Britanac je priznao krivicu, pred sudom u Velikoj Britaniji, da je drogirao i silovao svoju sada već bivšu suprugu tokom perioda od 13 godina, piše CNN.
Filip Jang priznao je 48 od 56 tačaka optužnice protiv njega, izjasnivši se krivim po 14 tačaka voajerizma, 11 tačaka silovanja i 11 tačaka davanja supstance sa „namjerom da omami“ svoju tadašnju suprugu, saopštila je Kraljevska tužilačka služba, a prenosi CNN.
Takođe je priznao sedam tačaka napada penetracijom, kako se navodi, četiri tačke seksualnog napada na svoju bivšu suprugu i jednu tačku objavljivanja opscenih materijala, naveli su tužioci.
Jang je takođe optužen za voajerizam, posjedovanje nepristojnih slika djece i posjedovanje ekstremnih slika, piše ovaj medij. Negirao je tri tačke optužnice za pravljenje nepristojnih slika djece, izjasnio se da nije kriv za posjedovanje zabranjene slike djeteta, kao i da nije kriv po četiri tačke optužnice za posjedovanje ekstremnih pornografskih slika - uključujući jednu definisanu kao sliku koja prikazuje čin koji ugrožava život, piše ovaj medij.
Navodna krivična djela dogodila su se između 2010. i 2023. godine.
Četrdesetdevetogodišnji bivši lokalni izabrani zvaničnik iz britanske Konzervativne partije iznio je svoja priznanja u prisustvu svoje bivše supruge Džoan Jang pred Krunskim sudom u Vinčesteru, na jugu Engleske, u petak, piše u tekstu.
Džoan Jang, koja se odrekla svog automatskog zakonskog prava na anonimnost, bila je u sudnici uz podršku svoje sestre i člana službe za podršku svjedocima.
Viši istražni oficir, detektiv Džef Smit, pohvalio je hrabrost Džoan Jang u petak, rekavši: "Želim da odam priznanje njenoj nevjerovatnoj hrabrosti tokom čitavog ovog procesa i ona i dalje ima podršku posebno obučenih policijskih službenika.“
Još pet muškaraca takođe je optuženo za seksualna krivična djela protiv Džoan Jang, od kojih su se četvorica pojavila pred sudom u petak, piše ovaj medij.
- Norman Maksoni, 47, koji je optužen po jednoj tački silovanja i posjedovanja ekstremnih slika, izjasnio se da nije kriv za silovanje. Koner Sanderson Dojl, 31, koji je optužen za seksualni napad penetracijom i seksualno dodirivanje, izjasnio se da nije kriv. Ričard Vilkins, 61, koji se suočava sa jednom tačkom silovanja i seksualnog dodirivanja, izjasnio se da nije kriv za seksualno dodirivanje. Mohamed Hasan, 37, koji je optužen za seksualno dodirivanje, izjasnio se da nije kriv - piše u tekstu.
Din Hamilton, takođe 47, suočava se sa jednom tačkom silovanja i seksualnog napada penetracijom i dvije tačke seksualnog dodirivanja. On još nije iznio izjašnjenje, piše ovaj medij.
Slučajevi bračnog silovanja, upotrebe supstanci radi onesposobljavanja žrtava i neovlašćenog dijeljenja intimnih snimaka nastavljaju da se umnožavaju širom Evrope, navodi se u tekstu.
Prošlog mjeseca, 61-godišnji njemački muškarac identifikovan kao Fernando P. proglašen je krivim za drogiranje i silovanje svoje onesviješćene supruge tokom više godina i dijeljenje snimaka svojih zločina na internetu, piše.
Oni povlače poređenja sa slučajem Dominika Pelikoa u Francuskoj - koji je tokom skoro deset godina putem čet-sobe pozivao desetine nepoznatih muškaraca da siluju i zlostavljaju njegovu tadašnju suprugu Žizel.
U decembru 2024. godine, on i još četrdeset devet muškaraca proglašeni su krivima za silovanje ili seksualni napad u slučaju koji je šokirao svijet i pokrenuo kulturno preispitivanje rodno zasnovanog nasilja i mizoginije u Francuskoj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Britanski političar priznao da je više od decenije drogirao i silovao bivšu suprugu

Apelacioni sud produžio je kaznu zatvora optuženom R. V. za silovanje i nasilje u porodici sa devet godina i dva mjeseca na 14 godina i 10 mjeseci.
Kako su naveli u saopštenju, preinačili su presudu Višeg suda u Podgorici za dva produžena krivična djela silovanje i dva krivična djela nasilje u porodici i porodičnoj zajednici od 14. aprila. U kaznu zatvora mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru.
- Presudom Višeg suda u Podgorici optuženi R. V. oglašen je krivim i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od devet godina i dva mjeseca, u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru. Žalbe protiv prvostepene presude izjavili su branilac optuženog i Više državno tužilaštvo u Podgorici. Apelacioni sud je ocijenio da je žalba branioca optuženog neosnovana, dok je žalba Višeg državnog tužilaštva u Podgorici osnovana - istaknuto je u saopštenju.
Po nalaženju Apelacionog suda prvostepeni sud je, nasuprot navodima žalbe branioca optuženog, u zakonito sprovedenom postupku do izvjesnosti utvrdio sve činjenice potrebne kako za pravilnu ocjenu postojanja djela, tako i krivice optuženog. Na njegove radnje, kako navode, pravilno je primijenjen Krivični zakon, pa su bez utemeljenja navodi istaknuti u žalbi branioca optuženog da je pobijana presuda donijeta uz bitne povrede odredaba krivičnog postupka i uz pogrešnu primjenu materijalnog prava.
- Ovaj sud je ispitao pobijanu presudu i u dijelu odluke o kazni po žalbi Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, pa je ocijenio da prvostepeni sud nije u dovoljnoj mjeri vrednovao sve okolnosti koje su od značaja za visinu kazne, iz kojih razloga je odluku u ovom dijelu preinačio - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Po mišljenju Apelacionog suda izrečena jedinstvena kazna zatvora predstavlja adekvatnu kaznu težini krivičnih djela i stepenu krivice optuženog, pa je za očekivati da će se istom postići svrha kažnjavanja u okviru opšte svrhe izricanja krivičnih sankcija.

1250x600

1084x550

Optuženom za silovanje i nasilje u porodici produžena kazna zatvora sa devet na skoro 15 godina

Službenici policije u Bijelom Polju locirali su u kratkom roku i uhapsili H.F. iz Bijelog Polja, zbog sumnje da je počinio krivično djelo silovanje, saopšteno je iz Uprave policije.
Iz policije navode da se sumnja da je H.F. krivično djelo počinio juče, 15.11.2025. godine, na štetu ženske osobe, protivno njenoj volji, uz upotrebu sile i prijetnje.
- Krivično djelo Policiji je prijavio danas, 16.11.2025. godine, srodnik oštećene, nakon čega su policijski službenici odmah preduzeli hitne mjere i radnje, te je H.F, brzom i efikasnom postavkom službe, ubrzo lociran i lišen slobode- kazali su iz policije.
Osumnjičeni će, &nbsp;ističu iz policije, uz krivičnu prijavu, u zakonskom roku biti priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, zbog sumnje da je počinio navedeno krivično djelo.
- Oštećenoj se, kao žrtvi ovog krivičnog djela, a postupajući sa posebnom pažnjom, obazrivošću i u skladu sa principima zaštite dostojanstva, u saradnji sa drugim nadležnim službama pruža potrebna stručna pomoć i neophodna podrška- navodi se u saopštenju.

U Bijelom Polju uhapšen osumnjičeni za silovanje

Više državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata R.S. zbog sumnje da je u Podgorici izvršio krivično djelo silovanje i krivično djelo nasilje u porodici i u porodičnoj zajednici na štetu J.S.
Tužilaštvo je donijelo naredbu o sprovođenju istrage sa prijedlogom za određivanje pritvora zbog navedenog krivičnog djela.
Naredba je dostavljena sudiji za istragu Višeg suda na dalje postupanje.

Podgorica: Zadržavanje zbog silovanja

Francuski apelacioni sud izrekao je jednom muškarcu desetogodišnju kaznu zatvora zbog silovanja Žizel Peliko, godinu više u odnosu na prvobitnu kaznu, javlja novinska agencija AFP.
Sud je krajem prošle godine osudio Dominika Peliko na 20 godina zatvora zbog dugogodišnjeg drogiranja i silovanja supruge Žizel Peliko, kao i regrutovanja drugih muškaraca da je siluju.
Za seksualno zlostavljanje Peliko prošle godine osuđeno je još 50 muškaraca, kojima su izrečene od uslovne zatvorske kazne do 15 godina robije.
Gotovo svi su bili optuženi da su silovali Peliko dok je bila u nesvijesti.
Većina ih je tokom suđenja odbacila krivicu, ističući da su mislili da učestvuju u "sporazumnoj seksualnoj igri" i da to nije bilo silovanje.
Husametin Dogan (44) bio je jedini koji se žalio na presudu.
On je prošle godine osuđen na devet godina zatvora, ali je u postupku pred apelacionim sudom kazna povećana na deset.
Inače, slučaj Žizel Peliko šokirao je svijet i učinio je simbolom hrabrosti.
Ova 72-godišnjakinja odustala je od anonimnosti tokom suđenja i zatražila da budu prikazani videosnimci zlostavljanja, koje je snimio njen bivši suprug.
Naglasila je da će to pomoći drugim ženama da podignu glas protiv nasilja.

Muškarcu osuđenom za silovanje Peliko još jedna godina zatvora

Nije postojala bilo kakva intencija da relativizujem i umanjim značaj izvršilaca krivičnih djela izvršenih na štetu djece, maloljetnika i žena, kao i samih krivičnih djela u kojima su zaštitini objekat i objekat radnje ove tri kategorije lica - naveo je advokat Damir Lekić u reagovanju povodom obavještenja Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama Ministarstva unutrašnjih poslova da su se obratili Advokatskoj komori da se ispita njegovo dostojanstvo.
Iz ovog tima su juče kazali da su se odlučili na ovaj korak nakon gostovanja Lekića u emisiji „Jutro“ na TV Prva navodeći da je u javnom nastupu relativizovao seksualno zlostavljanje djece, omalovažavao dostojanstvo žrtava seksualnih delikata i umanjivao značaj generalne i specijalne prevencije krivičnih sankcija.
Lekić je ocijenio da se ovakvim istupom Ministarstva unutrašnih poslova Crne Gore i ovog operativnog tima stvara žestok pritisak na advokaturu kao nezaivsnu profesiju i na advokate.
- Od kojih se očigledno očekuje da se podrede interesima policije i državnog tužilaštva. To nikako ni u jednom sistmenu ne bi smjelo da se dogodi. Ovo je direktan napad i na slobodu javnog izražavanja i za iznošenje svojih javnih stavova, javnog mišljenja, ličnog i subjektivnog viđenja, zapažanja i uočavanja, a na šta svaki građanin, a ne advokat, u civilizovanom društvu ima puno pravo, a što je posebno opasno, a da ne kažem zabranjeno i nedopustivo - smatra Lekić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Foperativni-tim-za-borbu-protiv-nasilja-u-porodici-i-nad-zenama-advokat-lekic-relativizovao-seksualno-zlostavljanje-maloljetnika-omalovazavao-zrtve&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Lekić je u reagovanju ocijenio da je "prosto neobično da Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore, pod čijim rukovodstvom se nalazi i Uprava policije Crne Gore sa trenutno ovoliko malim brojem ovlašćenih policijskih službenika, 'gubi vrijeme' na sagledavanje i analizu televizijskih emisija ovakvog karaktera (dobronamjernog, edukativnog, stručnog, poučnog i drugo)".
- A da svoje vrijeme beskompromisno ne ulaže na suzbijanje, prevenciju, a naročito na otkrivanje i rasvjetljavanje ovolikog broja teških krivičnih djela i njihovih počinilaca, koja su se u ovako relativno kratkom vremenskom periodu dogodila u Crnoj Gori - navodi Lekić.
To su, kako dodaje, veći broj ubistava, te ubistava u pokušaju i drugih krivičnih djela, a ostala su za sada još nerasvijetljena.
- I to očigledno usljed nerada, neažurnosti i nedostatka kapaciteta policije, te nedostataka neophodnih aktivnih pozornika i policijskih patrola koje bi patrolirale ulicama, kao i usljed nedostatka neophodnih odrgovarajućih saobraćajnih patrola koje bi kontrolisale saobraćaj na putevima usljed čega ne bi ovoliko ljudi gubilo svoje živote u sve učestalijim teškim saobraćajnim nezgodama koje se nažalost dešavaju na Crnogorskim drumovima i drugo - naveo je Lekić.&nbsp;
Kao građanin, advokat profesionalac i stručnjak koji, kako ističe, svakodnevno kroz svoj rad uočava ne male propuste MUP-a i UP, više bi volio da su ove državne institucije bile ažurnije u slučajevima koje je nabrojao, u odnosu na sagledavanje i analizu ove televizijske emisije, te na dostavjanje obavještenja Advokatskoj komori Crne Gore i crnogorskim medijima.
- To po njihovu žalost, nikako moju, nije slučaj. Oni ipak znaju šta su im prioriteti, ali se, moram priznati, bez bilo kakve svoje krivice porazno osjećam što sam došao u ovu situaciju da uopšte ovo pišem - rekao je Lekić.&nbsp;
Ipak, kako dodaje, kao ugledan građanin i ozbiljan advokat, koji štiti svoj ugled, profesiju, rad i reputaciju, zbog javnosti u Crnoj Gori, a da se ne bi stvarale neke nedoumice, ponavlja da ni na koji način ne pokušava da relativizuje i umanji značaj teme o kojoj je u ovoj emisiji bilo riječi.
- Ni na koji način ne želim da umanjim značaj djece, značaj maloljetnika i značaj žena, pogotovo u situacijama kada su ove kategorije lica oštećene krivičnim djelom. Naprotiv, svih srcem ih veličam i za mene su svetinje i uvijek ću ih podržavati i stalno ih podržavam kada se meni obrate za pružanje pravne pomoći. U potpunosti ih štedim i postupam isključivo u skladu sa zakonom kada se nađu u postupcima naspram mene, a što sam, ponavljam, više puta naglasio i u ovoj emisiji. Ali to se zlonamjerno ne želi pominjati u ovom objavljenom tekstu u vezi kojeg ja pišem ovo reagovanje, već su moje riječi na moju štetu čak izvučene van konteksta - ocijenio je Lekić.&nbsp;
Dodaje da djecu još nema, ali da se nada da će ih imati.
- Imam i djevojku i majku i sestru i to deset godina mlađu od mene i uvijek sam u odnosu na njih tri, posebno prema mlađoj sestri, bio nastrojen zaštitnički. U mojoj užoj i široj porodici se nalazi veliki broj djece, a sa kojom svakodnevno ostvarujem komunikaciju i prema kojoj takođe u svemu postupam samo sa ljubavlju i zaštitnički. Ali ovdje zapravo uopšte i nije bila riječ o tome, iako se nažalost na jedan ogavan i perfidan način to pokušava predstaviti i to od Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore i ovog operativnog tima, a i od određenih mojih sagovornika u ovoj emisjij javnim objavljivanjem određenih sadržaja na moj račun na internetu i na određenim društvenim mrežama, a što zaista nije vrijedno bilo kakvog komentara - naveo je Lekić.
Suština priče je, kako je kazao, da je advokat po vokaciji najčešće branilac.&nbsp;
- Moj posao je da branim počinioce krivičnih djela, a nerijetko zastupam i oštećene u krivičnim postupcima, odnosno lica na čiju štetu su izvršena krivična djela i nekad se nalazim na jednoj strani (branilac), a nekad na drugoj (punomoćnik oštećenog), zavisno od od toga ko me u krivičnom postupku angažuje za advokata. Prihvatim taj advokatski angažman. Ne treba valjda pesebno naglašavati da je krivični postupak iznimno složen i nimalo jednostavan proces u kojem se utvrđuje krivica nekog lica za izvršenje krivičnog djela, a nerijetko i izrazito teškog i da se zarad utvrđivanja krivice tog lica svaka činjenica, a i okolnost, treba pretresti do posljednih njenih granica - ističe Lekić.&nbsp;
To čak, kako navodi, i do one mjere da ne ostane nimalo sumnje da se događaj desio na drugačiji način od onoga načina na koji to opisuje optužba, kao i da okrivljene u krivičnom postupku štiti pretpostavka nevinosti.&nbsp;
- Tako svaki krivični postupak sa sobom nosi određenu težinu, pa se, ukoliko se u konačnom i nađe da je ta osoba zaista i počinilac krivičnog djela utvrđuju i određene okolnosti od kojih zavisi vrsta i visina krivične sankcije i to olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. Zakonodavac je u konkretnom slučaju normirao gornju i donju granicu visine kazne za svako krivično djelo propisano zakonikom - rekao je Lekić.
Dodaje da uopšte ne voli da se pravda, niti ima bilo kakve potrebe za time, jer ništa nikome nažao nije učinio budući da u krivičnim postupicma kao advokat samo radi svoj posao.
- Ali zbog javnosti i stvorenog jako neprijatnog narativa na moj račun zbog određenih struktura želim da naglasim da sam ja zapravo o ovome pričao u ovoj emisiji. Vrijedi opet istaći da su sva krivična djela izvršena na štetu djece teška, a posebno ova krivična djela protiv polne slobode i za njih su zakonikom propisane određene zatvorske kazne pa zavisno od određenih oblika krivičnih djela propisane su kazne zatvora u trajanju čak i do 15 godina, što ne uključuje krivična djela sa smrtnom posljedicom, a za koja krivična djela je propisana čak i kazna drugotarjnog zatvora u trajanju do 40 godina - kazao je Lekić.&nbsp;
Kada se vrše krivična djela na štetu djece nesporno je, kako je naveo, da se mogu izreći kazne zatvora u trajanju i od 15 i od 40 godina.&nbsp;
- S druge strane postoje i krivična djela protiv života i tijela od kojih su najteža, a i od davnina najpoznatija i najprepoznatljivija krivično djelo ubistvo i krivično djelo teško ubistvo čije su posljedice zasigurno smrt oštećenih, a za koja se inače i smatra da su jedna od najtežih krivičnih djela u krivičnom zakonodavstvu Crne Gore, a za koja se i to za prvo krivično djelo (ubistvo) može izreći kazna zatvora u trajanju do 15 godina, a za ovo drugo krivično djelo (teško ubistvo) kazna zatvora u trajanju do 40 godina - ističe Lekić.&nbsp;
Kada se radi o krivičnom djelu koje za sobom povlači smrtnu posljedicu i koje je izvršeno sa direktnim umišljajem, smatra da se radi o najtežem obliku krivičnog djela.
- A u koje svakako bez imalo dileme ulaze i određena krivična djela koja su izvršena i na štetu djece, maloljetnika i žena i tu, ponavljam, zaista i nema bilo kakvog spora, niti dileme. Ali ako upoređujemo krivično djelo koje nema za posljedicu smrt, sa krivičnim djelom koje ima za posljedicu smrt, a propisana ja kazna zatvora u istovjetnom trajanju, onda se kao logično nameće pitanje po kom osnovu su ta dva krivična djela, ako se kao kriterijum uzme visina propisane kazne, ista, te eventualno i pitanje koje krivično djelo je u odnosu na ostvarenu posljedicu teže. O tome je bila riječ. Ništa drugo - naglasio je Lekić.&nbsp;
Dodaje da beskompromisno smatra da se radi o izrazito teškim krivičnim djelima koja u postupku nisu nimalo laka za nijednog učesnika u postupku.
- A po najmanje za branioce koji treba da stanu iza lica za koje postoji osnovana sumnja da su počinioci tih krivičnih djela i da ih brane. To je jedna nezavidna pozicija za branioca, a kao što je to i za ljekara kada je shodno Hipokratovoj zakletvi dužan da liječi određene kategorije lica, ali to nam je posao, a u poslu ipak treba biti profesionalac - naveo je Lekić.
Svako krivično djelo za sobom povlači određenu težinu i posljedicu i o tome je, prema njegovim riječima, nekad zaista i jako teško diskutovati.
- To treba prepustiti stručnjacima - sudovima, a koji i sami u određenim situacijama imaju probleme da odmjere i da izvagaju šta je u konkretnom slučaju najbolje i najzadovoljavajuće - ocijenio je Lekić.
Njega kao branioca, kako dodaje, niko ne može pokolebati da uvijek svoj posao radi isključivo u skladu sa zakonom, profesionalno, stručno i etično.
- U ovim teškim i lošim vremenima i hrabro. Veliki pozdrav za Ministarstvo unutrašnih poslova Crne Gore i za ovaj operativni tim, uvijek mislite da smo na suprotnim stranama, ali zapravo nismo - mi samo radimo svoj posao - zaključio je Lekić.

Lekić: Nije postojala intencija da relativizujem i umanjim značaj izvršilaca krivičnih djela izvršenih na štetu djece

Više državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadžavanje E.I. i donijelo naredbu o sprovođenju istrage protiv njega zbog sumnje da je počinio krivično djelo silovanje.
Tužilaštvo je uputilo i prijedlog za određivanje pritvora.
Prema navodima tužilaštva, E.I. se tereti da je 30. septembra ove godine u Ulcinju, silovao žensku osobu uz prijetnju da će je ubiti nožem.
Tužilaštvo je najavilo da će u nastavku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje kako bi se rasvijetlile okolnosti ovog događaja, nakon čega će biti donesena konačna odluka u predmetu.

Osumnjičenom za silovanje određeno zadržavanje, žrtvi prijetio da će je ubiti nožem

Sud Bosne i Hercegovine donio je 3. oktobra drugostepenu presudu kojom je Borislav Gligorević osuđen na deset godina zatvora. On je optužen za silovanje počinjeno 1992. u Liplju kod Zvornika na istoku Bosne, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ga tereti da je kao pripadnik jedinice "Bijeli orlovi", krajem maja i početkom juna 1992. godine u mjestu Liplje, opština Zvornik, sa drugim pripadnicima jedinice, upotrebom sile i prijetnji oružjem, silovao i seksualno zlostavljao tri žrtve bošnjačke nacionalnosti.
Prema navodima optužnice, jedinica u čijem je sastavu bio, nezakonito je zatvorila više stotina civila bošnjačke nacionalnosti, a tri žrtve su prisilno odvajane od ostalih zatvorenika, te odvođene u okolne objekte gdje su nad njima počinjeni zločini.
Zločini su se, prema optužnici, dogodili u okviru širokog i sistematičnog napada na civilno stanovništvo bošnjačke nacionalnosti na području Zvornika i okoline.
Tokom suđenja, koje je počelo u oktobru 2023., godine, svjedočilo je više od 20 osoba, među kojima i pet svjedoka i svjedokinja pod mjerama zaštite, te dva stručna vještaka.
Granična policija Bosne i Hercegovine je Gligorevića uhapsila krajem maja 2023. godine na graničnom prelazu sa Srbijom.
U logoru Liplje, prema navodima svjedoka pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), bilo je zatočeno više od 400 osoba, a 27 je ubijeno.
Za ratne zločine na području ove opštine pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju proglašeni su krivim Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Mićo Stanišić, Stojan Župljanin.
I dalje se traga za oko 400 osoba nestalih s područja opštine Zvornik.
Procjenjuje se da je najmanje 20.000 žena silovano tokom rata u Bosni i Hercegovini. Ipak, malo je počinitelja kažnjeno.
Do zatvaranja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju 2017. godine, manje od 40 osoba je osuđeno za ratna seksualna zlodjela, a suđenja se nastavljaju na domaćim sudovima.

Gligorević osuđen na 10 godina zatvora zbog silovanja Bošnjakinja početkom rata u BiH

Apelacioni sud Crne Gore potvrdio je presudu protiv M. J. koji je oglašen krivim za silovanje i osuđen na pet godina zatvora.
Kako se navodi u saopštenju, iz ove sudske instance su nakon sjednice vijeća od 12. septembra odbili kao neosnovane žalbe optuženog i njegovog branioca i potvrdio presudu Višeg suda u Podgorici od 24. aprila.
- Presudom Višeg suda u Podgorici optuženi M. J. oglašen je krivim zbog krivičnog djela silovanje i osuđen na kaznu zatvora u trajanju pet godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru - navodi se u saopštenju.
Žalbe protiv prvostepene presude izjavili su optuženi i njegov branilac.
- Apelacioni sud je ocijenio da su žalbe neosnovane. Prvostepena presuda, nasuprot navodima žalbi, ne sadrži bitne povrede odredaba krivičnog postupka, jer prvostepeni sud zasniva svoju odluku na valjanim razlozima i činjeničnim zaključcima, koje je potpuno, logično i valjano obrazložio i koje ovaj sud u potpunosti prihvata kao nedvosmislene, jasne i razumljive, našavši da pravilnost i zakonitost pobijane presude nije dovedena u sumnju žalbenim navodima - kazali su u saopštenju.&nbsp;
Ovaj sud je ispitao pobijanu presudu i u dijelu odluke o kazni po žalbi optuženog i njegovog branioca, pa je ocijenio da je prvostepeni sud pravilno utvrdio i u dovoljnoj mjeri vrednovao sve okolnosti koje su od uticaja na izbor krivične sankcije i koje su od značaja da kazna bude veća ili manja.&nbsp;
- Po mišljenju Apelacionog suda izrečene kazne zatvora predstavljaju adekvatnu kaznu težini krivičnog djela i stepenu krivice optuženog, pa je za očekivati da će se istom postići svrha kažnjavanja u okviru opšte svrhe izricanja krivičnih sankcija - kazali su iz ove sudske instance.

Potvrđena presuda optuženom za silovanje, odbijene žalbe njegovog branioca kao neosnovane

Službenici policije uhapsili su danas u Baru operativno interesantno lice osumnjičeno za silovanje, saopšteno je iz policije.
- Naime, N.G. (27) iz Bara se sumnjiči da je u avgustu izvršio krivično djelo silovanje na štetu jedne ženske osobe, nakon kojih joj je uputio riječi prijeteće sadržine kako isto ne bi prijavila- poručuju iz policije.
Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu N.G. lišen slobode.

Bar: Zbog silovanja uhapšeno operativno interesantno lice

Bivšoj ministarki prosvjete Vesni Bratić određen je pritvor do 30 dana jer postoji opasnost da bi mogla pobjeći u Bosnu i Hercegovinu, čije državljanstvo ima pored crnogorskog, a sumnja se i da bi mogla uticati na svjedoke, i pored protoka vremena od smjene direktora škola prije pet godina.
To je za emisiju "Načisto" saopštio portparol Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) Vukas Radonjić koji poručuje da ovdje nema govora ni o političkom pritisku niti demonstraciji sile, već da sve rade po zakonu.
S druge strane, predsjednik države Jakov Milatović traži od Ministarstva pravde da hitno pokrene proceduru za njeno pomilovanje dok politički saborci Bratićke iz Ujedinjene Crne Gore najavljuju novi protest ispred Višeg suda.
SDT tereti Bratić na osnovu obimne dokumentacije o smjenama direktora škola prije pet godina. Zašto baš sada, objašnjavaju time da su tri puta tražili od Ministarstva prosvjete dokumentaciju ali je nikad nisu dobili kompletnu.
- Zbog toga smo bili prinuđeni da preko službenika Specijalnog policijskog odjeljenja obiđemo 254 škole u Crnoj Gori kako bi prikupili dokumentaciju koja se odnosi na njihove direktore - rekao je Radonjić.
Na kritike što se Bratić hapsi s lisicama na rukama a nije osumnjičena za organizovani kriminal, Radonjić je jasan da to nije političko nivelisanje po principu da se hapse funkcioneri svih vjera, nacija ili političke pripadnosti.
-- Nema govora o demonstraciji sile. Govora nema o tome. To je zakonito postupanje. U Zakonu o unutrašnjim poslovima je određeno da kad policija dovodi određeno lice, koristi sredstva za vezivanje, dovodi ga vezanog. Nas ti politički komentari ne dotiču. Mi radimo profesionalno, isključivo na odnosu dokaza - kazao je Radonjić.
SDT Bratić tereti za nezakonitu smjenu osam direktora škola, ali i za to što nije smijenila drugih 40 direktora a tvrde da je morala.
- Da je pribavila određenu korist direktorima škola tako što, iako su ispunili uslove predviđene Zakonom o visokom obrazovanju I vaspitanju - ona ih nije smijenila a bila je dužna. I naravno da je teže povrijedila prava određenom broju direktora, koji, iako su ispunili zakonske uslove - smijenjeni su. Da je postupala sa sviješću, namjerom I voljom da zloupotrijebi službeni položaj - naveo je.
Radonjić objašnjava da je Bratić određen pritvor jer je, dajući lične podatke, rekla da je državljanka i Bosne i Hercegovine, te bi mogla pobjeći tamo. Tvrdi i da bi mogla uticati na svjedoke, iako je od spornih radnji prošlo pet godina.
- Postoji opravdana bojazan da može ometati postupak uticanjem na svjedoke, u smislu da ostvari neposrednu ili posrednu komunikaciju s njima i na taj način dogovori kako bi trebali da svjedoče i na taj način olakšaju ili bar ne otežaju položaj u postupku - kazao je Radonjić.
A nakon jučerašnjeg apela sestre Vesne Bratić, Slavice Bratić, Milatoviću da je pomiluje, on je hitno zatražio od Ministarstva pravde da pokrene postupak pomilovanja. Ono, nakon prikupljanja svih dokaza, daje predlog predsjedniku koji onda odlučuje da li će pomilovati Bratić. Istovremeno, Ujedinjena Crna Gora u kojoj je Bratić predsjednica Političkog savjeta, u nedjelju u 18 sati organizovaće novi protest podrške, ispred Višeg suda u Podgorici, gdje će ponovo tražiti njeno puštanje na slobodu.

Radonjić: Bratić određen pritvor jer postoji opasnost da bi mogla pobjeći u BiH

Pred Višim sudom, na trećem ročištu, bivši pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević u odbrani je detaljno analizirao svaki navod iz optužnice koja ga je tereti da bio član kriminalne grupe koju se, prema stavu SDT-a formirali Ljubo Milović i Mileta Ojdanić.&nbsp;
Istakao je da se radi o neistinitim optužbama za koje Tužilaštvo nije pružilo nijedan valjan dokaz i upravo oni detalji koji idu njemu u prilog namjerno su izostavljeni a sve sa ciljem da „mu se prekrše prava i ostvari nepravda“.&nbsp;
On je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Simo Rašović naveo i da je SDT svjesno i umišljajno sakrilo izvještaj Europola od 2021. godine u kojem je navedeno da nema dokaza o umiješanosti u bilo kakve kriminalne aktivnosti tadašanjeg direktora Uprave policije Zorana Brđanin i pomoćnik direktora Uprave policije Dejana Kneževića.
Knežević je bio decidan da je Tužilaštvo raspolagalo izvještajem koji je od značaja za optužnicu.
- Europol je imao kompletnu skaj komunikaciju i objektivnu percepciju za razliku od Tužilaštva koje raspolaže samo fragmentima izvještaja – kazao je Knežević.
Više osoba iz Europola, kako je naveo, saopštili su mu da bi voljeli da vide što oni to nijesu „uspjeli vidjeti a da je naše Tužilaštvo vidjelo“.
- U neformalnim razgovorima pojedini predstavnici Europola izrazili su želju da vide sadržaj optužnice i koje su to činjenice i okolnosti uočene od SDT-a koje oni nijesu prepoznali iz Europola – naglasio je Knežević.
On je ukazao i da je nakon uspješno realizovane akcije sa kolegama iz Španije zajedno sa Serđom Elezovićem dobio orden za međunarodnu pomoć u istragama od španske policije.
- Komunikacija mene i bivšeg kolege Milovića je bila isključivo profesionalna kao i sa ostalim kolegama u cilju prikupljanja podataka i njihove realizacije. Ako tužilaštvo smatra da je moja greška što mi je Milović indetifikovao lice, a nakon čega su isti procesuirani od španske policije, ja smatram da nije – kazao je Knežević.
Optužio je Tužilaštvo da je sa umišljajme izostavilo skaj komunikacije između suspendovanog služebenika polcije - prikrivenog agenta Petra Lazovića i Ivana Delića.
„Brate, ovaj Knežević je li još dobar sa vama, vidim na kolegijumu je rekao da Baku i mene izuvaju gdje stignu, vidim da se naoštrio na nas… Ovaj novi što je postavljen Knežević, je li naš“, pitao je, navodno, Delić Lazovića 6. marta 2021. godine. Na to mu je Lazović, rekao: „Jes drug dobar, momak van svega je on, profesionalac. Njega ti klanovi ne zanimaju. Nakon toga Delić je navodno napisao: “Vidim rekao je na kolegijum da prvo od Bake i mene krenu da izuvaju, ok brate, valjda neće da uvaljuje nešto, da mu ne bude posle češanje po glavi”. Navodno Lazović saoštava koliko on zna Knežević je častan policajac i neće prljavo. -Izostavljene poruke govore o profesionalnosti, zakonitom postupanju i distanci od kriminalnih struktura, čime ne potkrepljuju tezu o kriminalnom odnosu. Upravo zato njihov izostanak predstavljaju ključni dokaz moje odbrane, jer direktno osporavaju postojanje kriminalnog odnosa i bilo kakvih nezakonitih dogovora - rekao je Knežević.&nbsp;
Suđenje se nastavlja 20. marta.

Knežević: Specijalno državno tužilaštvo je sakrilo izvještaj EUROPOLA

Evropski turizam u ovoj godini očekuje nastavak rasta dolazaka turista i njihove potrošnje, najviše od međunarodnih gostiju i većinom s dalekih tržišta poput Kine i Indije, pokazao je novi izvještaj Evropske putničke komisije (ETC).
ETC procjenjuje da će međunarodni dolasci u Evropu u ovoj godini porasti oko šest odsto u odnosu na 2025, očekujući da će u tome daleka tržišta imati jaču ulogu, odnosno da će dolasci turista s takvih tržišta porasti devet odsto, uz poboljšanu avio-povezanost i manja ograničenja u obradi viza.
Među dalekim tržištima, značajan rast dolazaka turista od 28 odsto u odnosu na 2025. predviđaju iz Kine i Indije, iz kojih su turisti u mnogim evropskim odredištima u prošloj godini i dalje bili ispod predpandemijskih rezultata, prenosi Hina.
Ukupno se s azijsko-pacifičkih tržišta očekuje "jačanje" dugih putovanja u inostranstvo, dok se s obzirom na nastavak neizvjesnosti oko američke trgovine i vanjske politike iz SAD-a, očekuje umjereniji rast dolazaka turista, oko četiri odsto u odnosu na prošlu godinu.
Turistička potražnja za Evropom i s drugih tržišta ostaje stabilna, i to uprkos, kako se navodi u izvještaju ETC-a, stalnim pritiscima na troškove, što znači da bi se i u ovoj godini mogao nastaviti trend iz prošle da rast potrošnje nadmašuje rast dolazaka turista.
Iz ETC-a ističu i rast zanimanja za putovanja u Evropu u predsezoni, kao i trend da se destinacije u Evropi sve više fokusiraju na ponude "vrijednost za novac", uravnotežene tokove turističke posjećenosti i održive rezultate.

Evropa u ovoj godini očekuje rast dolazaka turista

The head of the Special Police Department Predrag Šuković frequently visited the home of Ivan Delić from Budva, who, according to police records, is considered a security-interest individual. Delić allegedly assisted Šuković by providing logistical support for installing listening devices in a hotel in Budva, where Marko Ljubiša Kan often stayed. These serious allegations were presented before the High Court by former Assistant Director of the Police Directorate Dejan Knežević, in his defense.
All of this allegedly took place more than ten years ago, when the police were headed by Božidar Vuksanović.
- When Šuković came to the Police Directorate appointed by political structures, I told him that I was against him going to Delić’s house and „reporting“ to him. Why was he going. At the time, he told me that it was being done in cooperation with the National Security Agency and the Police Directorate, and that a greater interest was at stake - Knežević stated.
He added that there was no official record of those activities.
According to him, from that point on, Šuković developed animosity toward him.
Knežević made this statement after presenting hidden messages allegedly exchanged between the now-suspended officer - undercover agent Petar Lazović and Ivan Delić.
In those messages, Delić asked Lazović whether Knežević was on good terms with „you“. I see he said: „that Baka and I are being targeted wherever we go, I see he’s sharpening up against us“. Lazović replied that Knežević was a professional, a brave and honorable man. Among other things, Delić added: „Just so they don’t pin something on him and Baka, so there’s no head-scratching later“.
Knežević stated that he had not undertaken any official action against Ivan Delić that would justify any animosity from him.
- „Head-scratching“ can be interpreted as a threat. Maybe I’m wrong, but I associate this „head-scratching“ with the hatred of Predrag Šuković, which later manifested through the „blue notebook“, as well as through the actions of the police and the Prosecutor’s Office aimed at revenge against me - Knežević said.
He also explained that Šuković’s animosity toward him dated back a long time, as he had opposed his appointment to one of the leadership positions within the Police Directorate.
Knežević is on trial on charges that he disclosed confidential information to a group allegedly formed by Ljubo Milović and Mileta Ojdanić.
With this indictment, the Special State Prosecutor’s Office also charged former police officer Ljubo Milović (40), Mileta Ojdanić (51), Ivan Stamatović (40), Nebojša Bugarin (43), Petar Lazović (33), Marko Novaković (37), Milan Popović (40), Miloš Mišurović (41), Vladimir Bajčeta (43), Goran Stojanović (40), Darko Knežević (44), Milo Božović (46), Radoje Zvicer (41), Božidar Jabučanin (46), Aleksandar Keković (31), Dražen Milović (36), Filip Zindović (34), Ivan Nikolić (37), Tihomir Adžić (38), Ivan Mijatović (38), and several unidentified persons.
Among other things, they are charged with forming a criminal organization, money laundering, unauthorized production, possession and distribution of narcotic drugs, and illegal possession of weapons and explosive materials.
Knežević categorically denied all allegations in the indictment.

Tag: silovanje