Sindikat medija Crne Gore (SMCG) pozdravio je potpisivanje Kolektivnog ugovora na nivou lokalnog javnog emitera Radio-Televizije Pljevlja i čestitao Sindikalnoj organizaciji RTV Pljevlja i menadžmentu na, kako navode, „istorijskom iskoraku“.
- Nakon decenije loših vijesti koje su stizale iz RTV Pljevlja — loših uslova rada i neisplaćenih zarada — danas je jedan od ljepših dana za radnike od osnivanja našeg medija. Potpisali smo Kolektivni ugovor kojim će se značajno poboljšati finansijska situacija zaposlenih, kao i uslovi rada i prava radnika. Zahvaljujem članovima Savjeta RTV Pljevlja i direktoru Milivoju Iriću, koji su pokazali razumijevanje za probleme zaposlenih -izjavio je Edin Zuković, predsjednik Sindikalne organizacije RTV Pljevlja, članice SMCG.
Iz Sindikata medija podsjećaju da zaposleni u većini crnogorskih medija nemaju kolektivnu zaštitu na nivou poslodavca — osim u RTCG i RTV Budva — dok je Granski kolektivni ugovor i dalje na čekanju.
- Potez RTV Pljevlja predstavlja ohrabrenje i za ostale lokalne javne emitere u kojima SMCG ima sindikalne organizacije. Nadamo se da će ovaj primjer motivisati i druge da kolektivnim pregovaranjem unaprijede položaj zaposlenih, jer su upravo u tim medijima radnici godinama bili na marginama kada je riječ o socio-ekonomskoj zaštiti - navode iz SMCG.
Sindikat podsjeća da je, na njihov predlog, u julu prošle godine usvojen novi Zakon o audio-vizuelnim medijskim uslugama, koji predviđa stabilnije finansiranje lokalnih javnih emitera od strane opština, što je otvorilo put ka unapređenju položaja zaposlenih.
- Upućujemo apel poslodavcima u medijskom sektoru, posebno u privatnim medijima, da kolektivnom pregovaranju pristupe odgovorno i unapređenjem položaja zaposlenih doprinesu jačanju profesije i njenog ugleda u društvu - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sindikat medija: Kolektivni ugovor u RTV Pljevlja istorijski korak, očekujemo da primjer slijede i drugi emiteri

Protokol o zaštiti novinara potpisan je danas, na konferenciji „Kako unaprijediti bezbjednost medijskih radnika“, koju je, uz podršku Ministarstva pravde, organizovao Sindikat medija Crne Gore (SMCG). Posrijedi je dokument koji predstavlja ključni korak u pravcu uspostavljanja Mehanizma za bezbjednost novinara, čiji je cilj da ojača institucionalni okvir zaštite predstavnika medija u Crnoj Gori. Protokol su potpisali vrhovni državni tužilac Milorad Marković, ministarka kulture i medija Tamara Vujović, ministar pravde Bojan Božović, državna sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova Dragana Kažanegra Stanišić i predsjednik SMCG Radomir Kračković. Taj dokument su potpisali i Tinka Đuranović iz portala Analitika, Marija Tomašević iz Radio Televizije Crne Gore, Marijana Bojanić iz dnevne novine i televizije Vijesti, Milena Perović iz nedjeljnika Monitor i Vladimir Utješinović u ime Nikole Markovića, predsjednika Udruženja lokalnih javnih emitera. Učesnici konferencije – predstavnici institucija, međunarodnih organizacija i medijske zajednice – saglasili su se da su bezbjednost novinara i sloboda izražavanja temelj svakog demokratskog društva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251010171024_402e01a23fde4593a4a0e69491a53f03579f8e957d0aad6bf1c483f80893e3ee.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251010171024_402e01a23fde4593a4a0e69491a53f03579f8e957d0aad6bf1c483f80893e3ee" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="SMCG"> </figure>  <h2>Seri: Zemlje moraju imati nultu toleranciju prema napadima na novinare</h2> Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Rikardo Seri, istakao je da novinari imaju važnu ulogu u svakom demokratskom društvu i da moraju biti zaštićeni od svih oblika nasilja. - Za nasilje nad novinarima nema mjesta u demokratskom društvu. Svi treba da se pridržavaju principa nulte tolerancije kada su u pitanju napadi i prijetnje novinarima - istakao je on. Najavio je da će ubrzo, 4. novembra, izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore ka EU biti objavljen, te da će se u njemu naći procjena situacije u svim oblastima, uključuju i oblast bezbjednosti medijskih radnika i radnica. - Što se tiče nasilja nad novinarima, u posljednje vrijeme smo vidjeli da su vlasti promptnije nego u prošlosti odgovarale na slučajeve nasilja - naveo je Seri, pozdravljajući napore da se unaprijedi bezbjednost medija kroz novi mehanizam. <h2>Haukas: Signal da su crnogorske vlasti i medijska zajednica odlučne da djeluju zajedno</h2> Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori Jan Haukas kazao je da je Misija, u partnerstvu sa ključnim crnogorskim akterima, 2024. godine inicirala stvaranje Mehanizma za bezbjednost medijskih radnika i radnica po uzoru na holandski model bezbjednosti štampe, Pers Veilig. - Takav mehanizam zahtijeva snažnu koordinaciju i saradnju između medijskih kuća, vlasnika, novinara, urednika, policije i tužilaštva, na osnovu potpisanih protokola o bezbjednosti - kazao je ambasador Haukas. On je dodao da današnje potpisivanje Protokola predstavlja praktičan korak naprijed, ali i snažan signal da su crnogorske vlasti i medijska zajednica odlučne da djeluju zajedno kako bi osigurale da novinari mogu da obavljaju svoj posao bez straha. <h2>Marković: Napadi na novinare neće se tolerisati – tužilaštvo ostaje posvećeno njihovoj zaštiti</h2> Vrhovni državni tužilac Milorad Marković rekao je da današnje potpisivanje Protokola otvara vrata ka organizovanijem i efikasnijem pristupu u zaštiti novinara. On je, takođe, naveo da od 2024. godine predmeti napada na novinare imaju prioritetno postupanje, poručujući da se time šalje jasna poruka – ovakvi napadi neće biti tolerisani. - Vjerujem da danas činimo prvi korak ka uređenom, sistemskom pristupu podršci i zaštiti novinara i medija. Pristup koji u svojoj konačnici mora biti djelotvoran i stvaran, a uspostavljeni mehanizam rezultat odlučnosti države Crne Gore da su novinari bezbjedni u svom radu i da se osjećaju tako - rekao je Marković. Državno tužilaštvo je, naglašava Marković, u prethodnih godinu i po pokazalo upravo takav pristup, kako kroz uspostavljanje procedura postupanja u predmetima napada na novinare i imovinu medija, tako i kroz inicijalnu i kontinuiranu podršku ideji uspostavljanja mehanizma. - Primjenom Uputstva za postupanje državnih tužilaštava u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija, donijetog u martu 2024. godine, postignut je vidan napredak u zaštiti slobode izražavanja i sigurnosti novinara. Uputstvo je uspostavilo jasan okvir za prioritetno postupanje u ovim predmetima i obavezalo tužioce da postupaju bez odgađanja, u neposrednom kontaktu sa oštećenima. Time je unaprijeđen kvalitet i brzina postupanja, kao i komunikacija sa novinarima koji su žrtve - rekao je Marković na konferenciji. Vrhovni državni tužilac naglasio je da tužilaštva redovno izvještavaju Vrhovno državno tužilaštvo o sprovođenju uputstva, a da prateći izvještaji pokazuju dosljednu primjenu zakona i unaprijeđenu koordinaciju sa policijom. - Ovim pristupom stvara se ambijent u kojem novinari mogu bez straha da obavljaju svoj posao, a poruka institucije tužilaštva je jasna – napadi na novinare se neće tolerisati - naveo je on. Marković je naglasio da će tužilaštvo ostati posvećeno procesuiranju i suzbijanju svih vidova i pojavnih oblika kriminaliteta koji na bilo koji način ugrožava slobodu izražavanja i bezbjednost novinara. <h2>Vujović: Kada novinar nije bezbjedan – nije ni istina</h2> Ministarka kulture i medija Tamara Vujović naglasila je da je zaštita novinara &nbsp;obaveza institucija, te da država mora da reaguje konkretnim mjerama, a ne samo izjavama podrške. - Kad bezbjednost novinara nije zagarantovana, ugrožena je i istina. Potrebna je jedinstvena poruka cijelog društva – nasilje nad novinarima je neprihvatljivo - poručila je Vujović. <h2>Božović: Sloboda izražavanja mora imati institucionalnu zaštitu</h2> Ministar pravde Bojan Božović kazao &nbsp;je da određeni pomace jesu napravljeni, ali da &nbsp;nivo zaštite novinara i dalje nije na zadovoljavajućem nivou. - Posebnu pažnju moramo posvetiti zaštiti novinarki i žena u javnom prostoru, koje su često izložene onlajn prijetnjama i napadima - naveo je Božović. <h2>Kažanegra Stanišić: Bezbjednost novinara je prioritet, a broj napada i prijetnji pokazuje potrebu za sistemskim pristupom</h2> Državna sekretarka u MUP-u Dragana Kažanegra Stanišić istakla je da Ministarstvo tretira bezbjednost novinara kao jedno od najvažnijih pitanja. Tokom 2024. i u prva tri kvartala 2025. godine evidentirano je više desetina slučajeva napada i prijetnji, uključujući i međunarodne prijetnje. U toku su, kako navodi, krivični i prekršajni postupci, a troje novinara trenutno ima policijsku zaštitu. - Uprava policije i MUP intenzivno sarađuju sa tužilaštvom i međunarodnim partnerima. Uspostavljeni su posebni timovi za slučajeve napada na novinare - kazala je Kažanegra Stanišić. Dodala je da je inicijativa za nagradu od milion eura za informaciju o ubistvu Duška Jovanovića dio šireg institucionalnog odgovora na dugogodišnju nekažnjivost. <h2>Kračković: Mehanizam inspirisan evropskom praksom, omogućiće 24-časovnu podršku novinarima</h2> Predsjednik Sindikata medija Radomir Kračković ukazao je da ideja o Mehanizmu dolazi iz uspješnih evropskih modela, te da će novinarima pružiti konkretnu pomoć, i pravnu i psihološku. - U samo devet mjeseci zabilježeno je 20 napada, uključujući SLAPP tužbe, prijetnje i fizičke napade. Mehanizam će pomoći da reakcije budu brže i efikasnije - pojasnio je Kračković. <h2>Bošković: Novinari moraju osjetiti da nisu sami</h2> Pravni ekspert Mirko Bošković naglasio je da Protokol postavlja temelje operativnog modela koji omogućava sistemsku zaštitu novinara. On je dalje pojasnio da će novinari kroz mehanizam dobijati institucionalnu podršku u realnom vremenu. Bošković je, takođe, reko da je ključno da znaju da u trenucima krize nisu sami, naglašavajući da će mehanizam unaprijediti procese prijavljivanja incidenata, sprovođenje zaštitnih mjera i koordinaciju među institucijama. Konferencija i potpisivanje Protokola simbolizuju ozbiljnu posvećenost crnogorskih institucija, međunarodnih partnera i medijske zajednice stvaranju sigurnog prostora za novinare. <h2>Iskustva sa terena</h2> Na panelu „Šta novinarima treba od Mehanizma–iskustva sa terena”, novinarka Pobjede Ana Raičković kazala je da je bila viktimizovana tokom postupanja nadležnih u slučaju napada na nju. - Saslušanja treba da traju što kraće, a ne šest sati koliko je na primer trajalo moje saslušanje kod tužiteljke Vlahović - navela je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251010171020_a5a244c8de1dee71ec87c7ceab252f204f719bac966a8ff78b35b05aa04ea187.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251010171020_a5a244c8de1dee71ec87c7ceab252f204f719bac966a8ff78b35b05aa04ea187" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="Učesnici panela"> <figcaption>Učesnici panela(Photo: SMCG)</figcaption> </figure>  Fotograf Boris Pejović, kazao je da se tokom incidenta, kada su on i kolega Stevo Vasiljević napadnuti u Gornjem Zaostru, osjećao napušteno i samo. - Na terenu sam 25 godina. Ovaj slučaj bio je jedan od drastičnijih. Većina fotoreportera je bila u nekoj vrsti problema, i mi smo navikli na pojedine sitne incidente, pokušavamo to sami da riješimo. Radim 25 godina, nisam se nikad osjetio više ugroženim nego što sam se osjetio na tom događaju - naveo je on. Pejović je problematizovao &nbsp;i to što u redakcijama ne postoje interne procedure za izveštavanje u kriznim situacijama i što većina redakcija nema adekvatnu zaštitnu opremu. Novinarka TV E Svetlana Đokić kazala je da odabir tema koje novinari obrađuju i te kako utiče na njihovu bezbjednost, posebno na one koji istražuju kriminal i korupciju. - Međutim, svjedočimo da nije samo odabir tema izvor mržnje, već je to i te kako odabir medija za koji radimo, što je nedopustivo - poručila je Đokić. Novinarka RTV Budva Tanja Mandić ukazuje da psihološka podrška u njenoj redakciju ne postoji. - Podršku sam dobila i na seminarima i u razgovorima sa svima vama - navela je Mandić. Smatra i da je solidarnost unutar medijske zajednkce bitna, kao i da je bitno da se medijski radnici obavezuju da reaguju u slučaju napada na novinare, bez obzira iz koje redakcije dolaze. Modratorka panela „Šta novinarima treba od Mehanizma–iskustva sa terena” &nbsp;bila je &nbsp;novinarka Dragana Šćepanović. &nbsp;

Protokol kao temelj za sistemsku zaštitu novinara

Nevladina organizacija "35 mm" je upozorava da najnoviji nalazi Sindikata medija iz istraživanja Indikatori nivoa medijskih sloboda i Indeks bezbjednosti novinara 2024 jasno pokazuju kako država novinarstvo pretvara u visokorizičnu profesiju bez zaštite i dostojanstva.
U saopštenju koje potpisuje Milica Đokđurić, urednica medijskih programa u NVO 35mm, ističe se da novinari više nisu samo izvještači i čuvari javnog interesa, već mete prijetnji, tužbi i fizičkih napada, dok država i vlasnici medija zatvaraju oči pred očiglednim problemima.&nbsp;
- Ovo nije samo alarmantno stanje, već opasni pokazatelj da se krećemo ka društvu koje kažnjava istinu - ističe Đokđurić.
Kako navodi, napadi i pokušaji SLAPP tužbi postali su svakodnevica.
- Kada moćnici koriste pravosuđe da zastraše novinare, šalje se jasna poruka – kritičko izvještavanje je nepoželjno. Kada novinari fizički stradaju na poslu, a počinioci rijetko odgovaraju, poruka je još jasnija – u Crnoj Gori biti novinar znači rizikovati život i egzistenciju - istakla je Đokđurić.
Prema njenim riječima, finansijska situacija u medijima dodatno pogoršava stanje.&nbsp;
&nbsp;Dvije trećine zaposlenih prima manje od prosječne plate, a dio i ispod minimalca za visokoškolce. Prekovremeni rad i rad vikendom uglavnom ostaju neplaćeni, a kolektivni ugovori ne postoje. Novinari su primorani da rade više poslova ili da pristaju na nesigurne ugovore – a sve to dok pokušavaju da obezbijede javnost istinitom i pouzdanom informacijom - napomenula je ona.
Napominje da su pad Crne Gore u Indeksu bezbjednosti i loš socio-ekonomski položaj novinara dio iste slike – "država i vlasnici medija svjesno ignorišu obavezu da stvore uslove u kojima se novinarstvo može raditi slobodno, bez straha i ekonomskih ucjena".
- Sve dok ovo stanje traje, građani su u riziku da dobiju polovične i filtrirane informacije - naglasila je Đokđurić.
Poručuje da je vrijeme da se preuzme odgovornost.
- Država mora garantovati sigurnost i sankcionisati sve napade i prijetnje, dok vlasnici medija moraju prestati da eksploatišu novinare i hitno potpišu kolektivne ugovore. Bez toga, slobodnih medija neće biti, a bez slobodnih medija nema ni demokratije - istakla je Đokđurić.
Ona je poručila da NVO "35mm" stoji uz sve koleginice i kolege koje rade svoj posao u ovakvim uslovima.&nbsp;
- Njihova hrabrost drži društvo informisanim – ali hrabrost sama nije dovoljna. Umjesto praznih riječi i obećanja, potrebna je hitna sistemska promjena, solidarnost i stvarna zaštita - zaključila je Đokđurić.

NVO "35 mm": Država novinarstvo pretvara u visokorizičnu profesiju bez zaštite i dostojanstva

Sindikat medija Crne Gore oštro osuđuje pokušaj diskriminacije radija i portala Antena M od Ministarstva odbrane Crne Gore. Ovaj čin, kako ističu, osim što je nedopustiv i direktan napad na slobodu informisanja, ujedno je i kršenje Zakona o medijima.
Član 38 ovog akta, kako navode u saopštenju, jasno propisuje da se novinaru ne može odbiti akreditacija za bilo koji događaj koji organizuju subjekti javnog sektora ili događaj koji organizuju drugi subjekti, a koji podrazumijeva učešće medija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fskandal-dragan-krapovic-zabranio-novinarima-antene-m-dolazak-na-sjutrasnju-konferenciju-za-medije&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Taj Vladin resor, i ministar Dragan Krapović koji je na njegovom čelu je, osim prava novinara i medija, ovim ugrozilo i pravo javnosti da bude blagovremeno i objektivno informisana o pitanjima od javnog interesa - kazali su iz Sindikata medija.
Takve prakse su, kako dodaju, pokazatelj netransparentnog i autoritarnog odnosa prema medijima i ne smiju imati mjesta u društvu koje teži demokratiji i evropskim vrijednostima.
- Podsjećamo predstavnike vlasti da novinari moraju imati jednak pristup svim informacijama, bez obzira na uređivačku politiku medija u kojem rade. Sindikat medija Crne Gore zahtijeva od Ministarstva odbrane da bez odlaganja poništi ovu odluku i da ubuduće osigura da predstavnici svih medija budu ravnopravno uključeni u aktivnosti koje organizuje taj Vladin resor - poručili su iz ovog sindikata.

Sindikat medija osudio pokušaj diskriminacije Antene M: Čin Ministarstva odbrane direktan napad na slobodu informisanja

Sindikat medija Crne Gore najoštrije je osudio brutalni napad na fotoreportere Vijesti i Pobjede, Borisa Pejovića i Steva Vasiljevića i pozvao nadležne institucije da bez odlaganja identifikuju i procesuiraju sve odgovorne za ovaj brutalni napad.
U Sindikatu medija konstatuju da su dvojica višegodišnjih i uglednih fotoreportera napadnuta su u atmosferi koja ima sve odlike javnog linča. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnapadnuti-novinari-i-fotoreporteri-pobjede-i-vijesti-ispred-crkve-u-gornjem-zaostru&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ambijent u kojem su se na naše veliko zaprepaštenje zatekli dok su obavljali svoj posao više podsjeća na haotične i nasilne scene autoritarnih i nedemokratskih društava, nego na ponašanje u uređenom građanskom okruženju - saopšteno je iz Sindikata medija.
Nasilno uguravanje u šator, lomljenje profesionalne opreme, otvorene prijetnje smrću i psihičko zlostavljanje predstavljaju, napominju, ozbiljan napad na Pejovića i Vasiljevića kao individue i profesionalce, ali i na osnovne demokratske tekovine koje smo mislili da smo dostigli.
U Sindikatu medija ističu da posebno zabrinjava to što nije bilo nikakve reakcije policije iako joj je moralo biti i više nego jasno da se radi o skupu visokog rizika na kojem može doći do ovakvih nemilih scena.
Današnji napad je, ocjenjuju, kulminacija napada na novinare i medijske radnike u Crnoj Gori, koji se sve češće nalaze na meti nasilja, vrijeđanja i zastrašivanja zbog sve izraženije polarizacije i nezdrave političke klime.
- Zbog toga apelujemo na političke aktere da nedvosmisleno osude ovaj napad i time pošalju jasnu poruku svojim pristalicama da je nasilje nad medijskim radnicima neprihvatljivo. Takođe, pozivamo nadležne institucije da bez odlaganja identifikuju i procesuiraju sve odgovorne za ovaj brutalni napad, u skladu sa zakonom i najvišim standardima zaštite prava i bezbjednosti novinara - zaključeno je u saopštenju Sindikata medija.

Sindikat medija: Bez odlaganja identifikovati i procesuirati odgovorne za brutalni napad na fotoreportere Pobjede i Vijesti

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) pozdravlja prvostepenu presudu Osnovnog suda u Podgorici kojom se poništava kao nezakonita odluka o otkazu predsjedniku sindikalne organizacije u RTV Podgorica Milanu Nikčeviću.
Nikčević je, kako podsjećaju, tužio RTV Podgorica nakon što je u martu ove godine otpušten zbog, kako je disciplinska komisija navela, teže povrede radne discipline, odnosno “zloupotrebe službenog položaja ili prekoračenja ovlašćenja”. Tokom trajanja disciplinskog postupka Nikčevič je bio suspendovan i zarada mu je bila smanjena za 50 odsto.
- Rukovodstvo RTV Podgorica, odnosno izvršni direktor Vladimir Otašević, teretilo je Nikčevića da je “zloupotrijebio službeni položaj ili prekoračio ovlašćenja” jer je na osnovu usmenog odobrenja, mjesečno (a ukupno duže od godinu) sipao po 100 litara goriva u svoje privatno vozilo na račun tog lokalnog javnog emitera i pritom redovno obavještavao finansijsku službu o tom činu. Upravo to naglašava sudija Osnovnog suda Boško Bašović u presudi u kojoj konstatuje da ne postoji osnov za izrečenu mjeru disciplinskog postupka, jer RTV Podgorica kao tužena strana nije uspjela da dokaže umišljaj - ističu iz Sindikata medija.&nbsp;
A da je Nikčević imao usmeno odobrenje direktora ukazuje, kako je objašnjeno u presudi, to što je on dva puta mjesečno službi za finansije poslodavca dostavljao fiskalne račune o utrošenom gorivu, koji sadrže pored ostalog i njegovo ime i prezime.
- Ovo upućuje na zaključak suda da je tuženi bio upoznat da je tužilac cijeli sporni period koristio usluge točenja goriva u svoje privatno vozilo, radi odlaska i dolaska na posao, na relaciji Nikšić - Podgorica, jer se ne radi o periodu od mjesec, već o periodu od barem godinu - navode iz Sindikata medija.&nbsp;
Stoga su, kako dodaju, cijenjeni kao neosnovani navodi tuženog da je tužilac postupao umišljajno, odnosno da je kod njega postojala svijest da radi nešto što nema pravo, imajući u vidu njegovu transparentnost u postupanju.
- Zbog čega sud smatra da u konkretnom slučaju tužilac ne može biti odgovoran za zloupotrebu položaja ili prekoračenje ovlašćenja, imajući u vidu da se povrede radne obaveze mogu izvršiti isključivo sa umišljajem - navodi se u presudi, prenosi Sindikat medija.
Od početka disciplinskog postupka su, kako dodaju, ukazivali na činjenicu da je disciplinski postupak protiv Nikčevića montiran i da je u pitanju antiskindikalna diskriminacija usmjerena na predsjednika sindikalne organizacije koji je meta Vladimira Otaševića od kada je došao na mjesto izvršnog direktora RTV Podgorica.&nbsp;
- Nikčeviću je dva puta mijenjano radno mjesto, odnosno profesionalno je degradiran, a već je vođen jedan disciplinski postupak. Rukovodstvo SMCG je tokom trajanja najnovijeg disciplinskog postupka iniciralo sastanak sa Otaševićem i on je odbio da okonča montirani postupak (a da jeste takav potvrđuje i presuda suda) i insistirao je na kažnjavanju sindikalnog predstavnika - ističu u saopštenju.&nbsp;
Iz Sindikata medija su rekli da su ukazivali i Otaševiću, ali i članovima i predsjednici Savjeta tog lokalnog javnog emitera, na dvostruke aršine.
- I zbog svega toga tražili smo od Savjeta da razrijesi Otaševića koji je otvoreno progonio Nikčevića. Upozorili smo Savjet da će presuda biti upravo ovakva, da će se Nikčević vratiti na posao i da će mu biti nadoknađena šteta i to u toku trajanja njihovog mandata u Savjetu. Savjet je odbio da razriješi Otaševića - navode u saopštenju.
Sud takođe ukazuje da se ni u prijedlogu za pokretanje disciplinskog postupka ni u samoj odluci ne navodi koja je to ovlašćenja Nikčević imao, pa ih je prekoračio, što mu se stavlja na teret.
- Sud je imao zamjerke i na samo određenje povrede radne obaveze, jer se Nikčević tereti alternativno za dvije različite povrede, što je nedopustivo - zloupotreba službenog položaja ili prekoračenje ovlašćenja - ističu iz Sindikata medija
Nikčević je, kako dodaju, tražio i donošenje privremene mjere koja bi mu omogućila da se vrati na posao do okončanja sudskog postupka ali je sud taj zahtjev odbio.
- Presudom se podgorički lokalni javni emiter obavezuje da u roku od osam dana od pravosnažnosti vrati Nikčevića na posao, kao i na plaćanje sudskih troškova od 375 eura - precizirali su iz Sindikata medija.

Sindikat medija: Pozdravljamo prvostepenu presudu Osnovnog suda kojom se poništava nezakonit otkaz Nikčeviću u RTV Podgorica

Sindikat medija Crne Gore izražava zabrinutost zbog prijave protiv novinarke Vesne Rajković - Nenadić koja je uslijedila nakon benigne objave na društvenim mrežama u kojoj je pominjala suprugu gradonačelnika Podgorice.
Kako se navodi u saopštenju, situacija u kojoj je Rajković - Nenadić je do te mjere apsurdna da je teško naći i riječi, ali i teško prihvatiti da pored svih problema u kojima se nalaze crnogorski novinari i novinarke sad moraju da troše vrijeme i brane se od napada na papuče Danijele Mujović.
- Gospođa Mujović je do sada već morala da shvati da je kao supruga jednog od po rangu vodećih crnogorskih političara izložena javnosti i da ta javnost ima pravo na komentar. I Rajković-Nenadić, ali i svaki građanin i građanka Crne Gore mogu - čak je i poželjno - da propituju sve ono što misle da treba. U ovom slučaju su na "meti" bile skupe papuče zbog kojih je i podnijeta krivična prijava - ističu iz Sindikata medija.
Zabrinjava, kako dodaju, "i najava i čak prijetnja gospođe Mujović da će da nastavi sa prijavama i da će to raditi prema svakome ko je pomene".
- Zbog toga je pozivamo da podigne stepen tolerancije, ali i da prihvati da je sloboda govora pravo garantovano konvencijama i da je zaštita obrnuto proporcionalna pravu na privatnost, naročito osoba povezanih sa javnim funkcijama - poručuju iz Sindikata medija.

Sindikat medija: Pored svih problema novinara i novinarki, sad moraju da troše vrijeme i brane se od napada na papuče Danijele Mujović

Savjet RTCG na prekjuče održanoj sjednici donio je odluku da fond za bruto zarade zaposlenih u 2025. rebalansom umanji za 277.000 eura i očigledno preusmjeri na "neke tendere koji su poskupili", ali i na neke druge "važnije" projekte. I to u toku pregovaračkog procesa o Kolektivnom ugovoru - kazali su iz Sindikata zaposlenih RTCG-a.
Najinteresantnije je, kako navode, povećanje troškova održavanja građevinskog objekta i adaptacije prostora.&nbsp;
- Ta stavka je sa ogromnih 1.080.000 porasla na 1.395.000 eura. U posljednje četiri godine u građevinske radove uloženo je čak 3.707.500 eura. Na kancelarijski namještaj potrošeno je 311.000 eura. Ukupno to je više od 4 miliona eura. Za taj novac mogli smo sagraditi novu zgradu RTCG-a - ističu u saopštenju.&nbsp;
I dalje su, kako navode, po ulaganjima neuporedivo više građevinska umjesto medijska firma.
- Da li je od početka menadžment namjeravao da prvo smanji planirani budžet za povećanje zarada, koji je ušao u finansijski plan za 2025., pa da onda pregovaramo o većim zaradama? Da li ćemo i dalje morati da slušamo papagajsku priču kako sindikat koči povećanja dok menadžment fingira pregovore - upitali su iz Sindikata zaposlenih RTCG-a.
Pitaju i da li "menadžment i dalje misli da crkavicom koju predlažu radnici mogu biti zadovoljni".
- Da li misli da ne vidimo da su na prekjučerašnjoj sjednici Savjeta odvojili od usta radnika za upitne tendere? Da li je emotivno obraćanje predsjednika Savjeta na toj sjednici najava skorašnjeg rastanka? Da li je neko iz nadležnih institucija razumio da je ovakvo stanje u RTCG neodrživo - navodi se u saopštenju.
Pitaju i da li je uporno ignorisanje apela radnika da se obezbijedi dostojanstven život svim zaposlenima (ne samo top menadžmentu) konačno prevršilo mjeru.
- Da li će ova agonija još dugo trajati? Hiljadu Da li, ali - navode iz Sindikata zaposlenih RTCG.

Sindikat zaposlenih RTCG: Menadžment i Savjet Javnog servisa od usta radnika odvajaju za zgradu

Zakonodavni okvir u Crnoj Gori u velikoj mjeri garantuje neometano djelovanje medija, ali praksa često pokazuje da su politički i institucionalni pritisci i neformalni kanali širenja dezinformacija i govora mržnje, ozbiljna prijetnja nezavisnom i odgovornom novinarstvu, smatraju u Ministarstvu kulture i medija. 
 
Iz Sindikata medija (SMCG) upozoravaju da je trenutni stepen medijskih sloboda u Crnoj Gori i dalje ispod nivoa koji bi omogućio nesmetan i profesionalan rad novinara i da, iako se posljednjih godina bilježe određeni pomaci, suštinski problemi ostaju prisutni i duboko ukorijenjeni. 
 
Iz MKM su agenciji MINA kazali da medijske slobode u Crnoj Gori predstavljaju jedan od ključnih stubova demokratije i slobodnog društva, ali da ih trenutno obilježavaju složeni izazovi. 
 
Iz tog Vladinog resora su podsjetili da, prema najnovijem izvještaju Reportera bez granica, Crna Gora zauzima 39. mjesto na listi od preko 180 država po stepenu medijskih sloboda, što jasno ukazuje na to da postoje pozitivni pomaci. 
 
- Naš zakonodavni okvir u velikoj mjeri podržava pravo na slobodu izražavanja i garantuje neometano djelovanje medija, međutim, praksa često pokazuje da politički i ekonomski pritisci, kao i sve prisutniji neformalni kanali širenja dezinformacija i govora mržnje, predstavljaju ozbiljnu prijetnju nezavisnom i odgovornom novinarstvu- rekli su iz MKM. 
 
Kako su naveli, poseban izazov predstavljaju digitalne platforme i neregistrovani portali koji se često koriste za širenje sadržaja koji narušavaju društveni dijalog i povjerenje u medije. 
 
- MKM je svjesno tih problema i aktivno radi na njihovom sistemskom rješavanju, kroz unapređenje zakonodavstva, jačanje nezavisnosti i profesionalnih standarda u medijskoj zajednici, ali i kroz uspostavljanje novih mehanizama koji će doprinijeti sigurnijem i pravednijem okruženju za rad novinara- kazali su iz tog resora. 
 
Iz MKM su naglasili da sama zakonska rješenja, koliko god bila kvalitetna, nijesu dovoljna ako ne budu dosljedno i efikasno primjenjivana, a najveći izazov je u prevazilaženju duboko ukorijenjenih društvenih podjela, polarizacije i neprihvatanja drugačijih stavova, što sve otežava stvaranje medijskog prostora koji je istinski slobodan i odgovoran. 
 
Oni smatraju da je potrebna kontinuirana edukacijom kako novinara, tako i šire javnosti, da bi se podigla otpornost društva na dezinformacije i govor mržnje, što Ministarstvo sprovodi kroz brojne inicijative i partnerstva. 
 
Iz MKM su istakli da vjeruju da je uz kontinuirani dijalog, saradnju institucija, medija, nevladinog sektora i međunarodnih partnera, moguće postići kvalitetan pomak ka društvu u kome medijske slobode ne predstavljaju samo pravnu kategoriju, već dio svakodnevne stvarnosti. 
 
Iz SMCG su, govoreći o stepenu medijskih sloboda u Crnoj Gori, rekli da, iako se posljednjih godina bilježe određeni pomaci, suštinski problemi ostaju prisutni i duboko ukorijenjeni – od političkih i ekonomskih pritisaka, preko nesigurnih uslova rada, do autocenzure koja je sve češći odgovor novinara na pritiske iz okruženja. 
 
- Trenutni stepen medijskih sloboda u Crnoj Gori i dalje je ispod nivoa koji bi omogućio nesmetan i profesionalan rad novinara- kazali su iz SMCG agenciji MINA. 
 
Oni su naglasili da se medijski radnici i dalje bore ne samo za pravo da slobodno izvještavaju, već i za osnovna radna i profesionalna prava, što pokazuje da borba za slobodne medije još traje. 
 
- Medijske slobode u Crnoj Gori ne mogu se posmatrati odvojeno od položaja onih koji svakodnevno stvaraju medijski sadržaj. Bez dostojanstvenih uslova rada, sigurnosti na poslu i mogućnosti da izraze profesionalnu autonomiju, novinari ne mogu biti istinski slobodni- rekli su iz SMCG. 
 
Kako su naveli, jačanje medijskih sloboda mora podrazumijevati konkretnu i efikasnu zaštitu novinara od prijetnji i napada, ali i odlučnu institucionalnu reakciju kada do tih napada dođe. 
 
- Neophodno je unaprijediti radna prava i standarde u medijskoj industriji, jer bez ekonomske sigurnosti nema ni profesionalne nezavisnosti- kazali su iz SMCG. 
 
Oni su istakli da je neophodno depolitizovati medijski prostor, naročito kada je riječ o javnom servisu i o načinu na koji se raspodjeljuju javna sredstva medijima. 
 
Iz SMCG su dodali da se zakonodavni okvir mora dosljedno primjenjivati, posebno kada je riječ o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, jer je pravo javnosti da zna osnova svakog demokratskog društva. 
 
Prema njihovim riječima, nosioci javnih funkcija moraju pokazati veću odgovornost u javnom govoru i komunikaciji sa medijima, uz jasno distanciranje od govora mržnje, targetiranja i pokušaja diskreditacije novinara. 
 
- Sve dok se ovi problemi ne počnu rješavati sistemski i dok novinari nastavljaju da se bore za elementarne uslove rada i sigurnost, teško je govoriti o suštinskim medijskim slobodama- poručili su iz SMCG. 
 
Iz MKM su rekli da zaštiti slobode medija i bezbjednosti novinara pristupaju sistemski i kroz konkretne reforme koje uključuju zakonske, institucionalne i edukativne mjere. 
 
Oni su podsjetili da je u prethodnom periodu usvojen set novih medijskih zakona, kojim su dodatno ojačane institucionalne garancije slobode medija, transparentnost vlasništva i zaštita izvora informacija, koji se mogu otkriti isključivo sudskom odlukom. 
 
- Poseban iskorak napravili smo kroz usvajanje Medijske strategije i pratećeg Akcionog plana, koji definišu konkretne mjere za jačanje zaštite novinara i odgovornije postupanje svih nadležnih institucija- rekli su iz MKM. 
 
Kako su naveli, jedna od ključnih inicijativa jeste izrada Standardne operativne procedure u slučajevima napada na novinare, koje se izrađuju u saradnji sa Policijom, Vrhovnim državnim tužilaštvom, SMCG, Udruženjem profesionalnih novinara, Komisijom za praćenje napada na novinare, kao i Savjetom Evrope. 
 
Iz MKM su kazali da će te smjernice biti usvojene na nivou Uprave policije i biće obavezujuće za sve relevantne institucije koje postupaju u ovim slučajevima, a cilj je da se definišu jasni protokoli djelovanja – od prijave incidenta do procesuiranja i podrške žrtvi – kako bi se spriječila neujednačena praksa i ojačalo povjerenje novinara u institucije sistema. 
 
- U saradnji sa Savjetom Evrope i relevantnim domaćim akterima, razvili smo Standardnu operativnu proceduru za postupanje u slučajevima nasilja nad novinarima, koja će uskoro biti formalno usvojena. Takođe, izmjenama Krivičnog zakonika napadi na novinare tretiraju se kao kvalifikovano krivično djelo, za koje su predviđene strožije kazne- &nbsp;rekli su iz MKM. 
 
Oni su podsjetili da je Vrhovno državno tužilaštvo izdalo obavezujuće smjernice za postupanje u ovakvim slučajevima, a imenovan je i poseban koordinator koji prati njihovu primjenu i održava vezu sa Komisijom za praćenje napada na novinare. 
 
- Sve ove mjere šalju jasnu poruku da Crna Gora ne toleriše napade na novinare i da novinari u svojoj borbi za istinu nijesu sami- poručili su iz MKM. 
 
Iz tog resora su kazali da su svjesni da prava zaštita novinara podrazumijeva i unapređenje profesionalnih standarda i edukaciju, pa stoga kontinuirano podržavaju inicijative za usavršavanje novinarskih kapaciteta i razvoj medijske pismenosti među građanima, što doprinosi jačanju otpornosti društva na pritiske i manipulacije. 
 
Iz MKM su ocijenili da je ključno da svi relevantni akteri – od državnih institucija, preko medijskih udruženja, do međunarodnih partnera – djeluju sinergijski, jer samo objedinjeni i dosljedni pristup može obezbijediti bezbjedno i slobodno medijsko okruženje u Crnoj Gori. 
 
Iz SMCG su, govoreći o pritiscima na medijske radnike, upozorili da su ti pritisci i dalje, nažalost, svakodnevica i redovno se bilježe kroz izvještaje Sindikata. 
 
Kako su naveli, najčešće je riječ o suptilnim pritiscima unutar redakcija, koji dolaze od menadžmenta ili urednika bliskih vlasnicima medija. 
 
- Takvi pritisci nijesu uvijek lako prepoznatljivi, ali ostavljaju duboke posljedice na profesionalni integritet i osjećaj bezbjednosti novinara. Pored toga, veoma su izraženi napadi i prijetnje putem društvenih mreža, koje sve više postaju platforma za targetiranje novinara, koji više nisu bezbjedni ni na svojim privatnim profilima- rekli su iz SMCG. 
 
Oni su naglasili da su zabrinjavajući i učestali javni napadi od političara i funkcionera, koji se često koriste retorikom neprikladnom za nosioce javnih funkcija. 
 
Iz SMCG su naveli da antisindikalna diskriminacija, koja se ogleda u pokušajima menadžmenta pojedinih medija da razbiju ili marginalizuju postojanje pravih, nezavisnih sindikata, dodatno komplikuje profesionalni ambijent. 
 
Oni su istakli da se sve češće susreću sa pokušajima formiranja takozvanih „žutih sindikata“, koji služe interesima poslodavaca, a ne zaposlenih. 
 
- Članovi i članice našeg sindikata koji insistiraju na svojim pravima često se suočavaju sa pritiscima, premeštanjima, izolacijom, pa čak i otvorenim prijetnjama, čime se ozbiljno ugrožava njihova profesionalna i lična sigurnost- istakli su iz SMCG. 
 
Kako su rekli, cenzura i autocenzura su dodatni slojevi tog problema, o kojima se javno i dalje nedovoljno govori – ako se izuzme prvi javni slučaj cenzure koji je hrabro prijavio kolega Nemanja Živaljević. 
 
- Kroz razgovore sa našim članstvom i širim krugom medijskih radnika, jasno je da su ove pojave sve izraženije. Autocenzura je često rezultat straha – od gubitka posla, sukoba sa uticajnim interesnim grupama ili reakcije oglašivača- istakli su iz SMCG. 
 
Oni su istakli da sve to ukazuje da novinari u Crnoj Gori i dalje rade u uslovima koji su daleko od bezbjednih i slobodnih, što predstavlja ozbiljnu prepreku razvoju profesionalnog, etičkog i nezavisnog novinarstva. 
 
Iz SMCG su naveli da su najčešći pritisci na novinare su politički i ekonomski, ali da ni institucionalni pritisci nijesu zanemarljivi. 
 
- Politički pritisci se ogledaju u pokušajima političara da utiču na uređivačku politiku, često kroz direktne pozive, javne diskreditacije ili kroz sistem "nagradnog" pristupa u vidu ekskluziva i informacija. Ekonomski su naročito prisutni u privatnim medijima, gdje oglašivači, koji su često povezani sa politikom ili velikim kompanijama, koriste svoje budžete kao sredstvo kontrole sadržaja- kazali su iz SMCG. 
 
Kako su kazali, institucionalni pritisci su vidljivi u sporosti ili selektivnosti postupanja državnih organa u slučajevima kada su novinari mete prijetnji, ali i u ograničenom pristupu informacijama od javnog značaja. 
 
- Ovi pritisci direktno utiču na kvalitet izvještavanja: dolazi do autocenzure, smanjenja broja istraživačkih priča i opšteg gubitka povjerenja u novinarstvo, a nerijetko dovode do profesionalnog sagorijevanja i odlaska onih najboljih medijskih radnika iz profesije- istakli su iz SMCG. 
 
Upitani na koji način Ministarstvo reaguje na prijavljene slucajeve pritisaka ili napada na novinare, iz MKM su rekli da nemaju operativne nadleznosti u istraznim postupcima, ali da aktivno učestvuju u koordinaciji sa relevantnim institucijama i tijelima. 
 
- Ministarstvo prepoznaje ozbiljnost svakog oblika prijetnje ili nasilja prema novinarima kao napad na temeljna demokratska prava i slobodu izražavanja. Upravo iz tog razloga preduzimamo konkretne mjere kako bi se obezbijedila efikasna institucionalna reakcija i obezbijedila veća zaštita medijskih radnika- rekli su iz MKM. 
 
Oni su dodali da sarađuju sa Komisijom za praćenje istraga napada na novinare i u kontinuitetu podržavaju njene aktivnosti, uključujući i preporuke koje se odnose na unapređenje normativnog i institucionalnog okvira, a sarađuju i sa međunarodnim organizacijama koje se bave bezbjednošću novinara i slobodom medija. 
 
Iz MKM su kazali da je u planu i dalji razvoj mehanizama za prikupljanje i sistematizaciju podataka o napadima na novinare, kako bi se omogućilo njihovo praćenje po vrstama, regijama, fazama postupka i ishodima. 
 
- Cilj nam je da do kraja sprovedemo sistem u kojem nijedan slučaj neće ostati nevidljiv, bez institucionalnog odgovora ili jasne statistike- poručili su iz MKM. 
 
Kako su ocijenili, jedino kroz koordinisano djelovanje svih aktera – institucija, pravosuđa, policije, medijskih udruženja i civilnog društva – moguće je izgraditi sistem koji pruža sigurnost novinarima i istovremeno jača povjerenje u vladavinu prava. 
 
Iz MKM su naveli da su kroz Medijsku strategiju 2023–2027 predviđene mjere jačanja međusobne saradnje institucija i unapređenja pravnog okvira. 
 
Upitani da li su zadovoljni odgovorom pravosuđa na napade na novinare i da li su kazne adekvatne, iz Ministarstva su kazali da pozdravljaju svaki napredak u efikasnosti pravosudnog odgovora, ali da ostaju opredijeljeni da se svi napadi na novinare, kako novi, tako i neriješeni slučajevi, moraju procesuirati u skladu sa najvišim standardima pravde i vladavine prava. 
 
- U okviru Medijske strategije razmatra se mogućnost dodatnog normiranja odredbi koje se odnose na govor mržnje, dezinformacije i prijetnje novinarima, kako bi se stvorio jasniji, preventivniji i represivniji pravni okvir- rekli su iz MKM. 
 
Oni su istakli da podrška edukaciji sudija i tužilaca o specifičnostima tih slučajeva predstavlja dodatni prioritet u jačanju efikasnosti institucija. 
 
Iz SMCG su, govoreći o efikasnosti pravosuđa u slučajevima napada na novinare, rekli da se u posljednje vrijeme vide određeni pomaci u institucionalnom postupanju kada je riječ o zaštiti novinara i procesuiranju napada. 
 
- Pozitivni primjeri dolaze iz najnovijih slučajeva napada na novinarke Anu Raičković i Dušanku Pejović, gdje je institucionalna reakcija bila brza i odlučna. Takva promptna postupanja ohrabruju i pokazuju da, kada postoji volja i funkcionalna koordinacija između institucija, moguće je efikasno djelovati u cilju zaštite novinara- kazali su iz SMCG. 
 
Kako su naveli, primjetna je i veća otvorenost institucija za saradnju u toj oblasti. 
 
- Ipak, uz sve pozitivne pomake, moramo ukazati na to da veliki broj starih i ozbiljnih slučajeva i dalje ostaje neriješen, što šalje poruku nekažnjivosti. Najdrastičniji primjer svakako je ubistvo glavnog i odgovornog urednika lista „Dan“ Duška Jovanovića- istakli su iz SMCG i ocijenili da je neophodno dodatno unaprijediti efikasnost pravosuđa, kako kroz edukaciju nadležnih organa o specifičnostima medijskog sektora, tako i kroz dosljednu primjenu zakona koji već predviđaju pooštrene kazne za napade na novinare.

MKM i SMCG: Pritisci ozbiljna prijetnja nezavisnom novinarstvu, suštinski problemi i dalje prisutni

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) uputio je oštro saopštenje javnosti u kojem osuđuje antisindikalne pritiske i manipulacije menadžmenta Radio-televizije Crne Gore (RTCG), navodeći da su zaposleni izloženi diskriminaciji i prijetnjama zbog zahtjeva za pravičan kolektivni ugovor i bolje uslove rada.
Kako ističu iz SMCG, članovi Sindikata zaposlenih u RTCG, jedinog reprezentativnog sindikata u toj medijskoj kući, trpe ucjene i pokušaje zastrašivanja jer su odbili da prihvate kolektivni ugovor koji je menadžment jednostrano predložio.
– Kolektivni ugovor mora biti rezultat socijalnog dijaloga, a ne diktat poslodavca, poručuju iz Sindikata i naglašavaju da su pokušaji da se osnuje tzv. “žuti sindikat”, koji bi bio po volji uprave, direktan napad na slobodu sindikalnog organizovanja.
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da je, svega dva dana nakon što je SMCG uputio prijedlog kolektivnog ugovora i poziv na početak pregovora, objavljeno da je formiran novi sindikat, koji je ekspresno proglašen reprezentativnim – bez ikakvih javno dostupnih podataka o njegovim osnivačima, članstvu i proceduri registracije. Za to vrijeme, na portalu RTCG je plasiran nepotpisan tekst koji, prema navodima SMCG, zloupotrebljava javni medijski prostor.
U saopštenju se takođe ističe da predloženi koeficijenti u spornom kolektivnom ugovoru jasno favorizuju upravljačke strukture, dok se novinari i programeri – oni koji su srž djelovanja javnog servisa – stavljaju na začelje liste.
– Prvi novinar se u predloženoj tabeli koeficijenata nalazi tek na 130. mjestu, dok su najviši koeficijenti rezervisani za direktore, pomoćnike i savjetnike. Novinarima i drugim stručnim kadrovima predložena su minimalna povećanja, dok se upravi predlažu višestruko veće korekcije plata – navodi se u saopštenju.
Sindikat podsjeća da ovakvo ponašanje menadžmenta nije novo – upravo je ignorisanje radničkih prava i pokušaji zastrašivanja prethodili prvom istorijskom štrajku zaposlenih u RTCG, održanom 2023. godine, koji se, kako ističu, završio u korist zaposlenih.
– RTCG je javni servis koji se ove godine finansira sa 20 miliona eura iz budžeta građana, te bi kao takav morao biti primjer poštovanja zakona, medijskih sloboda i radnih prava, a ne prostor za obračun sa sopstvenim zaposlenima – poručuju iz Sindikata medija.
SMCG podsjeća da Ustav Crne Gore i Zakon o radu garantuju slobodu sindikalnog organizovanja, dok Krivični zakonik propisuje kazne za njegovo ometanje.
– Nismo bespomoćni. Naprotiv. Ova borba nije samo sindikalna, već borba za dostojanstvo svih radnika u medijima, zaključuje se u saopštenju koje potpisuje Sindikat medija Crne Gore.

Sindikat medija najoštrije osuđuje antisindikalnu diskriminaciju kolega sa RTCG-a

Službenici granične policije jutros su na graničnom prelazu Šćepan Polje, na izlazu iz Crne Gore, oduzeli putničko vozilo za kojim je raspisana međunarodna potjernica Interpola Njemačke, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, policijski službenici su na graničnom prelazu kontrolisali D.J. (35), crnogorskog državljanina, operativno interesantno lice blisko jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi, koji je upravljao vozilom marke Audi SQ8, njemačkih registarskih oznaka.
Tokom provjera, policija je posumnjala da se vozilo potražuje od strane njemačkih nadležnih organa, nakon čega su o događaju obaviješteni službenici NCB Interpol Podgorica. Dodatnim provjerama potvrđeno je da je za predmetnim vozilom raspisana međunarodna potjernica Interpola Njemačke.
Vozilo je privremeno oduzeto i predato na dalje postupanje službenicima Stanice policije Plužine, dok se nastavlja saradnja sa međunarodnim partnerima u ovom predmetu.

Na Šćepan Polju oduzeto vozilo koje potražuje Njemačka

Iz Eurofonda reagovali su na jučerašnje saopštenje ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića i ministra finansija Novice Vukovića, da je dogovoreno formiranje upravljača Ulcinjskom solanom.
Reagovanje prenosimo integralno:
Najava formiranja preduzeća koje bi upravljalo Parkom prirode „Ulcinjska solana“ pa zvuči kao još jedna populistička vijest. Svi želimo da Solana bude zaštićena, obnovljena, adekvatno valorizovana i sačuvana za buduće generacije. Međutim, dobra namjera ne može biti izgovor za kršenje zakona i ignorisanje sudskih presuda.
Prije svega, važno je da javnost podsjetimo po ko zna koji put na jednu ključnu činjenicu: Upravni sud Crne Gore je prije nekoliko mjeseci donio pravosnažnu presudu kojom je poništeno rješenje Ministarstva finansija iz 2022. godine i država je izbrisana iz lista nepokretnosti Ulcinjske solane. Sud je jasno rekao da se država ne može upisati kao vlasnik zemljišta bez vođenja odgovarajućeg sudskog ili upravnog postupka i bez dokaza o pravu svojine.
U obrazloženju presude sud je izričit, citiramo:
„Da bi država stekla pravo svojine nad predmetnim nepokretnostima, morala je pokrenuti odgovarajući pravni postupak i u njemu dokazati osnov za sticanje prava svojine.“
Drugim riječima – država danas nije vlasnik zemljišta Solane. To nije politički stav, već sudska činjenica.
Zato se s pravom postavlja jednostavno pitanje: kako se može osnovati preduzeće koje će upravljati nečijom imovinom? Da li bi gradonačelnik Ulcinja dozvolio da treće lice osnuje firmu, ulaže novac i donosi odluke u njegovoj kući ili stanu?
Isto pitanje važi i za najavljena ulaganja od 15 miliona eura. Kako se može investirati javni ponavljamo JAVNi novac u imovinu koja je u stečaju i još niste vlasnik istog. Takav pristup ne samo da je nezakonit, već otvara ozbiljna pitanja odgovornosti onih koji takve odluke donose.
Zakon o zaštiti životne sredine ne daje blanko ovlašćenje državi ili opštini da: preuzmu upravljanje privatnom ili stečajnom imovinom, ignorišu imovinsko-pravne odnose, niti da ulažu javna sredstva u imovinu nad kojom nemaju pravo raspolaganja.
Zaštita prirode se može sprovoditi kroz zakonit model, uz rješavanje vlasničkih odnosa ili kroz poseban zakonski postupak (eksproprijaciju, sporazum, sudsku odluku) — a ne političkim dogovorima.
Dakle, veoma je Važno naglasiti i sljedeće: Zakon o zaštiti životne sredine ne dozvoljava da se zaštita prirode sprovodi kršenjem imovinskih prava dakle jedino je moguće uz poštovanje sudova, vlasništva i procedura.
Ukoliko se nastavi sa pokušajima da se mimo zakona formira preduzeće za upravljanje Ulcinjskom solanom, biće pokrenuti odgovarajući pravni postupci protiv svih učesnika i to Ne zato što neko od nas želi sudske postupke , već zato što je poštovanje zakona temelj svake ozbiljne demokratske države.
Ulcinjska solana zaslužuje zaštitu, ali zaslužuje i pravdu, zakonitost i poštovanje sudskih odluka. Samo tako može imati održivu i sigurnu budućnost.

Eurofond: Pokušaji nelegalnog formiranja preduzeća za Solanu završiće pravnim postupcima protiv svih učesnika

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sastao se sa Nj. E. Šarlotom Samelin, ambasadorkom Kraljevine Švedske u Crnoj Gori.
- Mandić je izrazio zadovoljstvo povodom njihovog ponovnog susreta, dodajući da Crna Gora Kraljevinu Švedsku posmatra kao iskrenog prijatelja. Sagovornici su se prisjetili predsjednikove zvanične posjete Švedskoj krajem 2024. godine na poziv tamošnjeg predsjednika parlamenta Andreasa Norlena, naglasivši da su u današnjem vremenu, upravo takve posjete ključ snaženja bilateralne saradnje - navodi se u saopštenju.
Komentarišući aktuelnosti vezane za proces evropskih integracija naše zemlje, konstatovano je da sada, više nego ikada, Crna Gora treba snažnu podršku i razumijevanje zemalja članica, jer naša država u poslednje dvije godine postiže istorijske rezultate koji nas kandiduju za prvu narednu članicu EU.

Mandić i Samelin: Crna Gora treba snažnu podršku i razumijevanje zemalja članica

Na raskrsnici u blizini Trgovinske škole u Podgorici danas je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj je oboren motociklista, potvrđeno je Portalu ETV iz OKC Uprave policije.
Povrijeđeni motociklista je vozilom Hitne pomoći prevezen u bolnicu radi ukazivanja ljekarske pomoći. Policija je izašla na lice mjesta i u toku je uviđaj kojim će biti utvrđene okolnosti pod kojima je došlo do nezgode.
Stepen povreda za sada nije poznat.

Podgorica: Povrijeđen motociklista

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: sindikat-medija