Sindikat medija Crne Gore izražava zabrinutost zbog prijave protiv novinarke Vesne Rajković - Nenadić koja je uslijedila nakon benigne objave na društvenim mrežama u kojoj je pominjala suprugu gradonačelnika Podgorice.
Kako se navodi u saopštenju, situacija u kojoj je Rajković - Nenadić je do te mjere apsurdna da je teško naći i riječi, ali i teško prihvatiti da pored svih problema u kojima se nalaze crnogorski novinari i novinarke sad moraju da troše vrijeme i brane se od napada na papuče Danijele Mujović.
- Gospođa Mujović je do sada već morala da shvati da je kao supruga jednog od po rangu vodećih crnogorskih političara izložena javnosti i da ta javnost ima pravo na komentar. I Rajković-Nenadić, ali i svaki građanin i građanka Crne Gore mogu - čak je i poželjno - da propituju sve ono što misle da treba. U ovom slučaju su na "meti" bile skupe papuče zbog kojih je i podnijeta krivična prijava - ističu iz Sindikata medija.
Zabrinjava, kako dodaju, "i najava i čak prijetnja gospođe Mujović da će da nastavi sa prijavama i da će to raditi prema svakome ko je pomene".
- Zbog toga je pozivamo da podigne stepen tolerancije, ali i da prihvati da je sloboda govora pravo garantovano konvencijama i da je zaštita obrnuto proporcionalna pravu na privatnost, naročito osoba povezanih sa javnim funkcijama - poručuju iz Sindikata medija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sindikat medija: Pored svih problema novinara i novinarki, sad moraju da troše vrijeme i brane se od napada na papuče Danijele Mujović

Savjet RTCG na prekjuče održanoj sjednici donio je odluku da fond za bruto zarade zaposlenih u 2025. rebalansom umanji za 277.000 eura i očigledno preusmjeri na "neke tendere koji su poskupili", ali i na neke druge "važnije" projekte. I to u toku pregovaračkog procesa o Kolektivnom ugovoru - kazali su iz Sindikata zaposlenih RTCG-a.
Najinteresantnije je, kako navode, povećanje troškova održavanja građevinskog objekta i adaptacije prostora.&nbsp;
- Ta stavka je sa ogromnih 1.080.000 porasla na 1.395.000 eura. U posljednje četiri godine u građevinske radove uloženo je čak 3.707.500 eura. Na kancelarijski namještaj potrošeno je 311.000 eura. Ukupno to je više od 4 miliona eura. Za taj novac mogli smo sagraditi novu zgradu RTCG-a - ističu u saopštenju.&nbsp;
I dalje su, kako navode, po ulaganjima neuporedivo više građevinska umjesto medijska firma.
- Da li je od početka menadžment namjeravao da prvo smanji planirani budžet za povećanje zarada, koji je ušao u finansijski plan za 2025., pa da onda pregovaramo o većim zaradama? Da li ćemo i dalje morati da slušamo papagajsku priču kako sindikat koči povećanja dok menadžment fingira pregovore - upitali su iz Sindikata zaposlenih RTCG-a.
Pitaju i da li "menadžment i dalje misli da crkavicom koju predlažu radnici mogu biti zadovoljni".
- Da li misli da ne vidimo da su na prekjučerašnjoj sjednici Savjeta odvojili od usta radnika za upitne tendere? Da li je emotivno obraćanje predsjednika Savjeta na toj sjednici najava skorašnjeg rastanka? Da li je neko iz nadležnih institucija razumio da je ovakvo stanje u RTCG neodrživo - navodi se u saopštenju.
Pitaju i da li je uporno ignorisanje apela radnika da se obezbijedi dostojanstven život svim zaposlenima (ne samo top menadžmentu) konačno prevršilo mjeru.
- Da li će ova agonija još dugo trajati? Hiljadu Da li, ali - navode iz Sindikata zaposlenih RTCG.

Sindikat zaposlenih RTCG: Menadžment i Savjet Javnog servisa od usta radnika odvajaju za zgradu

Zakonodavni okvir u Crnoj Gori u velikoj mjeri garantuje neometano djelovanje medija, ali praksa često pokazuje da su politički i institucionalni pritisci i neformalni kanali širenja dezinformacija i govora mržnje, ozbiljna prijetnja nezavisnom i odgovornom novinarstvu, smatraju u Ministarstvu kulture i medija. 
 
Iz Sindikata medija (SMCG) upozoravaju da je trenutni stepen medijskih sloboda u Crnoj Gori i dalje ispod nivoa koji bi omogućio nesmetan i profesionalan rad novinara i da, iako se posljednjih godina bilježe određeni pomaci, suštinski problemi ostaju prisutni i duboko ukorijenjeni. 
 
Iz MKM su agenciji MINA kazali da medijske slobode u Crnoj Gori predstavljaju jedan od ključnih stubova demokratije i slobodnog društva, ali da ih trenutno obilježavaju složeni izazovi. 
 
Iz tog Vladinog resora su podsjetili da, prema najnovijem izvještaju Reportera bez granica, Crna Gora zauzima 39. mjesto na listi od preko 180 država po stepenu medijskih sloboda, što jasno ukazuje na to da postoje pozitivni pomaci. 
 
- Naš zakonodavni okvir u velikoj mjeri podržava pravo na slobodu izražavanja i garantuje neometano djelovanje medija, međutim, praksa često pokazuje da politički i ekonomski pritisci, kao i sve prisutniji neformalni kanali širenja dezinformacija i govora mržnje, predstavljaju ozbiljnu prijetnju nezavisnom i odgovornom novinarstvu- rekli su iz MKM. 
 
Kako su naveli, poseban izazov predstavljaju digitalne platforme i neregistrovani portali koji se često koriste za širenje sadržaja koji narušavaju društveni dijalog i povjerenje u medije. 
 
- MKM je svjesno tih problema i aktivno radi na njihovom sistemskom rješavanju, kroz unapređenje zakonodavstva, jačanje nezavisnosti i profesionalnih standarda u medijskoj zajednici, ali i kroz uspostavljanje novih mehanizama koji će doprinijeti sigurnijem i pravednijem okruženju za rad novinara- kazali su iz tog resora. 
 
Iz MKM su naglasili da sama zakonska rješenja, koliko god bila kvalitetna, nijesu dovoljna ako ne budu dosljedno i efikasno primjenjivana, a najveći izazov je u prevazilaženju duboko ukorijenjenih društvenih podjela, polarizacije i neprihvatanja drugačijih stavova, što sve otežava stvaranje medijskog prostora koji je istinski slobodan i odgovoran. 
 
Oni smatraju da je potrebna kontinuirana edukacijom kako novinara, tako i šire javnosti, da bi se podigla otpornost društva na dezinformacije i govor mržnje, što Ministarstvo sprovodi kroz brojne inicijative i partnerstva. 
 
Iz MKM su istakli da vjeruju da je uz kontinuirani dijalog, saradnju institucija, medija, nevladinog sektora i međunarodnih partnera, moguće postići kvalitetan pomak ka društvu u kome medijske slobode ne predstavljaju samo pravnu kategoriju, već dio svakodnevne stvarnosti. 
 
Iz SMCG su, govoreći o stepenu medijskih sloboda u Crnoj Gori, rekli da, iako se posljednjih godina bilježe određeni pomaci, suštinski problemi ostaju prisutni i duboko ukorijenjeni – od političkih i ekonomskih pritisaka, preko nesigurnih uslova rada, do autocenzure koja je sve češći odgovor novinara na pritiske iz okruženja. 
 
- Trenutni stepen medijskih sloboda u Crnoj Gori i dalje je ispod nivoa koji bi omogućio nesmetan i profesionalan rad novinara- kazali su iz SMCG agenciji MINA. 
 
Oni su naglasili da se medijski radnici i dalje bore ne samo za pravo da slobodno izvještavaju, već i za osnovna radna i profesionalna prava, što pokazuje da borba za slobodne medije još traje. 
 
- Medijske slobode u Crnoj Gori ne mogu se posmatrati odvojeno od položaja onih koji svakodnevno stvaraju medijski sadržaj. Bez dostojanstvenih uslova rada, sigurnosti na poslu i mogućnosti da izraze profesionalnu autonomiju, novinari ne mogu biti istinski slobodni- rekli su iz SMCG. 
 
Kako su naveli, jačanje medijskih sloboda mora podrazumijevati konkretnu i efikasnu zaštitu novinara od prijetnji i napada, ali i odlučnu institucionalnu reakciju kada do tih napada dođe. 
 
- Neophodno je unaprijediti radna prava i standarde u medijskoj industriji, jer bez ekonomske sigurnosti nema ni profesionalne nezavisnosti- kazali su iz SMCG. 
 
Oni su istakli da je neophodno depolitizovati medijski prostor, naročito kada je riječ o javnom servisu i o načinu na koji se raspodjeljuju javna sredstva medijima. 
 
Iz SMCG su dodali da se zakonodavni okvir mora dosljedno primjenjivati, posebno kada je riječ o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, jer je pravo javnosti da zna osnova svakog demokratskog društva. 
 
Prema njihovim riječima, nosioci javnih funkcija moraju pokazati veću odgovornost u javnom govoru i komunikaciji sa medijima, uz jasno distanciranje od govora mržnje, targetiranja i pokušaja diskreditacije novinara. 
 
- Sve dok se ovi problemi ne počnu rješavati sistemski i dok novinari nastavljaju da se bore za elementarne uslove rada i sigurnost, teško je govoriti o suštinskim medijskim slobodama- poručili su iz SMCG. 
 
Iz MKM su rekli da zaštiti slobode medija i bezbjednosti novinara pristupaju sistemski i kroz konkretne reforme koje uključuju zakonske, institucionalne i edukativne mjere. 
 
Oni su podsjetili da je u prethodnom periodu usvojen set novih medijskih zakona, kojim su dodatno ojačane institucionalne garancije slobode medija, transparentnost vlasništva i zaštita izvora informacija, koji se mogu otkriti isključivo sudskom odlukom. 
 
- Poseban iskorak napravili smo kroz usvajanje Medijske strategije i pratećeg Akcionog plana, koji definišu konkretne mjere za jačanje zaštite novinara i odgovornije postupanje svih nadležnih institucija- rekli su iz MKM. 
 
Kako su naveli, jedna od ključnih inicijativa jeste izrada Standardne operativne procedure u slučajevima napada na novinare, koje se izrađuju u saradnji sa Policijom, Vrhovnim državnim tužilaštvom, SMCG, Udruženjem profesionalnih novinara, Komisijom za praćenje napada na novinare, kao i Savjetom Evrope. 
 
Iz MKM su kazali da će te smjernice biti usvojene na nivou Uprave policije i biće obavezujuće za sve relevantne institucije koje postupaju u ovim slučajevima, a cilj je da se definišu jasni protokoli djelovanja – od prijave incidenta do procesuiranja i podrške žrtvi – kako bi se spriječila neujednačena praksa i ojačalo povjerenje novinara u institucije sistema. 
 
- U saradnji sa Savjetom Evrope i relevantnim domaćim akterima, razvili smo Standardnu operativnu proceduru za postupanje u slučajevima nasilja nad novinarima, koja će uskoro biti formalno usvojena. Takođe, izmjenama Krivičnog zakonika napadi na novinare tretiraju se kao kvalifikovano krivično djelo, za koje su predviđene strožije kazne- &nbsp;rekli su iz MKM. 
 
Oni su podsjetili da je Vrhovno državno tužilaštvo izdalo obavezujuće smjernice za postupanje u ovakvim slučajevima, a imenovan je i poseban koordinator koji prati njihovu primjenu i održava vezu sa Komisijom za praćenje napada na novinare. 
 
- Sve ove mjere šalju jasnu poruku da Crna Gora ne toleriše napade na novinare i da novinari u svojoj borbi za istinu nijesu sami- poručili su iz MKM. 
 
Iz tog resora su kazali da su svjesni da prava zaštita novinara podrazumijeva i unapređenje profesionalnih standarda i edukaciju, pa stoga kontinuirano podržavaju inicijative za usavršavanje novinarskih kapaciteta i razvoj medijske pismenosti među građanima, što doprinosi jačanju otpornosti društva na pritiske i manipulacije. 
 
Iz MKM su ocijenili da je ključno da svi relevantni akteri – od državnih institucija, preko medijskih udruženja, do međunarodnih partnera – djeluju sinergijski, jer samo objedinjeni i dosljedni pristup može obezbijediti bezbjedno i slobodno medijsko okruženje u Crnoj Gori. 
 
Iz SMCG su, govoreći o pritiscima na medijske radnike, upozorili da su ti pritisci i dalje, nažalost, svakodnevica i redovno se bilježe kroz izvještaje Sindikata. 
 
Kako su naveli, najčešće je riječ o suptilnim pritiscima unutar redakcija, koji dolaze od menadžmenta ili urednika bliskih vlasnicima medija. 
 
- Takvi pritisci nijesu uvijek lako prepoznatljivi, ali ostavljaju duboke posljedice na profesionalni integritet i osjećaj bezbjednosti novinara. Pored toga, veoma su izraženi napadi i prijetnje putem društvenih mreža, koje sve više postaju platforma za targetiranje novinara, koji više nisu bezbjedni ni na svojim privatnim profilima- rekli su iz SMCG. 
 
Oni su naglasili da su zabrinjavajući i učestali javni napadi od političara i funkcionera, koji se često koriste retorikom neprikladnom za nosioce javnih funkcija. 
 
Iz SMCG su naveli da antisindikalna diskriminacija, koja se ogleda u pokušajima menadžmenta pojedinih medija da razbiju ili marginalizuju postojanje pravih, nezavisnih sindikata, dodatno komplikuje profesionalni ambijent. 
 
Oni su istakli da se sve češće susreću sa pokušajima formiranja takozvanih „žutih sindikata“, koji služe interesima poslodavaca, a ne zaposlenih. 
 
- Članovi i članice našeg sindikata koji insistiraju na svojim pravima često se suočavaju sa pritiscima, premeštanjima, izolacijom, pa čak i otvorenim prijetnjama, čime se ozbiljno ugrožava njihova profesionalna i lična sigurnost- istakli su iz SMCG. 
 
Kako su rekli, cenzura i autocenzura su dodatni slojevi tog problema, o kojima se javno i dalje nedovoljno govori – ako se izuzme prvi javni slučaj cenzure koji je hrabro prijavio kolega Nemanja Živaljević. 
 
- Kroz razgovore sa našim članstvom i širim krugom medijskih radnika, jasno je da su ove pojave sve izraženije. Autocenzura je često rezultat straha – od gubitka posla, sukoba sa uticajnim interesnim grupama ili reakcije oglašivača- istakli su iz SMCG. 
 
Oni su istakli da sve to ukazuje da novinari u Crnoj Gori i dalje rade u uslovima koji su daleko od bezbjednih i slobodnih, što predstavlja ozbiljnu prepreku razvoju profesionalnog, etičkog i nezavisnog novinarstva. 
 
Iz SMCG su naveli da su najčešći pritisci na novinare su politički i ekonomski, ali da ni institucionalni pritisci nijesu zanemarljivi. 
 
- Politički pritisci se ogledaju u pokušajima političara da utiču na uređivačku politiku, često kroz direktne pozive, javne diskreditacije ili kroz sistem "nagradnog" pristupa u vidu ekskluziva i informacija. Ekonomski su naročito prisutni u privatnim medijima, gdje oglašivači, koji su često povezani sa politikom ili velikim kompanijama, koriste svoje budžete kao sredstvo kontrole sadržaja- kazali su iz SMCG. 
 
Kako su kazali, institucionalni pritisci su vidljivi u sporosti ili selektivnosti postupanja državnih organa u slučajevima kada su novinari mete prijetnji, ali i u ograničenom pristupu informacijama od javnog značaja. 
 
- Ovi pritisci direktno utiču na kvalitet izvještavanja: dolazi do autocenzure, smanjenja broja istraživačkih priča i opšteg gubitka povjerenja u novinarstvo, a nerijetko dovode do profesionalnog sagorijevanja i odlaska onih najboljih medijskih radnika iz profesije- istakli su iz SMCG. 
 
Upitani na koji način Ministarstvo reaguje na prijavljene slucajeve pritisaka ili napada na novinare, iz MKM su rekli da nemaju operativne nadleznosti u istraznim postupcima, ali da aktivno učestvuju u koordinaciji sa relevantnim institucijama i tijelima. 
 
- Ministarstvo prepoznaje ozbiljnost svakog oblika prijetnje ili nasilja prema novinarima kao napad na temeljna demokratska prava i slobodu izražavanja. Upravo iz tog razloga preduzimamo konkretne mjere kako bi se obezbijedila efikasna institucionalna reakcija i obezbijedila veća zaštita medijskih radnika- rekli su iz MKM. 
 
Oni su dodali da sarađuju sa Komisijom za praćenje istraga napada na novinare i u kontinuitetu podržavaju njene aktivnosti, uključujući i preporuke koje se odnose na unapređenje normativnog i institucionalnog okvira, a sarađuju i sa međunarodnim organizacijama koje se bave bezbjednošću novinara i slobodom medija. 
 
Iz MKM su kazali da je u planu i dalji razvoj mehanizama za prikupljanje i sistematizaciju podataka o napadima na novinare, kako bi se omogućilo njihovo praćenje po vrstama, regijama, fazama postupka i ishodima. 
 
- Cilj nam je da do kraja sprovedemo sistem u kojem nijedan slučaj neće ostati nevidljiv, bez institucionalnog odgovora ili jasne statistike- poručili su iz MKM. 
 
Kako su ocijenili, jedino kroz koordinisano djelovanje svih aktera – institucija, pravosuđa, policije, medijskih udruženja i civilnog društva – moguće je izgraditi sistem koji pruža sigurnost novinarima i istovremeno jača povjerenje u vladavinu prava. 
 
Iz MKM su naveli da su kroz Medijsku strategiju 2023–2027 predviđene mjere jačanja međusobne saradnje institucija i unapređenja pravnog okvira. 
 
Upitani da li su zadovoljni odgovorom pravosuđa na napade na novinare i da li su kazne adekvatne, iz Ministarstva su kazali da pozdravljaju svaki napredak u efikasnosti pravosudnog odgovora, ali da ostaju opredijeljeni da se svi napadi na novinare, kako novi, tako i neriješeni slučajevi, moraju procesuirati u skladu sa najvišim standardima pravde i vladavine prava. 
 
- U okviru Medijske strategije razmatra se mogućnost dodatnog normiranja odredbi koje se odnose na govor mržnje, dezinformacije i prijetnje novinarima, kako bi se stvorio jasniji, preventivniji i represivniji pravni okvir- rekli su iz MKM. 
 
Oni su istakli da podrška edukaciji sudija i tužilaca o specifičnostima tih slučajeva predstavlja dodatni prioritet u jačanju efikasnosti institucija. 
 
Iz SMCG su, govoreći o efikasnosti pravosuđa u slučajevima napada na novinare, rekli da se u posljednje vrijeme vide određeni pomaci u institucionalnom postupanju kada je riječ o zaštiti novinara i procesuiranju napada. 
 
- Pozitivni primjeri dolaze iz najnovijih slučajeva napada na novinarke Anu Raičković i Dušanku Pejović, gdje je institucionalna reakcija bila brza i odlučna. Takva promptna postupanja ohrabruju i pokazuju da, kada postoji volja i funkcionalna koordinacija između institucija, moguće je efikasno djelovati u cilju zaštite novinara- kazali su iz SMCG. 
 
Kako su naveli, primjetna je i veća otvorenost institucija za saradnju u toj oblasti. 
 
- Ipak, uz sve pozitivne pomake, moramo ukazati na to da veliki broj starih i ozbiljnih slučajeva i dalje ostaje neriješen, što šalje poruku nekažnjivosti. Najdrastičniji primjer svakako je ubistvo glavnog i odgovornog urednika lista „Dan“ Duška Jovanovića- istakli su iz SMCG i ocijenili da je neophodno dodatno unaprijediti efikasnost pravosuđa, kako kroz edukaciju nadležnih organa o specifičnostima medijskog sektora, tako i kroz dosljednu primjenu zakona koji već predviđaju pooštrene kazne za napade na novinare.

MKM i SMCG: Pritisci ozbiljna prijetnja nezavisnom novinarstvu, suštinski problemi i dalje prisutni

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) uputio je oštro saopštenje javnosti u kojem osuđuje antisindikalne pritiske i manipulacije menadžmenta Radio-televizije Crne Gore (RTCG), navodeći da su zaposleni izloženi diskriminaciji i prijetnjama zbog zahtjeva za pravičan kolektivni ugovor i bolje uslove rada.
Kako ističu iz SMCG, članovi Sindikata zaposlenih u RTCG, jedinog reprezentativnog sindikata u toj medijskoj kući, trpe ucjene i pokušaje zastrašivanja jer su odbili da prihvate kolektivni ugovor koji je menadžment jednostrano predložio.
– Kolektivni ugovor mora biti rezultat socijalnog dijaloga, a ne diktat poslodavca, poručuju iz Sindikata i naglašavaju da su pokušaji da se osnuje tzv. “žuti sindikat”, koji bi bio po volji uprave, direktan napad na slobodu sindikalnog organizovanja.
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da je, svega dva dana nakon što je SMCG uputio prijedlog kolektivnog ugovora i poziv na početak pregovora, objavljeno da je formiran novi sindikat, koji je ekspresno proglašen reprezentativnim – bez ikakvih javno dostupnih podataka o njegovim osnivačima, članstvu i proceduri registracije. Za to vrijeme, na portalu RTCG je plasiran nepotpisan tekst koji, prema navodima SMCG, zloupotrebljava javni medijski prostor.
U saopštenju se takođe ističe da predloženi koeficijenti u spornom kolektivnom ugovoru jasno favorizuju upravljačke strukture, dok se novinari i programeri – oni koji su srž djelovanja javnog servisa – stavljaju na začelje liste.
– Prvi novinar se u predloženoj tabeli koeficijenata nalazi tek na 130. mjestu, dok su najviši koeficijenti rezervisani za direktore, pomoćnike i savjetnike. Novinarima i drugim stručnim kadrovima predložena su minimalna povećanja, dok se upravi predlažu višestruko veće korekcije plata – navodi se u saopštenju.
Sindikat podsjeća da ovakvo ponašanje menadžmenta nije novo – upravo je ignorisanje radničkih prava i pokušaji zastrašivanja prethodili prvom istorijskom štrajku zaposlenih u RTCG, održanom 2023. godine, koji se, kako ističu, završio u korist zaposlenih.
– RTCG je javni servis koji se ove godine finansira sa 20 miliona eura iz budžeta građana, te bi kao takav morao biti primjer poštovanja zakona, medijskih sloboda i radnih prava, a ne prostor za obračun sa sopstvenim zaposlenima – poručuju iz Sindikata medija.
SMCG podsjeća da Ustav Crne Gore i Zakon o radu garantuju slobodu sindikalnog organizovanja, dok Krivični zakonik propisuje kazne za njegovo ometanje.
– Nismo bespomoćni. Naprotiv. Ova borba nije samo sindikalna, već borba za dostojanstvo svih radnika u medijima, zaključuje se u saopštenju koje potpisuje Sindikat medija Crne Gore.

Sindikat medija najoštrije osuđuje antisindikalnu diskriminaciju kolega sa RTCG-a

Brine činjenica da se ni sedam punih godina nakon pokušaja ubistva istraživačke novinarke Olivere Lakić, ne nazire početak sudskog procesa, &nbsp;te da uprkos nekim pozitivim pomacima institucije i dalje ostaju nespremne da zaštite novinarsku struku, poručili su iz Sindikata medija Crne Gore.
- Uprkos pozitivnim pomacima u rješavanju napada na novinare i novinarke u Crnoj Gori, ovaj slučaj, uz ubistvo glavnog i odgovornog urednika Dana Duška Jovanovića, ostaje simbol nekažnjivosti i nespremnosti institucija da zaštite temeljne vrijednosti slobodnog i demokratskog društva- kazali su iz SMCG.
Iz Sindikata medija podsjećaju da je Lakić, inače dobitnica brojnih nagrada, između ostalih i Međunarodne nagrade Hrabra žena koju dodjeljuje američki Stejt department, ranjena 8. maja 2018. godine vatrenim odužjem ispred svog stana u Podgorici.&nbsp;
- Iako su nadležni i visoki zvaničnici tada požurili da osude napad, od deklarativnih izjava nije bilo mnogo koristi - štaviše dok je trajala istraga o tom napadu, u zatvoru je, tvrdi Specijalno državno tužilaštvo, naručena i njena likvidacija, koja je spriječena jer se potencijalni ubica predomislio i ponudio saradnju policiji- podsjetili su iz SMCG.
Slučaj ranjavanja Lakić, koji je pred Višim sudom u Podgorici spojen sa ubistvom Miodraga Kruščića, višestruko je odgađan, da bi krajem marta 2025. godine bio ustupljen drugom sudiji.
- Posebno nas zabrinjava upozorenje advokata Dalibora Tomovića da 8. maja 2028. godine nastupa apsolutna zastara za krivično djelo teška tjelesna povreda učinjeno na štetu Lakić. To znači da, ukoliko se postupak ne privede kraju u naredne tri godine, pravda više nikada neće biti zadovoljena, a nasilnicima će se poslati poruka da najbrutalniji napadi na novinare mogu proći bez posljedica- istakli su iz Sindikata medija.
Zato SMCG podržava inicijativu advokata Tomovića da se postupci za ranjavanje Lakić i ubistvo Miodraga Kruščića procesuiraju odvojeno, kako bi se izbjeglo daljnje odugovlačenje.
- Rješavanje ovog slučaja mora postati prioritet institucija u Crnoj Gori, zbog Olivere Lakić ali i svih novinara i novinarki koji, uprkos prijetnjama i pritiscima, istrajno rade u interesu javnosti- ističu iz Sindikata medija Crne Gore.

SMCG: Brine što ni poslije sedam godina od pokušaja ubistva, nema sudskog procesa u slučaju Olivere Lakić

Uznemiravajuća je odluka Uprave policije da pokrene prekršajni postupak protiv novinara Brana Mandića zbog utemeljene satirične kritike koju je saopštio u jednoj od svojih kolumni - poručili su u Akciji za ljudska prava (HRA), Centru za demokratsku tranziciju (CDT), Centru za istraživačko novinarstvo (CIN), Centru za ženska prava (CŽP), Centru za građansko obrazovanje (CGO), Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Institutu za medije Crne Gore, Media centru i Sindikatu medija Crne Gore.
Oni su ukazali da će se novinar Mandić, na osnovu prekršajne prijave Uprave policije koju je podnio šef Stanice za javni red i mir u OB Podgorica Aleksa Rečević, naći pred sudom zbog toga što je autorskim tekstom štitio dostojanstvo koleginice od seksističkog, javnog istupa univerzitetskog profesora, te ukazao na nedopustivo ćutanje nadležnih u tom slučaju. Štoviše, kako su dodali, on bi zbog toga mogao biti poslat i u zatvor.
U ovim NVO i medijskim organizacijama su pozvali policiju da odustane od prekršajnog gonjenja i pošalje jasnu poruku javnosti da je konstrutivna, društvena kritika poželjna, a sloboda govora zaštićena tekovina. Podvukli su da i samo pokretanje prekršajnog postupka za takvu stvar ugrožava slobodu govora zaštićenu Ustavom i zakonima Crne Gore, kao i međunarodnim standardima slobode izražavanja.
- Mandićev tekst je satira, koja na osnovu presuda Evropskog suda za ljudska prava, uživa visok stepen zaštite i podrazumijeva oštriji, polemičan izraz u iznošenju vrijednosnih sudova o kontroverznim pitanjima u društvu, upravo u cilju pokretanja debate od javnog interesa. Kolumnom je Mandić problematizovao sporno ponašanje univerzitetskog profesora, koji je javna ličnost, i koji mora da trpi veći stepen tolerancije na krtitiku u odnosu na obične građane - ukazali su u nevladinom sektoru i medijskim organizacijama.
Podsjetili su na Kodeks novinara Crne Gore koji naglašava da su „činjenice neprikosnovene, a da je komentar slobodan“, čime pravi razliku između novinskog izvještavanja i kolumne, činjenica i vrijednosnih sudova, dajući kolumnistima veći stepen slobode u problematizovanju pitanja od javnog interesa. Mandićeva kolumna, kako ističu, nije činjenično pogrešna, u njoj je izražen vrijednosni sud, s kojim se svi ne moraju složiti, ali koji mora uživati zaštitu u demokratskom društvu.
Za ove organizacije je krajnje problematična i sporna primjena Zakona o javnom redu i miru na medijske i s njima povezane sadržaje na društvenim mrežama, na šta se poziva policija u prekršajnoj prijavi. Iako je u članu 7, stav 1 Zakona sankcionisano „vrijeđanje i drsko ponašanje“, Evropski sud za ljudska prava je, kako su ukazali, odavno utvrdio zaštitu izražavanja koje sadrži i dozu vrijeđanja, pretjerivanja i provokacije, ako je činjenično utemeljeno i u kontekstu teme od javnog interesa.&nbsp;
- Imajući u vidu navedenu argumentaciju, a prije svih, osjećaj uznemirenosti koji je Mandić javno saopštio zbog postupka policije i suda, opisujući ga kao “državnu kontrolu i agresiju”, pozivamo Upravu policije da odustane od prekršajnog gonjenja i pošalje jasnu poruku javnosti da je konstrutivna, društvena kritika poželjna, a sloboda govora zaštićena tekovina - zaključili su oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-pokrenula-postupak-protiv-brana-mandica-zbog-kolumne&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;
&nbsp;

UP da odustane od gonjenja Brana Mandića, uznemiravajuća je odluka da pokrene postupak zbog utemeljene satirične kritike

Crnogorski mediji su u 2023. godini prihodovali 52 miliona eura, a više od polovine tog iznosa dobili su iz javnih izvora, odnosno od države i opština, pokazalo je istraživanje Sindikata medija Crne Gore (SMCG).
Crnogorski medija su u 2023. godini imali 2.000 zaposlenih, a od tog broja svega malo više od 800 ljudi radilo je u privatnim medijima.
Istraživanje „Poslovanje medija u Crnoj Gori u 2023. godini“, treće po redu koje SMCG radi, pokazalo je da je ukupan neto profit crnogorskih medija bio nešto iznad 1,2 miliona što je znatno više u odnosu na pandemijsku 2022. godinu, kada su imali ukupnu simboličnu dobit od nešto preko 50 hiljada eura.
Najviše prihoda i najbolji poslovni rezultat ima Javni servis Radio i Televizija Crne Gore koji je iz državnog budžeta dobio 19,5 miliona eura.
Nakon javnog servisa, u Crnoj Gori najbolje su poslovali štampani mediji koji su zbirno prihodovali 8,5 miliona eura i 2023. godinu završili sa nepunih 449 hiljada eura.
U plusu su na kraju godine bile i privatne radio stanice, koje su ostvarile ukupan neto prihod od 124,7 hiljada eura.
- S druge strane, najlošiji poslovni rezultat ostvarile su privatne televizije koje su, iako su zbirno prihodovale 9,2 miliona eura, bile gotovo 923 hiljade eura u minusu. Taj je rezultat, ipak, dvostruko bolji u odnosu na 2022. godinu kada su zabilježili 1,78 miliona eura minusa - saopšteno je iz SMCG-a.
Istraživanje SMCG-a je pokazalo da su budžetska izdvajanja, kao i razni vidovi donacija, dotacija i subvencija bili glavni izvor finansiranja za državne, odnosno lokalne javne medije.
- To istovremeno pokazuje i ograničenja marketinškog tržišta u Crnoj Gori na kojem preostali, privatni mediji, moraju da se bore za dio svog finansijskog kolača - kažu u Sindikatu medija.
Analiza poslovanja medija urađena je na osnovu desk istraživanja i uporedne analize podataka dostupnih u zvaničnim izvještajima koje mediji dostavljaju Poreskoj upravi.
- Na isti način je istraživanje rađeno i 2021. i 2022. godine i za SMCG, a nadamo se i za ostale organizacije i pojedince koji se bave crnogorskim medijima na razne načine, predstavlja vrijedan izvor pouzdanih i na jednostavan i razumljiv način predstavljenih informacija - kazali su u Sindikatu medija.
Publikacija „Poslovanje medija u Crnoj Gori u 2023. godini“ dostupna je <a href=" https://sindikatmedija.me/publikacije/poslovanje-medija-u-crnoj-gori-u-2023-godini/ ">OVDJE</a>.

Crnogorski mediji su u 2023. prihodovali 52 miliona eura, imali 2.000 zaposlenih

Neostatak socijalnog dijaloga i kolektivnih ugovora u medijima, loši uslovi rada u redakcijama i pritisci koji dovode do cenzure i autocenzure prepoznati su u Izvještaju Evropske komisije (EK) za ovu godinu, saopšteno je iz Sindikata medija Crne Gore (SMCG). 
 
Oni su kazali da je Izvještaj EK, kada su u pitanju sloboda medija i uslovi rada u njima, u potpunosti potvrdio sve ono na šta SMCG uporno ukazuje, dodajući da je i dalje dug put do slobodnih i od politike oslobođenih medija. 
 
Kako su naveli iz SMCG, Izvještaj je prepoznao nedostatak socijalnog dijaloga i kolektivnih ugovora u medijima, loše uslove rada u crnogorskim redakcijama, pritiske koji dolaze sa više strana i dovode do cenzure i autocenzure, uz tradicionalna pitanja bezbjednosti. 
 
- Kada se svemu nabrojanom doda i alarmantno stanje u Javnom servisu do kojeg je došlo zbog dva pravosnažno potvrđeno nezakonita imenovanja generalnog direktora, o čemu se govori u Izvještaju, jasno je da je i dalje dug put do slobodnih i od politike oslobođenih medija - poručili su iz SMCG. 
 
Oni su pozdravili pažnju koja je u Izvještaju poklonjena kolektivnom pregovaranju, ističući da se ono dešava najviše na nacionalnom nivou i da „neki važni sektori su i dalje bez kolektivnih ugovora kao što su bankarski sektor i mediji“. 
 
Iz SMCG su podsjetili da je usvajanje granskog kolektivnog ugovora jedna od obaveza i iz Medijske strategije, ali da SMCG, i pored više pokušaja, nije uspio da ubijedi poslodavce da se taj dokument mora ispregovarati i potpisati. 
 
- Primjetno je i da je ove godine izostala rečenica koja se odnosi na izbalansirano izvještavanje Javnog servisa, koju je tokom cijele godine uporno rabio menadžment Radio Televizije Crne Gore (RTCG) prikrivajući ostali dio Izvještaja koji se odnosio na kritiku načinu na koji se bira čelni čovjek medija koji finansira država - naveli su iz SMCG. 
 
Kako su dodali, kroz jednu od preporuka, jasno piše da treba zaštititi Javni servis od bilo kakvog neprikladnog uticaja na uredničku, institucionalnu ili finansijsku nezavisnost. 
 
Iz SMCG su dodali da se u preporuci navodi i da RTCG treba u potpunosti da poštuje zakon i najviše standarde profesionalnog integriteta i odgovornosti. 
 
- Druge dvije preporuke se odnose na nastavak pružanja blagovremene i efikasne zaštite novinarima, kroz sprovođenje zakona i zastitu od svih oblika nasilja - kazali su iz SMCG. 
 
Oni su ukazali da nadležni treba da prioritetno istražuju i pravno rješavaju ključne stare slučajeve kao i obezbijede dosljednu primjenu svih zakona vezanih za medije i pridržavaju se politike nulte tolerancije prema bilo kojem obliku pritiska ili uznemiravanja novinara, uključujući i one od strane javnih službenika. 
 
- Podsjećamo da nijedan stari slučaj nije riješen, a da su u našoj bazi slučajeva napada na novinare ove godine evidentirana četiri slučaja čiji su vinovnici visokopozicionirani političari - kazali su iz SMCG. 
 
Oni su naveli da se nadaju da će se nadležne institucije konačno pozabaviti podatkom koji je naveden u Izvještaju, a odnosi se slab odziv javnog sektora i medija kada je u pitanju prijavljivanje javnog novca koji se uplaćuje medijima po osnovu oglašavanja i marketinga.

SMCG: Dug put do slobodnih i od politike oslobođenih medija

Izvještaj Evropske komisije, u kojem je prepoznat nedostatak socijalnog dijaloga i kolektivnih ugovora u medijima, loši uslovi rada u crnogorskim redakcijama te pritisci koji dolaze sa više strana i dovode do cenzure i autocenzure, uz tradicionalna pitanja bezbjednosti, u potpunosti je potvrdio sve ono na što Sindikat medija Crne Gore uporno ukazuje kada su u pitanju sloboda medija i uslovi rada u njima, saopšteno je iz Sindikata medija. 
Kada se svemu nabrojanom doda i alarmantno stanje u Javnom servisu do kojeg je došlo zbog dva pravosnažno potvrđeno nezakonita imenovanja generalnog direktora, o čemu se govori u Izvještaju, jasno je, kažu u Sindikatu medija, da je i dalje dug put do slobodnih i od politike oslobođenih medija.
SMCG pozdravlja pažnju koja je u Izvještaju poklonjena kolektivnom pregovaranju ističući da se ono dešava najviše na nacionalnom nivou i da "neki važni sektori su i dalje bez kolektivnih ugovora kao što su bankarski sektor i mediji".
Podsjećaju da je usvajanje granskog kolektivnog ugovora jedna od obaveza i iz Medijske strategije ali da SMCG, i pored više pokušaja, nije uspio da ubijedi poslodavce da se taj dokument mora ispregovarati i potpisati.
- Primjetno je i da je ove godine izostala rečenica koja se odnosi na izbalansirano izvještavanje Javnog servisa, koju je tokom cijele godine uporno rabio menadžment RTCG prikrivajući ostali dio Izvještaja koji se odnosio na kritiku načinu na koji se bira čelni čovjek medija koji finansira država. Sada, kroz jednu od preporuka, jasno piše da treba „zaštititi Javni servis od bilo kakvog neprikladnog uticaja na uredničku, institucionalnu ili finansijsku nezavisnost te da RTCG treba u potpunosti da poštuje zakon i najviše standarde profesionalnog integriteta i odgovornosti - naglašeno je iz Sindikata medija.
Druge dvije preporuke se, podsjećaju iz Sindikata medija, odnose na nastavak pružanja blagovremene i efikasne zaštite novinarima, kroz sprovođenje zakona i zastitu od svih oblika nasilja.
- Takođe, nadležni treba da prioritetno istražuju i pravno rješavaju ključne stare slučajeve kao i obezbijede dosljednu primjenu svih zakona vezanih za medije i pridržavaju se politike nulte tolerancije prema bilo kojem obliku pritiska ili uznemiravanja novinara, uključujući i one od strane javnih službenika. Podsjećamo da nijedan stari slučaj nije riješen, a da su u našoj bazi slučajeva napada na novinare/ke ove godine evidentirana četiri slučaja čiji su vinovnici visokopozicionirani političari - navedeno je u saopštenju.
Nadaju se, ističu, i da će se nadležne institucije konačno pozabaviti podatkom koji je naveden u Izvještaju a odnosi se, ističu, slab odziv javnog sektora i medija kada je u pitanju prijavljivanje javnog novca koji se uplaćuje medijima po osnovu oglašavanja i marketinga.

Sindikat medija o Izvještaju EK: Dug put do slobodnih i od politike oslobođenih medija

Dok političari konstruišu i pozivaju na kažnjavanje, podsjećamo na član 11 stavovi 1 i 2 Zakona o nacionalnom javnom emiteru koji govori o nezavisnosti novinara: "Novinar i drugi zaposleni koji učestvuje u kreiranju programskog sadržaja Javnog medijskog servisa nezavisan je u svom radu i djeluje u interesu javnosti" - kazali su iz Sindikata medija Crne Gore, nakon što su iz Opštine Zeta pozvali RTCG da kazni novinara Sašu Radovića zbog, kako su ocijenili, skandaloznog priloga u Zeti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkarleusa-priganice-i-kokain-razljutili-opstinare-sporan-im-prilog-rtcg-a-u-obracanju-vrijedali-novinara&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Sindikata medija ističu da se osobi iz stava 1 ovog člana "ne može prestati radni odnos, ne može mu biti umanjena zarada, promijenjen status u redakciji ili utvrđena odgovornost zbog stava ili mišljenja koje je izrazio u skladu sa profesionalnim standardima i programskim pravilima".
- Podsjećamo i da je pitanje etike nadležnost ombudsmana kojeg Javni servis uporno nema, da Savjet Javnog servisa ni na koji način ne može da preuzme ulogu ombudsmana ili kažnjava zbog načina na koji neko izvještava, a da Javni servis od aprila kada je donijet nezakonti Etički kodeks nije u stanju da formira Etički odbor koji bi mogao da pokrene pitanje disciplinske odgovornosti - ističu iz Sindikata medija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.5455%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fradovic-obavijestio-sam-sindikat-medija-i-rtcg-o-prijetnjama-u-zeti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Medijima su dostavili i objašenjenje Radovića koje je njima stiglo:
"Moja sagovornica, direktorka TO opštine Zeta se par minuta pred uključenje pojavila i rekla, Jeste li me Vi zvali juče?&nbsp;
Ja sam rekao - Da.
Pa ste me zvali dan pred koncert?
Ja sam joj odgovorio da jesam i da sam je i jutros zvao i da mi je čudno da nije odgovorila, jer je logično da mi ona bude sagovornica.&nbsp;
Međutim, ona mi na to kaže da je njoj bio slobodan dan i da smo trebali ranije da joj se najavimo?! Na to sam odgovorio da je za TO Zete to događaj godine i da mi je logično da će se novinarama javljati u radno vrijeme dan ranije, ali i da joj, takođe, uopšte nije obaveza, tj. da ne mora da mi bude sagovornik. Ona na to dodaje da i neće, ali u posljednjem momentu ipak staje do mene ispred kamere.&nbsp;
Uključenje ste vidjeli ili možete vidjeti. Našalio sam se na račun izbora pjevačice. No, problematično i najbitnije je da mi je poslije snimanja postavila pitanje:
"Znači tako vi radite? A ostajete li duže da snimate?&nbsp;
- Ja rekoh - Da - samo da bih čuo šta će mi reći.
Ona tada izgovara rečenicu:
"U redu, snimite to što ste mislili, pa ćemo poslije toga razgovarati!"
Tu rečenicu sam, kao dugogodišnji novinar, koji je prošao mnogo toga, shvatio kao direktnu prijetnju. Na šta je mislila tačno, mogu samo da pretpostavim, i kako bi ona ili neko drugi, "razgovarao" sa mnom i "učio" me poslu novinara.
Iz istih stopa smo otišli. Sve ovo se dešavalo pred vozačem i snimateljem TVCG kao svjedocima. Danas sam cijeli dan pretrpan porukama. Ne samo iz CG, nego iz cijelog regiona, i 99 posto je pohvalno. Mene sada brine da će uticaj i pritisak politike i političara me po ko zna koji put kazniti u mojoj kući, tj. TVCG i osjećam zabrinunutost i stres. Nadam se da će oni koji rukovode kućom znati da se odupru tome. U svakom slučaju, moja je obaveza da se obratim Sindikatu medija, kako bi svi novinari ubuduće mogli da imaju slobodu, i da, ponašajući se skladu s etičkum pravilima esnafa, nemaju strah od pritisaka političara."

SMCG o slučaju Radovića: Savjet Javnog servisa ni na koji način ne može da kažnjava zbog načina na koji neko izvještava

Britanski premijer Kir Starmer izjavio je danas da priznavanje palestinske države mora biti jedan od koraka ka trajnom miru na Bliskom istoku.
Starmer je naveo da se on i saveznici angažuju da bi bio postignut trajni mir u regionu Bliskog istoka, kao i prekid vatre u Pojasu Gaze, prenio je Rojters. 
&nbsp;
&nbsp;- Priznavanje palestinske države mora biti jedan od tih koraka. Nedvosmislen sam po tom pitanju. Ali to mora biti dio šireg plana koji će na kraju rezultirati rješenjem koje podrazumijeva uspostavljanje dvije države i trajnom bezbjednošću za Palestince i Izraelce- naveo je Starmer.
On je to izjavio nakon što je razgovarao sa francuskim predjsednikom Emanuelom Makronom, koji je rekao da će Francuska priznati palestinsku državnost u septembru ove godine, i nakon što je više od 200 britanskih poslanika potpisalo pismo u kojem ga pozivaju da prizna palestinsku državu.

Više od 200 poslanika traži od Starmera da prizna Palestinu

Švedska aktivistkinja Greta Tunberg nalazi se u Sjevernoj Makedoniji i najavila je da će se sjutra pridružiti protestnoj blokadi izgradnje male hidroelektrane na rijeci Došnica, na planini Kožuv.
- Nalazim se u Skoplju, gdje je makedonski parlament juče odbio da glasa za slanje humanitarne pomoći Gazi. Moramo pokazati solidarnost i uzvratiti. Pridružiću se diskusiji u društvenom centru 'Dunja' i blokadi rijeke Došnice- rekla je Tunberg u videu objavljenom na Instagramu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDMiFIAwsNm2%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Greta Tunberg sjutra u Sjevernoj Makedoniji: Pridružiće se blokadi protiv izgradnje male hidroelektrane

Američki predsjednik Donald Tramp i izraelski premijer Benjamin Netanjahu večeras su odustali od pregovora o prekidu vatre u Gazi s palestinskom militantnom grupom Hamasom, dan nakon što su povukli svoje izaslanike s razgovora, prenosi Reuters.
Netanjahu je poručio da Izrael sada razmatra "alternativne" opcije za postizanje svojih ciljeva, a to su vraćanje talaca kući iz Gaze i okončanje vladavine Hamasa na toj teritoriji.
Tramp je rekao da Hamas ne želi da psotigne dogovor i da vjeruje da će vođe Hamasa sada biti "proganjani".
Ove izjave su uslijedile nakon izjava američkog izaslanika za Bliski istok Stiva Vitkofa da je Hamas kriv za zastoj u pregovorima o prekidu vatre u kojima posreduju Katar i Egipat.
Netanjahu je podržao Vitkofa i dodao da je Hamas prepreka dogovoru.

Tramp i Netanjahu odustali od pregovora sa Hamasom o prekidu vatre u pojasu Gaze

Jutarnju emisiju Ljetnjeg programa na Televiziji E otvoriće dr Daliborka Novićević, doktorica opšte prakse, sa kojom ćemo razgovarati o tome kako da uživamo i ostanemo zdravi na visokim temperaturama. &nbsp;
A o tome kako jesti pametno kada je vani preko 35 stepeni sve će nam reći nutricionistkinja Enisa Kujundžić.&nbsp;
Ovog jutra za nas kuva Marko Popović, a u goste nam dolazi i muzičar Ivan Bjeković.
Gledajte ljetnji jutarnji program od 08 do 10 sati na TV E.&nbsp;

Ljetnje jutro na TV E: Saznajte kako ostati zdrav i šta jesti kada je vani preko 35

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, prijavila je novinarku Televizije E &nbsp;Vesnu Rajković Nenadić policiji zbog, kako navodi, "uznemiravanja i javnog omalovažavanja" putem društvenih mreža &nbsp;– odnosno jer je na Fejsbuku komentarisala njene skupocjene papuče. - Greote od oslobodioca. Svi se u Koton oblače. Ovo je sto posto fus, što bi rekao moj sin kad sumnja je li original - &nbsp;napisala Rajković Nenadić, uz fotografiju Mujović u Dior papučama. Danijela Mujović je reagovala putem Instagrama. - Gospođa je, kako saznajem (zaista do sada nikada nisam čula za nju), dugogodišnja novinarka i u stalnoj borbi za poštovanje novinarske etike i javni prostor bez govora mržnje?!? Trenutno vodi neku emisiju na ETV, dakle, javna ličnost, NOVINARKA?? I ovo joj je objava!! Pa šta se onda čudimo plaćenim botovima? - napisala je Mujović "Prva dama" Podgorice je dodala i da se ovakvo “targetiranje, mržnja i zlo” više ne mogu tolerisati. - Zato ću od sada svakoga ko objavi moju fotografiju ili me pomene na bilo kojoj mreži, uredno tužiti. Gospođu sam prijavila policiji zbog uznemiravanja i pokrenuću i druge sudske postupke protiv nje, pa neka sudijama objasni svoje motive za ovakav status - poručila je Mujović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948" data-rendition-name="original" width="820" height="1600" loading="lazy" alt="tvit"> </figure>  Novinarka Vesna Rajković Nenadić je potvrdila da je pozvana na razgovor u policiju, te da se gospođom Mujović definitivno nije bavila zbog njene "ljepote i stila". - Upravo sam dobila poziv od policije. S obzirom na to da danima botovi reaguju na moju objavu uz razne uvrede i govor mržnje, a da je sada reagovala i gospođa Mujović, žena gradonačelnika, drago mi je da sam postigla cilj. Koliko se god želi predstaviti da se bavim gospođom Mujović i njenom ljepotom i stilom, ne bavim se time 25 godina nego ozbiljnim novinarstvom. Zato nam se putevi profesionalni nijesu ukrstili - kazala je Rajković Nenadić. Ona je istakla da je u pitanju isključivo javni interes. - Poenta u tome, da je javni interes odakle u zemlji gdje narod nema leba da jede žena gradonačelnika nosi Diorove papuče. I to je pitanje pristojnosti. Kao što smo se bavili Lidijinim Diorovim torbama. Pa se istraživalo koja je serija i koliko koštaju. E vidite, samo isti aršini. Ni manje ni više. Moramo se naučiti da prihvatamo da što smo mi sami ili nam supružnici na višim javnim funkcijama, budemo manje osjetljivi i na kritike - objačnjava Rajković Nenadić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c" data-rendition-name="original" width="738" height="1599" loading="lazy" alt="tvit vesna"> </figure>  Poruka Vesne Rajković Nenadić jasna je – javne funkcije i luksuz ne mogu biti izvan svake kritike. - Ako je Lidija Đukanović bila tema, može i gospođa Mujović - poručuje ona, insistirajući da se isti aršini moraju primjenjivati na sve.&nbsp; U vremenu kada se novinari privode zbog statusa na društvenim mrežama, postavlja se pitanje: štite li institucije zakon – ili sujetu?

Rajković Nenadić: Ako smo istraživali Lidijine Dior torbe, možemo i papuče gospođe Mujović – aršini moraju biti isti

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Izvršna sutkinja, sudski izvršitelj i socijalna radnica pokušali nasilno da odvedu dijete od majke

Bio je kraj januara 2020. godine, ispred većeg broja protestanata-litijaša koji su demonstrirali zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispoviejsti, bio je kordon policije, sa šljemovima i opremom za razbijanje demonstracija. &nbsp; HRABAR POTEZ KOMANDIRA Uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći, litijaši traže da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b" data-rendition-name="original" width="730" height="460" loading="lazy" alt='NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Policajac koji je tada skinuo policijsku kacigu je - Marjan Račić, tadašnji komandir Centra bezbjednosti Berane. Čovjek koji je ugrožavajući svoju bezbjednost uspio da u sačuva mir u Beranama, kada je grad bio na granici sukoba.&nbsp; Hrabrom i mudrom, iako i &nbsp;rizičnom odlukom, Račić je pred svojom jedinicom skinuo zaštitnu opremu i direktno se legitimisao protestantima. Razgovorom i bez upotrebe sile uspio je da nakon tenzičnih pregovora sačuva mir i bezbjednost - i policajaca i protestanata. Bez obzira na ovaj i mnoge druge slučajeve Marjan Račić, diplomirani oficir policije, sa završenom policijskom akademijom u Beogradu, školovan i obučavan za rukovodioca u policiji, smijenjen je sa mjesta komandira Centra bezbjednosti Berane godinu kasnije, 2021. godine. &nbsp; NA METI ,,VETINGA” U februaru ove godine je pokrenut disciplinski postupak, a u junu je suspendovan kao još jedna žrtva kršenja zakona, policijskih pravilnika i elementarnih ljudskih I profesionalnih prava. Za više od 23 godine angažmana u policiji Račić je obavljao je najviše rukovodeće pozicije u sjevernoj regiji Crne Gore. Iskusni policajac prošao je dužnosti od najnižeg do najvišeg nivoa rukovođenja – od pomoćnika i zamjenika komandira saobraćajne policije, komandira interventne jedinice, komandira beranske i rožajske policije, pa do pomoćnika i na kraju načelnika Centra bezbjednosti Berane. &nbsp; To što je više puta nagrađivan u službi zbog postignutih rezultata rada i ocjenjivan najvećim ocjenama - očito nije bilo bitno tadašnjem direktoru policije Zoranu Brđaninu koji ga je maja 2021. smijenio bez navođenja razloga.&nbsp; Redosljed poteza u političkom progonu bio je identičan kao kod desetina njegovih kolega: kao da im je krivica prišivena samo zbog činjenice da su bili policajci prije 2020. godine i litijaškog događanja naroda.&nbsp; SLAGALICA POLICIJSKOG PROGONA Bezbjednosne provjere Račiću je neovlašćeno predložio, sad već bivši, načelnik regionalnog centra bezbjednosti “sjever” Dušan Baković, koji je po naređenju Šćepanovića preuzeo protivzakonitu ulogu neposrednog rukovodioca Račiću iako je u to vrijeme Račić bio - neraspoređen. &nbsp; Posljednje radno mjesto Marjana Račića je bilo načelnik Centra bezbjednosti Berane, tako da mu jedini direktni nadređeni i jedini koji je mogao predložiti provjere bio direktor UP Zoran Brđanin i to samo ukoliko su bili ispunjeni uslovi iz čl 162 Zakona o unutrašnjim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt='ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"'> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Februara ove godine, jedan od izvođača prljavih radova Demokrata na takozvanom čišćenju policije, načelnik Regionalnog centra Sjever, Haris Đurđević, po istom nezakonitom principu preuzimajući ulogu neposrednog rukovodioca, predlaže disciplinski postupak i suspenziju za Račića. I opet protivno Zakonu i policijskim pravilnicima. &nbsp; Jer, Račiću je disciplinski postupak pokrenut u februaru a suspendovan je tek krajem juna, poslije više od 4 mjeseca, kada su već probijeni svi zakonski rokovi što sem što je protivzakonito jasno ukazuje da je bilo potrebno vrijeme da se cio postupak namjesti. &nbsp; - Na štetu Marjana Račića, pored Zakona prekršen je i obavezujući Pravilnik o vođenju disciplinskog postupka protiv policijskih službenika koji je na snazi od septembra 2021. U tako sprovedenom postupku, Račić je diskriminisan, stavljen u neravnopravan polozaj i žrtva je mobinga i sistemske zloupotrebe službenog položaja – ističe za Portal ETV izvor iz Ministarstva unutrašnjih poslova. BESPREKORNA PROŠLOST Dok je od 2014. do 2017, Račić bio komandir beranske policije, prvi pretpostavljeni mu je bio tadašnji načelnik Centra Velimir Mićo Furtula, koji je najbolje upoznat sa tim što je Račić u tom periodu radio, na koji način je štitio interese službe i kakve je postizao rezultate. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner'> <figcaption>ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Furtula, koji je sada pomoćnik Lazara Šćepanovića za kriminalisticku policiju i kao šef crnogorske kriminalističke službe ima sve mehanizme da provjeri da li su navodi, pretpostavke i konstrukcije u bezbjednosnoj provjeri tačni i da zahtjeva da se u odnosu napisano prikupe dokazi ili takve priče odbace kao neutemeljene. &nbsp; Bilo bi zaista zaniljivo da neko iz redova Demokrata koje obavljaju takozvani veting objasni - kako je to, po kojem kriterijumu, disciplinskim postupkom obuhvaćen Račić, komandir beranske policije, a zaobiđen njegov načelnik Furtula, koji je u međuvremenu napredovao u službi? &nbsp; NEUTEMELJENE OPTUŽBE A koliko su utemeljene optužbe protiv Račića &nbsp;govore I nezvanična saznanja E televizije o sadržaju operativnog izvještaja.&nbsp; U njemu, između ostalog, piše da je Račić vlasnik lokala za koji je opšte poznato da je u vlasništvu njegove dalje rodbine, što se lako može provjeriti. Tim prije što su Aleksa Bečić i ostali iz vrha Demokrata prilikom posjeta Beranama, bili česti gosti upravo u tom lokalu. U posljednjih pola godine Marjan Račić, iskusni profesionalac, tri puta je tražio sastanak sa vršiocem dužnosti direktora uprave policije Lazarom Šćepanovićem kako bi saznao koje su to bezbjednosne smetnje koje ga diskvalifikuju kao profesionalca. Iako ima tu obavezu, prvi čovjek crnogorske policije do danas nije primio iskusnog oficira policije.&nbsp; Očito da je disciplinska presuda u slučaju Marjana Račića donijeta i prije nego što je zvanično suspendovan. Drugim riječima: nepodoban je za sadašnji vrh policije, ali ne zbog nedostatka stručnih kvaliteta već zato što ga je neko politički markirao kao čovjeka kojeg se treba osloboditi. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Nepoželjni profesionalac Marjan Račić

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić &nbsp;danas je u Višem sudu u nastavku odbrane kategorično odbacio navode optužnice da je njemu bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović &nbsp;naredio da ne pokreće krivični postupak protiv Novljanina Duška Roganovića, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi, slovi za viskorangiranog člana kavačke kriminalne grupe. Katnić je naglasio da tužilac Miloš Šoškić obmanjuje, prikriva i falsifikuje dokaze.
- U spisima predmeta nema dokaza da je Lazović učestvovao sa mnom u sprovođenju ili ne sprovođenju bilo koje dokazne radnje posebno ne u odnosu na Roganovića- istako je Katnić.
On se tereti da je bio član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, a čiji članovi su bili suspendovani tužilac Saša Čađenović i Lazovićev sin Petar - suspendovani službenik policije.
Terete sa su zloupotrijebili službene položaje u interesu kavačke kriminalne grupe.
Bivši glavni specijalni tužilac je, pred vijećem sudije Veljka Radovanovića, objasnio da Lazović nije imao zakonska ovlašćenja, ni obavezu, niti dužnost da može sam pokrenuti pretres i druge dokazne radnje pa ni da podnosi krivičnu prijavu protiv osoba za koje postoji osnov sumnje da su počinile neko krivično djelo.
<h2>NALOG</h2>
- Rukovodilac specijalnog tima je specijalni tužilac po čijem nalogu postupaju članovi Istražnog tima. Lazović nije bio član istražnog tima - kazao je Katnića. Ponavljajući da članovi istražnog tima ne podnose prijavu ukoliko im to ne naredi specijalni tužilac.
Prema riječima Katnića, Lazović i da je htio nije mogao da preduzima radnje koje mu tužilac stavlja na teret.
On je objasnio da je tražio dopunu izviđaja u slučaju Roganovića jer nije bilo osnovane sumnje da se bavi rasturanjem narkotika u Herceg Novom.
Vijeću je predočio iskaz načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižić koji je u svjedočkom iskazu naveo da nije bilo dovoljno dokaza da se procesuira Roganović pa su na zahtjev postupajućeg tužioca Saše Čađenovića ponovo uzeli izjavu od Milana Kankaraša.
<h2>O DOKAZIMA</h2>
- Nijesmo imali dovoljno dokaza da je Roganović počinio krivično djelo, zato je saslušan Kankaraš o članstvu u kriminalnoj organizaciji i prodaji narkotika. Tužilac Čađenović je dao smjernice da se prikupe obavještenja za Roganovića kako bi se pojačala sumnja - kazao je Katnić.
Čađenović i tim koji je radio na tom predmetu, kako je objasnio, nije mogao da odluči da li ima dovoljno dokaza za procesuiranje Roganovića i zato su došli kod njega.
- Moj stav se poklopio sa njihovim da nema osnovane sumnje da je Roganović počinio krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti - kazao je Katnić.
Dodao je da kada ih je pitao da li postoji neki dokaz osim subjektivnih osjećaja svjedoka i opštih tvrdnji da se porodica Roganović bavi rasturanjem narkotika, Čađenović a i Žižić su rekli da nemaju.
- Tada sam im rekao da nastave rad na tom predmetu a to je potvrdio i svjedok Žižić. Tužilac Čađenović je postupio po ovom nalogu, prikupio dokaze, i podigao optužnicu protiv više osoba među kojima je i Roganović. -Optužen je za stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo - kazao je Katnić.
On je u nastavku odbrane negirao i navode da je Ljuba Milovića i Petra Lazovića štitio od krivičnog gonjenja.
U prilog tome naveo je da je protiv Milovića u tajnosti vođen ozbiljan izviđaj i da se radilo na njegovom procesuiranju još od 2017. godine.
-Nakon sprovedenog izviđaja, iskaza svjedoka analize materijala i Skaj komunikacija koje nam je dostavio Europol utvrđeno je da Lazović nije počinio krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti -kazao je Katnić.
On je istako da je Petar Lazović radio svoj policijski posao - donosio operativne informacije na osnovu kojih su spriječena brojna krivična krivična djela i procesuirano na desetine osoba iz kavačke kriminalne grupe.
Katnić je predočio sudu 13 predmeta koji su realizovani zahvaljujući informacija Petra Lazovića i u tim slučajevima optužene su osobe iz kavačke kriminalne grupe.
- Osim toga ma osnovu informacije Petra Lazovića u dva navrata je spriječena likvidacija jednog od vođa kavačke kriminalne grupe Slobodana Kašćelana. Spriječena je i likvidacija Marka Miljkovića i Veljka Belivuka upravo na osnovu podataka koje je donio Petar Lazović &nbsp;- kazao je Katnić.
Katnić je rekao da ista odluka kao za Petra Lazovića donijeta je i za bivšeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina, nekadašnjeg pomoćnika direktora Dejana Kneževića i službenika policije Nikole Janičića.
- Nije bilo mjesta sumnji da su počinili krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti - kazao je Katnić.
Ponovio je da je protiv Milovića vodio izviđaj u tajnosti.
<h2>KONEKCIJE MILOVIĆA</h2>
On je rekao da je Milović u njegovom fokusu bio još od 2017/2018.
- Milović ima konekcije sa strukturama u Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije i u određenim djelovima BIA - e. On je kao član kavačke kriminalne grupe održavao poslovne veze između te kriminalne grupacije i struktura iz Srbije. Mojoj vezi - kontaktu izgledao je čudno u polovini 2019. i početkom 2020. godine - kazao je Katnić.
Dodao je da je tada došao do podataka da Milović ima konekcije sa djelovima BIA -e i policijskih struktura u Srbiji ali ne samo tamo nego i u Rusiji.
Milović je, prema riječima Katnića, učestvovao u kupovini banke, i u komunikacijama sa Zvicerom konstatuje " ostaje da vidimo hoće li Rusi kupit banku" " Legle su pare u Njemačkoj - 55 milona"
- Toliki novac nije bilo moguće da se izvuče iz Rusije a da to ne znaju bezbjednosne strukture te zemlje - kazao je Katnić.
On je ponovo optužio tužioca Šoškića da je sakrivanjem dokaza ugrozio njegovu i bezbjednost njegove porodice.
Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je njega i Lazovića nezakonito optužio za stvaranje kriminalne organizacije.
-Da bi se smatrala kriminalnom organizacijom mora imati najmanje tri člana. A ovdje smo optuženi samo Lazović i Katnić. Čađenović i Petar Lazović su obuhvaćeni optužnicama u drugom predmetu. Obnavljam prijedlog advokata Piperovića da Čađenović bude saslušan kao svjedok - rekao je Katnić.
Ukazujući da je advokat Piperović detaljno obrazložio zbog čega optužba za stvaranje kriminalne organizacije ne može da opstane.
Optuženi Katnić zatražio je od vijeća da se od Europola nabavi kompletna skaj komunikacija jer je tužilac Šoškić prikrivao brojne poruke, mijenjao sadržaj a sve sa ciljem da bi njega i Lazovića optužio.
Suđenje se nastavlja sjutra kada će Katnić nastaviti da iznosi odbranu.
Podsjećamo, Lazović je na ročištu 9. maja iznio odbranu i negirao sve navode optužnice. Naglasio je da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike,diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
Portal ETV i Televizija E objavili su brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe. Te komunikacije nijesu bile plod interesovanje, niti se pominju, niti ih ima u optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića. &nbsp;Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

Tag: sindikat-medija