Sindikalna organizacija RTCG-a osudila je sinoćnji napad na novinarku Pobjede Anu Raičković.
- Zaprepašteni smo sinoćnjim napadom na koleginicu Anu Raičković iz Pobjede. Bećirović i njegovo „obezbjeđenje“ je već prepoznato po verbalnim napadima i prijetnjama koje upućuju novinarima. Sinoć nijesu prijetili, nego su kao posljednje siledžije i nasilnici, porodično, uz pomoć obezbjeđenja nasrnuli na ženu, novinarku. „Muški časno“, pesnicama na ženu, a potom i na njenu porodicu i imovinu - navedeno je u obraćanju za javnost Sindikalne organizacije RTCG-a.&nbsp;
Zahtijevaju od nadležnih institucija da se pridržavaju Krivičnog zakonika Crne Gore, kojim se propisuju veće kazne za napade na novinare i "da najstrože kazne siledžije, kako bi se napokon prekinula loša praksa kontinuiranog izostanka reakcije na ova nedjela".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sindikalna organizacija RTCG: „Muški časno“ pesnicama na ženu, nadležni najstrože da kazne siledžije

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija uputilo je odgovor Sindikalnoj organizaciji RTCG koja je tražila provjeru diploma u Javnom servisu i pojasnilo ovlašćenja koja ima Međuresorna radna grupa formirana na inicijativu Vlade upravo radi provjere diploma. Trenutno se prikupljaju podaci na osnovu kojih će biti urađena analiza &nbsp;- navodi se u odgovorima Ministarstva na čijem je čelu ministarka Anđelka Jakšić Stojanović dostavljenim Portalu ETV .
Sindikalna organizacija RTCG je krajem septembra uputila inicijativu Ministarstvu prosvjete nauke i inovacija u kojoj je zatražila provjeru diploma u Javnom servisu. Tragom te inicijative Portal ETV je uputio pitanja Ministarstvu da li će provjeriti navode Sindikalne organizacije i kakav će red poteza biti u ovom slučaju.
Našem portalu su objasnili da nakon što je Vlada Crne Gore donijela zaključak o formiranju Međuresorsne radne grupe, svim ministarstvima i organima lokalne samouprave upućen je dopis da dostave informacije o zaposlenima iz djelokruga svoje nadležnosti.&nbsp;
- Dakle, za zaposlene u službi državnog organa, organa državne uprave, sudu, državnom tužilaštvu, fondu kao i drugim organima osnovanim u skladu sa zakonom, u organu lokalne uprave, organu i službi lokalne samouprave, u nezavisnom ili regulatornom tijelu osnovanom u skladu sa zakonom, u ustanovi čiji je osnivač država ili lokalna samouprava, u agenciji, privrednom društvu koje je u većinskom vlasništvu lokalne samouprave ili drugom pravnom licu čiji je osnivač lokalna samouprava ili vrši javna ovlašćenja, u službi u Vojsci Crne Gore i policijskih službenika. Ove informacije obuhvataju nivo obrazovanja zaposlenih, da li je obrazovanje stečeno u Crnoj Gori ili inostranstvu, kao i to da li je obrazovanje stečeno tokom redovnog školovanja ili nakon zasnivanja radnog odnosa – navodi se u odgovorima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Oni su istakli da se prikupljaju pristigli podaci na osnovu kojih će biti urađena analiza, nakon čega će Međuresorsna radna grupa predložiti model za zaštitu obrazovnog sistema i tržišta rada Crne Gore.
- U skladu sa Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija, priznavanje stranih obrazovnih isprava za stečeno visoko obrazovanje u svrhu zapošljavanja u Crnoj Gori vrši Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija preko Nacionalnog informacionog centra - ENIC centra – naveli su iz tog ministarstva.

Marija Žižić

Prikupljaju podatke i o Javnom servisu

Sindikalna organizacija RTCG uputila je inicijativu Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija i zatražila provjeru diploma u Javnom servisu.
- Kada su nas 90-tih bombardovali vele da su iz zaobiđenog Nikšića poručivali: „Gađajte i nas nismo gubavi“. Pa vas u tom šaljivom stilu otvoreno pozivamo da povodom preispitivanja lažnih diploma „gađate“ i RTCG. A mislimo da iza šale postoje ozbiljne potrebe da reagujete - navodi se u obraćanju upućenom resoru Anđele Jakšić-Stojanović.
Cijeneći, kako navode, odlučnost Ministarstva, da se sistem oslobodi diploma koje nijesu stečene akademski, pozivaju da akciju nastave u Javnom servisu.
- Jer jedino meritokratski baziran, sastavljen od ljudi punog građanskog i stručnog integriteta, može biti ozbiljan promoter profesionalnog informisanja i obrazovanja. U vladinoj Komisiji za provjeru diploma nedavno su istakli da ne postoji javna institucija bez ljudi sa lažnim znanjem, a čak i u veoma cijenjenoj emisiji same RTCG iznešena je sumnja da postoje lažne diplome (između ostalog) u kući, Reprezentativni sindikat poziva da usmjerite takvu aktivnost prema zloupotrebama te vrste u Javnom servisu - ističe se u dopisu.
Kako kažu u Sindikalnoj organizaciji, ljudi sumnjivo stečenih diploma postaju oruđe u rukama socijalnih predatora i nelegalnih javnih poslenika.
- Obraćamo vam se vjerujući da ima razloga sprovesti akciju njihove identifikacije u RTCG. Ponekad u javnosti pominjanoj, ali nikad započetoj u praksi. Jer nije odgovaralo, vjerujemo, a posebno sad ne odgovara, čak i najužem menadžmentu. Što nas motiviše da ukažemo na hitnu potrebu ozdravljenja našeg kolektiva - zaključeno je u dopisu.

Sindikalna organizacija RTCG traži provjeru diploma u Javnom servisu

Tropske šume svijeta, koje pružaju ključnu zaštitu od klimatskih promjena, nestaju brže nego ikada jer je prema novoj satelitskoj analizi, 67.000 kvadratnih kilometara ovih netaknutih, starih šuma izgubljeno u 2024. godini.
Požari su bili glavni uzrok, premašivši krčenje zemljišta od poljoprivrede po prvi put u istoriji, a Amazonija je posebno loše prošla usred rekordne suše, prenosi BBC.
Međutim, bilo je pozitivnijih vijesti iz Jugoistočne Azije, gdje su vladine politike pomogle u smanjenju gubitka šuma.
Tropske kišne šume skladište stotine milijardi tona ugljenika u zemljištu i drvenastim stablima. Ali ovaj novi globalni rekord pokreće dalja pitanja o njihovoj otpornosti na planeti koja se zagrijava.
Mnogi istraživači su zabrinuti da se neke šume, poput djelova Amazonije, možda približavaju "prekretnici", nakon koje bi mogle da zapadnu u nepovratan pad.
Profesor Metju Hansen sa GLAD laboratorije na Univerzitetu u Merilendu kaže da je ideja o prekretnici sve realnija. Opisao je nove rezultate kao "zastrašujuće" i upozorio na moguću "savanizaciju" prašume, gdje stare tropske šume odumiru i trajno prelaze u savanu.
- To je još uvijek teorija, ali mislim da je to sve vjerovatnije uzimajući u obzir podatke . rekao je Hamsen.
Posebna studija, objavljena prošle nedjelje, dala je slično upozorenje na moguće značajno odumiranje Amazonije ako globalno zagrijevanje pređe međunarodni cilj od 1,5 stepeni Celzijusa.
To ne bi samo ugrozilo divlje životinje koje žive u ovim najbioraznovrsnijim staništima, već bi imalo i ozbiljne posljedice po globalnu klimu, upozoravaju stručnjaci.
Do nedavno, Amazonija je činila uslugu čovječanstvu, apsorbujući više ugljen-dioksida (CO2) koji zagrijava planetu nego što ga je ispuštao. Međutim, spaljivanje ovih šuma emituje ogromne količine CO2 - doprinoseći zagrijavanju umjesto da ga ograničava. U periodu 2023-24, Amazonija je doživjela najgoru sušu ikada zabilježenu, podstaknutu klimatskim promjenama i prirodnim zagrijavanjem. Mnogi požari se namjerno sprovode kako bi se očistilo zemljište za poljoprivredu, što otežava razdvajanje ta dva.
Suša je pružila idealne uslove za širenje požara van kontrole, a Brazil i Bolivija su najviše pogođeni.
Ukupno, rekordni gubitak svjetskih starih (primarnih) tropskih šuma oslobodio je 3,1 milijardu tona gasova koji zagrijavaju planetu, procjenjuju istraživači.
Međutim, zemlje Jugoistočne Azije su se suprotstavile globalnom trendu.
Površina gubitka primarnih šuma u Indoneziji je, na primjer, smanjena za 11 odsto u poređenju sa 2023. godinom, uprkos uslovima suše.
Elizabet Goldman koja je jedna od direktora na projektu Global Forest kaže da je to rezultat zajedničkog napora vlada i zajednica koje rade zajedno na sprovođenju zakona o zabrani spaljivanja.
- Indonezija služi kao svjetla tačka u podacima za 2024. godinu - istakla je Goldman, prenosi Tanjug.
Hansen je naglasio da, iako je napredak u Jugoistočnoj Aziji bio pozitivan, fluktuacije u gubitku šuma u Brazilu pokazuju da politike zaštite moraju biti dosljedne.
- Ključ koji još nismo vidjeli je održivi uspjeh u smanjenju i održavanju niskog nivoa konverzije ovih ekosistema i ako ste zainteresovani za očuvanje životne sredine, morate uvijek i zauvijek pobjeđivati - rekao je Hamsen.
Istraživači se slažu da će ovogodišnji samit UN o klimi COP30 - koji se održava u Amazoniji biti ključan za razmjenu i promociju šema zaštite šuma.

U 2024. izgubljeno 67.000 kvadratnih kilometara tropskih šuma

Ambasadori zemalja članica Evropske unije postigli su danas dogovor o uspostavljanju novog fonda kojim bi u kratkom roku trebalo da se obezbijedi 150 milijardi eura za odbrambene projekte.
Kako navodi Rojters pozivajući se na pouzdan, neimenovamni izvor upoznat sa ovom akcijom EU, sporazum je podstaknut strahom od Rusije i sumnjama u buduću američku zaštitu Evrope.
Evropska komisija je predložila fond u martu, jer je među evropskim liderima rasla bojazan i sumnja da administracija predsjednika SAD Donalda Trampa neće stati u odbranu Evrope u slučaju eventualnog napada.
Uznemirene ruskom invazijom na Ukrajinu, strahujući da bi mogle biti sljedeća meta Moskve, zemlje EU su u posljednje tri godine već povećale izdvajanja za odbranu za više od 30 odsto, ali lideri EU tvrde da to nije dovoljno.
Inicijativa EU, poznata kao Bezbjednosna akcija za Evropu (SAFE), ima za cilj rušenje nacionalnih barijera finansiranjem zajedničkih projekata zemalja EU i snažno upućuje na kupovinu evropskog naoružanja težeći jačanju odbrambene industrije u Evropi.
Da bi se neki projekat kvalifikovao za finansiranje SAFE, 65 odsto njegove vrijednosti mora poticati od kompanija sa sjedištem u EU, širem Evropskom ekonomskom prostoru ili Ukrajini, prenosi Politika.
Međutim, kompanije iz zemalja koje su potpisale Partnerstvo za bezbjednost i odbranu sa EU takođe mogu biti podobne ako ispunjavaju dodatne uslove.
Velika Britanija je potpisala takav sporazum sa EU u ponedjeljak, čime su britanske kompanije poput „BAE Systems” postale korak bliže učešću u SAFE projektima.

EU ambasadori dogovorili novi fond: 150 milijardi za odbrambene projekte

Fićom proizvedenom prije 45 godina, Baranin Ifet Pačariz sa suprugom, stigli su do Sarajeva preko Šćepan polja na 23. Međunarodni susret Old timer automobila. Imali su kako navode ugodnu vožnju. Nepunih 300 kilometara prešli su za nešto više od pet sati, a Ifat kaže da je vozio u prosjeku 60 km/sat. Loš put na dionici od Šćepan polja do Foče, nije bio težak jer fića kako ističu, sagovornici Primorskog portala, ima udobna sjedišta “kao fotelja”. Povod za odlazak u grad na Miljackoj polovinom maja bio je međunarodni susret ljubitelja starih automobila koji se u glavnom gradu Bosne i Hercegovine održava tradicionalno, u organizaciji Old timer kluba Sarajevo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521180524_56ada16038a19d0693ac925e2aa2b73e096c0f1d1902091222901bda071a4135.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250521180524_56ada16038a19d0693ac925e2aa2b73e096c0f1d1902091222901bda071a4135" data-rendition-name="original" width="1183" height="1152" loading="lazy" alt="Fića u Sarajevu"> </figure>  - Moja fića je proizvedena 1980. godine. Već 18 godina dolazim u Sarajevo na ovu manifestaciju gdje se okupljaju ljubitelji oldtajmera. &nbsp;Zaista lijepo druženje, upoznali smo dosta novih ljudi iz svih republika nekadašnje Jugoslavije i drugih zemalja: Mađarske, Austrije, &nbsp;Njemačke, Slovenije, čak i iz Amerike - kazao je sagovornik Primorskog portala. Fića možda nije nastariji automobil koji je učestvovao na manifestaciji u Sarajevu, ali je najmanji i među najatraktivnijim za današnje vrijeme. Izloženi uz rijeku Miljacu, preko puta Gradske vijećnice, ispred Inat kuće, oldtajmeri su privukli pažnju brojnih Sarajlija i turista.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521180524_4eee52f5c2face40319446d87fdddfd24e8b2191601b37d75b2fb6a3af2c0bdb.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250521180524_4eee52f5c2face40319446d87fdddfd24e8b2191601b37d75b2fb6a3af2c0bdb" data-rendition-name="original" width="850" height="535" loading="lazy" alt="Fića u Sarajevu"> </figure>  - Volim stare automobile. Ranije sam imao folciku, a već godinama fiću. Fićom smo supruga i ja &nbsp;bez problema stigli iz Bara do Sarajeva. Sve funkcioniše, u odličnom je stanju. Fića je izuzetno udoban automobil. Na skupovima, a i mimo događaja kad se pojavim fićom, posebno &nbsp;djeci je zaista interesantan. Najviše pažnje posvećuju fići. &nbsp;Na našim prostorima ovo auto ima istorijisku ulogu. Generacije su porasle uz fiću. Jako je zapažena fića danas - kaže Ifat. Na pitanje je li stariji fića, ili vlasnik - Ifat uz osmjeh kaže: „ Stariji sam ja“. - Istina, bio sam mali kada je proizvedena moja fića. Kupio sam ovo auto od Beograđanina koji je namjervao ostaviti je na otpad. Vozilo je bilo godinama u garaži, on je nije upotrebljavao. Posrećilo se da smo stupili i kontakt i kupio sam fiću. Kompletno sam je posle restaurirao. Ja sam autolimar lakirer - kaže Ifat. čija fića ima nesvakidašnju boju automobila, svjetlo-plavu. - Ofarbao sam fiću u fabričku boju. Ova svijetlo plava je boja prvih serija fića. Inače, prva fića se proizvela u Kragujevcu 1953. godine. &nbsp;Takođe, jedna serija fapova isto je imala tu boju. U Sarajevu na susretu oltajmera fića starijim posjetiocima podstakne emocije, nostalgiju za Jugoslavijom. Djeci je interesantna, žele da sjednu u malo auto. Brojnim generacijama nekadašnje Juge fića je bila limuzina - kaže Ifet Pačariz. On je dodao da ne vozi fiću samo kad ide na susrete oltajmera. - U Baru fića je garažirana, ali kad je lijepo vrijeme dođe mi da napravim đir. Gdje god se pojavim, fića privuče pažnju. Ljudi se fotografišu, pitaju za detalje o brzini, karakteristikama . navodi sagovornik Primorskog portala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521180524_208bc6e91ade617fa3e90f8fe596b2e891ad24646b742c5481529ddc7820d471.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250521180524_208bc6e91ade617fa3e90f8fe596b2e891ad24646b742c5481529ddc7820d471" data-rendition-name="original" width="1024" height="784" loading="lazy" alt="Fića u Sarajevu"> </figure>  On kaže da je na fići maksimalna brzina gravirana na 120 km/ sat. - Ali ne može toliku brzinu razviti. Ja sam je vozio po boljim putevima 100 km na sat. To je maksimum - tvrdi Ifet. Ako je fića „ljubimac“ kome se posvećuje posebna ljubav i pažnja - šta Ifet vozi svakodnevno? - Mercedes C klase. Iz mercedesa uživam da sjednem u fiću. Zanimljivo je - istakao je Ifet Pačariz. Strastveni ljubitelj starih automobila uživa u strasti da fiću sačuva od zaborava.

Strastveni ljubitelj starih automobila simbol Juge čuva od zaborava: Baranin fićom stigao u Sarajevo

Najstariji sin američkog predsjednika Donalda Trampa, Donald Tramp mlađi, koji vodi poslove svoje porodice, nije isključio mogućnost da se "jednog dana" kandiduje za predsjednika Sjedinjenih Država.
- Ne znam, možda će se jednog dana to pitanje pokrenuti - rekao je Tramp mlađi (47) na ekonomskom forumu u Dohi, kada ga je moderator pitao da li bi poslije očevog odlaska razmotrio svoju kandidaturu za predsjednika, piše AFP.
Tramp mlađi je rekao da je njegov cilj da u poslovni svijet prenese želju Trampove administracije da "protjera ideologiju vokizma (woke) koja je preuzela kontrolu", a to "nije samo stvar vlade, već i poslovnog svijeta".
Drugi mandat Trampa je najveća prilika za resetovanje Amerike, za resetovanje odnosa širom svijeta, za stvaranje prosperiteta i rasta za sve.
- I ja sam potpuno za to - rekao je Tramp mlađi na kraju sesije tokom koje je naglasio da je on, prije svega, preduzetnik.

Tramp mlađi ne isključuje mogućnost da se i on kandiduje za predsjednika

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Tag: sindikalna-oprganizacija-rtcg