski čuo sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, sastati sa njim na regionalnom samitu krajem oktobra u Južnoj Koreji, ali je najavio i da će posjetiti Kinu početkom sljedeće godine. 
 
U objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social, Tramp je napisao i da će kineski lider doći u SAD "u odgovarajuće vrijeme", i napomeno da su njih dvojica postigla napredak ka "odobravanju sporazuma o TikToku". 
 
- Razgovor je bio veoma dobar, ponovo ćemo razgovarati telefonom, cijenimo odobrenje za TikTok i oboje se radujemo sastanku u APEK-u!- napisao je Tramp, misleći na Azijsko-pacifičku ekonomsku saradnju, grupu od 21 ekonomije sa oboda Tihog okeana. 
 
Detalje razgovora nisu pružili ni Tramp ni državni kineski mediji, a TikTok za sada ne odgovara na zahtjev Asošijejted presa da komentariše razgovor i okvirni sporazum. 
 
Kineska agencija Sinhua javila je da je Si u razgovoru naglasio važnost bilateralnih veza i pozvao američku stranu da izbjegava bilo kakva jednostrana trgovinska ograničenja. 
 
Ovo je drugi Trampov razgovor sa Sijem otkako se vratio u Bijelu kuću i uveo vrtoglave carine Kini, što je pokrenulo trgovinski rat i zateglo odnose između dvije najveće ekonomije na svijetu. 
 
Međutim, Tramp, republikanac, izrazio je spremnost da pregovara o trgovinskim sporazumima sa Pekingom, posebno u vezi sa TikTokom, koji se suočava sa zabranom u SAD ukoliko njegova kineska matična kompanija ne proda svoj kontrolni udio.

Tramp najavio sastanak sa kineskim predsjednikom u Južnoj Koreji, a posjetu Kini sljedeće godine

Najvažniji čovjek na svijetu dan započinje jogom. Kako stoji na službenim stranicama njegove kancelarije, to mu „jača tijelo i um te usađuje moć smirenosti u inače užurbanu rutinu”. Već iz tog spiritualnog momenta možemo zaključiti da najvažniji čovjek na svijetu nije ni Tramp, ni Putin, ni Si, nego onaj naizgled četvrti, a zapravo prvi: Narendra Modi, premijer Indije.
Zašto je baš on najvažniji? Jer o njemu zavisi ishod planetarne bitke koja se pomalo pomalja iz magle ukrajinskog rata. Ako Indija stane na stranu Amerike, pobjeđuje Zapad. Ako stane uz Rusiju i Kinu, pobjeđuje Istok. A ako zadrži stari nesvrstani kurs, konačni ishod globalne bitke je neizvjestan. Zato svi žele Modija na svojoj strani. Ili ga barem ne žele na onoj drugoj strani.
O tome govore i visoke počasti koje Modi prima i u Vašingtonu i u Moskvi. Tramp ga je u decembru u 2020. odlikovao Legijom za zasluge za poboljšanje odnosa između Indije i SAD-a, dok ga je u julu 2024. Putin u Moskvi odlikovao Redom svetog Andrije - najvišim ruskim civilnim odlikovanjem - za njegov trud u razvoju bilateralnih veza između Indije i Rusije.
Otkad je 2014. postao premijer, Modi je pozicionirao Indiju kao zemlju koja sebi može dopustiti da svjetsku geopolitičku scenu tretira kao švedski sto, s kojeg će uzeti ono što joj odgovara bez obzira što neko na Istoku ili Zapadu mislio o tome. Tako je 2017. uveo Indiju u obnovljeni američki savez Quad (SAD, Indija, Japan, Australija), ali nije izlazio iz rusko-kineske skupine BRICS. Kupovao je zapadne ratne avione, ali i ruski raketni sistem S-400. Jednom nogom stoji na Zapadu, drugom na Istoku.
Šest izbora, šest pobjeda
Od svih vodećih članica BRICS-a, Modijeva Indija imala je najbolje odnose s Amerikom. No, Indija je 2022. odbila osuditi rusku agresiju na Ukrajinu te je ostala neutralna. Štaviše, samoubilačko odustajanje Evrope od jeftinih ruskih energenata Modi je iskoristio da manirom dobra gospodara te iste energente – po povlaštenoj cijeni – priskrbi Indiji. Osim što je uspješno sabotirala zapadne napore da sankcijama slome Rusiju, Indija je time osigurala energetske uslove za svoj ekonomske rast, dok evropske zemlje tavore između stagnacije i recesije.
A onda se u Bijeloj kući po drugi put pojavio Donald Tramp, koji je pomislio da agresivnim pristupom prema Modiju - uvođenjem visokih carina Indiji i uvredljivom opaskom o njenoj „mrtvoj ekonomiji” – može slomiti indijskog premijera i natjerati ga da odustane od ruske nafte i prikloni se zapadnom taboru. Umjesto toga, Modi je reagovao demonstrativnim odlaskom u Kinu kod Sija na sastanak Šangajske organizacije za saradnju (SCO), gdje se grlio i s Putinom, pokazavši time Trampu da se s premijerom Indije tako ne može razgovarati, jer Indija ima prijatelje na svim stranama, pa može preživjeti i bez Amerike.
Tramp i njegovi savjetnici očito nijesu dobro proučili biografiju i karakter Narendre Modija. Da su to učinili, znali bi da agresivni pristup Modiju neće proći. Jer Modi je u životu izašao na šest izbora (2002., 2007. i 2012. za glavnog ministra države Gujarat, a 2014., 2019. i 2024. za premijera Indije), i na svih šest je uvjerljivo pobijedio s jednom te istom agendom nacionalističkog vođe koji nastupa kao zaštitnik Gujarata od ostatka Indije, odnosno kao zaštitnik Indije od ostatka svijeta.
Da je Modi pokleknuo pred Trampom, urušila bi se čitava harizma na kojoj je izgradio svoju političku karijeru. Stoga, suočen s Trampovom ucjenom, praktično i nije imao izbora – morao je otići u Kinu.
Agenda hinduističke nadmoći
Narendra Modi rođen je 1950. u gradiću Vadnagaru u državi Gujarat. Njegova obitelj pripadala je marginaliziranim dijelovima društva: kako je jednom rekao, odrastao je u siromašnoj obitelji „bez viška rupije”. U Vadnagaru je završio srednju školu, a 1978. diplomira politologiju na sveučilištu u Delhiju, te 1983. magistrira na Sveučilištu Gujarat.
Već u mladosti postaje politički aktivan, uključivši se 1971. u desničarsku paravojnu organizaciju Rashtriya Swayamsevak Sangh (RSS), koja je osnovana 1925. s ciljem širenja nacionalističke hinduističke ideologije. U tu svrhu RSS je osnivao brojne škole, dobrotvorne organizacije i klubove, a 1980. je osnovao i konzervativnu političku stranku Bharatiya Janata Party (BJP), kao protutežu ljevičarskoj Kongresnoj stranci koja je vladala Indijom veći dio vremena nakon sticanja nezavisnosti 1947. godine.
RSS je opisivan kao organizacija „utemeljena na pretpostavci hinduističke nadmoći”, te je često optuživan za netoleranciju prema manjinama, širenje mržnje i poticanje nasilja, posebno prema muslimanima. Indijska vlada više je puta zabranjivala RSS – među ostalim, upravo je član ove organizacije 1948. ubio Mahatmu Gandhija – ali je RSS ne samo opstao, nego je i njegova partija BJP u 21. vijeku zavladala Indijom.
RSS je Modija još 1985. dodijelio BJP-u, a on se uzdigao kroz stranačku hijerarhiju, postavši 1998. glavni sekretar partije, koja ga 2001. imenuje za glavnog ministra države Gujarat. Već u februaru i martu 2002. u Gujaratu izbijaju vjerski neredi koji će označiti prvu veliku kontroverzu Modijeve političke karijere – optužen je da je svojim zapaljivim nacionalističkim izjavama potaknuo nasilje nad muslimanima.
Nepoželjan u Americi
Spomenuti neredi začeti su 27. februara 2002., kada je voz s nekoliko stotina hinduističkih hodočasnika izgorio u blizini grada Godhre, pri čemu je poginulo oko 60 ljudi. Modi je tada izjavio da su za incident odgovorni lokalni muslimani, nakon čega se antimuslimansko nasilje proširilo Gujaratom. Prema službenim podacima, u neredima je ubijeno 790 muslimana i 254 hindusa, dok nezavisni izvori navode brojku od preko 2000 poginulih, mahom muslimana.
- Ono što se događa je lanac akcije i reakcije- komentisao je tokom nereda Modi.
Mnogi promatrači optužili su vladu Gujarata kao saučesnika u neredima, a neki su izravno krivili Modija, opisujući nasilje nad muslimanima kao „pogrom”, odnosno kao „primjer državnog terorizma”.
- Postoji široki konsenzus da je nasilje u Gujaratu bilo oblik etničkog čišćenja, da je u mnogim aspektima bilo unaprijed smišljeno i da je provedeno uz saučesništvo državne vlade i policijskih službenika- utvrdila je 2008. američka pravna stručnjakinja Marta Nusbaum sa Univerziteta a u Čikagu, u svom naučnom članku „Sukob unutar nas: Demokratija, vjersko nasilje i budućnost Indije”.
Vrhovni sud Indije imenovao je 2008. Posebni istražni tim (SIT) kako bi istražio Modijevu odgovornost za nasilje, ali je nakon nekoliko godina istrage SIT objavio da nije pronašao dokaze za pokretanje kaznenog postupka protiv Modija.
No, Modijeva antimuslimanska retorika izazvala je kritike na Zapadu. U martu 2005., za vrijeme administracije Džordža Buša, State Department zabranio je Modiju ulazak u SAD, u skladu s preporukama američke Komisije za međunarodnu vjersku slobodu, a američki primjer slijedili su i Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) i Europska unija (EU). No, kako se Modi uspinjao kroz politički krajolik Indije, tako su ove zabrane ukidane, a nakon što je 2014. postao indijski premijer, tadašnji predsjednik SAD-a Barak Obama lično ga je pozvao u Ameriku.
Odveo Indiju u nacionalizam i kapitalizam
Modijevi mandati glavnog ministra Gujarata zapamćeni su po visokoj stopi rasta BDP-a od prosječnih 10 odsto, što je bilo iznad stope rasta na nivou čitave Indije. Unatoč tome, Gujarat pod Modijem nije značajno promijenio svoj rang među indijskim državama u pogledu siromaštva, pismenosti žena ili smrtnosti novorođenčadi. 
&nbsp;
- Socijalne politike državne vlade uopšteno nijesu koristile muslimanima, dalitima i adivasima, te su uopšteno povećale društvene nejednakosti. Razvoj u Gujaratu bio je ograničen na urbanu srednju klasu, a građani u ruralnim područjima i oni iz nižih kasta bili su sve više marginalizovani. Pod Modijem, državna vlada trošila je manje od nacionalnog prosjeka na obrazovanje i zdravstvenu skrb- pisao je 2015. francuski politolog Christophe Jaffrelot u članku pod naslovom „Što je ‘gujaratski model‘? Rast bez razvoja – i sa socio-političkom polarizacijom”.
U svojoj prvoj kampanji za premijera Modi je isticao upravo svoje ekonomske uspjehe u Gujaratu. Birači su mu to honorisai: Modijeva partija BJP osvojila je 31 posto glasova i više nego udvostručila broj zastupnika u donjem domu indijskog parlamenta (Lok Sabha). Osvojivši 282 od ukupno 543 zastupnička mjesta, BJP je postao prva stranka koja je samostalno osvojila većinu još od 1984., kada je to ostvarila Kongresna stranka.
Uvjerljivost Modijeve pobjede nagnala je mnoge komentatore da ustvrde kako su ti nacionalni izbori iz 2014. označili veliki politički preustroj Indije od progresivnih stranaka prema desnici. Osobito je bio zapažen Modijev pobjednički tweet: „Indija je pobijedila, dobra vremena uskoro stižu!” Kako je tada pisala indijska istoričarka Ravinder Kaur sa Sveučilišta u Kopenhagenu, taj je tweet simbolizirao „političko preusmjeravanje Indije od sekularne socijalističke države prema kapitalizmu i hinduističkom kulturnom nacionalizmu”.
Klizanje prema fašizmu
Sekularnu socijalističku Indiju utemeljio je Džavaharlal Nehru, bliski Gandhijev saradnik iz Kongresne stranke i prvi premijer Indije nakon sticanja nezavisnosti 1947. godine, koji je tu funkciju obavljao do smrti 1964. godine. Pola vijeka kasnije, kad je na vlast došao Modi, ojačao je taj hinduistički kulturni nacionalizam, koji se očitavao u rastu uticaja RSS-a, kao i u potiranju Nehruova političkog nasljeđa.
- Tokom svog prvog mandata, Modijeva administracija imenovala je članove RSS-a za čelnike univerziteta i istraživačkih institucija, iako mnogi od tih imenovanih nisu posjedovali kvalifikacije za svoje položaje. Modijeva administracija takođe je napravila brojne promjene u udžbenicima istorije koje je odobrila vlada, umanjujući naglasak na ulogu Džavaharlala Nehrua i veličajući Modijevu ulogu, istovremeno prikazujući indijsko društvo kao skladno i bez sukoba i nejednakosti- utvrdile su indijska sociološkinja Nandini Sundar i ekonomistica Kiran Bhatty u studiji „Klizanje od majorizacije prema fašizmu: Obrazovanje u Indiji pod Modijevim režimom”, objavljenoj 2020. u časopisu „international Sociology”.
Modi je potom još dvaput pobijedio na opštim izborima, 2019. i 2024. godine. Njegova administracija povećala je direktna strana ulaganja, ali je smanjila potrošnju na zdravstvo, obrazovanje i socijalnu skrb. U svom drugom mandatu, nakon pobjede na izborima 2019. godine, Modi je ukinuo autonomiju većinski muslimanskog područja Jammua i Kašmira, što je dovelo do novih vjerskih tenzija i kratkotrajnog ovogodišnjeg rata s Pakistanom.
Od antimuslimanske retorike Modi nije odustao ni u kampanji za prošlogodišnje izbore, kada je muslimane nazvao „infiltratorima s mnogo djece koji bi uzeli bogatstvo Indije ako njegovi politički protivnici dođu na vlast”. Generalno se smatra da je za njegovih mandata Indija doživjela demokratsko nazadovanje i prešla na autoritarni stil vladavine, obilježen kultom ličnosti. Među ostalim, u februaru 2021. Kriket savez njegove matične države Gujarat preimenovao je stadion „Motera” u Ahmedabadu - najveći kriket stadion na svijetu - u stadion „Narendra Modi”.
Tako je indijski socijalizam postao misaona imenica. Gandhijev i Nehruov pepeo okreće se u urnama, a trojica današnjih ključnih svjetskih autokrata – Tramp, Putin i Si – čekaju kome će se prikloniti najvažniji čovjek na svijetu.

Tramp, Putin i Si čekaju kome će se prikloniti trenutno najvažniji čovjek na svijetu- Narendra Modi, premijer Indije

Predsjednik Kine Si Đinping pohvalio je u četvrtak Slovačku zbog "vjernosti" prijateljstvu sa Kinom, poručivši njenom premijeru kako se nada da će Bratislava nastaviti da pomaže Pekingu u izgradnji odnosa sa širom Evropskom unijom.
Međunarodna zajednica više nego ikada prije treba jedinstvo i saradnju, rekao je Si premijeru Robertu Ficu, koji je u srijedu prisustvovao velikoj vojnoj paradi u Pekingu, gdje je predstavljena kineska vojna sila i diplomatski uticaj, piše Rojters.
Kina računa na neke članice EU poput Slovačke da se zauzimaju za Peking unutar Unije, koja je uvela velike carine na električna vozila proizvedena u Kini zbog navodno nelojalne konkurencije.
Slovačka je bila jedna od pet zemalja članica koje su se protivile carinama.
Si je naveo kako se nada da će Slovačka nastaviti da igra "pozitivnu" ulogu u promovisanju kinesko-evropskih odnosa, objavila je državna novinska agencija Sinhua.
Fico, koji se sa Sijem posljednji put sastao u maju u Moskvi, nastoji da unaprijedi odnose svoje zemlje sa Kinom.
Kao i Mađarska, koja je takođe članica EU, Slovačka u svoju industriju želi da dovede ulaganja kineskih kompanija koje posluju u Evropi kako bi osigurala nova radna mjesta.
Međutim, za razliku od Mađarske, Bratislava još nije imala većih koristi od druge najveće ekonomije svijeta, te je tek prošle godine uspjela da podigne odnose sa Kinom na nivo strateškog partnerstva.
Šef diplomatije Mađarske Peter Sijarto, koji je predstavljao premijera Viktora Orbana na vojnoj paradi u Pekingu, šefu kineske diplomatije Vang Jiu je u srijedu rekao da je oko 31 posto kineskih ulaganja u Evropu 2024. došlo u Mađarsku.
Slovačka poput Mađarske održava bliske veze sa Rusijom koja zadovoljava većinu slovačkih potreba za naftom, podsjeća Rojters.
Fico će se u petak sastati sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim nakon što je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u utorak rekao da želi da normalizuje odnose s Kremljom, iako EU nastoji postepeno prestati da uvozi energente iz Rusije kako bi kaznila Moskvu zbog njene invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Si izrazio nadu da će premijer Slovačke jačati odnose između Kine i EU

Predsjednik Rusije Vladimir Putin nije kovao zavjeru sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom i sjevernokorejskim predsjednikom Kim Džong Unom protiv SAD, saopštio je Kremlj.
Američki predsjednik Donald Tramp je juče rekao da je "veoma razočaran" Putinom i u objavi na svojoj društvenoj mreži sugerisao da Si, Putin i Kim kuju zavjeru protiv SAD.
Na pitanje ruske državne televizij o Trampovim komentarima, pomoćnik ruskog predsjednika za spoljnu politiku Jurij Ušakov rekao je da je Tramp možda bio ironičan.
- Želio bih da kažem da niko nije kovao zavjeru, niko nije ništa smišljao. Nijedan od ove trojice lidera nije imao takvu pomisao - rekao je on.
- Mogu reći da svi razumiju ulogu koju igraju SAD, sadašnja administracija predsjednika Trampa i predsjednik Tramp lično u trenutnoj međunarodnoj situaciji - dodao je, prenosi Rojters.

Kremlj: Putin ne kuje zavjeru protiv SAD sa Sijem i Kimom

Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se sa kineskim liderom Si Đinpingom u kineskom gradu Tjenđinu, na svečanoj ceremoniji povodom dolaska 26 svjetskih lidera koji učestvuju na samitu Šangajske organizacije za saradnju.
Kako je kazao Putinov savjetnik Jurij Ušakov, dvojica predsjednika razgovarala su o nedavnim kontaktima između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. On, međutim, nije iznosio detalje sa razgovora održanih na marginama samita u sjevernom kineskom lučkom gradu Tjenđinu.
Sigurnosni forum okupio je čelnike Rusije, Indije, Irana i drugih azijskih zemalja.&nbsp;
- Svijet prolazi kroz promjene koje nijesu viđene u posljednjih stotinu godina, donoseći sve veću nestabilnost i nesigurnost- rekao je kineski predsjednik.

Si Đinping i Putin: Svijet prolazi kroz neviđene promjene, koje donose nestabilnost i nesigurnost

Indija je posvećena poboljšanju odnosa s Kinom, poručio je indijski premijer Narendra Modi na sastanku sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom. 
 
Modi je u Kini prvi put nakon sedam godina kako bi prisustvovao dvodnevnom sastanku Šangajske organizacije za saradnju, zajedno s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugim liderima iz centralne, južne i jugoistočne Azije i Bliskog istoka u znak solidarnosti globalnog Juga. 
 
Sastanak kineskog i indijskog lidera organizovan je na marginama samita. 
 
Si je rekao Modiju da Kina i Indija treba da budu partneri, a ne rivali, dok je Modi rekao da sada među njima postoji “atmosfera mira i stabilnosti”. 
 
Bilateralni sastanak održan je pet dana nakon što je Vašington uveo carine od 50 posto na indijsku robu zbog njihove kupovine ruske nafte. Analitičari kažu da Si i Modi žele da predstave jedinstveni front protiv zapadnog pritiska. 
 
Lideri su takođe razgovarali o proširenju zajedničkih interesa o bilateralnim, regionalnim i globalnim pitanjima, te izazovima poput terorizma i trgovine na multilateralnim platformama. 
 
- Posvećeni smo unapređenju naših odnosa na temelju međusobnog poštovanja, povjerenja i osjetljivosti- rekao je Modi Siju. 
 
Modi je rekao da je stvorena atmosfera “mira i stabilnosti” na spornoj himalajskoj granici, mjestu dugotrajnog vojnog sukoba nakon smrtonosnih sukoba trupa 2020. godine, koji je zamrznuo većinu saradnje između Kine i Indije. 
 
On je dodao da je postignut sporazum između obje zemlje o upravljanju granicama, bez navođenja detalja. Susjedi dijele granicu dugu 3800 kilometara koja je slabo razgraničena i o kojoj se spori od 1950-ih. 
 
- Ne smijemo dopustiti da granično pitanje definira cjelokupni odnos Kine i Indije- rekao je Si. 
 
On je kazao da bi veze Kine i Indije mogle biti “stabilne i dalekosežne” ako bi se obje strane usredotočile na to da se međusobno promatraju kao partneri, a ne kao rivali. 
 
Modi je najavio da će direktni letovi između dvije zemlje, koji su obustavljeni od 2020, biti nastavljeni.

Modi sa Si Đinpingom: Indija posvećena poboljšanju odnosa s Kinom

Kina je jutros potvrdila da će ove sedmice u Pekingu održati samit na visokom nivou sa Evropskom unijom, povodom 50 godina diplomatskih odnosa, dok obje strane nastoje da prevaziđu trgovinske nesuglasice u vremenu opšte neizvjesnosti u globalnoj trgovini.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta posjetiće Kinu u četvrtak i sastati se sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, saopštilo je jutros kinesko Ministarstvo spoljnih poslova.
Premijer Kine Li Čjang biće suosnivač 25. kinesko-EU samita sa liderima EU istog dana.
Ovaj sastanak dolazi u trenutku kada se trgovinski sukobi u svijetu zaoštravaju, a Peking nastoji da osigura bliže ekonomske i političke veze sa blokom, kao zaštitu od neizvjesnosti u odnosima sa Sjedinjenim Državama.
Odnosi između EU i Kine znatno su zahladili 2021. godine, kada je Brisel uveo sankcije kineskim zvaničnicima zbog navodnih kršenja ljudskih prava u regionu Sinkjang, što je dovelo do brzih kontramjera Pekinga i skoro potpunog prekida bilateralne razmjene.
Odnosi su takođe narušavani raznim trgovinskim sporovima u posljednjih nekoliko godina, uključujući one oko kineskih električnih vozila, evropskog brendija i svinjetine, državnih nabavki medicinske opreme i rijetkih zemalja.
U nedavnom govoru, Fon der Lajen je pohvalila kineski ekonomski napredak, ali je istakla da je Kina preplavila svjetska tržišta viškom kapaciteta, ograničila pristup svom tržištu i, ustvari, omogućila rusku ratnu ekonomiju.
Blok koji Kinu naziva „partnerom za saradnju, ekonomskim konkurentom i sistemskim rivalom“ takođe je naglasio potrebu za ublažavanjem odnosa u uslovima globalne trgovinske neizvjesnosti.
Nakon što je američki predsjednik Donald Tramp u aprilu najavio široke carine, fon der Lajen je tokom telefonskog razgovora sa kineskim premijerom Li Čjangom rekla da je odgovornost EU i Kine „da podrže snažan i reformisan trgovinski sistem, slobodan, pravičan i zasnovan na ravnopravnim uslovima“.

Kina: Potvrđen sastanak Si Đinpinga sa Fon der Lajen i Koštom

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas u Moskvi kineskom predsjedniku Si Đinpingu da je uspio da se izbori protiv spolja organizovane obojene revolucije i da to znači nastavak prijateljstva sa Kinom u predstojećim godinama.
Na sastanku kojem su prisustvovali i drugi zvaničnici dvije zemlje, Vučić je Siju rekao da "nije došao ništa da traži od njega", već da mu kaže "veliko hvala" i da ga obavijesti "da misli da je uspio da se izbori protiv obojene revolucije koju su spolja organizovali u pokušaju da sruše rukovodstvo Srbije".
- Prema istraživanjima javnog mnjenja koja dobijam, vidim da uspijevamo da pobjeđujemo naše protivnike, a to znači i osigurano prijateljstvo sa Kinom u godinama koje su pred nama. Rijetki su prijatelji Srbije poput Vas koji su uvijek činili nešto za našu zemlju i moj narod, a nikada ništa nijesu tražili- kazao je Vučić.
Vučić je Siju rekao da mu je "beskrajno zahvalan za svaku vrstu političke podrške koju je davao Srbiji, i u UN i što Kina na svakom mjestu i uvijek poštuje i štiti teritorijalni integritet Srbije, kao što i Beograd uvijek štiti teritorijalni integritet Kine".
Naveo je da je zahvalan Siju "za svu podršku i pomoć", ukazujući da su dva od tri najveća izvoznika iz Srbije danas kineske kompanije.
Vučić je Siju zahvalio i za podršku smederevskoj željezari, kojom upravlja kineska kompanija HBIS, navodeći da su posljednje tri godine bile teške.
- Iako prave gubitke, vi se nijednog trenutka nijeste žalili i nijeste htjeli da otpuštate ljude u toj kompaniji. Ja vam za to dugujem beskrajnu zahvalnost- kazao je Vučić.
On je zahvalio Siju na potvrdi učešća na međunarodnoj izložbi Ekspo 2027 u Beogradu i zamolio ga da prisustvo Kine na toj manifestaciji bude "što je moguće snažnije".
Vučić je Sija zamolio i da ponovo razmotri njegovu raniju molbu za otvaranje fabrike vozova u Srbiji.
- Ako je to moguće, bilo bi divno. Ako nije moguće, mi bismo vam bili veoma zahvalni ako možete da podstaknete investitore, da im kažete da postoji dobra poslovna klima u Srbiji- dodao je Vučić.
Predsjednik Kine je Vučiću rekao da je za Peking važno strateško partnerstvo sa Srbijom i razvijanje "čeličnog prijateljstva" dvije zemlje. Si je kazao i da Srbija i Kina "grade zajedničku sudbinu" i da "imaju dobre rezultate".
- Danas je vrijeme velikih promjena i rizika u svijetu i nama je važno da se usredsredimo na strateško partnerstvo, da razvijamo naše čelično prijateljstvo, da produbljujemo saradnju od uzajamne koristi- naveo je Si.
Si je rekao da je u Srbiji bio u maju prošle godine, da je naišao na odlično gostoprimstvo i ljubazni prijem i da se sa toplinom sjeća te posjete.
Vučić će se danas u Moskvi sastati i sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, poslije čega će uslijediti razgovor delegacije dvije zemlje.
Ranije danas, Vučić je prisustvovao vojnoj paradi na Crvenom trgu u Moskvi, koju je Putin organizovao povodom Dana pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu.

Vučić Si Đinpingu: Pobijedio sam obojenu revoluciju, to znači nastavak prijateljstva sa Kinom

22.10.
21:26h
Pročitana knjiga Viktora Frankla "Čovjekova potraga za smislom" pomogla mi je da konačno razumijem Borisa B. inače milenijumsku elementarnu nepogodu crnogorske političke scene.
Knjiga mi je danas bila vodilja za sve psihoterapeutske i psihohigijenske napore kada sam saznao da je Aco Mijajlović izdao komandu crnogorskoj policiji "hapsi marvu", poslije čega je došlo do privođenja onomadne opozicije iz plenarne sale do CB Podgorica.
To je izgovorio gore pomenuti čovjek.
Odmah sam saznao da smo primorani svi da duševno patimo i da nam je to sudbina.
I mi tu patnju moramo da primimo kao zadatak.
Zbog toga što nam je Boris B. dat od boga.
Kad je tako, znam da niko ne može da pati za drugoga.
I ja, kao malo normalan i isto toliko vaspitan, prihvatam sve patnje na sebe.
Patiću zbog Milojka i njegovih.
Patiću za sve poslanike.
Za cetinjske porodice.
Za sve članove rodbine ubijene po crnogorskim ulicama.
Patiću za sve pravosudne radnike. Posebno za jednog sudiju.
Patiću za Bečića.
I njegove partijske uhljebe.
Odpatiću svu tupost, svu drskost, svu verbalnu dijareju ovog lika.
Hapsi marvu... Čuo je B.B. kako Aco izgovara.
A to je čuo upravo one noći. Kada su ga čauši Demokrata spazili na protestu zbog cetinjskog masakra.
Kada fotelja i strast za njom prevaziđe tugu za ubijenom djecom, onda dobijate ovo izdanje u Skupštini Crne Gore.
P.S: Slobodan sam ovo da napišem.
Jer - sloboda je sudbina.

Milenijumska elementarna nepogoda crnogorske političke scene

Na pitanju Morinja najjasnije se vidi razlika između dvije političke filozofije u Crnoj Gori, ocijenio je politikolog i nezavisni politički konsultant Davor Đenero gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E.
Ploča u Morinju postavljena je u vrijeme tehničke Vlade u kojoj je Raško Konjević bio ministar odbrane, a Ranko Krivokapić ministar vanjskih poslova. Đenero podsjeća da je ta inicijativa tada u Hrvatskoj primljena sa velikim simpatijama i poštovanjem, pa ta dva aktera i danas uživaju veliko povjerenje administracije u Zagrebu.
On je istakao da je dobar potez napravio i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, kada je za savjetnika predložio Ranka Krivokapića, jer je upravo on u Zagrebu razgovarao o deblokadi zatvaranja poglavlja 31 u pregovorima sa Evropskom unijom.
- Koliko ja znam, bilo se došlo do ivice uspjeha, i onda – uvijek kad smo na ivici da se o nečemu dogovorimo – pojave se Demokrate iz ovih njihovih represivnih i vojnih resora i počnu praviti probleme. Naravno, opet je iskočio gospodin Dragan Krapović sa onom potpuno nepotrebnom, van konteksta, značkom o Jadranu i tu su počeli problemi. Gospodin Krapović je odlučio praviti probleme i u trenutku kad je crnogorski ministar vanjskih poslova primao hrvatskog ministra u Morinju. To su sve potezi koji štete rješavanju problema i otežavaju uklanjanje rezervi koje Hrvatska ima prema zatvaranju poglavlja 31 - naveo je Đenero.
Kao najrazumnije rješenje, Đenero vidi prijedlog da se školski brod Jadran koristi za obuku i crnogorskih i hrvatskih mladih pomoraca, što je svojevremeno predložio admiral u penziji Dragan Samardžić.
- To je najbolje rješenje, a gospodin Samardžić je bio važan čovjek u prethodnim administracijama. Sjećate se da se pitanje vlasništva nad Jadranom nikada nije postavljalo kao ozbiljan problem u vrijeme DPS-ovih vlada, jer je uvijek postojala spremnost da se inovativnim i pametnim rješenjem dođe do rezultata. Ovo je jedno evropsko, inovativno rješenje – takva rješenja omogućuju prelazak iz igre sa nultim rezultatom u igru u kojoj i jedna i druga strana dobijaju, a nijedna ne mora da se odrekne onoga što zastupa - zaključio je Đenero.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrtmEsyXMidI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đenero: Kad god se približimo dogovoru, pojave se Demokrate i počnu praviti probleme

Politika predsjednika Srbije Aleksandra Vučuća „sjedjenja na dvije stolice“ dolazi na naplatu. Sankcije NIS-u ogolile su sve slabosti režima koji je godinama opstajao na lažnom osjećaju stabilnosti i retorici „neutralne i od svih tokova nezaviane Srbije“. Dok Zapad gubi strpljenje, a Moskva traži lojalnost, Vučić se našao tačno tamo gdje nije htio biti — bez saveznika i bez izlaza. Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, u intervjuu za portal ETV ukazuje na više ključnih pitanja koja se otvaraju usljed ove krize. Sankcije testiraju Vučićevu sposobnost da balansira između Rusije i Evropske unije, da kontroliše ekonomsku situaciju i očuva narativ stabilnosti koji je do sada bio osnovni stub njegove vlasti. Portal ETV: Da li je Srbija i koliko u delikatnoj situaciji nakon što su uvedene sankcije NIS-u? Kako se, koliko, to za sada odražava na političko stanje u državi? BISERKO: Sankcije NIS-u su više od energetskog pitanja — one testiraju cjelokupnu strukturu Vučićevog režima: sposobnost da balansira između Rusije i EU, da kontroliše ekonomsku situaciju i da održava narativ stabilnosti. Ova kriza dodatno razotkriva slabosti politike „sjedjenja na dvije stolice“: Srbija nastoji da održi bliske odnose s Rusijom iz energetskih i političkih razloga, dok istovremeno teži evropskim integracijama. Zapadne zemlje, posebno SAD i EU, sve manje tolerišu ovu poziciju i očekuju od Beograda jasnije svrstavanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807200820_b69f386c7c09e97950de150fdb891172b38bae90aaab452f746a02eb55523bef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250807200820_b69f386c7c09e97950de150fdb891172b38bae90aaab452f746a02eb55523bef" data-rendition-name="original" width="6241" height="4161" loading="lazy" alt="Aleksandar Vučić"> <figcaption>Aleksandar Vučić(Photo: Darko Vojinovic)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved</figcaption> </figure>  To stvara političku tenziju: vlast mora balansirati između očuvanja kredibiliteta kod Zapada i EU (ako želi članstvo) i održavanja podrške Rusije i energetske stabilnosti. Ako se Srbija udalji od proevropskog kursa, može doći do gubitka povjerenja investitora, slabljenja dinara, rasta cijena uvoza i pada životnog standarda. Takva situacija bi mogla ugroziti i Expo 27, što je jedan od predsjednikovih prioriteta. Sankcije NIS-u time postaju politički signal — pokazatelj da Srbija više ne može ostati po strani u kontekstu rata u Ukrajini i globalnih energetskih sankcija protiv Moskve. Za sada su efekti ograničeni — nema nestašica ni ozbiljnog rasta cijena — ali politička neizvjesnost raste, a vlast je pod pritiskom da pronađe dugoročno rješenje i redefiniše spoljno-politički kurs. Ukoliko, međutim, dođe do ekonomskog šoka ili pritiska sa Zapada, SNS može izgubiti dio podrške, dok bi ujedinjena opozicija mogla dobiti prostor za rast. <h2>ZAPAD IZGUBIO STRPLJENJE</h2> Portal ETV: Da li dešavanja mogu ubrzati eventualne političke promjene u Srbiji? BISERKO: Sankcije NIS-u i pritisak koje one stvaraju mogu ubrzati političke promjene u Srbiji, i to ne samo kroz ekonomske efekte, već prije svega kroz promjenu ravnoteže moći i narativa na kojima se vlast do sada održavala. Kada građani počnu da osjećaju posljedice — čak i simbolične, poput skupljeg goriva ili straha od nestašica — „narativ stabilnosti“ puca. A to je najopasniji trenutak za autoritarne režime koji se oslanjaju na percepciju kontrole. Dosadašnji protesti u Srbiji (studentski, građanski, ekološki) bili su politički i vrijednosno motivisani, ali nijesu imali jak ekonomski temelj. Ekonomski šok može latentno nezadovoljstvo pretvoriti u širu političku mobilizaciju. Najnovija Rezolucija Evropskog parlamenta ukazuje da Zapad više nema strpljenja za Vučićev balans između Rusije i EU. Ako Beograd ne pokaže spremnost da se jasno pozicionira, moguća su: ograničenja pristupa fondovima EU, manja tolerancija na autoritarne prakse i jačanje diplomatske izolacije. Pad međunarodne podrške režimu može podstaći unutrašnje promjene, jer vlast u Srbiji tradicionalno zavisi i od spoljnog legitimiteta. Sve to ne znači nužno trenutnu smjenu vlasti, ali označava početak političke erozije koja može voditi ka promjeni režima. <h2>REAKCIJA MOSKVE</h2> Portal ETV: Postoji li manevar kojim Vučić politički može da preživi ovu krizu? BISERKO: Vučić ima nekoliko potencijalnih političkih manevara da se izbori sa krizom. Jedan od njih su simbolični proevropski potezi — na primjer, djelimično usklađivanje sa EU politikom, jačanje regulatornih veza ili retoričko distanciranje od Rusije. Ove poteze bi, naravno, predstavio kao „mudru diplomatiju“ predsjednika, a ne kao okretanje leđa Moskvi. U praksi, Vučić nije spreman da prekine veze sa Rusijom, posebno u sferi energetike i bezbjednosti, i te veze će nastaviti da održava. Međutim, Moskva vjerovatno neće pristati na ovu vrstu manipulacije i mogla bi reagovati kroz ekonomski ili medijski pritisak, s obzirom na svoj značajan uticaj u gotovo cjelokupnom srpskom medijskom prostoru. Istovremeno, Vučić bi mogao aktivirati narativ „ugrožene Srbije“ — kroz teme kao što su Kosovo, Republika Srpska ili pritisci iz Brisela i Vašingtona. Već je reagovao vrlo oštro na Rezoluciju Evropskog parlamenta, nazivajući poslanike EP „patološkim lažovima“ i „teško oboljelim“. Paralelno, može nastaviti sa kontrolisanim „patriotskim mobilizacijama“ — skupovima, vanrednim konferencijama i kampanjama o jedinstvu i otporu, što je inače svakodnevna praksa njegovog režima. Međutim, to sve manje uspijeva. Vučić ima taktičke opcije da preživi ovu krizu, ali više nema strateškog prostora da je trajno riješi. Svaka sljedeća slična kriza biće za njega sve opasnija, jer iscrpljuje i sistem i društvo.

Biserko: Puca Vučićev sistem straha, propagande i sjedjenja na dvije stolice

Borba za nijansu i ukus&nbsp;
Za naslov teksta poslužila mi je misao Hulija Kortasara, uz Borhesa i Sabata jednog iz izuzetne trojke argentinske književnosti, autora kultnog romana „Školice“. Koliko savremeni medijski univerzum briše nijanse u stavovima, izborima, vrijednostima? Da li su mladi sve više izloženi teroru zauzimanja jedne od samo dvije moguće strane? Gubimo li sposobnost nijansiranja mišljenja i stavova? Jesmo li svi podlegli opštoj krizi ukusa? Koliko smo se ubrzali u imperativu protočnog modela naše stvarnosti?&nbsp;
Liberalna ekonomija stvorila je svijet u kojem ono što nije potrošački aktivno, to i ne postoji, a do slojevitosti i nijanse dolazi se ozbiljnim promišljanjem, za koje je potrebno vrijeme. Stvaranje, baš kao i tumačenje i vrednovanje, računa na ozbiljno utrošeno vrijeme. No, iskustvo nas uči da takva „sporovozna“ aktivnost nije konzumerski atraktivna. Ko to onda uporno stvara površnog čitaoca, bezukusnog, jeftinog, navodno brzomislećeg, zapravo automatizovanog do lajka i klika? Prebacujemo li krivicu uvijek na neke neimenovane, zagonetne sisteme ili treba da dublje kopamo po sebi? Dopaminski smo pod uticajem brzih informacija, mozak je sve češće baždaren na 30-45 sekundi zaustavljanja na određenoj stranici, sadržaju. Šta je onda sa razvojem apstraktnog mišljenja kod mladih? Da li je realnost ekrana prava i jedino važna realnost? Jesu li odsustvo truda, površnost i instant estetika zakonomjernost našeg doba?&nbsp;
Nije nikakvo čudo što većina tekstova u vezi sa medijskom pismenošću počinje nizom pitanja. Da budem iskrena, ekrane danas svi volimo - uz njih smo svakodnevno, kroz njih se hvalimo i stvaramo (lažnu) identitetsku sliku, njima vjerujemo, kroz njih pamtimo. Na koji način onda da od toga „plitko“ (N. Kar), koristeći prednosti digitalnog svijeta, dođemo do gospodarenja sopstvenom složenošću? Jedan od trajnijih zadataka jeste razvijanje medijske pismenosti, naročito kod mladih.&nbsp;
Šta pojam pismenost zapravo obuhvata?&nbsp;
Ako se ne otvorimo kada ulazimo u čitanje teksta (pa i medijskog, prim. N. D.), onda ne dozvoljavamo ni da se tekst otvori prema nama... Naša predrasuda je preduslov za predrasude teksta (ma kog teksta, prim. N. D.) koji ćemo čitati. (D. Albahari) Poznato je da pismenost, u najširem smislu, odavno nije samo ona vještina koja se stiče u djetinjstvu i razvija u školi. Danas taj termin obuhvata skup znanja, vještina i strategija koje pojedinci stiču i unapređuju tokom života u raznorodnim situacijama, kroz interakciju sa različitim tipovima tekstova, sa sebi ravnima i širom zajednicom. Pismenost je nešto što treba osvojiti. (N. Milić) S promjenama u društvu, ekonomiji i kulturi mijenja se i definicija čitanja i čitalačke pismenosti. Danas bi bio poželjan/poželjna čitalac/čitateljka koji/koja otkriva značenje teksta koristeći prethodno znanje i čitav spektar tekstualnih i situacionih smjernica koje su često društveno i kulturno uslovljene. Kognitivno zasnovane teorije čitalačke pismenosti ističu interaktivnu prirodu čitanja i konstruktivističku prirodu razumijevanja štampanog medija. Preciznu definiciju pismenosti daje OECD u okviru PISA projekta i ona glasi: Čitalačka pismenost je razumijevanje, korišćenje napisanih tekstova i promišljanje o njima, kao i angažovanje na napisanim tekstovima, kako bi se ostvarili cijevi i razvili potencijali za aktivno učešće u društvu.&nbsp;
Čitalačka pismenost se može smatrati jednom od najvažnijih sposobnosti jer je ključna za intelektualni razvoj svakog pojedinca, a predstavlja i pretpostavku za doživotno obrazovanje i socijalnu interakciju. Čitanje svakog teksta, pa i medijskog, složen je proces koji sintetiše različite operacije, pristupe i vještine koje variraju u zavisnosti od čitaoca (njegovog iskustva, obrazovanja...), tipa teksta, kao i cilja čitanja ili situacije u kojoj se čita. U definiciji OECD-a zanimljiva je ova kategorija angažovanosti koja se odnosi na vještine i znanja pismene osobe da vrednuje i koristi čitanje u različite svrhe. To podrazumijeva motivaciju da se čita uz zainteresovanost i uživanje u čitanju, osjećaj kontrole nad onim što se čita, uključenost u društvenu dimenziju čitanja, kao i raznovrsno i stalno čitanje.&nbsp;
Medijska pismenost, „kćerka“ čitalačke pismenosti – razvoj čitalačkih strategija&nbsp;
Medijska pismenost se može posmatrati kao višedimenzionalni proces koji podrazumijeva sve što je pomenuto u vezi sa čitalačkom pismenošću, ali u nju spada i analiziranje izvora, svrhe i efekata teksta. UNESCO definiše medijsku i informatičku pismenost kao sposobnost pristupa, analize, evaluacije i stvaranja medijskih poruka u različitim formatima. Tradicionalna čitalačka pismenost, iako ostaje nezaobilazna osnova za ove procese, djeluje ipak u linearnijem okviru, fokusirana na analizu pisanog jezika i razvijanje interpretativnih veština. Ono što je sigurno – u savremenom svijetu jedna bez druge ne mogu. Za obje pismenosti potrebne su razvijene strategije čitanja (strategija čitanja – kontinuirano nadgledanje stepena razumijevanja). Koriste se svjesno i namjerno i razvijaju se tokom čitavog života.
Iako ove dvije pismenosti dijele funkcije dekodiranja i kritičkog mišljenja, njihova razlika leži u modalitetima recepcije: čitalačka pismenost dominantno je verbalnosemiotička, dok medijska pismenost uključuje i kodove slike, zvuka i pokreta, zahtijevajući višeslojnu interpretaciju i dodatni oprez. Najvažniji izazov današnje digitalne kulture jeste fragmentacija pažnje i hiperlinkovana struktura informacija, koje mijenjanju način čitanja, sa sve kraćim vremenom zadržavanja na tekstu i sve većom dominacijom vizuelno-multimedijalnih sadržaja. Ovaj fenomen postavlja visoke zahtjeve na sinergiju čitalačke i medijske pismenosti kao neophodan odgovor na izazove zasićenosti informacijama i dezinformacijama. Zadatak obrazovanja jeste da jednako uporno kao što njeguje čitalačku pismenost, kod mladih razvija strategije recepcije medijskih tekstova, u najširem smislu. Za to je potreban dobar koncept, istrajnost i stalna procjena kvaliteta primjene.&nbsp;
Ovaj tekst je pisan za sajt medijskapismenost.me u okviru programa Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

Između da i ne koliko je možda?

Vijest koja je odjeknula 21. avgusta, da je dobitnik najvećeg državnog priznanja Crne Gore – Trinaestojulske nagrade - književnik Bećir Vuković, dan ranije, ukrao mobilni telefon u jednom marketu u Mojkovcu, zapanjila je crnogorsku javnost, ali ono što je poraznije od samog čina „sitne“ krađe je činjenica da se budući nosilac nacionalne penzije, koju će mu isplaćivati građanke i građani ove zemlje, nije udostojio da se izvini.
I to je isključivi razlog zbog kojeg Portal ETV objavljuje video zapis sa sigurnosnih kamera iz marketa u kojem je Vuković ukrao mobilni telefon Mojkovčanki koja ga je ostavila na naplatnom pultu kod kase.
Sat pošto je žena prijavila krađu Vuković se vratio u prodavnicu i donio telefon koji je ukrao.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdzhZlD_k0gg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju pokrenulo je postupak zbog ove krađe, ali su nekoliko dana kasnije odustali od krivičnog gonjenja Bećerovića po službenoj dužnosti, jer je vještak ustanovio da je vrijednost telefona mala, zbog čega nije bilo osnova za nastavak istražnog postupka.
A Vuković, protagonista ovog nemoralnog čina, u žiži je bio i nakon odluke Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, da mu dodijeli ovo priznanje. Ispostavilo se da je pjesnik najveću državnu nagradu dobio za knjigu - koje nema.
U toj manipulaciji nije bio sam, i sve je ,,sređeno“: niti mu je nagrada oduzeta, niti je tužilaštvo iniciralo bilo kakav postupak za utvrđivanje činjenica o odvratnoj ,,štamparskoj obmani“ kojom je omogućeno da Vuković postane nosilac priznanja koje će mu omogućiti i ostvarivanje nacionalne penzije.
I to je ta „oslobođena“ Crna Gora kojom se diče nove crnogorske vlasti koje su preuzele institucije nakon izbora 2020. godine. Crna Gora, koja je i do tada imala ozbiljan problem sa vrijednostima i etičkim kodom, u posljednjih pet godina vrijednosno je razorena.
Brutalno se na svim nivoima urušavaju njeni antifašistički temelji, njena istorija, identitet, kultura, tradicija. A Vuković je jedan od protagonista te ideologije.
Čovjek koji ne priznaje Državu Crnu Goru, antifašističke vrijednosti na kojima se ona temelji, a iz kojih je izniklo najveće državno priznanje ove zemlje, licemjerno i drsko je konkurisao za tu nagradu i dobio je. Konkurisao je, ne zbog vrijednosti koje ona predstavlja, već – očigledno - zbog materijalne dobiti koju ona nosi.
Vuković je funkcioner Nove srpske demokratije, prosruske i prosrpske partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, četnički vojvoda.
Čin „sitne“ krađe laureata najznačajnijeg priznanja Države Crne Gore tužna je slika tragične inverzije vrijednosti koju naše društvo živi. Nove društveno-političke elite u živom blatu guše civilizacijske vrijednosti na kojima je bila utemeljena naša država, ali građanska, emancipovana Crna Gora nespremna je da pruži odgovor i snažno se odupre fašizaciji i klerikalizaciji društva.
Nažalost, i zapadni partneri nijemo posmatraju odumiranje Crne Gore koja je bila svjetionik otpora u porobljenoj Evropi, ne samo u Drugom svjetskom ratu, kada je iz naše zemlje, baš 13. jula, krenuo prvi organizovani ustanak protiv nacističkog okupatora, već i mnogo puta u svojoj dugoj, burnoj istoriji.

VIDEO: Kako je dobitnik najvećeg državnog priznanja Crne Gore – Trinaestojulske nagrade - ukrao mobilni telefon

Veting ili anti-veting? Ovo pitanje može da slobodno postavi nakon postupanja Ministarstva unutrašnjih poslova u slučaju Zorana Braunovića, bivšeg čelnika policije Kolašina. Iako je Braunović u julu ove godine, pod pritiskom javnosti, smijenjen sa pozicije načelnika Odjeljenja bezbjednosti Kolašin - i dalje je pod zaštitom vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; O tome svjedoči podatak da Ministarstvo unutrašnjih poslova na čijem je čelu Danilo Šaranović - i pored više urgencija Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu - nije dostavilo dokumentaciju o postupanju tadašnjeg čelnika kolašinske policije u slučaju gdje je osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja. &nbsp; DVA TUŽILAČKA PREDMETA Tužilaštvo ispituje postupanje Braunovića u dva predmeta. U jednom tužilac Stanko Rakočević radi analizu prikupljenih dokaza protiv bivšeg čelnika kolašinske policije, dok u drugom tužilačkom predmetu - koji je zadužila tužiteljka Maja Šćepanović - vrh policije nije dostavio, iz nepoznatog razloga, traženu dokumentaciju. &nbsp; To se navodi u odgovorima rukovoditeljke Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu Šćepanović na upit Televizije E i Portala ETV - da li su okončane dvije istrage protiv Braunovića pokrenute zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251022191024_f2a99975279ad68cf3cd3baf41c42f3a7c639714fa9012c0f1843f14fde1b36f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251022191024_f2a99975279ad68cf3cd3baf41c42f3a7c639714fa9012c0f1843f14fde1b36f" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="KRIJU SE MNOGE TAJNE: Zgrada policije u Kolašinu"> <figcaption>KRIJU SE MNOGE TAJNE: Zgrada policije u Kolašinu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -U drugom predmetu protiv istog lica zbog istog krivičnog djela koji sam ja zadužila Tužilaštvu i pored urgencija nije dostavljena dokumentacija od MUP-a koja je neophodna radi donošenja odluke, a pri tom je i osumnjičeni preko svog branioca zahtijevao da iznese dopunu odbrane te su izviđajne radnje u ovom predmetu u toku – kazala je Šćepanović na upit Portala ETV. &nbsp; DRŽAVNO ĆUTANJE Nema, međutim, odgovora iz tužilaštva na naša pitanja o broju urgencija prema Ministarstvu unutrašnjih poslova, niti se zna što će kolašinsko državno tužilaštvo preduzeti s obzirom na to da se resor ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića oglušio o zahtjev za dostavljanje dokumentacije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Nema odgovora ni iz Vrhovnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Milorad Marković o mehanizmima koje Tužilaštvo može da preduzme da Ministrstvo unutrašnjih poslova dostavi traženu dokumentaciju. &nbsp; &nbsp;Po ustaljenoj matrici, iz resora ministra Šaranovića do emitovanja ovog priloga nije stigao odgovor na upit našeg medija zašto Ministarstvo unutrašnjih poslova nije odgovorilo na urgenciju Osnovnog državnog tužilaštva iz Kolašina. BRAUNOVIĆEVA MOLBA ZA ANKETNI ODBOR &nbsp; U međuvremenu, ni Zoran Braunović se ne oglašava. &nbsp; Posljednji put je u javnost izašao sa prijedlogom da bude saslušan na Anketnom odboru Skupštine Crne Gore povodom rasprava o takozvanim ,,crnim trojkama”. &nbsp; &nbsp;-Smatram da je u interesu javnosti i pravde da se sva moja saznanja i dokazi o ,,crnim trojkama” u Crnoj Gori iznesu pred nadležnim Anketnim odborom, kako bi mogao nepristrasno i efikasno da obavi povjereni mu zadatak – smatrao je Braunović. &nbsp; Iako je Braunović još u junu iznio ponudu, Anketni odbor se nije oglašavao: očito da parlamentarna većine i nema veliko povjerenje u riječi bivšeg čelnika policije Kolašina. &nbsp; ŽIVKOVIĆEVA PRIJAVA &nbsp; S razlogom, jer je kredibilitet Braunovića razoren prijavama, posebno onom Dragomira Gage Živkovića, nagrađivanog policajca iz Kolašina. &nbsp; Živković je podnio protiv njega krivičnu prijavu zbog zloupotrebe položaja jer je Braunović, kako tvrdi, krivotvorio njegovu bezbjednosnu procjenu za jednu osobu koja je tražila dozvolu za nošenje oružja. Pošto je operativnim postupcima procijenio da ta osoba koja je ranije kažnjavana zbog krivičnih djela svojim ponašanjem i postupcima ne može dobiti odobrenje za nošenje oružja, policajac je donio negativnu procjenu. &nbsp; -Načelnik Braunović, umjesto da procjenu proslijedi dalje, zamijenio je originalnu prvu stranu krivotvorenom, gdje nijesu navedeni razlozi za negativnu bezbjednosnu procjenu i na osnovu takvog dokumenta ta osoba je dobila dozvolu za nošenje naoružanja. Braunović je, kako se sumnja, falsifikovao dokumenta nakon što su ona zavedena, tako da tragovi njegove zloupotrebe položaja postoje u policijskim arhivama – piše, između ostalog, u Živkovićevog prijavi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251022191024_fbabc2bd6b9b5477461cd1983a22d589501ae0a31cbe814a875b1b30e665fb21.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251022191024_fbabc2bd6b9b5477461cd1983a22d589501ae0a31cbe814a875b1b30e665fb21" data-rendition-name="original" width="778" height="520" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKA AKCIJA: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>ZAJEDNIČKA AKCIJA: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,POLICAJAC ZA PRIMJER“ Odnos Zorana Braunovića prema policijskoj uniformi vidi se kroz još jedan slučaj u kojem je on bio protagonista. &nbsp; Naime, protiv Braunovića je vođen postupak jer je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. &nbsp; Uprkos svemu, u bivšeg šefa policije Kolašina i dalje imaju veliko povjerenje čelnici policije. Prije svega Harisa Đurđević, načelnik regionalnog centra Sjever, preko direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, sve do do ministra Danila Šaranovića. &nbsp; Izgleda kao neka inverzija vetinga, odnosno Šaranovićev i Šćepanovićev antiveting – zaštita onih koji će im sjutra vjerno služiti. Mada, Braunović ima još jednu preporuku, političku: svojevremeno je za policijskog funkcionera postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta. &nbsp;

Šaranovićeva ,,anti-veting” akcija u slučaju Braunovića

Guvernerka Centralne banke Irena Radović kazala je da poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci. Đurović je te navode negirao i otkrio da je u pitanju šurina žena.
Poslanik NSD-a prilikom izlaganja u Skupštini Crne Gore kazao je da je pitanje partitokratije problem Centralne banke.
„Ne vas u ovom trenutku, nego da povratite ugled Centralne banke od partitokratije... Trebaće vam vremena da povratite ugled i da tu partitokratiju izliječite iz Centralne banke. Jer pono što je urađeno do trenutka do kada ste vi došli bilo je personifikacija partitokratije“, rekao je, između ostalog, Đurović.
Radović je odgovorila da je Đurović vrlo inspirativan, a potom i otkrila da upravo on ima bliskog srodnika u Centralnoj banci.
„Kada je u pitanju kamatni spred,razlika između kamatnih stopa koje su pasivne i aktivne, a gospodin Đurović bi trebalo da zna jer ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci, pa treba da zna...“, kazala je Radović na šta je dobacujući iz poslaničke klupe Đurović rekao da nema srodnika u CBCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrZOn_HRgQ50&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je kazala da ne zna koji je stepen srodstva, ali, ponovila, „najbliže srodnike u Centralnoj banci zaposlene na visokim pozicijama“.
„I trebalo bi da zna da Centralna banka postupa u skladu sa zakonom i ne može da traži nešto protivzakonito. Ako mi pozovemo banke da smanje kamatne stope za građane, i banke ih smanje za 2 procentna poena to je na dobrovoljnoj osnovi“, dodala je ona.
Nakon toga obratio se Đurović.
„Gospođo Radović, ni vi ni ja ne možemo imati srodnika s obzirom da po roditeljima nemamo...“, kazao je a Radović upitala:
„Kako se zove sestra vaše supruge?“
Đurović je odgovorio da nije sestra.
„Nije nije, šurina žena. Šuri žena... Ali da ne ulazimo sad u te stvari“, rekao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXkkHw-vXwnw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO - Radović: Đurović ima najbliže srodnike zaposlene na visokim pozicijama u CBCG; Poslanik NSD-a negirao a potom rekao – šurina žena

Protiv poznatog crnogorskog tviteraša Aleksandra Klimovića, na društvenim mrežama poznatog kao Radosav Vrbica, podnijeta je nova prijava, saopštio je on jutros.
- Nećete vjerovati ko mi je jutros bio na vratima. Ustvari sad već hoćete...Nova prijava- napisao je Vrbica na društvenim mrežama.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fradosav.vrbica%2Fposts%2F10234973418344112%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjećamo, Vrbica je i ranije privođen, kada su mu oduzeti telefon i lap top radi pretresa, u sklopu akcije SDT-a protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića, policijskog funkcionera Milovana Pavićevića, Draga Spičanovića i Vladana Lazovića, te tužiteljke Andrijanu Nastić.

Tag: si-dinping