Službenici policije u Bijelom Polju locirali su u kratkom roku i uhapsili H.F. iz Bijelog Polja, zbog sumnje da je počinio krivično djelo silovanje, saopšteno je iz Uprave policije.
Iz policije navode da se sumnja da je H.F. krivično djelo počinio juče, 15.11.2025. godine, na štetu ženske osobe, protivno njenoj volji, uz upotrebu sile i prijetnje.
- Krivično djelo Policiji je prijavio danas, 16.11.2025. godine, srodnik oštećene, nakon čega su policijski službenici odmah preduzeli hitne mjere i radnje, te je H.F, brzom i efikasnom postavkom službe, ubrzo lociran i lišen slobode- kazali su iz policije.
Osumnjičeni će, &nbsp;ističu iz policije, uz krivičnu prijavu, u zakonskom roku biti priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, zbog sumnje da je počinio navedeno krivično djelo.
- Oštećenoj se, kao žrtvi ovog krivičnog djela, a postupajući sa posebnom pažnjom, obazrivošću i u skladu sa principima zaštite dostojanstva, u saradnji sa drugim nadležnim službama pruža potrebna stručna pomoć i neophodna podrška- navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U Bijelom Polju uhapšen osumnjičeni za silovanje

Više državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata R.S. zbog sumnje da je u Podgorici izvršio krivično djelo silovanje i krivično djelo nasilje u porodici i u porodičnoj zajednici na štetu J.S.
Tužilaštvo je donijelo naredbu o sprovođenju istrage sa prijedlogom za određivanje pritvora zbog navedenog krivičnog djela.
Naredba je dostavljena sudiji za istragu Višeg suda na dalje postupanje.

Podgorica: Zadržavanje zbog silovanja

Francuski apelacioni sud izrekao je jednom muškarcu desetogodišnju kaznu zatvora zbog silovanja Žizel Peliko, godinu više u odnosu na prvobitnu kaznu, javlja novinska agencija AFP.
Sud je krajem prošle godine osudio Dominika Peliko na 20 godina zatvora zbog dugogodišnjeg drogiranja i silovanja supruge Žizel Peliko, kao i regrutovanja drugih muškaraca da je siluju.
Za seksualno zlostavljanje Peliko prošle godine osuđeno je još 50 muškaraca, kojima su izrečene od uslovne zatvorske kazne do 15 godina robije.
Gotovo svi su bili optuženi da su silovali Peliko dok je bila u nesvijesti.
Većina ih je tokom suđenja odbacila krivicu, ističući da su mislili da učestvuju u "sporazumnoj seksualnoj igri" i da to nije bilo silovanje.
Husametin Dogan (44) bio je jedini koji se žalio na presudu.
On je prošle godine osuđen na devet godina zatvora, ali je u postupku pred apelacionim sudom kazna povećana na deset.
Inače, slučaj Žizel Peliko šokirao je svijet i učinio je simbolom hrabrosti.
Ova 72-godišnjakinja odustala je od anonimnosti tokom suđenja i zatražila da budu prikazani videosnimci zlostavljanja, koje je snimio njen bivši suprug.
Naglasila je da će to pomoći drugim ženama da podignu glas protiv nasilja.

500x500

Muškarcu osuđenom za silovanje Peliko još jedna godina zatvora

Nije postojala bilo kakva intencija da relativizujem i umanjim značaj izvršilaca krivičnih djela izvršenih na štetu djece, maloljetnika i žena, kao i samih krivičnih djela u kojima su zaštitini objekat i objekat radnje ove tri kategorije lica - naveo je advokat Damir Lekić u reagovanju povodom obavještenja Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama Ministarstva unutrašnjih poslova da su se obratili Advokatskoj komori da se ispita njegovo dostojanstvo.
Iz ovog tima su juče kazali da su se odlučili na ovaj korak nakon gostovanja Lekića u emisiji „Jutro“ na TV Prva navodeći da je u javnom nastupu relativizovao seksualno zlostavljanje djece, omalovažavao dostojanstvo žrtava seksualnih delikata i umanjivao značaj generalne i specijalne prevencije krivičnih sankcija.
Lekić je ocijenio da se ovakvim istupom Ministarstva unutrašnih poslova Crne Gore i ovog operativnog tima stvara žestok pritisak na advokaturu kao nezaivsnu profesiju i na advokate.
- Od kojih se očigledno očekuje da se podrede interesima policije i državnog tužilaštva. To nikako ni u jednom sistmenu ne bi smjelo da se dogodi. Ovo je direktan napad i na slobodu javnog izražavanja i za iznošenje svojih javnih stavova, javnog mišljenja, ličnog i subjektivnog viđenja, zapažanja i uočavanja, a na šta svaki građanin, a ne advokat, u civilizovanom društvu ima puno pravo, a što je posebno opasno, a da ne kažem zabranjeno i nedopustivo - smatra Lekić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Foperativni-tim-za-borbu-protiv-nasilja-u-porodici-i-nad-zenama-advokat-lekic-relativizovao-seksualno-zlostavljanje-maloljetnika-omalovazavao-zrtve&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Lekić je u reagovanju ocijenio da je "prosto neobično da Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore, pod čijim rukovodstvom se nalazi i Uprava policije Crne Gore sa trenutno ovoliko malim brojem ovlašćenih policijskih službenika, 'gubi vrijeme' na sagledavanje i analizu televizijskih emisija ovakvog karaktera (dobronamjernog, edukativnog, stručnog, poučnog i drugo)".
- A da svoje vrijeme beskompromisno ne ulaže na suzbijanje, prevenciju, a naročito na otkrivanje i rasvjetljavanje ovolikog broja teških krivičnih djela i njihovih počinilaca, koja su se u ovako relativno kratkom vremenskom periodu dogodila u Crnoj Gori - navodi Lekić.
To su, kako dodaje, veći broj ubistava, te ubistava u pokušaju i drugih krivičnih djela, a ostala su za sada još nerasvijetljena.
- I to očigledno usljed nerada, neažurnosti i nedostatka kapaciteta policije, te nedostataka neophodnih aktivnih pozornika i policijskih patrola koje bi patrolirale ulicama, kao i usljed nedostatka neophodnih odrgovarajućih saobraćajnih patrola koje bi kontrolisale saobraćaj na putevima usljed čega ne bi ovoliko ljudi gubilo svoje živote u sve učestalijim teškim saobraćajnim nezgodama koje se nažalost dešavaju na Crnogorskim drumovima i drugo - naveo je Lekić.&nbsp;
Kao građanin, advokat profesionalac i stručnjak koji, kako ističe, svakodnevno kroz svoj rad uočava ne male propuste MUP-a i UP, više bi volio da su ove državne institucije bile ažurnije u slučajevima koje je nabrojao, u odnosu na sagledavanje i analizu ove televizijske emisije, te na dostavjanje obavještenja Advokatskoj komori Crne Gore i crnogorskim medijima.
- To po njihovu žalost, nikako moju, nije slučaj. Oni ipak znaju šta su im prioriteti, ali se, moram priznati, bez bilo kakve svoje krivice porazno osjećam što sam došao u ovu situaciju da uopšte ovo pišem - rekao je Lekić.&nbsp;
Ipak, kako dodaje, kao ugledan građanin i ozbiljan advokat, koji štiti svoj ugled, profesiju, rad i reputaciju, zbog javnosti u Crnoj Gori, a da se ne bi stvarale neke nedoumice, ponavlja da ni na koji način ne pokušava da relativizuje i umanji značaj teme o kojoj je u ovoj emisiji bilo riječi.
- Ni na koji način ne želim da umanjim značaj djece, značaj maloljetnika i značaj žena, pogotovo u situacijama kada su ove kategorije lica oštećene krivičnim djelom. Naprotiv, svih srcem ih veličam i za mene su svetinje i uvijek ću ih podržavati i stalno ih podržavam kada se meni obrate za pružanje pravne pomoći. U potpunosti ih štedim i postupam isključivo u skladu sa zakonom kada se nađu u postupcima naspram mene, a što sam, ponavljam, više puta naglasio i u ovoj emisiji. Ali to se zlonamjerno ne želi pominjati u ovom objavljenom tekstu u vezi kojeg ja pišem ovo reagovanje, već su moje riječi na moju štetu čak izvučene van konteksta - ocijenio je Lekić.&nbsp;
Dodaje da djecu još nema, ali da se nada da će ih imati.
- Imam i djevojku i majku i sestru i to deset godina mlađu od mene i uvijek sam u odnosu na njih tri, posebno prema mlađoj sestri, bio nastrojen zaštitnički. U mojoj užoj i široj porodici se nalazi veliki broj djece, a sa kojom svakodnevno ostvarujem komunikaciju i prema kojoj takođe u svemu postupam samo sa ljubavlju i zaštitnički. Ali ovdje zapravo uopšte i nije bila riječ o tome, iako se nažalost na jedan ogavan i perfidan način to pokušava predstaviti i to od Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore i ovog operativnog tima, a i od određenih mojih sagovornika u ovoj emisjij javnim objavljivanjem određenih sadržaja na moj račun na internetu i na određenim društvenim mrežama, a što zaista nije vrijedno bilo kakvog komentara - naveo je Lekić.
Suština priče je, kako je kazao, da je advokat po vokaciji najčešće branilac.&nbsp;
- Moj posao je da branim počinioce krivičnih djela, a nerijetko zastupam i oštećene u krivičnim postupcima, odnosno lica na čiju štetu su izvršena krivična djela i nekad se nalazim na jednoj strani (branilac), a nekad na drugoj (punomoćnik oštećenog), zavisno od od toga ko me u krivičnom postupku angažuje za advokata. Prihvatim taj advokatski angažman. Ne treba valjda pesebno naglašavati da je krivični postupak iznimno složen i nimalo jednostavan proces u kojem se utvrđuje krivica nekog lica za izvršenje krivičnog djela, a nerijetko i izrazito teškog i da se zarad utvrđivanja krivice tog lica svaka činjenica, a i okolnost, treba pretresti do posljednih njenih granica - ističe Lekić.&nbsp;
To čak, kako navodi, i do one mjere da ne ostane nimalo sumnje da se događaj desio na drugačiji način od onoga načina na koji to opisuje optužba, kao i da okrivljene u krivičnom postupku štiti pretpostavka nevinosti.&nbsp;
- Tako svaki krivični postupak sa sobom nosi određenu težinu, pa se, ukoliko se u konačnom i nađe da je ta osoba zaista i počinilac krivičnog djela utvrđuju i određene okolnosti od kojih zavisi vrsta i visina krivične sankcije i to olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. Zakonodavac je u konkretnom slučaju normirao gornju i donju granicu visine kazne za svako krivično djelo propisano zakonikom - rekao je Lekić.
Dodaje da uopšte ne voli da se pravda, niti ima bilo kakve potrebe za time, jer ništa nikome nažao nije učinio budući da u krivičnim postupicma kao advokat samo radi svoj posao.
- Ali zbog javnosti i stvorenog jako neprijatnog narativa na moj račun zbog određenih struktura želim da naglasim da sam ja zapravo o ovome pričao u ovoj emisiji. Vrijedi opet istaći da su sva krivična djela izvršena na štetu djece teška, a posebno ova krivična djela protiv polne slobode i za njih su zakonikom propisane određene zatvorske kazne pa zavisno od određenih oblika krivičnih djela propisane su kazne zatvora u trajanju čak i do 15 godina, što ne uključuje krivična djela sa smrtnom posljedicom, a za koja krivična djela je propisana čak i kazna drugotarjnog zatvora u trajanju do 40 godina - kazao je Lekić.&nbsp;
Kada se vrše krivična djela na štetu djece nesporno je, kako je naveo, da se mogu izreći kazne zatvora u trajanju i od 15 i od 40 godina.&nbsp;
- S druge strane postoje i krivična djela protiv života i tijela od kojih su najteža, a i od davnina najpoznatija i najprepoznatljivija krivično djelo ubistvo i krivično djelo teško ubistvo čije su posljedice zasigurno smrt oštećenih, a za koja se inače i smatra da su jedna od najtežih krivičnih djela u krivičnom zakonodavstvu Crne Gore, a za koja se i to za prvo krivično djelo (ubistvo) može izreći kazna zatvora u trajanju do 15 godina, a za ovo drugo krivično djelo (teško ubistvo) kazna zatvora u trajanju do 40 godina - ističe Lekić.&nbsp;
Kada se radi o krivičnom djelu koje za sobom povlači smrtnu posljedicu i koje je izvršeno sa direktnim umišljajem, smatra da se radi o najtežem obliku krivičnog djela.
- A u koje svakako bez imalo dileme ulaze i određena krivična djela koja su izvršena i na štetu djece, maloljetnika i žena i tu, ponavljam, zaista i nema bilo kakvog spora, niti dileme. Ali ako upoređujemo krivično djelo koje nema za posljedicu smrt, sa krivičnim djelom koje ima za posljedicu smrt, a propisana ja kazna zatvora u istovjetnom trajanju, onda se kao logično nameće pitanje po kom osnovu su ta dva krivična djela, ako se kao kriterijum uzme visina propisane kazne, ista, te eventualno i pitanje koje krivično djelo je u odnosu na ostvarenu posljedicu teže. O tome je bila riječ. Ništa drugo - naglasio je Lekić.&nbsp;
Dodaje da beskompromisno smatra da se radi o izrazito teškim krivičnim djelima koja u postupku nisu nimalo laka za nijednog učesnika u postupku.
- A po najmanje za branioce koji treba da stanu iza lica za koje postoji osnovana sumnja da su počinioci tih krivičnih djela i da ih brane. To je jedna nezavidna pozicija za branioca, a kao što je to i za ljekara kada je shodno Hipokratovoj zakletvi dužan da liječi određene kategorije lica, ali to nam je posao, a u poslu ipak treba biti profesionalac - naveo je Lekić.
Svako krivično djelo za sobom povlači određenu težinu i posljedicu i o tome je, prema njegovim riječima, nekad zaista i jako teško diskutovati.
- To treba prepustiti stručnjacima - sudovima, a koji i sami u određenim situacijama imaju probleme da odmjere i da izvagaju šta je u konkretnom slučaju najbolje i najzadovoljavajuće - ocijenio je Lekić.
Njega kao branioca, kako dodaje, niko ne može pokolebati da uvijek svoj posao radi isključivo u skladu sa zakonom, profesionalno, stručno i etično.
- U ovim teškim i lošim vremenima i hrabro. Veliki pozdrav za Ministarstvo unutrašnih poslova Crne Gore i za ovaj operativni tim, uvijek mislite da smo na suprotnim stranama, ali zapravo nismo - mi samo radimo svoj posao - zaključio je Lekić.

Lekić: Nije postojala intencija da relativizujem i umanjim značaj izvršilaca krivičnih djela izvršenih na štetu djece

Više državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadžavanje E.I. i donijelo naredbu o sprovođenju istrage protiv njega zbog sumnje da je počinio krivično djelo silovanje.
Tužilaštvo je uputilo i prijedlog za određivanje pritvora.
Prema navodima tužilaštva, E.I. se tereti da je 30. septembra ove godine u Ulcinju, silovao žensku osobu uz prijetnju da će je ubiti nožem.
Tužilaštvo je najavilo da će u nastavku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje kako bi se rasvijetlile okolnosti ovog događaja, nakon čega će biti donesena konačna odluka u predmetu.

Osumnjičenom za silovanje određeno zadržavanje, žrtvi prijetio da će je ubiti nožem

Sud Bosne i Hercegovine donio je 3. oktobra drugostepenu presudu kojom je Borislav Gligorević osuđen na deset godina zatvora. On je optužen za silovanje počinjeno 1992. u Liplju kod Zvornika na istoku Bosne, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ga tereti da je kao pripadnik jedinice "Bijeli orlovi", krajem maja i početkom juna 1992. godine u mjestu Liplje, opština Zvornik, sa drugim pripadnicima jedinice, upotrebom sile i prijetnji oružjem, silovao i seksualno zlostavljao tri žrtve bošnjačke nacionalnosti.
Prema navodima optužnice, jedinica u čijem je sastavu bio, nezakonito je zatvorila više stotina civila bošnjačke nacionalnosti, a tri žrtve su prisilno odvajane od ostalih zatvorenika, te odvođene u okolne objekte gdje su nad njima počinjeni zločini.
Zločini su se, prema optužnici, dogodili u okviru širokog i sistematičnog napada na civilno stanovništvo bošnjačke nacionalnosti na području Zvornika i okoline.
Tokom suđenja, koje je počelo u oktobru 2023., godine, svjedočilo je više od 20 osoba, među kojima i pet svjedoka i svjedokinja pod mjerama zaštite, te dva stručna vještaka.
Granična policija Bosne i Hercegovine je Gligorevića uhapsila krajem maja 2023. godine na graničnom prelazu sa Srbijom.
U logoru Liplje, prema navodima svjedoka pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), bilo je zatočeno više od 400 osoba, a 27 je ubijeno.
Za ratne zločine na području ove opštine pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju proglašeni su krivim Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Mićo Stanišić, Stojan Župljanin.
I dalje se traga za oko 400 osoba nestalih s područja opštine Zvornik.
Procjenjuje se da je najmanje 20.000 žena silovano tokom rata u Bosni i Hercegovini. Ipak, malo je počinitelja kažnjeno.
Do zatvaranja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju 2017. godine, manje od 40 osoba je osuđeno za ratna seksualna zlodjela, a suđenja se nastavljaju na domaćim sudovima.

Gligorević osuđen na 10 godina zatvora zbog silovanja Bošnjakinja početkom rata u BiH

Apelacioni sud Crne Gore potvrdio je presudu protiv M. J. koji je oglašen krivim za silovanje i osuđen na pet godina zatvora.
Kako se navodi u saopštenju, iz ove sudske instance su nakon sjednice vijeća od 12. septembra odbili kao neosnovane žalbe optuženog i njegovog branioca i potvrdio presudu Višeg suda u Podgorici od 24. aprila.
- Presudom Višeg suda u Podgorici optuženi M. J. oglašen je krivim zbog krivičnog djela silovanje i osuđen na kaznu zatvora u trajanju pet godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru - navodi se u saopštenju.
Žalbe protiv prvostepene presude izjavili su optuženi i njegov branilac.
- Apelacioni sud je ocijenio da su žalbe neosnovane. Prvostepena presuda, nasuprot navodima žalbi, ne sadrži bitne povrede odredaba krivičnog postupka, jer prvostepeni sud zasniva svoju odluku na valjanim razlozima i činjeničnim zaključcima, koje je potpuno, logično i valjano obrazložio i koje ovaj sud u potpunosti prihvata kao nedvosmislene, jasne i razumljive, našavši da pravilnost i zakonitost pobijane presude nije dovedena u sumnju žalbenim navodima - kazali su u saopštenju.&nbsp;
Ovaj sud je ispitao pobijanu presudu i u dijelu odluke o kazni po žalbi optuženog i njegovog branioca, pa je ocijenio da je prvostepeni sud pravilno utvrdio i u dovoljnoj mjeri vrednovao sve okolnosti koje su od uticaja na izbor krivične sankcije i koje su od značaja da kazna bude veća ili manja.&nbsp;
- Po mišljenju Apelacionog suda izrečene kazne zatvora predstavljaju adekvatnu kaznu težini krivičnog djela i stepenu krivice optuženog, pa je za očekivati da će se istom postići svrha kažnjavanja u okviru opšte svrhe izricanja krivičnih sankcija - kazali su iz ove sudske instance.

1250x600

1084x550

Potvrđena presuda optuženom za silovanje, odbijene žalbe njegovog branioca kao neosnovane

Službenici policije uhapsili su danas u Baru operativno interesantno lice osumnjičeno za silovanje, saopšteno je iz policije.
- Naime, N.G. (27) iz Bara se sumnjiči da je u avgustu izvršio krivično djelo silovanje na štetu jedne ženske osobe, nakon kojih joj je uputio riječi prijeteće sadržine kako isto ne bi prijavila- poručuju iz policije.
Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu N.G. lišen slobode.

Bar: Zbog silovanja uhapšeno operativno interesantno lice

Nikšićanin V.B. (36) uhapšen je zbog sumnje da je počinio krivično djelo silovanje u sticaju sa krivičnim djelom nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, V.B. se sumnjiči da je više puta u posljednja dva mjeseca stupio u seksualne odnose sa oštećenom, protivno njenoj volji i uz upotrebu sile.
Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da se u radnjama V.B. stiču elementi navedenih krivičnih djela i po čijem je nalogu uhapšen.
- Uz krivičnu prijavu biće priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost u zakonskom roku - navedeno je u saopštenju policije.

Nikšićanin uhapšen zbog višestrukog silovanja

Državljanin Bosne i Hercegovine D.M. (36) uhapšen je juče, po međunarodnoj potjernici Interpola Beč, na graničnom prelazu Sitnica.
To je, kako je saopšteno iz Uprave policije, učinjeno po naredbi Regionalnog suda u Lincu.
- On se potraživao na međunarodnom nivou radi izdržavanja zatvorske kazne u trajanju od četiri godine, po presudi ovog suda zbog krivičnih djela silovanje i teški napad Krivičnog zakonika Austrije - kazali su u policiji.
On će, kako su dodali, u zakonom predviđenom roku biti priveden sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici.
Osim toga, danas je, u okviru operativnih aktivnosti službenika NCB Interpol-a Podgorica i kroz intenzivnu saradnju i u direktnoj razmjeni operativnih informacija između službenika NCB Interpol-a Podgorica i Oficira za vezu Italije, te NCB Interpol-a Rim, locirano i oduzeto terensko luksuzno vozilo visoke vrijednosti, marke „Mercedes-Benz“ crnogorskih registarskih oznaka, a za kojim je podgorički Interpol raspisao međunarodnu potragu.
- Predmetno vozilo pronađeno je i oduzeto je od strane sluzbenika Policijske jedinice Vijaređo u provinciji u Toskana, po osnovu operativnih informacija dostavljenih od strane NCB Interpol-a Podgorica - istakli su u policiji.

Uhapšen državljanin BiH kojeg je Austrija potraživala zbog silovanja i teškog napada

Vaterpolisti Budućnosti One poraženi su večeras u Podgorici od Panatinaikosa 14:9, u utakmici četvrtog kola C grupe Eurokupa.
Podgorički tim upisao je četvrti poraz i bez pobjede je u debitantskoj sezoni na evropskoj sceni.
Budućnost je odigrala najbolji meč ove sezone, ali to nije bilo dovoljno da se priredi iznenađenje.
Panatinaikos, koji je dobio i prvi međusobni duel, dvadesetak minuta je &nbsp;dominiraom vodio je 8:1, pa 10:3.
Od sredine treće četvrtine Budućnost je zaigrala bolje i uspjela da ublaži poraz.
U ekipi Panatinaikosa, čiju kapicu nosi crnogorski reprezentativac Dušan Banićević, najefikasniji su bili Nikolas Kopeliadis i Aristeidis Kalivolopulos sa po četiri gola.
Isti učinak u domaćem sastavu imao je Darko Brguljan, tri je postigao Petar Brnović, a po jedan Marko Bošković i Nikola Petrović.
Budućnost će u narednom kolu, 4. decembra, biti gost Vuljagmenij.

Panatinaikos pobijedio Budućnost One

Jedna osoba povrijeđena je u padu lifta u zgradi u centru Podgorice.
To je Portalu ETV potvrdio šef Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Nikola Bojanović.
- Povrijeđeni je izvučen iz lifta i prebačen vozilom hitne pomoći radi pružanja medicinske pomoći - kazao nam je Bojanović.
Uzrok pada lifta još nije poznat.

Jedna osoba povrijeđena u padu lifta u centru Podgorice

Doskorašnja urednica Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore Mila Vuković saopštila je da joj je urednik Prvog programa Bojan Terzić rekao da direktor TVCG Milan Knežević želi da pokrene njenu smjenu jer je uoči utakmice sa Hrvatskom emitovana epizoda „Perspektive“ koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije.
Mladi u ovoj epizodi, kako je pojasnila Vuković, na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma.
- I to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan. Usljed tehničkog problema, emitovanje je prekinuto nakon 13 minuta, a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“: „Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?“ - navela je ona.
Otkako je prije četiri godine Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme raspoređena na radno mjesto urednika Dokumentarnog programa, sadržaj koji je stvarala sa kolegama je, kaže, nagrađivan i prepoznat kao primjer profesionalnih i etičkih standarda Javnog servisa.&nbsp;
- Dvoumila sam se da li ovu informaciju javno da podijelim, jer nijesam obznanila ni kada sam raspoređena na mjesto urednika Dokumentarnog programa, ali zbog načina na koji mi je menadžment posredstvom Arhive RTCG, poslao ponudu za zaključivanje Aneksa Ugovora o radu, koju potpisuju direktor TVCG Milan Knežević i generalni direktor RTCG Boris Raonić, bez prethodnog postupka, bez obrazloženja i bez ijednog zakonski propisanog koraka, sa zadovoljstvom ću to da uradim i odmah im poručim, naravno da ću pokrenuti zvaničan spor, jer je njihovo postupanje nezakonito! - navela je ona.
<h2>POKUŠAJ DISCIPLINOVANJA I POTČINJAVANJA RTCG</h2>
Vuković je istakla da po zakonu ne može biti smijenjena, jer nije ni izabrana u mandatnoj funkciji i ni na osnovu „želje“ ili impresija bilo kog pojedinca.
- Dakle, bez ijednog zakonski propisanog koraka, bez postupka utvrđivanja odgovornosti, bez pisanog upozorenja, obrazloženja i bez odluke o povredi radne obaveze. Ovo nijesu samo profesionalni pritisci, već i pokušaj uređivačkog disciplinovanja i potčinjavanja Javnog servisa ličnim ukusima i političkim očekivanjima – napisala je Vuković u objavi na Fejsbuku.
Pojasnila je da već drugu godinu zaredom, na Televiziji Crne Gore ponedjeljkom u 12.15 sati emituju Dokumentarni serijal „Perspektiva“ koji realizuju Radio Slobodna Evropa i The National Endowment for Democracy (NED).&nbsp;
- Shodno potpisanom ugovoru, Javnom medijskom servisu RTCG ustupljen je uz prava na emitovanje bez naknade i ograničenja. Serijal prenosi više od 30 televizija u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Namijenjen je mladima i pruža im prostor za dijalog i javnu debatu, o zidovima koje su među njima stvorili ratna prošlost, obrazovni sistem i mediji. Mladi u „Perspektivi“ imaju priliku da čuju jedni druge, slobodno razgovaraju o aktuelnim temama, debatuju o ljudskim pravima, multikulturalnosti, nasilju, opštim i ličnim vrijednostima, radikalizaciji, slobodi… U ponedjeljak 17. 11 2025. emitovana je epizoda koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije. Mladi u ovoj epizodi na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma i to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan - pojasnila je Vuković.
Usljed tehničkog problema emitovanje je, prema njenim riječima, prekinuto nakon 13 minuta - a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“ : “Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?.
- Nakon svega tri sata, portal „Pobjeda“ objavljuje tekst sa senzacionalističkim naslovom „TVCG danas emitovala emisiju koja prikazuje Hrvate kako veličaju ustaše i NDH“, navodeći u posljednjem pasusu „da su uredništvu TVCG poslali pitanja“ - navela je Vuković.
Tekst je, kaže, svega nekoliko sati uoči utakmice, sa istim naslovom, objavljen i na zvaničnom Fejsbuk nalogu „Pobjede“ uz osamdesetak komentara.
- Koji obiluju govorom mržnje, satanizacijom, diskreditacijom i ličnim uvredama na račun uredništva i menadžmenta Javnog servisa, uz tek poneki glas razuma, u kojima između ostalog korisnici društvenih mreža ukazuju da su komentatori samo pročitali naslov „Pobjede“. Iako gledaoci nijesu mogli odgledati emisiju do kraja, jer je bila prekinuta, širi auditorijum imao je priliku da je vidi i ranije, jer je „sporna“ epizoda već emitovana u regionu i dostupna je na vebsajtu RSE - dodala je Vuković.
<h2>TEHNIČKI PROBLEMI</h2>
Urednik Prvog programa je, kaže, u poneđeljak prvi put obavjestio o tehničkom problemu - neposredno nakon prekida emitovanja emisije, ne zahtijevajući njeno izjašnjenje kao urednika Dokumentarnog programa u čijem se Programsko-produkcionom planu nalazi dokumentarni serijal „Perspektiva“.
- U tom razgovoru prvi put saznajem, da su i prethodne tri epizode prekinute, i da kao urednik Prvog programa nije dobio objašnjenje iz tehničko-produkcijskog lanca, kako i zašto dolazi do prekida u emitovanju. Za sve vrijeme, kao urednik Dokumentarnog programa svakog petka uredno dobijam najave za svaku od epizoda serijala „Pesrpektiva“ od strane njihovog produkcijskog tima i upoznata sam sa sadržajem emisija, te stoga nijesam ni dovodila u pitanje da će u ponedjeljak 17. novembra biti emitovana najavljena epizoda koja je snimljena u Podgorici, niti me je iko iz Koordinacije programa obavijestio da će biti emitovana epizoda od 20. jula. Za preuzimanje sadržaja „Perspektive“ sa Ftp servera RTCG, zadužen je sektor Koordinacije i realizacije programa, od kojih u međuvremenu nijesam informisana da postoje smetnje u emitovanju serijala, niti je na moje upite iko od kolega koje sam kontaktirala u ponedjeljak, znao da objasni o čemu je riječ – istakla je Vuković.
Tek u korespondenciji sa produkcijskim timom „Perspektive“ saznaje ono o čemu je RTCG već informisana - da se tehnički problemi u emitovanju na TVCG javljaju zbog promjene formata dsitribucije.
- O čemu je njihov tehnički urednik na vrijeme obavijestio RTCG, ali da ta informacija nije proslijeđena unutar tima za realizaciju TVCG, kao što nijesu bili obaviješteni ni da je RTCG promijenila Ftp adresu, usljed čega je i došlo do zaostatka u preuzimanju novoproizvedenih epizoda i prekida emitovanja – navela je Vuković.
Naglasila je da im, uprkos apsolutnom razumijevanju produkcijske kuće „Mebius film“ i njihovom krajnje konstruktivnom pristupu u iznalaženju rješenja u otklanjanju tehničkih propusta do kojih je došlo u Televiziji Crne Gore, javno upućuje izvinjenje zbog kompromitacije superiornog sadržaja serijala „Perspektiva“ na Javnom medijskom servisu RTCG i senzacionalističkih, tendencioznih medijskih interpretacija koje su u potpunosti izvan standarda Javnog servisa.
- Nakon što me je urednik Prvog programa juče telefonom informisao o „želji“ direktora Kneževića da me „smijeni“ zatražila sam da me o tome obavijesti zvaničnim putem. Nakon pola sata, dobila sam poziv iz Arhive RTCG da preuzmem „ponudu“. Ponuda koja se ne odbija, glasi na zaključivanje Aneksa Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kojom me na zahtjev direktora TVCG Milana Kneževića, upućuju za raspored na nižerangirano radno mjesto Urednik emisije 1 TV u Dokumentarnom programu. U ponudi navode da ispunjavam propisane uslove za navedeno radno mjesto, stručna sprema, radno iskustvo itd… Sve u skladu sa potrebama procesa rada, bez stvarnih razloga za premještaj na to radno mjesto i bez prethodno ispoštovane procedure – pojasnila je Vuković.
<h2>KULMINACIJA KONFLIKTA</h2>
Direktorova želja da je smijeni zbog „Perspektive“ takođe je, kaže, ispunjena bez prethodnog postupka utvrđivanja njene odgovornosti za povredu radne obaveze, bez pisanog upozorenja o postojanju razloga za izricanje bilo kakve mjere za povredu radne obaveze, u konačnom bez odluke o povredi radne obaveze.
Ovim je, kaže Vuković, kulminirao latentni konflikt između nje i direktora TVCG koji, prema njenim riječima, tinja godinu i jedanaest mjeseci koliko je prošlo od momenta njegovog dolaska na poziciju direktora TVCG.&nbsp;
- Taj sukob je zasnovan na našim duboko suprotstavljenim stavovima o uređivačkoj autonomiji, primjeni profesionalnih i etičkih standarda i ulozi Javnog servisa. Samo ne znam, kada je tačno donedavni urednik redakcije Dokumentarnog programa Televizije Pljevlja, obećao sebi da će da me „smijeni“ i koga je od svojih projektovao za radno mjesto urednika Dokumentarnog programa? Koje ga je tačno moje reagovanje upućeno lično njemu zaboljelo, koji zvanični dopis, koji zvanični e-mail… Posljednji je bio o razlozima zbog kojih sam insistirala da bi dokumentarnu emisiju o cetinjskoj tragediji nad tragedijama „Ranjeni grad“ trebalo emitovati u „prajm-tajmu“, nije bio ni za emitovanje. Ili je to bio onaj jedan jedini sastanak koji je do sada održao sa urednicima, gdje sam mu povrijedila direktorsku sujetu stavom da se Programsko-produkcioni plan Dokumentarnog programa ne može mijenjati i dopunjavati bez znanja i saglasnosti urednika Dokumentarnog programa, sadržajima poput „Vraneške doline“ recimo... Ili još ne može da mi oprosti dokumentarne filmove o „Gaeti“, „Štrpcima“ ili posljednji o „Deporatciji izbjeglica iz Herceg Novog“ kojeg je nakon emitovanja odćutao. Brzo je podlegao maniru naših „veljih“ urednika koji prema vlastitom priznanju, gle čuda, nikada ne gledaju emisije koje im programski pripadaju. Ali je direktor zato zatražio da radim priče „o zločinima nad Srbima“. Naravno! O Srđanu Aleksiću! Je li problem što njegovo herojstvo i primjer ljudskosti, nadilazi svaki nacionalni predznak?! – navela je Vuković.
Ili je, pita ona, aktuelnije o stradalniku i velikomučeniku Pavlu Đurišiću?&nbsp;
- Kad može spomenik, zašto ne bi i dokumentarac na Javnom medijskom servisu?! Može i to, ali mu se ni to ne bi dopalo! – dodala je ona.
<h2>OSLOBAĐANJE OD SVEGA CRNOGORSKOG</h2>
Pita i „oslobađaju“ li to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog.
- A zašto, direktore, ne bismo i zločine srpskih oficira nad Crnogorkama i Crnogorcima?! Zašto ne o „Bijelom teroru“, o mučenju, ubijanju, klanju i spaljivanju porodice Zvicer: Anđe, Petra, Zagorke, Vidaka, Plane…Petrove babe koju su svezali za trešnju ispred kuće, da gleda kako joj sreća gori…Zašto ne o Savu Otaševiću, Marku Jakovljeviću, o Ružici, Plani, Stanici, Manji, Milici, Petrani Bulatović, o Peru i Radivoju Bulatoviću, zašto ne o proslavljenom komandiru Šćepanu Mijuškoviću? Kako, kad ste mi iz prijedloga PP plana za ovu godinu bez obrazloženja ukolnili sve dokumentarne formate koji su imali crnogorski predznak! Oslobađate li vi to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog? Pa nijeste valjda i na mene „udarili“ jer sam Crnogorka?! Ne, ne vjerujem zlim jezicima… Čak ste nam za sljedeću godinu uklonili i serijal povodom 60 godina Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore, jedinog programa koji u kontinuitetu traje koliko i sama TVCG. A zanimalo Vas je i do kada planiramo da emitujemo serijal „Bella Ciao“? Crna Gora ima 257 narodnih heroja, među njima je osam žena, pa izračunajte! – naglasila je Vuković.
Javni servis, kako je podvukla, nije ničija lična prćija.
- Funkcija direktora TVCG je prolazna. Javna institucija poput RTCG ne može se voditi po modelu lične volje, niti se zaposleni mogu premještati kao predmeti sa police na policu. Kao urednica i kao građanka Crne Gore, dužna sam da zaštitim zakonitost postupanja, profesionalne standarde, uredničku autonomiju, javnost i transparentnost rada Javnog servisa. To ću i uraditi, svim pravnim sredstvima - zaključila je ona.

Knežević bez formalnog obrazloženja pokrenuo smjenu Mile Vuković nakon epizode „Perspektive“ uoči utakmice sa Hrvatskom

Nakon što je na društvenim mrežama objavljen video-snimak tuče dvije ženske osobe, podgorička policija ih je identifikovala i privela aktere na informativni razgovor u stanicu policije u Podgorici.
- Svi akteri su identifikovani i privedeni i u toku je njihovo ispitivanje - rečeno je Pobjedi nezvanično iz Uprave policije.
Pozvan je tužilac i čeka se klasifikacija djela.

Policija privela dvije maloljetnice na informativni razgovor zbog tuče

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Nikakvog incidenta 8. avgusta nije bilo u Gornjem Zaostru – tvrdnja je svjedoka koji su juče saslušani u Osnovnom sudu u Beranama na suđenju Danku Femiću iz Podgorice optuženom za dva krivična djela prinude, odnosno da je prisilio fotoreportere Vijesti i Pobjede – Borisa Pejovića i Steva Vasiljevića da mu predaju fotoaparate, ljut što su fotografisali akciju uklanjanja statue četničkog zlikovca Pavla Đurišića, koja je potom sklonjena u obližnju crkvu kojom gazduje Crkva Srbije. Vjernici Crkve Srbije toga dana skinuli su Đurišićevu statuu sa postamenta, postavljenu dan ranije, kako bi spriječili da je ukloni policija i preda tužilaštvu kao dokaz u predmetu koji je formiran zbog podizanja spomenika četničkom vođi, zločincu koji je tokom Drugog svjetskog rata pobio hiljade nedužnih ljidi, listom Muslimana u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, u okviru monstruoznog plana stvaranja etnički čiste takozvane velike Srbije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112007118_8838f2ad2f7f9f691e0a2bfe7b9de1f14c744887b15ea218df2ae0d43d8a6fda.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112007118_8838f2ad2f7f9f691e0a2bfe7b9de1f14c744887b15ea218df2ae0d43d8a6fda" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="femić"><figcaption>OTEO FOTOAPARATE: Danko Femićetv</figcaption></figure>  Svjedoci Drago Labović, Dragoljub Šćekić, Radovan Obradović, Milić Ralević i Vojislav Rmuš, osim tvrdnji da fotoreporteri nijesu bili meta bilo kakvog napada, požalili su se juče sudu i kako niko nije ni znao da su oni novinari, jer nijesu imali „nikakva obilježja“. Rekli su i da je lokalni svještenik Milenko Ralević zabranio snimanje uklanjanja statue sa postamenta, što fotoreporteri nijesu poštovali. Kazali su i da su na skupu bila dvojica policajaca u civilu, te da bi oni sigurno reagovali da se dogodio bilo kakav incident. Insistirali su i na tome da se skup odvijao na privatnom imanju. <h2>SVJEDOČENJA</h2> Svjedok Labović je, kako piše u zapisniku sa jučerašnjeg ročišta, vidio Femića, Vasiljevića „i još jednog momka“ kojeg ne zna, kako razgovaraju kod crkve u Gornjem Zaostru. - ...držali su fotoaparate u rukama i čuo je kada ih je Femić zamolio da izbrišu fotografije koje su napravili prilikom uklanjanja spomenika, nakon čega mislim da je oštećeni Stevo Vasiljević to i uradio, te mu je optuženi Femić predao opremu - fotoaparat, nakon čega su se pozdravili i u prijateljskom raspoloženju rastali maltene samo što se nijesu poljubili i nije bilo nikakvog incidenta tu – piše u zapsiniku. Rekao je i da se ne razumije u novinarstvo, ali da mu „neka logika kaže da su isti trebali da imaju neki prsluk, na kojem bi pisalo da se radi o novinarima ili neki bedž“. Novinarskim obilježjima pozabavio se i svjedok Šćekić koji je kazao kako su „svi prisutni na navedenom skupu bili ugošćeni i počašćeni, pa i ovdje prisutni oštećeni Stevo Vasiljević sa dvojicom svojih kolega, koji nijesu imali obilježja da bi znao da se radi o novinarima“. Kako piše u zapisniku, ovaj svjedok je rekao i da je „svještenik Milenko Ralević sa razglasa tri-četiri puta zamolio građane i novinare da ne fotografišu i snimaju uklanjanje spomenika, te da sjednu pod šator dok se spomenik ne ukloni“. Ustvrdio je i da bi on, jer je bio na dizalici, najbolje mogao da čuje i vidi da je bilo „kakvo guranje, ili kakvu galamu, prijetnje, psovanje i slično“. - Skup je mirno završen bez bilo kakvih tenzija, a bila je prisutna i policija – kazao je ovaj svjedok. Svjedok Obradović je posebno naglasio, kako proizilazi iz zapisnika, da je svještenik Ralević ponovio „četiri-pet puta“ da se ne snima uklanjanje spomenika i ne objavljuje na društvenim mrežama. Svjedok Ralević je kazao da je svještenik Ralević „tri puta pozvao i zamolio na ozvučenje da niko od prisutnih ne fotografiše i ne snima demontažu spomenika“. On je ispričao i da je kada je statua unijeta u crkvu, nekoliko minuta kasnije vido Femića kako prilazi „i ima dva fotoaparata oko vrata“. - ...tada su nam prišli ovdje oštećeni Stevo Vasiljević i Boris Pejović, koji su nam tom prilikom rekli da su novinari i zamolili oca Milenka da posreduje da im se vrati oprema. Otac Milenko je tada kazao da ne može da posreduje, da ne zna ljude i da ga ne zanima ono što se dešava van crkve – rekao je on. Poslije toga su, kako je ispričao, zamolili njega da pita Femića da im vrati opremu, što je ovaaj i učinio.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112007118_316a1b85e60bdec2450ff58e9d0b98200a325ed0e6fbfd11e942654c7c95e9a6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112007118_316a1b85e60bdec2450ff58e9d0b98200a325ed0e6fbfd11e942654c7c95e9a6" data-rendition-name="original" width="892" height="527" loading="lazy" alt="vasiljević"><figcaption>RULJA GA MALTRETIRALA SAT VREMENA: Stevo Vasiljevićetv</figcaption></figure>  - Imao je dva fotoaparata, izvadio je dvije baterije i kartice iz džepa i sve stavio na haubu od vozila i oni su uzeli svako svoj aparat i njegove sastavne djelove i tada su nam se još jednom izvinili i pokazali da su izbrisali fotografije – rekao je on. Ralević je ispričao i da je zamolio fotoreportere „da idu kako ne bi došlo do eskalacije sukoba, jer nijesu ispoštovali blagoslov sveštenika“. Svjedok Rmuš je ispričao da je svještenik pozvao da se ne fotografiše, „bukvalno molio kako ne bi došlo do provokacija ili bilo kakvih drugih incidenata što je trajalo nekih 15 minuta“. - Nakon čega su ovdje oštećeni Stevo Vasiljević i sa njim još dvoje ljudi, od kojih je jedan bio mlad, počeli da fotografišu što je izazvalo reakciju kod okupljenih, što su shvatili kao prvokaciju – piše u zapisniku njegovog svjedočenja. Rekao je i da ih „niko pipnuo prstom nije, niti im je šta drugo uradio“. Sljedeće ročište zakazano je za 24. decembar. Proces vodi sudija Tomo Zečević. <h2>STRATEGIJA</h2> Upoređujući jučerašnja svjedočenja sa izjavom episkopa Metodija Ostojića koji je u avgustu saslušavan zbog događaja u Gornjem Zaostru, proizilazi da je strategija odbrane Femića da niko nije znao da su oni novinari, jer nijesu imali obilježja, da su snimali na privatnom posjedu, da su oni ti koji su izazvali incident, da se niko nije nad njima iživljavao. Ostojić je rekao kako novinari Pobjede i Vijesti nijesu imali akreditacije i „press“ prsluke.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112007118_f1221ba0763c02ff9829e261147035c23e0ac6bd598201c784c7fe346f9742ad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112007118_f1221ba0763c02ff9829e261147035c23e0ac6bd598201c784c7fe346f9742ad" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ODT Beraane"><figcaption>NAPADAČI NIJESU PROCESUIRANI: Osnovno državno tužilaštvo BeraneODT</figcaption></figure>  - Od ostalih su se razlikovali samo po tome što su nosili fotoaparate. ...Stoga, pod punom moralnom i krivičnom odgovornošću izjavljujem da sve dok sam bio prisutan u hramu i kasnije na imanju porodice Dobrašinović, nijesam vidio i koliko je meni poznato nije bilo nikakvih incidenata, niti verbalnog i fizičkog nasilja prema bilo kom prisutnom licu. ...Sveštenik je zamolio da se uklanjanje spomenika ne snima iz namjere da se ko ne sladi fotografijama velikog vojvode Pavla Đurišića dok ga skidaju sa postamenta. Lično je bio prisutan sve vrijeme i nadgledao kada su civilnim vozilom pristigli novinari, prošli na vrh puta, ušunjali se i odmah počeli da snimaju. To je izazvalo izmučeni narod i prema riječima prisutnih došlo je do komešanja. Niko nikog nije udario – ispričao je tada Ostojić. Tužilaštvo do danas nije identifikovalo napadače i pokrenulo postupak protiv aktera jednog od najbrutalnijih napada na novinare ikada zabilježen u Crnoj Gori i to naočigled dvojice službenika policije koji nijesu reagovali?! Novinar Vijesti Balša Rudović i fotoreporter Pejović ispričali su nakon događaja da ih je „bijesna masa pijanih ljudi“ sat i po psihički maltretirala i prijetila im smrću, a da je Vasiljevića tuklo više desetina osoba, da su svještenici sve posmatrali, ne reagujući na njihov poziv da im pomognu. Vasiljevića je rulja maltretirala skoro sat. Jedan od napadača, kako je ispričao, prijetio mu je nožem, jedan mu je lomio opremu, udarali su ga... Iz te rulje izvukao ga je jedan prisebni mještanin.

Femićevi svjedoci kao i episkop Metodije Ostojić – napad je najbolja odbrana

&nbsp;Komunalna inspektorka iz Tivta Nataša Samardžić koja je na divlje u tivatskom naselju Seljanovo dogradila na prizemnoj kući sprat i visoko potkrovlje, iako je gradilište ljetos pečatirano, bez ikakvih problema završila je planirani posao, a sada je u fazi unutrašnjih radova. I niko je ne zaustavlja.
- Mašine su tu, nesmetano rade. Institucije ne reaguju. Ovo je strašno. Nevjerovatna bahatost. I ona sjutra treba nekome da izda nalog o zabrani bilo kakve gradnje. Osjećamo se nemoćno i bijesno – požalili su se mještani Portalu ETV. &nbsp;&nbsp;
Dostavili su nam i snimak sa radilišta, uz konstataciju – što bi bilo da neko od njih počne da gradi bez dozvola.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FGYeQxM0QV_g%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Komunalna inspektorka iz Tivta uređuje unutrašnjost kuće koju je dogradila „na divlje“
Portal ETV o ovom slučaju izvještava mjesecima.
Ko i zašto štiti komunalnu inspektorku Samardžić nema informacija.&nbsp;
Portal ETV obratio se Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru 2. novembra, ali do danas nijesu odgovorili na naša pitanja, pored ostalih, u kojoj fazi je postupak u slučaju komunalne inspektorke Samardžić.
- Ima ona veze svuda. Niko joj ništa ne može – konstatuju mještani koji su nam se obratili.
Komunalna inspektorka Samardžić zaprijetila je ljetos i našoj redakciji da će nas tužiti ako budemo pisali o njenom slučaju, odbijajući da odgovori na pitanja.
I dok se neki izvode pred sud zbog divlje gradnje, neki drugi, poput inspektorke Samardžić su zaštićeni i mogu da čine što hoće, bez bilo kakve sankcije.

Tag: silovanje