<p>Sindikat medija Crne Gore (SMCG) uputio je oštro saopštenje javnosti u kojem osuđuje antisindikalne pritiske i manipulacije menadžmenta Radio-televizije Crne Gore (RTCG), navodeći da su zaposleni izloženi diskriminaciji i prijetnjama zbog zahtjeva za pravičan kolektivni ugovor i bolje uslove rada.</p>
<p>Kako ističu iz SMCG, članovi Sindikata zaposlenih u RTCG, jedinog reprezentativnog sindikata u toj medijskoj kući, trpe ucjene i pokušaje zastrašivanja jer su odbili da prihvate kolektivni ugovor koji je menadžment jednostrano predložio.</p>
<p>– Kolektivni ugovor mora biti rezultat socijalnog dijaloga, a ne diktat poslodavca, poručuju iz Sindikata i naglašavaju da su pokušaji da se osnuje tzv. “žuti sindikat”, koji bi bio po volji uprave, direktan napad na slobodu sindikalnog organizovanja.</p>
<p>Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da je, svega dva dana nakon što je SMCG uputio prijedlog kolektivnog ugovora i poziv na početak pregovora, objavljeno da je formiran novi sindikat, koji je ekspresno proglašen reprezentativnim – bez ikakvih javno dostupnih podataka o njegovim osnivačima, članstvu i proceduri registracije. Za to vrijeme, na portalu RTCG je plasiran nepotpisan tekst koji, prema navodima SMCG, zloupotrebljava javni medijski prostor.</p>
<p>U saopštenju se takođe ističe da predloženi koeficijenti u spornom kolektivnom ugovoru jasno favorizuju upravljačke strukture, dok se novinari i programeri – oni koji su srž djelovanja javnog servisa – stavljaju na začelje liste.</p>
<p>– Prvi novinar se u predloženoj tabeli koeficijenata nalazi tek na 130. mjestu, dok su najviši koeficijenti rezervisani za direktore, pomoćnike i savjetnike. Novinarima i drugim stručnim kadrovima predložena su minimalna povećanja, dok se upravi predlažu višestruko veće korekcije plata – navodi se u saopštenju.</p>
<p>Sindikat podsjeća da ovakvo ponašanje menadžmenta nije novo – upravo je ignorisanje radničkih prava i pokušaji zastrašivanja prethodili prvom istorijskom štrajku zaposlenih u RTCG, održanom 2023. godine, koji se, kako ističu, završio u korist zaposlenih.</p>
<p>– RTCG je javni servis koji se ove godine finansira sa 20 miliona eura iz budžeta građana, te bi kao takav morao biti primjer poštovanja zakona, medijskih sloboda i radnih prava, a ne prostor za obračun sa sopstvenim zaposlenima – poručuju iz Sindikata medija.</p>
<p>SMCG podsjeća da Ustav Crne Gore i Zakon o radu garantuju slobodu sindikalnog organizovanja, dok Krivični zakonik propisuje kazne za njegovo ometanje.</p>
<p>– Nismo bespomoćni. Naprotiv. Ova borba nije samo sindikalna, već borba za dostojanstvo svih radnika u medijima, zaključuje se u saopštenju koje potpisuje Sindikat medija Crne Gore.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sindikat medija najoštrije osuđuje antisindikalnu diskriminaciju kolega sa RTCG-a

<p>Brine činjenica da se ni sedam punih godina nakon pokušaja ubistva istraživačke novinarke<i><b> </b></i><b>Olivere Lakić</b>, ne nazire početak sudskog procesa, &nbsp;te da uprkos nekim pozitivim pomacima institucije i dalje ostaju nespremne da zaštite novinarsku struku, poručili su iz Sindikata medija Crne Gore.</p>
<p>- Uprkos pozitivnim pomacima u rješavanju napada na novinare i novinarke u Crnoj Gori, ovaj slučaj, uz ubistvo glavnog i odgovornog urednika Dana <b>Duška Jovanovića, </b>ostaje simbol nekažnjivosti i nespremnosti institucija da zaštite temeljne vrijednosti slobodnog i demokratskog društva- kazali su iz SMCG.</p>
<p>Iz Sindikata medija podsjećaju da je Lakić, inače dobitnica brojnih nagrada, između ostalih i <i>Međunarodne nagrade Hrabra žena</i> koju dodjeljuje američki Stejt department, ranjena 8. maja 2018. godine vatrenim odužjem ispred svog stana u Podgorici.&nbsp;</p>
<p>- Iako su nadležni i visoki zvaničnici tada požurili da osude napad, od deklarativnih izjava nije bilo mnogo koristi - štaviše dok je trajala istraga o tom napadu, u zatvoru je, tvrdi Specijalno državno tužilaštvo, naručena i njena likvidacija, koja je spriječena jer se potencijalni ubica predomislio i ponudio saradnju policiji- podsjetili su iz SMCG.</p>
<p>Slučaj ranjavanja Lakić, koji je pred Višim sudom u Podgorici spojen sa ubistvom <b>Miodraga Kruščića</b>, višestruko je odgađan, da bi krajem marta 2025. godine bio ustupljen drugom sudiji.</p>
<p>- Posebno nas zabrinjava upozorenje advokata<b> Dalibora Tomovića</b> da 8. maja 2028. godine nastupa apsolutna zastara za krivično djelo<b> </b>teška tjelesna povreda<b> </b>učinjeno na štetu Lakić. To znači da, ukoliko se postupak ne privede kraju u naredne tri godine, pravda više nikada neće biti zadovoljena, a nasilnicima će se poslati poruka da najbrutalniji napadi na novinare mogu proći bez posljedica- istakli su iz Sindikata medija.</p>
<p>Zato SMCG podržava inicijativu advokata Tomovića da se postupci za ranjavanje Lakić i ubistvo Miodraga Kruščića procesuiraju odvojeno, kako bi se izbjeglo daljnje odugovlačenje.</p>
<p>- Rješavanje ovog slučaja mora postati prioritet institucija u Crnoj Gori, zbog Olivere Lakić ali i svih novinara i novinarki koji, uprkos prijetnjama i pritiscima, istrajno rade u interesu javnosti- ističu iz Sindikata medija Crne Gore.</p>

SMCG: Brine što ni poslije sedam godina od pokušaja ubistva, nema sudskog procesa u slučaju Olivere Lakić

<p>Uznemiravajuća je odluka Uprave policije da pokrene prekršajni postupak protiv novinara <b>Brana Mandića</b> zbog utemeljene satirične kritike koju je saopštio u jednoj od svojih kolumni - poručili su u Akciji za ljudska prava (HRA), Centru za demokratsku tranziciju (CDT), Centru za istraživačko novinarstvo (CIN), Centru za ženska prava (CŽP), Centru za građansko obrazovanje (CGO), Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Institutu za medije Crne Gore, Media centru i Sindikatu medija Crne Gore.</p>
<p>Oni su ukazali da će se novinar Mandić, na osnovu prekršajne prijave Uprave policije koju je podnio šef Stanice za javni red i mir u OB Podgorica <b>Aleksa Rečević</b>, naći pred sudom zbog toga što je autorskim tekstom štitio dostojanstvo koleginice od seksističkog, javnog istupa univerzitetskog profesora, te ukazao na nedopustivo ćutanje nadležnih u tom slučaju. Štoviše, kako su dodali, on bi zbog toga mogao biti poslat i u zatvor.</p>
<p>U ovim NVO i medijskim organizacijama su pozvali policiju da odustane od prekršajnog gonjenja i pošalje jasnu poruku javnosti da je konstrutivna, društvena kritika poželjna, a sloboda govora zaštićena tekovina. Podvukli su da i samo pokretanje prekršajnog postupka za takvu stvar ugrožava slobodu govora zaštićenu Ustavom i zakonima Crne Gore, kao i međunarodnim standardima slobode izražavanja.</p>
<p>- Mandićev tekst je satira, koja na osnovu presuda Evropskog suda za ljudska prava, uživa visok stepen zaštite i podrazumijeva oštriji, polemičan izraz u iznošenju vrijednosnih sudova o kontroverznim pitanjima u društvu, upravo u cilju pokretanja debate od javnog interesa. Kolumnom je Mandić problematizovao sporno ponašanje univerzitetskog profesora, koji je javna ličnost, i koji mora da trpi veći stepen tolerancije na krtitiku u odnosu na obične građane - ukazali su u nevladinom sektoru i medijskim organizacijama.</p>
<p>Podsjetili su na Kodeks novinara Crne Gore koji naglašava da su „činjenice neprikosnovene, a da je komentar slobodan“, čime pravi razliku između novinskog izvještavanja i kolumne, činjenica i vrijednosnih sudova, dajući kolumnistima veći stepen slobode u problematizovanju pitanja od javnog interesa. Mandićeva kolumna, kako ističu, nije činjenično pogrešna, u njoj je izražen vrijednosni sud, s kojim se svi ne moraju složiti, ali koji mora uživati zaštitu u demokratskom društvu.</p>
<p>Za ove organizacije je krajnje problematična i sporna primjena Zakona o javnom redu i miru na medijske i s njima povezane sadržaje na društvenim mrežama, na šta se poziva policija u prekršajnoj prijavi. Iako je u članu 7, stav 1 Zakona sankcionisano „vrijeđanje i drsko ponašanje“, Evropski sud za ljudska prava je, kako su ukazali, odavno utvrdio zaštitu izražavanja koje sadrži i dozu vrijeđanja, pretjerivanja i provokacije, ako je činjenično utemeljeno i u kontekstu teme od javnog interesa.&nbsp;</p>
<p>- Imajući u vidu navedenu argumentaciju, a prije svih, osjećaj uznemirenosti koji je Mandić javno saopštio zbog postupka policije i suda, opisujući ga kao “državnu kontrolu i agresiju”, pozivamo Upravu policije da odustane od prekršajnog gonjenja i pošalje jasnu poruku javnosti da je konstrutivna, društvena kritika poželjna, a sloboda govora zaštićena tekovina - zaključili su oni.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-pokrenula-postupak-protiv-brana-mandica-zbog-kolumne&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

UP da odustane od gonjenja Brana Mandića, uznemiravajuća je odluka da pokrene postupak zbog utemeljene satirične kritike

<p>Crnogorski mediji su u 2023. godini prihodovali 52 miliona eura, a više od polovine tog iznosa dobili su iz javnih izvora, odnosno od države i opština, pokazalo je istraživanje Sindikata medija Crne Gore (SMCG).</p>
<p>Crnogorski medija su u 2023. godini imali 2.000 zaposlenih, a od tog broja svega malo više od 800 ljudi radilo je u privatnim medijima.</p>
<p>Istraživanje „Poslovanje medija u Crnoj Gori u 2023. godini“, treće po redu koje SMCG radi, pokazalo je da je ukupan neto profit crnogorskih medija bio nešto iznad 1,2 miliona što je znatno više u odnosu na pandemijsku 2022. godinu, kada su imali ukupnu simboličnu dobit od nešto preko 50 hiljada eura.</p>
<p>Najviše prihoda i najbolji poslovni rezultat ima Javni servis Radio i Televizija Crne Gore koji je iz državnog budžeta dobio 19,5 miliona eura.</p>
<p>Nakon javnog servisa, u Crnoj Gori najbolje su poslovali štampani mediji koji su zbirno prihodovali 8,5 miliona eura i 2023. godinu završili sa nepunih 449 hiljada eura.</p>
<p>U plusu su na kraju godine bile i privatne radio stanice, koje su ostvarile ukupan neto prihod od 124,7 hiljada eura.</p>
<p>- S druge strane, najlošiji poslovni rezultat ostvarile su privatne televizije koje su, iako su zbirno prihodovale 9,2 miliona eura, bile gotovo 923 hiljade eura u minusu. Taj je rezultat, ipak, dvostruko bolji u odnosu na 2022. godinu kada su zabilježili 1,78 miliona eura minusa - saopšteno je iz SMCG-a.</p>
<p>Istraživanje SMCG-a je pokazalo da su budžetska izdvajanja, kao i razni vidovi donacija, dotacija i subvencija bili glavni izvor finansiranja za državne, odnosno lokalne javne medije.</p>
<p>- To istovremeno pokazuje i ograničenja marketinškog tržišta u Crnoj Gori na kojem preostali, privatni mediji, moraju da se bore za dio svog finansijskog kolača - kažu u Sindikatu medija.</p>
<p>Analiza poslovanja medija urađena je na osnovu desk istraživanja i uporedne analize podataka dostupnih u zvaničnim izvještajima koje mediji dostavljaju Poreskoj upravi.</p>
<p>- Na isti način je istraživanje rađeno i 2021. i 2022. godine i za SMCG, a nadamo se i za ostale organizacije i pojedince koji se bave crnogorskim medijima na razne načine, predstavlja vrijedan izvor pouzdanih i na jednostavan i razumljiv način predstavljenih informacija - kazali su u Sindikatu medija.</p>
<p>Publikacija „Poslovanje medija u Crnoj Gori u 2023. godini“ dostupna je <a href=" https://sindikatmedija.me/publikacije/poslovanje-medija-u-crnoj-gori-u-2023-godini/ "><b>OVDJE</b></a>.</p>

Crnogorski mediji su u 2023. prihodovali 52 miliona eura, imali 2.000 zaposlenih

<p>Neostatak socijalnog dijaloga i kolektivnih ugovora u medijima, loši uslovi rada u redakcijama i pritisci koji dovode do cenzure i autocenzure prepoznati su u Izvještaju Evropske komisije (EK) za ovu godinu, saopšteno je iz Sindikata medija Crne Gore (SMCG).<br/>
<br/>
Oni su kazali da je Izvještaj EK, kada su u pitanju sloboda medija i uslovi rada u njima, u potpunosti potvrdio sve ono na šta SMCG uporno ukazuje, dodajući da je i dalje dug put do slobodnih i od politike oslobođenih medija.<br/>
<br/>
Kako su naveli iz SMCG, Izvještaj je prepoznao nedostatak socijalnog dijaloga i kolektivnih ugovora u medijima, loše uslove rada u crnogorskim redakcijama, pritiske koji dolaze sa više strana i dovode do cenzure i autocenzure, uz tradicionalna pitanja bezbjednosti.<br/>
<br/>
- Kada se svemu nabrojanom doda i alarmantno stanje u Javnom servisu do kojeg je došlo zbog dva pravosnažno potvrđeno nezakonita imenovanja generalnog direktora, o čemu se govori u Izvještaju, jasno je da je i dalje dug put do slobodnih i od politike oslobođenih medija - poručili su iz SMCG.<br/>
<br/>
Oni su pozdravili pažnju koja je u Izvještaju poklonjena kolektivnom pregovaranju, ističući da se ono dešava najviše na nacionalnom nivou i da „neki važni sektori su i dalje bez kolektivnih ugovora kao što su bankarski sektor i mediji“.<br/>
<br/>
Iz SMCG su podsjetili da je usvajanje granskog kolektivnog ugovora jedna od obaveza i iz Medijske strategije, ali da SMCG, i pored više pokušaja, nije uspio da ubijedi poslodavce da se taj dokument mora ispregovarati i potpisati.<br/>
<br/>
- Primjetno je i da je ove godine izostala rečenica koja se odnosi na izbalansirano izvještavanje Javnog servisa, koju je tokom cijele godine uporno rabio menadžment Radio Televizije Crne Gore (RTCG) prikrivajući ostali dio Izvještaja koji se odnosio na kritiku načinu na koji se bira čelni čovjek medija koji finansira država - naveli su iz SMCG.<br/>
<br/>
Kako su dodali, kroz jednu od preporuka, jasno piše da treba zaštititi Javni servis od bilo kakvog neprikladnog uticaja na uredničku, institucionalnu ili finansijsku nezavisnost.<br/>
<br/>
Iz SMCG su dodali da se u preporuci navodi i da RTCG treba u potpunosti da poštuje zakon i najviše standarde profesionalnog integriteta i odgovornosti.<br/>
<br/>
- Druge dvije preporuke se odnose na nastavak pružanja blagovremene i efikasne zaštite novinarima, kroz sprovođenje zakona i zastitu od svih oblika nasilja - kazali su iz SMCG.<br/>
<br/>
Oni su ukazali da nadležni treba da prioritetno istražuju i pravno rješavaju ključne stare slučajeve kao i obezbijede dosljednu primjenu svih zakona vezanih za medije i pridržavaju se politike nulte tolerancije prema bilo kojem obliku pritiska ili uznemiravanja novinara, uključujući i one od strane javnih službenika.<br/>
<br/>
- Podsjećamo da nijedan stari slučaj nije riješen, a da su u našoj bazi slučajeva napada na novinare ove godine evidentirana četiri slučaja čiji su vinovnici visokopozicionirani političari - kazali su iz SMCG.<br/>
<br/>
Oni su naveli da se nadaju da će se nadležne institucije konačno pozabaviti podatkom koji je naveden u Izvještaju, a odnosi se slab odziv javnog sektora i medija kada je u pitanju prijavljivanje javnog novca koji se uplaćuje medijima po osnovu oglašavanja i marketinga.</p>

SMCG: Dug put do slobodnih i od politike oslobođenih medija

<p>Izvještaj Evropske komisije, u kojem je prepoznat nedostatak socijalnog dijaloga i kolektivnih ugovora u medijima, loši uslovi rada u crnogorskim redakcijama te pritisci koji dolaze sa više strana i dovode do cenzure i autocenzure, uz tradicionalna pitanja bezbjednosti, u potpunosti je potvrdio sve ono na što Sindikat medija Crne Gore uporno ukazuje kada su u pitanju sloboda medija i uslovi rada u njima, saopšteno je iz Sindikata medija. </p>
<p>Kada se svemu nabrojanom doda i alarmantno stanje u Javnom servisu do kojeg je došlo zbog dva pravosnažno potvrđeno nezakonita imenovanja generalnog direktora, o čemu se govori u Izvještaju, jasno je, kažu u Sindikatu medija, da je i dalje dug put do slobodnih i od politike oslobođenih medija.</p>
<p>SMCG pozdravlja pažnju koja je u Izvještaju poklonjena kolektivnom pregovaranju ističući da se ono dešava najviše na nacionalnom nivou i da "neki važni sektori su i dalje bez kolektivnih ugovora kao što su bankarski sektor i mediji".</p>
<p>Podsjećaju da je usvajanje granskog kolektivnog ugovora jedna od obaveza i iz Medijske strategije ali da SMCG, i pored više pokušaja, nije uspio da ubijedi poslodavce da se taj dokument mora ispregovarati i potpisati.</p>
<p>- Primjetno je i da je ove godine izostala rečenica koja se odnosi na izbalansirano izvještavanje Javnog servisa, koju je tokom cijele godine uporno rabio menadžment RTCG prikrivajući ostali dio Izvještaja koji se odnosio na kritiku načinu na koji se bira čelni čovjek medija koji finansira država. Sada, kroz jednu od preporuka, jasno piše da treba „zaštititi Javni servis od bilo kakvog neprikladnog uticaja na uredničku, institucionalnu ili finansijsku nezavisnost te da RTCG treba u potpunosti da poštuje zakon i najviše standarde profesionalnog integriteta i odgovornosti - naglašeno je iz Sindikata medija.</p>
<p>Druge dvije preporuke se, podsjećaju iz Sindikata medija, odnose na nastavak pružanja blagovremene i efikasne zaštite novinarima, kroz sprovođenje zakona i zastitu od svih oblika nasilja.</p>
<p>- Takođe, nadležni treba da prioritetno istražuju i pravno rješavaju ključne stare slučajeve kao i obezbijede dosljednu primjenu svih zakona vezanih za medije i pridržavaju se politike nulte tolerancije prema bilo kojem obliku pritiska ili uznemiravanja novinara, uključujući i one od strane javnih službenika. Podsjećamo da nijedan stari slučaj nije riješen, a da su u našoj bazi slučajeva napada na novinare/ke ove godine evidentirana četiri slučaja čiji su vinovnici visokopozicionirani političari - navedeno je u saopštenju.</p>
<p>Nadaju se, ističu, i da će se nadležne institucije konačno pozabaviti podatkom koji je naveden u Izvještaju a odnosi se, ističu, slab odziv javnog sektora i medija kada je u pitanju prijavljivanje javnog novca koji se uplaćuje medijima po osnovu oglašavanja i marketinga.</p>

Sindikat medija o Izvještaju EK: Dug put do slobodnih i od politike oslobođenih medija

<p>Dok političari konstruišu i pozivaju na kažnjavanje, podsjećamo na član 11 stavovi 1 i 2 Zakona o nacionalnom javnom emiteru koji govori o nezavisnosti novinara: "Novinar i drugi zaposleni koji učestvuje u kreiranju programskog sadržaja Javnog medijskog servisa nezavisan je u svom radu i djeluje u interesu javnosti" - kazali su iz Sindikata medija Crne Gore, nakon što su iz Opštine Zeta pozvali RTCG da kazni novinara Sašu Radovića zbog, kako su ocijenili, skandaloznog priloga u Zeti.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkarleusa-priganice-i-kokain-razljutili-opstinare-sporan-im-prilog-rtcg-a-u-obracanju-vrijedali-novinara&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Iz Sindikata medija ističu da se osobi iz stava 1 ovog člana "ne može prestati radni odnos, ne može mu biti umanjena zarada, promijenjen status u redakciji ili utvrđena odgovornost zbog stava ili mišljenja koje je izrazio u skladu sa profesionalnim standardima i programskim pravilima".</p>
<p>- Podsjećamo i da je pitanje etike nadležnost ombudsmana kojeg Javni servis uporno nema, da Savjet Javnog servisa ni na koji način ne može da preuzme ulogu ombudsmana ili kažnjava zbog načina na koji neko izvještava, a da Javni servis od aprila kada je donijet nezakonti Etički kodeks nije u stanju da formira Etički odbor koji bi mogao da pokrene pitanje disciplinske odgovornosti - ističu iz Sindikata medija.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.5455%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fradovic-obavijestio-sam-sindikat-medija-i-rtcg-o-prijetnjama-u-zeti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Medijima su dostavili i objašenjenje Radovića koje je njima stiglo:</p>
<p>"<i>Moja sagovornica, direktorka TO opštine Zeta se par minuta pred uključenje pojavila i rekla, Jeste li me Vi zvali juče?&nbsp;</i></p>
<p><i>Ja sam rekao - Da.</i></p>
<p><i>Pa ste me zvali dan pred koncert?</i></p>
<p><i>Ja sam joj odgovorio da jesam i da sam je i jutros zvao i da mi je čudno da nije odgovorila, jer je logično da mi ona bude sagovornica.&nbsp;</i></p>
<p><i>Međutim, ona mi na to kaže da je njoj bio slobodan dan i da smo trebali ranije da joj se najavimo?! Na to sam odgovorio da je za TO Zete to događaj godine i da mi je logično da će se novinarama javljati u radno vrijeme dan ranije, ali i da joj, takođe, uopšte nije obaveza, tj. da ne mora da mi bude sagovornik. Ona na to dodaje da i neće, ali u posljednjem momentu ipak staje do mene ispred kamere.&nbsp;</i></p>
<p><i>Uključenje ste vidjeli ili možete vidjeti. Našalio sam se na račun izbora pjevačice. No, problematično i najbitnije je da mi je poslije snimanja postavila pitanje:</i></p>
<p><i>"Znači tako vi radite? A ostajete li duže da snimate?&nbsp;</i></p>
<p><i>- Ja rekoh - Da - samo da bih čuo šta će mi reći.</i></p>
<p><i>Ona tada izgovara rečenicu:</i></p>
<p><i>"U redu, snimite to što ste mislili, pa ćemo poslije toga razgovarati!"</i></p>
<p><i>Tu rečenicu sam, kao dugogodišnji novinar, koji je prošao mnogo toga, shvatio kao direktnu prijetnju. Na šta je mislila tačno, mogu samo da pretpostavim, i kako bi ona ili neko drugi, "razgovarao" sa mnom i "učio" me poslu novinara.</i></p>
<p><i>Iz istih stopa smo otišli. Sve ovo se dešavalo pred vozačem i snimateljem TVCG kao svjedocima. Danas sam cijeli dan pretrpan porukama. Ne samo iz CG, nego iz cijelog regiona, i 99 posto je pohvalno. Mene sada brine da će uticaj i pritisak politike i političara me po ko zna koji put kazniti u mojoj kući, tj. TVCG i osjećam zabrinunutost i stres. Nadam se da će oni koji rukovode kućom znati da se odupru tome. U svakom slučaju, moja je obaveza da se obratim Sindikatu medija, kako bi svi novinari ubuduće mogli da imaju slobodu, i da, ponašajući se skladu s etičkum pravilima esnafa, nemaju strah od pritisaka političara."</i></p>

SMCG o slučaju Radovića: Savjet Javnog servisa ni na koji način ne može da kažnjava zbog načina na koji neko izvještava

<p>Problem sa Vučićem, i sa drugim "Vučićima" u Crnoj Gori je što se ponašaju kao da nijesu političari. Oni sebe doživljavaju kao ljude koji imaju misiju, oni brane državu, brane crkvu, brane tekovine ove ili one, i sa takvim ljudima teško možete pričati o javnom interesu, o tome šta će oni da urade za građane, ako on ima "borački staž" - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E &nbsp;<b>Predrag Nikolić</b> iz Sindikata medija Crne Gore.</p> <p>Komentarišući seksistički ispad profesora Aleksandar Stamatovića, koji je novinarki Ireni Tatar uputio lascivne komentare, a &nbsp;Etički odbor Univerziteta Crne Gore je kazao da je profesor iskazao afinitet prema duhu novinarke Tatar, a takava izjava profesora nedopustiva i skandalozna, &nbsp;kaže generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara Crne Gore <b>Mila Radulović</b>, a stav Etičkog odbora Univerziteta &nbsp;je sramotan.&nbsp;</p> <p>- Mi smo sami svjedoci, da su novinari, a posebno novinarke u elektronskim medijima, na televizijama, koje su svima vidljive i koje svi znaju, da su posebno na meti seksističkih i mizoginih komentara. To je kultura koja je nedopustiva u našem društvu i svi treba da se borimo protiv toga - rekla j Radulović.</p> <p>U cijelom slučaju je najviše sporno što je Univerzitet zauzeo takav stav, kaže Nikolić, jer je to ružna poruka, koja dolazi, kako kaže, od najviše visokoškolske ustanove u ovoj zemlji.</p> <p>- Mi imamo novinarstvo koje je sve više ženska profesija i u kome se sve više napadaju žene, zbog toga što su žene, što smetaju, što pišu, govore, izvještavaju kako izvještavaju. Znači, mnoge žuljaju i onda dolazimo do ovako banalnih i ružnih napada. Taj dio sa odgovorom Univerziteta mnogo je problematičniji, jer dolazi od jedne institucije koja obrazuje omladinu, tako da je to najcrnje u svemu ovome - rekao je Nikolić.</p> <p>Mi smo društvo koje je deklarativno za ravnopravnost, cijeni Nikolić, međutim, kako kaže, u praksi je očigledna duboka neravnopravnost, ne samo u novinarstvu, već, ističe on, na svim poljima.</p> <p>- &nbsp;Vidjeli smo da je žena više u Crnoj Gori, međutim, dobar dio njih je marginalizovan.Njih je vrlo malo na pozicijama odlučivanja, imamo činjenicu da više žena završava fakultete, više doktorira, više magistrira, ali džaba, jer je sva moć i dalje u rukama muškaraca, prije svega političara, koji su, sami vidimo, što se tiče njihove svijesti i osjećaja za te finese rodne, ali i za ostale demokratske - istakao je Nikolić.</p> <p>Bilo je jako ružno i neprijatno, kaže Radulović, slušati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića kako se obraca novinarki Aleksandri Jovančević, nedopustivo kad to dođe sa najviše instance u državi, i to od, kako kaže, predsjednika koji je obećavao promjene, demokratičnost, pravnu državu i čovjek koji se deklarativno zalagao za slobodu izražavanja.</p> <p>- Mi smo kao Udruženje reagovali, Sindikat je to osudio, jer je nedopustivo na onakav način, vrlo neprijatan i vrlo nekulturan, da se predsjednik države ophodi prema novinaru - istakla je Radulović.</p> <p>Političari su dužni, zato što su na pozicijama na kojima su, poručuje Nikolić, da odgovaraju na pitanja, pa čak i novinara i medijskih kuća, dodaje on, koje im se ne sviđaju i mnogo će lakše biti kad se, kako kaže, &nbsp;emancipuju da nemamo tih problema.</p> <p>Sagovornica Televizije E kaže da joj je žao što je Udruženje propustilo da reaguje u slučaju kad se srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić &nbsp;obrušio na novinara Vladana Šturanovića, i, dodaje ona, nedopustivo je da se na takav način bilo ko odnosi prema novinarima, a kamoli predsjednik jedne države.</p> <p>- Nema on poštovanja prema medijima. Mi smo svjedoci i na šta liče press konferencije u Beogradu. Vučić ima par medija gdje izađe i ispriča šta mu je volja, i koliko mu je volja, niko ne smije da ga prekida, niko ne smije da ga pita. Samo mi je žao što mi nijesmo reagovali, prosto nam je to promaklo - naglasila je Radulović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241023111020_40a8ee30cc07f2db76c48882b09783e7293d1e2baf5cd0b84f4b9073e62fead7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241023111020_40a8ee30cc07f2db76c48882b09783e7293d1e2baf5cd0b84f4b9073e62fead7" data-rendition-name="original" width="1053" height="592" loading="lazy" alt="Mila Radulović"> </figure>  <p>Srbija je dobar primjer, poručuje Nikolić, kako to izgleda kad partije imaju svoje medije, dodaje on, i biznis elite &nbsp;koje &nbsp;imaju svoje medije, i, kaže on, kao izgleda kad se malo &nbsp;ulaže u profesionalne medije i profesionalne novinare.</p> <p>- Problem sa Vučićem i sa drugim ,, Vučićima” u Crnoj Gori je što se ponašaju kao da nijesu političari. Oni sebe doživljavaju kao ljude koji imaju misiju, oni brane državu, brane crkvu, brane tekovine ove ili one, i sa takvim ljudima teško možete pričati o javnom interesu, o tome šta će oni da urade za građane, ako on ima ,,borački staž” …Ta priča je nama problematična, što političke partije imaju, (neke, ne sve), tu rigidnu notu &nbsp;gdje su oni spasitelji, oni su zaslužni za sve, i onda im novinari samo smetaju, posebno novinari sa smislenim pitanjima, koja im ne odgovaraju. Oni bi, bukvalno, najviše voljeli da im se novinari dive i aplaudiraju - poručio je Nikolić.</p> <p>Sagovornik Televizije E problematizuje dostupnost raznih sadržaja širokim narodnim masama, pa s tim u vezi imamo ogroman postotak nevakcinisane djece, imamo veliki procenat javnosti koji smatra, ističe on, da su vakcine problematične.</p> <p>- U smislu edukacije mi smo jedno zapušteno društvo i naši susjedi u bivšoj Jugoslaviji, i tu treba puno truda, puno volje i napora da se to promijeni. Tačno se zna šta su provjerene informacije i kako do njih doći, a imamo društvene mreže koje su pune neistina, neprovjerenih informacija, imamo te nesretne ratove, pa imamo dosta lažnih informacija, bukvalno ispiranje mozga koje radi jedna strana koja je medijski jaka. Čini mi se da je ta medijska pismenost i opšte obrazovanje nasušno potrebno, a tu smo kao društvo vrlo zakazali, ne sa starijima koji imaju iskustvo iz devedesetih, više sa mladima, kojima se plasiraju razni sadržaji, i oni to, uglavnom, nekritički prihvata - naglasio je Nikolić</p> <p>Kad je započela svoj novinarski staž, prisjeća se Radulović, bilo je nedopustivo da novinar može da bude svako kome je to drago, i dodaje da ima ljudi koji ne znaju čime da se bave u životu, pa se, kako kaže, bave &nbsp;novinarstvom.</p> <p>- Ima neko ko želi da bude PR ili tako nešto, i onda dođe u medije da pokupi sve kontakte, i onda je normalno da mediji nijesu u službi javnosti i građana, jer ti početnici pojma i nemaju šta je uloga novinara, šta je uloga medija, šta piše u etičkom kodeksu. Redakcije danas imaju problem sa deficitom novinara i nemaju vremena da ih edukuju. Nekada je za posao novinara bila neophodna diploma fakulteta novinarstva ili nekog društvenog fakulteta, bio je uslov da je neko, najprije, obrazovan, da bi mogao da izvještava i da kreira javno mnjenje - istakla je Radulović.</p> <p>Da bi građani vjerovali medijima, kaže Radulović, novinar &nbsp;mora prvo sa sobom da raščisti da zna, dodaje ona, šta su njegove dužnosti i zbog čega se on bavi time, pa tek onda, kako kaže, da radi svoj posao.</p> <p>Drugi razlog degradacije novinarske profesije su niske zarade, podsjeća Radulović, jer su novinarske plate ispod državnog prosjeka, naglašava ona.</p> <p>- Podatak iz Sindikata, od juna proše godine, je da 60 posto novinara ima platu ispod prosjeka u Crnoj Gori, i to oni koji imaju sreće, dobar dio, kod lokalnih javnih emitera, ima kašnjenje plata od po mjesec, dva i više. Imamo i privatne medije gdje nekad plate kasne. Negdje je to najbolje regulisano u državnoj televiziji, u Javnom servisu, zahvaljujući tome što oni imaju Granski kolektivni ugovor. Mi u Sindikatu smo par godina pokušavali sa poslodavcima da napravimo dogovor oko Granskog kolektivnog ugovora koji bi poboljšalo stanje, to je bila nemoguća misija. To nije barijera, nego zid. To su samo fingirani pregovori, jer njima se ne isplati to, bolje da je stanje tako nerješivo, kao sad, kad im može biti - zaključio je Nikolić.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGO3Fy6_b9J8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: Političari bi najviše voljeli da im se novinari dive i aplaudiraju

<p>Savjet Radio Televizije Crne Gore usvojio je danas na elektronskoj sjednici većinom glasova prijedlog ugovora u radu generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića kojim je, pored ostalog, predviđena otpremnina do 30.000 eura i plata do 3.500 eura.</p> <p>O ovome je javnost obavijestila članica Savjeta RTCG Marijana Camović Veličković, navodeći da to čini zbog manjka transparentnosti u radu ovog tijela, dostavljajući medijima i prijedlog ugovora o ur adu Raonića.</p> <p>- Poučena trogodišnjim iskustvom vjerujem da na drugi način nećete biti obaviješteni o ovome, niti da će se uskoro ovaj dokument naći na sajtu Javnog servisa, - navela je Camović Veličković da je od izuzetne važnosti da javnost bude upoznata sa ovom informacijom.</p> <p>Ona ukazuje na članove pet i 10 prijedloga ugovora, kojima su definisane zarada i otpremina, koja bi iznosila od 25.000 do 30.000 eura.</p> <p>- Važna je i činjenica da se ugovor o radu donosi 33 dana nakon imenovanja i stupanja na dužnost generalnog direktora - ističe Camović Veličković.</p> <p>Ona je u mejlu članovima Savjeta, a koji je proslijedila medijima, navela da bi donošenje ovog važno dokumenta trebalo da se donosi na mnogo ozbiljniji način, a ne samo da se da saglasnost i da se potpiše ono što je dostavio Boris Raonić.</p> <p>- Prije potpisivanja ovog ugovora Savjet bi morao da ima zvaničnu informaciju i odgovore na makar dva pitanja: 1. Po kom osnovu/kojem ugovoru je Boris Raonić radio u svojstvu v.d. generalnog direktora? Savjet nikad nije dao saglasnost niti mu je dostavljen bilo kakav predlog tog ugovora što znači da on nije ni postojao. 2. Po kom osnovu/u skladu sa kojim ugovorom je Boris Raonić obavljao dužnost generalnog direktora od 31. avgusta kada je izabran na tu poziciju do danas, odnosno do dana kada bude potpisan ugovor o radu? Po kom osnovu je preuzimao bilo kakve radnje, npr. upravljanje novcem, sklapanje ugovora, otkaza ugovora o radu sa zaposlenima(!), kako će biti obračunata njegova zarada za rad koji je uložio tokom septembra? Za sve ovo, bez ugovora o radu koji se tek sad potpisuje, ne postoji pravni osnov - navela je Camović Veličković.</p> <p>Dobro bi bilo i da se, kako dodaje, objasni i zbog čega se odustalo od toga da ovo bude tačka dnevnog reda regularne sjednice koja je u pripremi i da se po hitnom postupku prebaci na elektronsku.</p> <p>- Gospodine Drljeviću, od Vas očekujem odgovore na pitanja: Kada je u pitanju sadržaj ugovora koji nam je dostavljen već na samom početku nisu dobro navedeni članovi zakona kao osnov za sklapanje ugovora. Kadar ovog profila (pravnik bez pravničkog iskustva) svakako ne treba Javnom servisu tako da odredbu o zadržavanju Borisa Raonića nakon isteka mandata i raspoređivanju na novo radno mjesto treba brisati. Iznenađena sam da se gospodin Milić kao pravnik poziva na Aneks 1 ugovora koji više nije na snazi i samim tim je neobavezujući i ne može biti ni polazna osnova za sklapanje nekog novog koji se donosi po novom osnovu i u novim okolnostima a ne sastavni dio ugovora, između ostalog i jer je (u teoriji) zaposleni moglo biti i neko novo lice - rekla je Camović Veličković.</p> <p>Iako bi, kako je ocijenila, trebalo pojedinačno komentarisati članove ugovora neće se iscrpljivati već će se samo osvrnuti još na zaradu.</p> <p>- Jasno je da je cilj da se opet Raoniću obezbijedi najveća zarada u javnom sektoru ali u ovom ugovoru je to urađeno na nezakonit način. Opet se koriste pojmovi koje nisu dobro rastumačili oni koji su htjeli efekat maksimalne zarade pa se miješaju termin ugovorene zarade i zarade koju propisuje Kolektivni ugovor. Ugovorena zarada se ugovara. (Jednostavno je kao što i zvuči). &nbsp;Pošto u Javnom servisu postoji Kolektivni ugovor koji za poziciju generalnog direktora predviđa koeficijent složenosti posla 20,75 (kako je i navedeno u predlogu ugovora o radu) u ugovoru o radu se mora konstatovati da je to zarada generalnog direktora. Uvećana za minuli rad. I to je sve. U ovom slučaju to bi bilo oko 1.850 eura u neto iznosu (plus minuli rad), bruto iznos je oko 2.500 eura. Sve preko toga je nezakonito. Podsjećam da je predloženo da se ovaj iznos uvećava svakog mjeseca za još po dvije prosječne neto zarade u RTCG iz prethodnog mjeseca. Ili u novcu za još po najmanje 1.600 eura, što je gotovo dupliranje zarade. Da li mjesečni rad generalnog direktora RTCG zaista vrijedi 3.500 eura? Sve pitam jer zastupate interes javnosti - naglasila je Camović Veličković.&nbsp;</p> <p>Takva zarada bi, kako ističe, bila nezakonita, suprotna kolektivnom ugovoru, čista diskriminacija svih ostalih zaposlenih u RTCG, ali i javnom sektoru.&nbsp;</p> <p>- Za dodjelu stimulansa mora da postoji pravilo, mjerljiv sistem radnog učinka iz mjeseca u mjesec... Sve to u ovom slučaju &nbsp;ne postoji a ako se doda i namjera da se iz Statuta RTCG brišu odredbe koje obavezuju generalnog direktora da Savjetu podnosi izvještaj o radu u potpunosti se poništava svrha postojanja Savjeta koji će biti tijelo bez nadležnosti a generalni direktor osoba koja bukvalno nikome ni u teoriji ne podnosi račun za svoj rad. Jasno je da je tako rađeno protekle tri godine jer mi taj izvještaj o radu nikad nismo ni dobili ali je makar postojala formalna obaveza u Statutu, čisto da Savjet ne bude obična ljuštura - rekla je Camović Veličković.</p> <p>O ovome, kako dodaje, treba razgovarati na sjednici a ne samo konstatovati ko je za.&nbsp;</p> <p>- To znamo da će biti svi koji se izjasne ali ipak treba da se zna za šta se glasa - zaključila je Camović Veličković.</p> <p>Ona dodaje i da Savjet nije upoznat sa načinom na koji se došlo do sadržaja Odluke o imenovanju generalnog direktora, o tome nikad nije raspravljano a ni javnost kao ni članovi/članice Savjeta koji nisu prisustvovali nastavku sjednice koja je (valjda) nastavljena nakon što je završen tv prenos sjednice 31. avgusta nijesu obaviješteni.</p> <p>- Zapisnik sa te sjednice još nije dostavljen. Odluka još nije javno objavljena iako je morala biti na sajtu rtcg.me odavno. Savjet još nije upoznat sa rezultatom konkursa koji je sam raspisao još 1. avgusta za člana/članicu Etičkog odbora iz reda nezavisnih stručnjaka. Proteklo je više od dva mjeseca. Savjet još nije upoznat sa rezultatima konkursa, četvrti put raspisanog, za izbor Ombudsmana objavljenog 11. septembra. Podsjećam da sada ne postoji komisija koja je izmišljenja prošlog puta - precizirala je Camović Veličković u dopisu članovima Savjeta.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241003161012_efd399b0acf646bb94e5a645b58c6a8eb64422fc9389c83df570b49a7fa5cb01.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241003161012_efd399b0acf646bb94e5a645b58c6a8eb64422fc9389c83df570b49a7fa5cb01" data-rendition-name="original" width="1207" height="773" loading="lazy" alt="Raonić plata"> </figure>  <p><br/></p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241003131016_b73d11293d4a8bc856d02ec91219bd6155a7d20af8b95145749d8f3796c32919.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241003131016_b73d11293d4a8bc856d02ec91219bd6155a7d20af8b95145749d8f3796c32919" data-rendition-name="original" width="1217" height="776" loading="lazy" alt="Ugovor Borisa Raonića"> </figure>  <p>&nbsp;</p>

Camović Veličković: Raoniću ugovorom predviđena otpremnina do 30.000 eura, plata do 3.500 eura

<p>Sindikat medija Crne Gore oštro osuđuje ponašanje predsjednika Crne Gore <b>Jakova Milatovića</b> prema novinarki Televizije Crne Gore <b>Aleksandri Jovančević </b>na današnjoj pres konferenciji njegove liste koja učestvuje na lokalnim izborima u Podgorici.&nbsp;</p>
<p>- Državni zvaničnici i političari izabrani su na te funkcije, između ostalog, i da bi bili odgovorni javnosti odnosno građanima. Legitimno je ako im se ne sviđaju neka pitanja ali moraju odgovarati na njih a ne omalovažavati novinare koji ih postavljaju ili im držati moralne lekcije, što je Milatović danas učinio. Slične pokušaje diskreditacije novinara imali smo i u prošlosti i ovo još jednom pokazuje da naši zvaničnici, nažalost, i dalje ne razumiju šta je sloboda medija - saopšteno je iz Sindikata.</p>
<p>Sindikat medija Crne Gore pozvao je predsjednika Milatovića ali i sve političare, da se uzdrže od ovakvih verbalnih napada na novinare, a njih da rade svoj posao i postavljaju sva pitanja koja misle da treba da budu postavljena.</p>
<p>Milatović je na pitanje novinarke RTCG-a da li je zloupotreba državnih resursa snimanje spota u kabinetu predsjednika za kampanju za lokalne izbore, povišenim tonom odgovorio pitanjem da li ona prima platu za to da joj direktor RTCG-a naređuje koja pitanja da poslavlja.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FqyhumyPAQAw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdpncg-politicari-da-ne-uvlace-novinare-u-svoje-obracune&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sindikat medija oštro osudio ponašanje Milatovića

<p>Zemljotres jačine 6.4 stepena Rihterove skale pogodio je danas sjever Čilea.&nbsp;</p>
<p>Zbog zemljotresa je oko 23.000 ljudi ostalo bez struje, saopštile su tamošnje vlasti.</p>
<p>Potres se dogodio u 17:15 časova po srednjeevropskom vremenu.&nbsp;</p>
<p>Epicenat je bio 54 kilometra južno od grada Dijego de Almagro, podaci su Nacionalnog seizmološkog centra.</p>

Snažan zemljotres pogodio Čile

<p>Civilna zaštita u Pojasu Gaze saopštila je da je 38 osoba poginulo u današnjim izraelskim napadima širom te palestinske teritorije, na dan kada stanovnici obilježavaju prvi dan Kurban bajrama.</p>
<p>Kako je za agenciju AFP kazao portparol Civilne zaštite Mohamed Al Mugajir, timovi na terenu su zabilježili 38 smrtnih slučajeva, uključujući 11 poginulih u napadu na Džabaliju, grad na sjeveru Pojasa Gaze.</p>
<p>Nakon dvomjesečnog primirja, Izrael je sredinom marta nastavio ofanzivu u Gazi, započetu nakon napada Hamasa na izraelsku teritoriju 7. oktobra 2023. godine, s ciljem da primora islamistički pokret da oslobodi taoce koji se i dalje nalaze u njihovom zarobljeništvu.</p>
<p>Pregovori o prekidu sukoba, uz posredovanje Egipta, Katara i Sjedinjenih Američkih Država, do sada nijesu dali rezultate.</p>

Civilna zaštita: U Pojasu Gaze 38 poginulih u izraelskim napadima

<p>U stanu jedne stambene zgrade na području opštine Ulcinj večeras je došlo do incidenta u kojem su nožem povrijeđena dva državljanina Azerbejdžana, saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>Kako se navodi, Dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj obaviještena je o incidentu oko 20.55 časova, nakon čega su policijski službenici odmah izašli na lice mjesta i preduzeli prve istražne radnje.</p>
<p>Povrijeđeni su identifikovani kao A.M. (34) i Dž.A. (39), a povrede su im, prema dosadašnjim informacijama, nanijele za sada nepoznate osobe koje su se nakon napada dale u bjekstvo.</p>
<p>Obojica su transportovani u Opštu bolnicu u Baru, gdje im je ukazana ljekarska pomoć.</p>
<p>O slučaju je obaviještena državna tužiteljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, dok službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ i OB Ulcinj sprovode intenzivne aktivnosti u cilju rasvjetljavanja okolnosti incidenta, identifikacije i lociranja izvršilaca, te njihovog privođenja pravdi.</p>
<p>Iz policije su poručili da će javnost o daljem toku istrage biti blagovremeno i fazno obavještavana.</p>

Ulcinj: Dva državljanina Azerbejdžana izbodena nožem, policija traga za napadačima

<p>Crnogorska fudbalska reprezentacija poražena je u Plzenu od Češke 2:0 u trećoj kvalifikacionoj utakmici za Svjetsko prvenstvo 2026. godine.</p>
<p>U 65. minutu Šik je poslao loptu u okvir gola , pa je Češka povela sa 2:O.</p>
<p>Nakon 23. minuta Češka je povela sa 1:0, da bi nakon dva minuta bio poništen gol izjednačenja Vukotića.</p>
<p>"Sokole" je večeras s tribina podržavalo blizu 1.000 crnogorskih navijača, koji su stvorili izuzetnu atmosferu na Dusan areni, iako to nije bilo dovoljno da se prekine negativan trend naših reprezentativca u duelu sa fudbalerima Češke.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DU0vnc_808yU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Crnogorski navijači, brojni i bučni, jasno su pokazali koliko znači podrška nacionalnom timu na ovakvim gostovanjima.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Ds-F9Tyj3uhA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

"Sokoli" poraženi u Plzenu: Crna Gora - Češka 2:0

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp;</p> <p>Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp;</p> <p>Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije.</p> <p><b>KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE</b></p> <p>Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp;</p> <p>Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b>, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore<span>(Photo: Portal ETV, screenshot)</span></figcaption> </figure>  <p>Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp;</p> <p>Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani.</p> <p>Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije.</p> <p><b>KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA</b></p> <p>Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini <b>Marko Kovačević</b> vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio.</p> <p>Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac <b>Andrija Mandić,</b> mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta.</p> <p><b>VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU</b></p> <p>Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore <b>Jovan Vučurović</b> prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp;</p> <p>Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp;</p> <p>Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom.</p> <p>Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao.</p> <p>&nbsp;</p>

Tag: sindikat-medija