Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je u bazi Safejournalists tokom prošle godine zabilježio 28 napada na medijske radnike i radnice, saopšteno je iz tog udruženja.
To, kako su kazali iz SMCG, nije finalni broj, već se odnosi na slučajeve koje su medijski radnici prijavili Sindikatu i za koje su čuli iz sredstava informisanja.
- Iskustvo nas uči da uvijek postoji određeni broj napada koji ne budu prijavljeni ili do nas ne dođu, pa će konačni podaci biti poznati tek početkom ove godine, nakon što dobijemo zvanične informacije iz policije - napomenuli su iz SMCG.
Oni su agenciji MINA kazali da je taj broj zabrinjavajući kada se stavi u širi kontekst.
- Od kada sistematski pratimo napade na novinare, najgore su bile 2021. i 2022. godina, kada smo takođe bilježili po 28 slučajeva. Dakle, već sada je prošle godina jedna od najgorih, a postoji realna opasnost da postane najgora kada je u pitanju broj prijavljenih napada - rekli su iz SMCG.
Kako su naveli, posebno je alarmantan rodni aspekt podataka.
- Od 28 napada, koliko smo do sada zabilježili u prošloj godini, čak 16 je bilo usmjereno na novinarke, pet na njihove muške kolege, dok su u preostalim slučajevima žrtve bile grupe medija - rekli su iz SMCG.
Prema njhovim riječima, podatak o tome da je tri puta bilo više napada na žene u odnosu na muškarce, ne smije biti ignorisan.
Govoreći o položaju novinara, iz SMCG su naveli da vide određene pomake u posljednjih nekoliko godina kada je u pitanju zaštita novinara od pravosudnih organa.
- Tu je prije svega uvođenje kvalifikovanog oblika (ugrožavanja sigurnosti, teškog ubistva, teške tjelesne povrede i prinude) više krivičnih djela u Krivičnom zakoniku, na inicijativu SMCG i Akcije za ljudska prava. Obavezujuće uputstvo vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića u slučaju napada na novinare - kazali su iz SMCG.
Upitani o potpisivanju Granskog kolektivnog ugovora (GKU) u svijetlu najavljenog zatvaranja svih poglavlja u pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom do kraja godine, iz SMCG su podsjetili da je to bitna obaveza u okviru pristupnih pregovora.
- Pritom, situacija sa Opštim kolektivnim ugovorom (OKU), koji nije usvojen već samo produžen do 31. marta, ukazuje na hitnu potrebu usvajanja GKU u oblasti medija, kako bi zaposleni bili dugoročnije zaštićeni i kako ne bi zavisili od drugih dokumenata poput OKU za koji je potrebna šira saglasnost socijalnih partnera - kazali su iz SMCG.
To udruženje, kako su istakli, od početka ima konstruktivan pristup tom procesu.
Oni su rekli da na pregovorima ne traže ništa što medijskim radnicima već ne pripada, niti insistiraju na nerealnim ili neodrživim zahtjevima.
- Tražimo dostojanstvene uslove rada i minimalnu sigurnost za ljude koji rade u medijima, ali nailazimo na nerazumijevanje poslodavaca, koji čak i elementarne zahtjeve predstavljaju kao biznis prepreku - naveli su iz SMCG.
To, kako su dodali, pokazuje da se rad medijskih radnika i dalje posmatra kao trošak koji treba minimizirati, a ne kao ono što jeste - temelj kvalitetnog i održivog medijskog sistema.
- Očekujemo da će u narednom periodu poslodavci početi da sagledavaju širu sliku i interes države, koja već izdvaja značajna sredstva kroz Fond za pluralizam kako bi mediji mogli da funkcionišu - rekli su iz SMCG.
Kako su istakli, ta sredstva nijesu namijenjena samo opstanku medija kao preduzeća, već i unapređenju uslova rada onih koji u tim medijima proizvode sadržaj od javnog interesa.
- Poslodavci bi, upravo kroz GKU, trebalo da pokažu spremnost da zadrže kvalitetne kadrove i da mladim ljudima ponude jasnu perspektivu u novinarstvu. U suprotnom, suočavamo se sa realnim problemom odlaska najboljih novinara u druge sektore - kazali su iz SMCG.
Govoreći o zaštiti od onlajn /online/ prijetnji, iz SMCG su kazali da je rješenje za to jasan pravni okvir, ali i njegova dosljedna primjena i spremnost institucija da reaguju brzo i ozbiljno.
- Strože kazne same po sebi nijesu rješenje, ali imaju snažan odvraćajući efekat, naročito u društvu u kojem je onlajn nasilje dugo bilo tretirano kao nešto što je „manje ozbiljno“ od prijetnji u fizičkom prostoru - rekli su iz SMCG.
Oni su dodali da je iskustvo pokazalo da medijski radnici nijesu ugroženi samo na radnom mjestu ili tokom izvještavanja sa terena, već i u privatnoj sferi, posebno u onlajn prostoru.
- Društvene mreže su postale produžetak radnog okruženja novinara, ali bez ikakvih jasnih granica i bez osjećaja sigurnosti, naročito za novinarke koje su, kako smo napomenuli, često meta brutalnijih i ličnijih prijetnji - kazali su iz SMCG.
Oni su naveli da je važan primjer da sistem može da funkcioniše kada postoji politička i institucionalna volja, slučaj prijetnji upućenih novinarki televiziji E Itani Kaluđerović putem Fejsbuka.
- Osoba koja joj je prijetila osuđena je na devet mjeseci zatvora za kvalifikovani oblik krivičnog djela ugrožavanja sigurnosti - rekli su iz SMCG.
Oni su pojasnili da je riječ o odredbi koja predviđa strože kazne kada je žrtva novinar, a koja je, na inicijativu SMCG-a i Akcije za ljudska prava, uvedena u Krivični zakonik 2022. godine.
- Takve presude šalju jasnu poruku da prijetnje novinarima nijesu bezazlene i da neće ostati nekažnjene - kazali su iz SMCG.
Oni su istakli da je važno ohrabriti i same medijske radnike i radnice da prijavljuju prijetnje, jer se u suprotnom jača osjećaj nekažnjivosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

SMCG: 28 prijavljenih napada na medijske radnike u 2025.

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) pozdravio je odluku Vlade o obrazovanju Međuresorske radne grupe za uspostavljanje mehanizma za bezbjednost novinara, ocjenjujući je kao prvi konkretan korak ka sprovođenju Protokola za zaštitu novinara u praksi.
Radna grupa će, u skladu s odlukom, analizirati postojeći institucionalni i pravni okvir, te predložiti rješenja za uspostavljanje budućeg nacionalnog mehanizma. Posebno je važno što će već u početnoj fazi preuzeti osnovne funkcije samog mehanizma – praćenje aktuelnih slučajeva ugrožavanja bezbjednosti i pružanje pravne i psihološke podrške novinarima.
– Na ovaj način Protokol ne ostaje samo deklarativni dokument, već se pretvara u operativni mehanizam koji se primjenjuje u praksi – saopštili su iz SMCG.
Podsjećaju da su Protokol 10. oktobra potpisali predstavnici Vrhovnog državnog tužilaštva, Ministarstva kulture i medija, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva pravde, Sindikata medija, RTCG, Udruženja lokalnih javnih emitera, kao i medijskih kuća Vijesti, Monitor i portal Analitika.
Radna grupa biće formirana na godinu dana, a činiće je predstavnici Generalnog sekretarijata Vlade, Osnovnog državnog tužilaštva, Ministarstva unutrašnjih poslova i predstavnici medijske zajednice koje će predložiti Sindikat medija, kao inicijator uspostavljanja mehanizma.
– Očekujemo da svi članovi daju puni doprinos kako bi se obezbijedila brza, efikasna i koordinisana reakcija institucija, te pronašao najadekvatniji institucionalni model za budući mehanizam – navodi SMCG.
Iz Sindikata podsjećaju i da je uspostavljanje funkcionalnog nacionalnog mehanizma za zaštitu novinara među preporukama Komiteta za ljudska prava Ujedinjenih nacija iz maja ove godine.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Sindikat medija pozdravlja formiranje radne grupe za mehanizam zaštite novinara

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) pozdravio je potpisivanje Kolektivnog ugovora na nivou lokalnog javnog emitera Radio-Televizije Pljevlja i čestitao Sindikalnoj organizaciji RTV Pljevlja i menadžmentu na, kako navode, „istorijskom iskoraku“.
- Nakon decenije loših vijesti koje su stizale iz RTV Pljevlja — loših uslova rada i neisplaćenih zarada — danas je jedan od ljepših dana za radnike od osnivanja našeg medija. Potpisali smo Kolektivni ugovor kojim će se značajno poboljšati finansijska situacija zaposlenih, kao i uslovi rada i prava radnika. Zahvaljujem članovima Savjeta RTV Pljevlja i direktoru Milivoju Iriću, koji su pokazali razumijevanje za probleme zaposlenih -izjavio je Edin Zuković, predsjednik Sindikalne organizacije RTV Pljevlja, članice SMCG.
Iz Sindikata medija podsjećaju da zaposleni u većini crnogorskih medija nemaju kolektivnu zaštitu na nivou poslodavca — osim u RTCG i RTV Budva — dok je Granski kolektivni ugovor i dalje na čekanju.
- Potez RTV Pljevlja predstavlja ohrabrenje i za ostale lokalne javne emitere u kojima SMCG ima sindikalne organizacije. Nadamo se da će ovaj primjer motivisati i druge da kolektivnim pregovaranjem unaprijede položaj zaposlenih, jer su upravo u tim medijima radnici godinama bili na marginama kada je riječ o socio-ekonomskoj zaštiti - navode iz SMCG.
Sindikat podsjeća da je, na njihov predlog, u julu prošle godine usvojen novi Zakon o audio-vizuelnim medijskim uslugama, koji predviđa stabilnije finansiranje lokalnih javnih emitera od strane opština, što je otvorilo put ka unapređenju položaja zaposlenih.
- Upućujemo apel poslodavcima u medijskom sektoru, posebno u privatnim medijima, da kolektivnom pregovaranju pristupe odgovorno i unapređenjem položaja zaposlenih doprinesu jačanju profesije i njenog ugleda u društvu - zaključuje se u saopštenju.

Sindikat medija: Kolektivni ugovor u RTV Pljevlja istorijski korak, očekujemo da primjer slijede i drugi emiteri

Protokol o zaštiti novinara potpisan je danas, na konferenciji „Kako unaprijediti bezbjednost medijskih radnika“, koju je, uz podršku Ministarstva pravde, organizovao Sindikat medija Crne Gore (SMCG). Posrijedi je dokument koji predstavlja ključni korak u pravcu uspostavljanja Mehanizma za bezbjednost novinara, čiji je cilj da ojača institucionalni okvir zaštite predstavnika medija u Crnoj Gori. Protokol su potpisali vrhovni državni tužilac Milorad Marković, ministarka kulture i medija Tamara Vujović, ministar pravde Bojan Božović, državna sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova Dragana Kažanegra Stanišić i predsjednik SMCG Radomir Kračković. Taj dokument su potpisali i Tinka Đuranović iz portala Analitika, Marija Tomašević iz Radio Televizije Crne Gore, Marijana Bojanić iz dnevne novine i televizije Vijesti, Milena Perović iz nedjeljnika Monitor i Vladimir Utješinović u ime Nikole Markovića, predsjednika Udruženja lokalnih javnih emitera. Učesnici konferencije – predstavnici institucija, međunarodnih organizacija i medijske zajednice – saglasili su se da su bezbjednost novinara i sloboda izražavanja temelj svakog demokratskog društva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251010171024_402e01a23fde4593a4a0e69491a53f03579f8e957d0aad6bf1c483f80893e3ee.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251010171024_402e01a23fde4593a4a0e69491a53f03579f8e957d0aad6bf1c483f80893e3ee" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="SMCG"> </figure>  <h2>Seri: Zemlje moraju imati nultu toleranciju prema napadima na novinare</h2> Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Rikardo Seri, istakao je da novinari imaju važnu ulogu u svakom demokratskom društvu i da moraju biti zaštićeni od svih oblika nasilja. - Za nasilje nad novinarima nema mjesta u demokratskom društvu. Svi treba da se pridržavaju principa nulte tolerancije kada su u pitanju napadi i prijetnje novinarima - istakao je on. Najavio je da će ubrzo, 4. novembra, izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore ka EU biti objavljen, te da će se u njemu naći procjena situacije u svim oblastima, uključuju i oblast bezbjednosti medijskih radnika i radnica. - Što se tiče nasilja nad novinarima, u posljednje vrijeme smo vidjeli da su vlasti promptnije nego u prošlosti odgovarale na slučajeve nasilja - naveo je Seri, pozdravljajući napore da se unaprijedi bezbjednost medija kroz novi mehanizam. <h2>Haukas: Signal da su crnogorske vlasti i medijska zajednica odlučne da djeluju zajedno</h2> Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori Jan Haukas kazao je da je Misija, u partnerstvu sa ključnim crnogorskim akterima, 2024. godine inicirala stvaranje Mehanizma za bezbjednost medijskih radnika i radnica po uzoru na holandski model bezbjednosti štampe, Pers Veilig. - Takav mehanizam zahtijeva snažnu koordinaciju i saradnju između medijskih kuća, vlasnika, novinara, urednika, policije i tužilaštva, na osnovu potpisanih protokola o bezbjednosti - kazao je ambasador Haukas. On je dodao da današnje potpisivanje Protokola predstavlja praktičan korak naprijed, ali i snažan signal da su crnogorske vlasti i medijska zajednica odlučne da djeluju zajedno kako bi osigurale da novinari mogu da obavljaju svoj posao bez straha. <h2>Marković: Napadi na novinare neće se tolerisati – tužilaštvo ostaje posvećeno njihovoj zaštiti</h2> Vrhovni državni tužilac Milorad Marković rekao je da današnje potpisivanje Protokola otvara vrata ka organizovanijem i efikasnijem pristupu u zaštiti novinara. On je, takođe, naveo da od 2024. godine predmeti napada na novinare imaju prioritetno postupanje, poručujući da se time šalje jasna poruka – ovakvi napadi neće biti tolerisani. - Vjerujem da danas činimo prvi korak ka uređenom, sistemskom pristupu podršci i zaštiti novinara i medija. Pristup koji u svojoj konačnici mora biti djelotvoran i stvaran, a uspostavljeni mehanizam rezultat odlučnosti države Crne Gore da su novinari bezbjedni u svom radu i da se osjećaju tako - rekao je Marković. Državno tužilaštvo je, naglašava Marković, u prethodnih godinu i po pokazalo upravo takav pristup, kako kroz uspostavljanje procedura postupanja u predmetima napada na novinare i imovinu medija, tako i kroz inicijalnu i kontinuiranu podršku ideji uspostavljanja mehanizma. - Primjenom Uputstva za postupanje državnih tužilaštava u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija, donijetog u martu 2024. godine, postignut je vidan napredak u zaštiti slobode izražavanja i sigurnosti novinara. Uputstvo je uspostavilo jasan okvir za prioritetno postupanje u ovim predmetima i obavezalo tužioce da postupaju bez odgađanja, u neposrednom kontaktu sa oštećenima. Time je unaprijeđen kvalitet i brzina postupanja, kao i komunikacija sa novinarima koji su žrtve - rekao je Marković na konferenciji. Vrhovni državni tužilac naglasio je da tužilaštva redovno izvještavaju Vrhovno državno tužilaštvo o sprovođenju uputstva, a da prateći izvještaji pokazuju dosljednu primjenu zakona i unaprijeđenu koordinaciju sa policijom. - Ovim pristupom stvara se ambijent u kojem novinari mogu bez straha da obavljaju svoj posao, a poruka institucije tužilaštva je jasna – napadi na novinare se neće tolerisati - naveo je on. Marković je naglasio da će tužilaštvo ostati posvećeno procesuiranju i suzbijanju svih vidova i pojavnih oblika kriminaliteta koji na bilo koji način ugrožava slobodu izražavanja i bezbjednost novinara. <h2>Vujović: Kada novinar nije bezbjedan – nije ni istina</h2> Ministarka kulture i medija Tamara Vujović naglasila je da je zaštita novinara &nbsp;obaveza institucija, te da država mora da reaguje konkretnim mjerama, a ne samo izjavama podrške. - Kad bezbjednost novinara nije zagarantovana, ugrožena je i istina. Potrebna je jedinstvena poruka cijelog društva – nasilje nad novinarima je neprihvatljivo - poručila je Vujović. <h2>Božović: Sloboda izražavanja mora imati institucionalnu zaštitu</h2> Ministar pravde Bojan Božović kazao &nbsp;je da određeni pomace jesu napravljeni, ali da &nbsp;nivo zaštite novinara i dalje nije na zadovoljavajućem nivou. - Posebnu pažnju moramo posvetiti zaštiti novinarki i žena u javnom prostoru, koje su često izložene onlajn prijetnjama i napadima - naveo je Božović. <h2>Kažanegra Stanišić: Bezbjednost novinara je prioritet, a broj napada i prijetnji pokazuje potrebu za sistemskim pristupom</h2> Državna sekretarka u MUP-u Dragana Kažanegra Stanišić istakla je da Ministarstvo tretira bezbjednost novinara kao jedno od najvažnijih pitanja. Tokom 2024. i u prva tri kvartala 2025. godine evidentirano je više desetina slučajeva napada i prijetnji, uključujući i međunarodne prijetnje. U toku su, kako navodi, krivični i prekršajni postupci, a troje novinara trenutno ima policijsku zaštitu. - Uprava policije i MUP intenzivno sarađuju sa tužilaštvom i međunarodnim partnerima. Uspostavljeni su posebni timovi za slučajeve napada na novinare - kazala je Kažanegra Stanišić. Dodala je da je inicijativa za nagradu od milion eura za informaciju o ubistvu Duška Jovanovića dio šireg institucionalnog odgovora na dugogodišnju nekažnjivost. <h2>Kračković: Mehanizam inspirisan evropskom praksom, omogućiće 24-časovnu podršku novinarima</h2> Predsjednik Sindikata medija Radomir Kračković ukazao je da ideja o Mehanizmu dolazi iz uspješnih evropskih modela, te da će novinarima pružiti konkretnu pomoć, i pravnu i psihološku. - U samo devet mjeseci zabilježeno je 20 napada, uključujući SLAPP tužbe, prijetnje i fizičke napade. Mehanizam će pomoći da reakcije budu brže i efikasnije - pojasnio je Kračković. <h2>Bošković: Novinari moraju osjetiti da nisu sami</h2> Pravni ekspert Mirko Bošković naglasio je da Protokol postavlja temelje operativnog modela koji omogućava sistemsku zaštitu novinara. On je dalje pojasnio da će novinari kroz mehanizam dobijati institucionalnu podršku u realnom vremenu. Bošković je, takođe, reko da je ključno da znaju da u trenucima krize nisu sami, naglašavajući da će mehanizam unaprijediti procese prijavljivanja incidenata, sprovođenje zaštitnih mjera i koordinaciju među institucijama. Konferencija i potpisivanje Protokola simbolizuju ozbiljnu posvećenost crnogorskih institucija, međunarodnih partnera i medijske zajednice stvaranju sigurnog prostora za novinare. <h2>Iskustva sa terena</h2> Na panelu „Šta novinarima treba od Mehanizma–iskustva sa terena”, novinarka Pobjede Ana Raičković kazala je da je bila viktimizovana tokom postupanja nadležnih u slučaju napada na nju. - Saslušanja treba da traju što kraće, a ne šest sati koliko je na primer trajalo moje saslušanje kod tužiteljke Vlahović - navela je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251010171020_a5a244c8de1dee71ec87c7ceab252f204f719bac966a8ff78b35b05aa04ea187.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251010171020_a5a244c8de1dee71ec87c7ceab252f204f719bac966a8ff78b35b05aa04ea187" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="Učesnici panela"> <figcaption>Učesnici panela(Photo: SMCG)</figcaption> </figure>  Fotograf Boris Pejović, kazao je da se tokom incidenta, kada su on i kolega Stevo Vasiljević napadnuti u Gornjem Zaostru, osjećao napušteno i samo. - Na terenu sam 25 godina. Ovaj slučaj bio je jedan od drastičnijih. Većina fotoreportera je bila u nekoj vrsti problema, i mi smo navikli na pojedine sitne incidente, pokušavamo to sami da riješimo. Radim 25 godina, nisam se nikad osjetio više ugroženim nego što sam se osjetio na tom događaju - naveo je on. Pejović je problematizovao &nbsp;i to što u redakcijama ne postoje interne procedure za izveštavanje u kriznim situacijama i što većina redakcija nema adekvatnu zaštitnu opremu. Novinarka TV E Svetlana Đokić kazala je da odabir tema koje novinari obrađuju i te kako utiče na njihovu bezbjednost, posebno na one koji istražuju kriminal i korupciju. - Međutim, svjedočimo da nije samo odabir tema izvor mržnje, već je to i te kako odabir medija za koji radimo, što je nedopustivo - poručila je Đokić. Novinarka RTV Budva Tanja Mandić ukazuje da psihološka podrška u njenoj redakciju ne postoji. - Podršku sam dobila i na seminarima i u razgovorima sa svima vama - navela je Mandić. Smatra i da je solidarnost unutar medijske zajednkce bitna, kao i da je bitno da se medijski radnici obavezuju da reaguju u slučaju napada na novinare, bez obzira iz koje redakcije dolaze. Modratorka panela „Šta novinarima treba od Mehanizma–iskustva sa terena” &nbsp;bila je &nbsp;novinarka Dragana Šćepanović. &nbsp;

Protokol kao temelj za sistemsku zaštitu novinara

Nevladina organizacija "35 mm" je upozorava da najnoviji nalazi Sindikata medija iz istraživanja Indikatori nivoa medijskih sloboda i Indeks bezbjednosti novinara 2024 jasno pokazuju kako država novinarstvo pretvara u visokorizičnu profesiju bez zaštite i dostojanstva.
U saopštenju koje potpisuje Milica Đokđurić, urednica medijskih programa u NVO 35mm, ističe se da novinari više nisu samo izvještači i čuvari javnog interesa, već mete prijetnji, tužbi i fizičkih napada, dok država i vlasnici medija zatvaraju oči pred očiglednim problemima.&nbsp;
- Ovo nije samo alarmantno stanje, već opasni pokazatelj da se krećemo ka društvu koje kažnjava istinu - ističe Đokđurić.
Kako navodi, napadi i pokušaji SLAPP tužbi postali su svakodnevica.
- Kada moćnici koriste pravosuđe da zastraše novinare, šalje se jasna poruka – kritičko izvještavanje je nepoželjno. Kada novinari fizički stradaju na poslu, a počinioci rijetko odgovaraju, poruka je još jasnija – u Crnoj Gori biti novinar znači rizikovati život i egzistenciju - istakla je Đokđurić.
Prema njenim riječima, finansijska situacija u medijima dodatno pogoršava stanje.&nbsp;
&nbsp;Dvije trećine zaposlenih prima manje od prosječne plate, a dio i ispod minimalca za visokoškolce. Prekovremeni rad i rad vikendom uglavnom ostaju neplaćeni, a kolektivni ugovori ne postoje. Novinari su primorani da rade više poslova ili da pristaju na nesigurne ugovore – a sve to dok pokušavaju da obezbijede javnost istinitom i pouzdanom informacijom - napomenula je ona.
Napominje da su pad Crne Gore u Indeksu bezbjednosti i loš socio-ekonomski položaj novinara dio iste slike – "država i vlasnici medija svjesno ignorišu obavezu da stvore uslove u kojima se novinarstvo može raditi slobodno, bez straha i ekonomskih ucjena".
- Sve dok ovo stanje traje, građani su u riziku da dobiju polovične i filtrirane informacije - naglasila je Đokđurić.
Poručuje da je vrijeme da se preuzme odgovornost.
- Država mora garantovati sigurnost i sankcionisati sve napade i prijetnje, dok vlasnici medija moraju prestati da eksploatišu novinare i hitno potpišu kolektivne ugovore. Bez toga, slobodnih medija neće biti, a bez slobodnih medija nema ni demokratije - istakla je Đokđurić.
Ona je poručila da NVO "35mm" stoji uz sve koleginice i kolege koje rade svoj posao u ovakvim uslovima.&nbsp;
- Njihova hrabrost drži društvo informisanim – ali hrabrost sama nije dovoljna. Umjesto praznih riječi i obećanja, potrebna je hitna sistemska promjena, solidarnost i stvarna zaštita - zaključila je Đokđurić.

NVO "35 mm": Država novinarstvo pretvara u visokorizičnu profesiju bez zaštite i dostojanstva

Sindikat medija Crne Gore oštro osuđuje pokušaj diskriminacije radija i portala Antena M od Ministarstva odbrane Crne Gore. Ovaj čin, kako ističu, osim što je nedopustiv i direktan napad na slobodu informisanja, ujedno je i kršenje Zakona o medijima.
Član 38 ovog akta, kako navode u saopštenju, jasno propisuje da se novinaru ne može odbiti akreditacija za bilo koji događaj koji organizuju subjekti javnog sektora ili događaj koji organizuju drugi subjekti, a koji podrazumijeva učešće medija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fskandal-dragan-krapovic-zabranio-novinarima-antene-m-dolazak-na-sjutrasnju-konferenciju-za-medije&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Taj Vladin resor, i ministar Dragan Krapović koji je na njegovom čelu je, osim prava novinara i medija, ovim ugrozilo i pravo javnosti da bude blagovremeno i objektivno informisana o pitanjima od javnog interesa - kazali su iz Sindikata medija.
Takve prakse su, kako dodaju, pokazatelj netransparentnog i autoritarnog odnosa prema medijima i ne smiju imati mjesta u društvu koje teži demokratiji i evropskim vrijednostima.
- Podsjećamo predstavnike vlasti da novinari moraju imati jednak pristup svim informacijama, bez obzira na uređivačku politiku medija u kojem rade. Sindikat medija Crne Gore zahtijeva od Ministarstva odbrane da bez odlaganja poništi ovu odluku i da ubuduće osigura da predstavnici svih medija budu ravnopravno uključeni u aktivnosti koje organizuje taj Vladin resor - poručili su iz ovog sindikata.

Sindikat medija osudio pokušaj diskriminacije Antene M: Čin Ministarstva odbrane direktan napad na slobodu informisanja

Sindikat medija Crne Gore najoštrije je osudio brutalni napad na fotoreportere Vijesti i Pobjede, Borisa Pejovića i Steva Vasiljevića i pozvao nadležne institucije da bez odlaganja identifikuju i procesuiraju sve odgovorne za ovaj brutalni napad.
U Sindikatu medija konstatuju da su dvojica višegodišnjih i uglednih fotoreportera napadnuta su u atmosferi koja ima sve odlike javnog linča. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnapadnuti-novinari-i-fotoreporteri-pobjede-i-vijesti-ispred-crkve-u-gornjem-zaostru&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ambijent u kojem su se na naše veliko zaprepaštenje zatekli dok su obavljali svoj posao više podsjeća na haotične i nasilne scene autoritarnih i nedemokratskih društava, nego na ponašanje u uređenom građanskom okruženju - saopšteno je iz Sindikata medija.
Nasilno uguravanje u šator, lomljenje profesionalne opreme, otvorene prijetnje smrću i psihičko zlostavljanje predstavljaju, napominju, ozbiljan napad na Pejovića i Vasiljevića kao individue i profesionalce, ali i na osnovne demokratske tekovine koje smo mislili da smo dostigli.
U Sindikatu medija ističu da posebno zabrinjava to što nije bilo nikakve reakcije policije iako joj je moralo biti i više nego jasno da se radi o skupu visokog rizika na kojem može doći do ovakvih nemilih scena.
Današnji napad je, ocjenjuju, kulminacija napada na novinare i medijske radnike u Crnoj Gori, koji se sve češće nalaze na meti nasilja, vrijeđanja i zastrašivanja zbog sve izraženije polarizacije i nezdrave političke klime.
- Zbog toga apelujemo na političke aktere da nedvosmisleno osude ovaj napad i time pošalju jasnu poruku svojim pristalicama da je nasilje nad medijskim radnicima neprihvatljivo. Takođe, pozivamo nadležne institucije da bez odlaganja identifikuju i procesuiraju sve odgovorne za ovaj brutalni napad, u skladu sa zakonom i najvišim standardima zaštite prava i bezbjednosti novinara - zaključeno je u saopštenju Sindikata medija.

Sindikat medija: Bez odlaganja identifikovati i procesuirati odgovorne za brutalni napad na fotoreportere Pobjede i Vijesti

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) pozdravlja prvostepenu presudu Osnovnog suda u Podgorici kojom se poništava kao nezakonita odluka o otkazu predsjedniku sindikalne organizacije u RTV Podgorica Milanu Nikčeviću.
Nikčević je, kako podsjećaju, tužio RTV Podgorica nakon što je u martu ove godine otpušten zbog, kako je disciplinska komisija navela, teže povrede radne discipline, odnosno “zloupotrebe službenog položaja ili prekoračenja ovlašćenja”. Tokom trajanja disciplinskog postupka Nikčevič je bio suspendovan i zarada mu je bila smanjena za 50 odsto.
- Rukovodstvo RTV Podgorica, odnosno izvršni direktor Vladimir Otašević, teretilo je Nikčevića da je “zloupotrijebio službeni položaj ili prekoračio ovlašćenja” jer je na osnovu usmenog odobrenja, mjesečno (a ukupno duže od godinu) sipao po 100 litara goriva u svoje privatno vozilo na račun tog lokalnog javnog emitera i pritom redovno obavještavao finansijsku službu o tom činu. Upravo to naglašava sudija Osnovnog suda Boško Bašović u presudi u kojoj konstatuje da ne postoji osnov za izrečenu mjeru disciplinskog postupka, jer RTV Podgorica kao tužena strana nije uspjela da dokaže umišljaj - ističu iz Sindikata medija.&nbsp;
A da je Nikčević imao usmeno odobrenje direktora ukazuje, kako je objašnjeno u presudi, to što je on dva puta mjesečno službi za finansije poslodavca dostavljao fiskalne račune o utrošenom gorivu, koji sadrže pored ostalog i njegovo ime i prezime.
- Ovo upućuje na zaključak suda da je tuženi bio upoznat da je tužilac cijeli sporni period koristio usluge točenja goriva u svoje privatno vozilo, radi odlaska i dolaska na posao, na relaciji Nikšić - Podgorica, jer se ne radi o periodu od mjesec, već o periodu od barem godinu - navode iz Sindikata medija.&nbsp;
Stoga su, kako dodaju, cijenjeni kao neosnovani navodi tuženog da je tužilac postupao umišljajno, odnosno da je kod njega postojala svijest da radi nešto što nema pravo, imajući u vidu njegovu transparentnost u postupanju.
- Zbog čega sud smatra da u konkretnom slučaju tužilac ne može biti odgovoran za zloupotrebu položaja ili prekoračenje ovlašćenja, imajući u vidu da se povrede radne obaveze mogu izvršiti isključivo sa umišljajem - navodi se u presudi, prenosi Sindikat medija.
Od početka disciplinskog postupka su, kako dodaju, ukazivali na činjenicu da je disciplinski postupak protiv Nikčevića montiran i da je u pitanju antiskindikalna diskriminacija usmjerena na predsjednika sindikalne organizacije koji je meta Vladimira Otaševića od kada je došao na mjesto izvršnog direktora RTV Podgorica.&nbsp;
- Nikčeviću je dva puta mijenjano radno mjesto, odnosno profesionalno je degradiran, a već je vođen jedan disciplinski postupak. Rukovodstvo SMCG je tokom trajanja najnovijeg disciplinskog postupka iniciralo sastanak sa Otaševićem i on je odbio da okonča montirani postupak (a da jeste takav potvrđuje i presuda suda) i insistirao je na kažnjavanju sindikalnog predstavnika - ističu u saopštenju.&nbsp;
Iz Sindikata medija su rekli da su ukazivali i Otaševiću, ali i članovima i predsjednici Savjeta tog lokalnog javnog emitera, na dvostruke aršine.
- I zbog svega toga tražili smo od Savjeta da razrijesi Otaševića koji je otvoreno progonio Nikčevića. Upozorili smo Savjet da će presuda biti upravo ovakva, da će se Nikčević vratiti na posao i da će mu biti nadoknađena šteta i to u toku trajanja njihovog mandata u Savjetu. Savjet je odbio da razriješi Otaševića - navode u saopštenju.
Sud takođe ukazuje da se ni u prijedlogu za pokretanje disciplinskog postupka ni u samoj odluci ne navodi koja je to ovlašćenja Nikčević imao, pa ih je prekoračio, što mu se stavlja na teret.
- Sud je imao zamjerke i na samo određenje povrede radne obaveze, jer se Nikčević tereti alternativno za dvije različite povrede, što je nedopustivo - zloupotreba službenog položaja ili prekoračenje ovlašćenja - ističu iz Sindikata medija
Nikčević je, kako dodaju, tražio i donošenje privremene mjere koja bi mu omogućila da se vrati na posao do okončanja sudskog postupka ali je sud taj zahtjev odbio.
- Presudom se podgorički lokalni javni emiter obavezuje da u roku od osam dana od pravosnažnosti vrati Nikčevića na posao, kao i na plaćanje sudskih troškova od 375 eura - precizirali su iz Sindikata medija.

Sindikat medija: Pozdravljamo prvostepenu presudu Osnovnog suda kojom se poništava nezakonit otkaz Nikčeviću u RTV Podgorica

Sindikat medija Crne Gore izražava zabrinutost zbog prijave protiv novinarke Vesne Rajković - Nenadić koja je uslijedila nakon benigne objave na društvenim mrežama u kojoj je pominjala suprugu gradonačelnika Podgorice.
Kako se navodi u saopštenju, situacija u kojoj je Rajković - Nenadić je do te mjere apsurdna da je teško naći i riječi, ali i teško prihvatiti da pored svih problema u kojima se nalaze crnogorski novinari i novinarke sad moraju da troše vrijeme i brane se od napada na papuče Danijele Mujović.
- Gospođa Mujović je do sada već morala da shvati da je kao supruga jednog od po rangu vodećih crnogorskih političara izložena javnosti i da ta javnost ima pravo na komentar. I Rajković-Nenadić, ali i svaki građanin i građanka Crne Gore mogu - čak je i poželjno - da propituju sve ono što misle da treba. U ovom slučaju su na "meti" bile skupe papuče zbog kojih je i podnijeta krivična prijava - ističu iz Sindikata medija.
Zabrinjava, kako dodaju, "i najava i čak prijetnja gospođe Mujović da će da nastavi sa prijavama i da će to raditi prema svakome ko je pomene".
- Zbog toga je pozivamo da podigne stepen tolerancije, ali i da prihvati da je sloboda govora pravo garantovano konvencijama i da je zaštita obrnuto proporcionalna pravu na privatnost, naročito osoba povezanih sa javnim funkcijama - poručuju iz Sindikata medija.

Sindikat medija: Pored svih problema novinara i novinarki, sad moraju da troše vrijeme i brane se od napada na papuče Danijele Mujović

Savjet RTCG na prekjuče održanoj sjednici donio je odluku da fond za bruto zarade zaposlenih u 2025. rebalansom umanji za 277.000 eura i očigledno preusmjeri na "neke tendere koji su poskupili", ali i na neke druge "važnije" projekte. I to u toku pregovaračkog procesa o Kolektivnom ugovoru - kazali su iz Sindikata zaposlenih RTCG-a.
Najinteresantnije je, kako navode, povećanje troškova održavanja građevinskog objekta i adaptacije prostora.&nbsp;
- Ta stavka je sa ogromnih 1.080.000 porasla na 1.395.000 eura. U posljednje četiri godine u građevinske radove uloženo je čak 3.707.500 eura. Na kancelarijski namještaj potrošeno je 311.000 eura. Ukupno to je više od 4 miliona eura. Za taj novac mogli smo sagraditi novu zgradu RTCG-a - ističu u saopštenju.&nbsp;
I dalje su, kako navode, po ulaganjima neuporedivo više građevinska umjesto medijska firma.
- Da li je od početka menadžment namjeravao da prvo smanji planirani budžet za povećanje zarada, koji je ušao u finansijski plan za 2025., pa da onda pregovaramo o većim zaradama? Da li ćemo i dalje morati da slušamo papagajsku priču kako sindikat koči povećanja dok menadžment fingira pregovore - upitali su iz Sindikata zaposlenih RTCG-a.
Pitaju i da li "menadžment i dalje misli da crkavicom koju predlažu radnici mogu biti zadovoljni".
- Da li misli da ne vidimo da su na prekjučerašnjoj sjednici Savjeta odvojili od usta radnika za upitne tendere? Da li je emotivno obraćanje predsjednika Savjeta na toj sjednici najava skorašnjeg rastanka? Da li je neko iz nadležnih institucija razumio da je ovakvo stanje u RTCG neodrživo - navodi se u saopštenju.
Pitaju i da li je uporno ignorisanje apela radnika da se obezbijedi dostojanstven život svim zaposlenima (ne samo top menadžmentu) konačno prevršilo mjeru.
- Da li će ova agonija još dugo trajati? Hiljadu Da li, ali - navode iz Sindikata zaposlenih RTCG.

Sindikat zaposlenih RTCG: Menadžment i Savjet Javnog servisa od usta radnika odvajaju za zgradu

Viši sud je donio naredbu za raspisivanje potjernice za Milošem Medenicom - potvrđeno je Portalu ETV.
Policija od juče traga za sinom bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice nakon odluke Višeg suda kojom je osuđen na deset godina i dva mjeseca zatvora.
Sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević juče je na izricanju presude naredila određivanje pritvora Medenici, ali ga policija nije zatekla na adresi stanovanja.&nbsp;
Miloš Medenica bio je u pritvoru od maja 2022. godine do 17. oktobra 2025. kada je ukinut i određen mu kućni pritvor.&nbsp;
On je napustio Istražni zatvor jer za tri godine nije donijeta prvostepena presuda i njemu je bila određena mjera zabrana napuštanja stana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-traga-za-milosem-medenicom-nakon-izricanja-presude-nije-zatecen-na-kucnoj-adresi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sud donio naredbu za raspisivanje potjernice za Milošem Medenicom

Premijer Milojko Spajić kazao je da je Skupština Crne Gore mjesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje, uz uključivanje svih zainteresovanih aktera - ne samo parlamentarnih, već i društvenih, stručnih i akademskih činilaca. &nbsp;
Funkcioneri Demokratske narodne partije (DNP) trebalo bi danas da ispostave Vladi zahtjeve za rješavanje nekoliko identitetskih pitanja, koji su uslov za njihov ostanak u vlasti. Jedan od zahtjeva je da srpski jezik postane službeni. Sjednica Vlade zakazana je za 14 sati.
- Potpuno je razumljiva legitimna težnja najzastupljenije jezičke zajednice u Crnoj Gori da se pokrene pitanje statusa srpskog jezika. Iako je evropski put prioritet iznad svih ostalih, sve značajne teme zaslužuje punu pažnju i odgovoran pristup - naveo je Spajić na mreži X.
Upravo takav pristup, kako je rekao, predviđen je Barometrom 26, oko kojeg su se saglasile sve parlamentarne stranke u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp;
S druge strane, Spajić kaže da pitanje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu predstavlja civilizacijsko i ekološko pitanje, te da ga ne treba dovoditi u vezu sa kulturno-identitetskim temama.&nbsp;
- Vlada je dala jasne i precizne garancije koje štite svakog građanina Botuna i cijele Zete, što dodatno potvrđuje održivost ovog projekta. Riječ je o samo jednom od 32 postrojenja koja planiramo da izgradimo do kraja 2035. godine kako bismo ispunili ekološke standarde koji podrazumijevaju članstvo u Evropskoj uniji - istakao je Spajić.
Premijer poručuje da ucjenjivački model saradnje neće biti dozvoljen nijednoj političkoj strukturi u aktuelnoj većini.
- A o vitalnom interesima Crne Gore će se odlučivati isključivo u našoj zemlji - zaključio je Spajić.

Spajić: Srpski jezik pitanje za Skupštinu, ucjenjivanje neće biti dozvoljeno nijednoj političkoj strukturi u vlasti

Former President of the Supreme Court Vesna Medenica has been sentenced to ten years in prison, while her son Miloš Medenica has been sentenced to ten years and two months, and both are ordered to pay fines of 50.000 euros each.
The first-instance verdict was delivered by High Court Judge Vesna Kovačević.
All defendants were found guilty. Miloš Medenica, Marko Vučinić, Nikola Raičević, Petar Milutinović, Jovan Miković, Vojin Perunović, Milorad Medenica, Marjan Bevanja, Stevo Karanikić, Ivana Kovačević, and Goran Jovanović are ordered to pay 2,736,715 euros into the state budget as compensation for the damage caused.
Judge Kovačević stated that the judicial panel did not accept the indictment’s allegations that Vesna Medenica committed the criminal offence of forming a criminal organization. She was convicted of unlawful influence.
Pre-trial detention was ordered for Miloš Medenica, while Vesna Medenica was banned from leaving Kolašin and her passport was confiscated.
Marko Vučinić was sentenced to a consolidated prison term of six years and two months and fined 15.000 euros. He was also banned from leaving Podgorica and had his passport confiscated. Nikola Raičević was sentenced to eight years in prison and fined 20.000 euros.
Marko Popović was sentenced to one year in prison, Bojan Popović to six months, and Vasilije Petrović to one year. Milorad Medenica received a consolidated prison sentence of three years and two months. Luka Bakoč was sentenced to one year and four months and his detention was lifted. Radomir Raičević was sentenced to one year and four months, Darko Lalović to one year, and Petar Milutinović to three years in prison and an additional fine of 5.000 euross. Marjan Bevanja and Stevo Karanikić were each sentenced to four years, Ivana Kovačević to four and a half years and a fine of 15.000 euros, Goran Jovanović and Jovan Milović to three years and ten months each, and Vojin Perunović to two years.
According to the Special State Prosecutor's Office indictment, Miloš Medenica’s organization was created for the purpose of smuggling cigarettes and marijuana, as well as exerting unlawful influence on the adoption of court decisions.
Miloš and Vesna Medenica did not attend the pronouncement of the verdict.
The case against the Medenicas and others was initially assigned to Judge Nada Rabrenović, but over a period of one year and ten months, hearings were postponed more than 20 times. After Rabrenović went on sick leave due to health issues, the case was reassigned to Judge Vesna Kovačević, who took over the case in April 2025, and the trial started anew.
Miloš Medenica was in pre-trial detention from May 2022 until 17 October 2025, when it was lifted and replaced with house arrest. He was released from the Remand Prison because no first-instance verdict had been delivered within three years.
In their closing arguments, prosecutors Jovan Vukotić and Vukas Radonjić emphasized that the proceedings established that Miloš Medenica formed a criminal group and that his mother Vesna Medenica, former head of the judiciary, was not „an ordinary member but an institutional shield of the criminal organization“. They believe that the guilt of the other sixteen members was also proven. Prosecutor Radonjić requested that Vesna and Miloš Medenica each be sentenced to 20 years in prison and fined 100.000 euros each.
On the other hand, the defense categorically maintained that the guilt of their clients was not proven by any evidence.
In her closing statement, Vesna Medenica said: „Vesna will never talk. It is known whose Vesna is, and perhaps they thought that by proposing 20 years in prison I would“.
- That will not happen. I will leave with a clean conscience and my head held high. I have endured three years and eight months of a difficult life. I am finishing the first half of my life. I devoted my life to my family, my work, and my profession, and with my kindness I fed wolves - Medenica said.
She added that a second half of her life remains, in which she will defend herself with truth, not assumptions.
From the very beginning of the proceedings, she has claimed that the case against her was fabricated and constructed.

Vesna Medenica sentenced to ten years, her son to ten years and two months, the accused ordered to pay 2,736,715 euros into the state budget

Svečana premijera igranog filma „Obraz” reditelja Nikole Vukčevića, biće organizovana u okviru filmskog programa Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović” u petak, 13. februara, u digitalizovanoj bioskopskoj sali KIC-a, u 20 sati.
Projekcija filma pred podgoričkom publikom, uslijediće nakon izuzetno uspješnog festivalskog života obilježenog sa više od 25 međunarodnih selekcija, dvadesetak osvojenih nagrada, te nacionalne kandidature za nagradu Oskar.
„Obraz” je film o iskušenju i ljudskosti u vihoru rata - priča o obrazu i hrabrosti, porodična drama sa snažnom antiratnom porukom po motivima istinitog događaja - „precizno filmsko ostvarenje koje evocira tradicionalne žanrove ratnog filma i vesterna (Cineuropa)”. Radnja je smještena na početak Drugog svjetskog rata i prati sudbinu progonjenog pravoslavnog dječaka čiju porodicu ubija jedinica SS Skenderbeg. Privremeni spas pronalazi u kući neznanca, ali se ubrzo ispostavlja da je njegov zaštitnik Albanac i musliman po imenu Nur Doka, u vremenu kada su ime, vjera i nacija predstavljali tanku liniju između života i smrti u tadašnjoj Jugoslaviji. Kuću Nur Doke opkoljava ista vojska koja je ubila dječakove roditelje, zahtijevajući da im se dijete preda. Domaćin se suočava s nemogućim izborom: da fašistima preda nevino dijete kako bi spasio sopstvenu porodicu — ili da se suprotstavi ubicama i dovede u opasnost sve što voli, u nastojanju da sačuva svoju ljudskost. U trenutku konačne odluke, neće biti određene samo sudbine onih pod njegovim krovom, već i samo značenje pojmova časti, hrabrosti i vjere u najmračnijim vremenima.
Glumačku postavu čine istaknuti regionalni i međunarodni umjetnici, glavnu ulogu tumači Edon Rizvanoli (Holandija), koji je za ovaj film nagrađivan na međunarodnim festivalima u Španiji, Maroku, Rusiji i Iraku. Ostale uloge ostvarili su Igor Benčina (Srbija), Nikola Ristanovski (Sjeverna Makedonija), Alban Ukaj (Bosna i Hercegovina), Selman Jusufi i Xhejlane Terbunja (Kosovo). Crnogorsku glumačku ekipu čine Aleksandar Radulović, Branimir Popović, Ana Vučković i legendarni Zef Bato Dedivanović — Joksim iz „Đekne“ Živka Nikolića — u svojoj posljednjoj filmskoj ulozi. U ulogama djece nastupaju Elez Adžović, Vuk Bulajić, Merisa Adžović i Hana Pavlović, koji su za ove uloge izabrani nakon višemjesečnih kastinga i temeljne pripreme.&nbsp;
- Osam godina bilo nam je potrebno da ispričamo priču o čovjeku koji se usudio da se suprotstavi sili jačega i izabere teži put — da u sopstvenom domu zaštiti dijete druge vjere i nacije, svjesno dovodeći u opasnost živote svoje porodice. Tim činom nije sačuvao samo jedno nevino biće i obraz svoje kuće, već je pokazao ono što nas sve obavezuje: da u vremenima mraka sačuvamo ljudskost, zaštitimo slabijeg i pokažemo da je čojstvo jednako veliko koliko i junaštvo. Vođen uvjerenjem da je važno i dragocjeno svjedočiti ovakvim pričama, s radošću iščekujem domaću bioskopsku premijeru i nastavak dijaloga s publikom u Crnoj Gori i regionu - kazao je reditelj Nikola Vukčević.
Kulminacija festivalskog života filma dogodila se nedavno u okviru zvanične selekcije 37. izdanja Palm Springs International Film Festivala, jednog od najprestižnijih filmskih festivala u Sjedinjenim Američkim Državama. Na ovom izdanju festivala specijalna priznanja dodijeljena su Leonardu DiCapriju, Ethanu Hawkeu i reditelju Guillermu del Toru, kao i ekipama filmova „Hamnet” i „Sentimental Value”. Alissa Simon, glavna selektorka festivala i kritičarka magazina „Variety”, opisala je „Obraz” kao „snažnu istorijsku dramu u kojoj humane vrijednosti nadilaze nasilje“, dodajući da „Nikola Vukčević savršeno dočarava osjećaj svijeta koji je izmakao kontroli, u kojem su standardi odbačeni, ostavljajući glavnog protagonistu pred nemogućim egzistencijalnim izborom“.
Inspiracija za film potiče iz antologijske pripovijetke „Obraz (Legenda o Nuru Doki)” crnogorskog akademika Zuvdije Hodžića, sccenario potpisuju Ana Vujadinović i Melina Pota (nagrađeni u Saragosi za Najbolji scenario), uz saradnju reditelja.
Direktor fotografije je Đorđe Stojiljković, nagrađivan za ovaj film na festivalima u Italiji, Indiji, Rusiji i Španiji. Scenograf je Stanislav Nikičević (specijalna nagrada na Avanca IFF-u u Portugalu), kostimografkinja Lidija Jovanović, dok je muziku komponovao Dušan Maksimovski. Centralni muzički motiv filma — uspavanku — oblikovale su Maša i Milica Vujadinović. Montažu potpisuje Olga Toni, vizuelne efekte Đuro Mihaljević i Đorđe Stojiljković, dok su za dizajn i miks zvuka bili zaduženi Igor Vujović i Dario Domitrović.
Glavni producent filma je Milorad Radenović, a izvršni producenti Milorad Radenović i Jelena Filipović. Koproducenti su Nevena Savić i Ivica Vidanović (Cinnamon Films, Beograd) te Dario Domitrović (Embrija, Zagreb). Pridruženi producenti su Kristof Toke (Mogador Film, Njemačka) i Boris Raonić u ime RTVCG-a i njihovog javnog konkursa.
Film je realizovan uz finansijsku podršku Filmskog centra Crne Gore, Filmskog centra Srbije, Hrvatskog audiovizuelnog centra, Ministarstva kulture Crne Gore, RTVCG-a i CEKUM-a, uz posebno priznanje činjenici da je projekat 2020. godine na koprodukcijskom konkursu u Srbiji zauzeo prvo mjesto među pedesetak prijavljenih regionalnih projekata.&nbsp;
Nikola Vukčević diplomirao je filmsku i pozorišnu režiju kao student generacije na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi Vlatka Gilića. Danas je redovni profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, gdje je rukovodilac studijskog programa Film i mediji. Sedam sezona bio je umjetnički direktor Gradskog pozorišta Podgorica. Njegovi prethodni filmovi su „Pogled sa Ajfelovog tornja” (2005) i „Dječaci iz Ulice Marksa i Engelsa” (2014).
Projekcija filma biće organizovana u skladu sa najvišim bioskopskim standardima, pružajući gledaocima vrhunski kvalitet slike i zvuka.
Ulaznice se po cijeni od pet eura mogu kupiti onlajn putem sajta www.kic.podgorica.me ili na biletarnici KIC-a radnim danima (od devet do 20 sati), a broj za informacije i rezervacije je 020 664 237.

Tag: sindikat-medija