Tokom 2025. godine Sindikat medija Crne Gore registrovao je 33 slučaja napada na novinare u Crnoj Gori, što je apsolutni rekord od kada se mjeri broj napada u zemlji. Predsjednik Sindikata medija Crne Gore (SMCG) Radomir Kračković ovaj podatak je iznio na forumu “Dostojanstveni uslovi za odgovorno novinarstvo” koji su u susret 23. januaru - Danu novinara Crne Gore organizovali SMCG i Institut za medije Crne Gore (IMCG).
- Između dva Dana novinara Crne Gore bezbjednost novinara se u zemlji značajno pogoršala, politički pritisci na rad novinara su se nastavili, a ekonomski status se nije puno poboljšao. Posebno zabrinjava što su u 18 slučajeva napada tokom ove godine na meti napada bile novinarke. Zbog svega ovoga ne čudi da je Crna Gora treću godinu zaredom zabilježila pad u Indeksu bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana - kazao je Kračković.
Sindikat medija je, kako je istakao, zajedno sa ostalim medijskim akterima i nadležnim državnim organima tokom cijele prošle godine radio na uspostavljanju Mehanizma za bezbjednost novinara kao vida institucionalne podrške napadnutim novinarima u Crnoj Gori.
- Krajem prošle godine u Vladi je formirana preteča tog mehanizma - međuresorska radna grupa za uspostavljanje ovog mehanizma. Vjerujemo da ćemo tokom ove godine zaokružiti cijeli taj proces. Mehanizam za bezbjednost novinara osiguraće institucionalnu, pravnu i psihološku pomoć napadnutim novinarima i vjerujemo da će vremenom uticati na to da se broj ovih napada smanji - kazao je Kračković.
Kračković je napomenuo da su se i politički pritisci na rad novinara nastavili i pojačali.
- Posebno zabrinjava što su na meti bili ne samo pojedini novinari i novinarke, već i cijele redakcije - dodao je on.
Istakao je da su zahvaljujući primjeni novog Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama znatno povećani budžeti lokalnih javnih emitera.
- Zahvaljujući tome, tokom prošle godine je izmiren najveći dio dugovanja zaposlenima u tim medijima koji su godinama bili u najtežem položaju u medijskoj profesiji. U nekim od tih medija su i povećane plate, a u Radio televiziji Pljevlja je potpisan kolektivni ugovor. To je veoma veliki iskorak jer u tim medijima radi oko 450 ljudi. Istovremeno, vode se pregovori o kolektivnim ugovorima u drugim medijima. U toku su dugi pregovori o novom kolektivnom ugovoru za RTCG i nadamo se da će tokom ove godine taj proces biti završen i da bi moglo doći do povećanja plata u javnom servisu. Naš zadatak na nacionalnom nivou ostaje da ispregovaramo Granski kolektivni ugovor, te da uvjerimo vlasnike medija da poboljšaju sveukupni položaj novinara i medijskih radnika u Crnoj Gori - ispričao je predsjednik SMCG.
Direktorica Instituta za medije Crne Gore, Olivera Nikolić istakla je da u Crnoj Gori formalno postoje dobri zakoni, ali da je u praksi situacija drugačija. Ukazala je na velike probleme po pitanju sindikalnog organizovanja.
- Dešavaju se nezapamćeni pritisci na sindikat javnog servisa RTCG. Suočavaju se sa prijetnjama otkazima, sa premještanjem sa pozicije na poziciju, a da iza toga ne postoje neka ozbiljna obrazloženja. To nije prijatno okruženje za rad. Etički kodeks RTCG ne služi ostvarenju ciljeva i misije javnog servisa da traga za istinom i da bude višeglasje i mjesto za dijalog. Kodeks na jedan autoritaran, rigidan način prijeti zaposlenima u TVCG, ako iskažu drugačiji stav. Institut za medije Crne Gore je uradio analizu tog kodeksa i mi ćemo tu analizu poslati Savjetu RTCG u nadi da će uvidjeti koliko način na koji je kodeks donesen nije primjeren jednom samoregulatornom aktu i tražićemo da se donese novi ili izmjeni postojeći, uz najširi mogući konsenzus - saopštila je Nikolić.
Podsjetila je da su u toku promjene Kodeksa novinara Crne Gore, te da je te promjene inicirao Savjet Evrope zajedno sa OEBS-om i Društvom profesionalnih novinara Crne Gore.
Potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović Veličković podsjetila je na drastične napade na novinare, ali i na antisindikalnu diskriminaciju zabilježenu tokom prošle godine.
- 2025. godina je obilježena sa jakom antisindikalnom diskriminacijom, a ona se dešavala u javnim medijima - prije svega u javnom servisu i RTV Podgorica. Ostali smo bez oko 100 članova iz tih medija. U RTV Podgorica je otpušten predsjednik sindikalne organizacije Milan Nikčević, a tom otkazu je prethodila jedna farsa od disciplinskog postupka i taj slučaj je sada pred sudom - navela je Camović Veličković.
Napomenula je da su na predlog SMCG u izmjene Krivičnog zakonika uvrštena tri nova krivična djela kada su u pitanju zaposleni u medijima.
- U pitanju su laka tjelesna povreda, ugrožavanje sigurnosti i prinuda. Samo Ministarstvo pravde je predložilo uvođenje djela Teški govor mržnje što pozdravljamo i smatramo da je dobra ideja koja će imati odvraćajući efekat - dodala je Camović Veličković.
Između ostalih, na forumu su govorili i fotoreporteri Stevo Vasiljević i Boris Pejović koji su bili žrtve napada prilikom izvještavanja o uklanjanju spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru kraj Berana.
- U tom slučaju je napravljen napredak. Nadam se da će u budućim slučajevima napada svi biti procesuirani. Policija i država su dužne da naprave preventive da budemo bezbjedni na svakom događaju. Problem je što već šest mjeseci ja idem za Berane po dva ili tri puta mjesečno, što je opterećujuće. Imam sreću da mi je redakcija dala finansijsku podršku za ta putovanja i dane koje provodim na suđenju, ali u mnogim redakcijama to se ne dobija. Mislim da su sve to momenti koji opterećuju nas i demotivišu nas da prijavimo napade - istakao je Pejović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SMCG: Tokom 2025. godine registrovana 33 slučaja napada na novinare u Crnoj Gori

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je u bazi Safejournalists tokom prošle godine zabilježio 28 napada na medijske radnike i radnice, saopšteno je iz tog udruženja.
To, kako su kazali iz SMCG, nije finalni broj, već se odnosi na slučajeve koje su medijski radnici prijavili Sindikatu i za koje su čuli iz sredstava informisanja.
- Iskustvo nas uči da uvijek postoji određeni broj napada koji ne budu prijavljeni ili do nas ne dođu, pa će konačni podaci biti poznati tek početkom ove godine, nakon što dobijemo zvanične informacije iz policije - napomenuli su iz SMCG.
Oni su agenciji MINA kazali da je taj broj zabrinjavajući kada se stavi u širi kontekst.
- Od kada sistematski pratimo napade na novinare, najgore su bile 2021. i 2022. godina, kada smo takođe bilježili po 28 slučajeva. Dakle, već sada je prošle godina jedna od najgorih, a postoji realna opasnost da postane najgora kada je u pitanju broj prijavljenih napada - rekli su iz SMCG.
Kako su naveli, posebno je alarmantan rodni aspekt podataka.
- Od 28 napada, koliko smo do sada zabilježili u prošloj godini, čak 16 je bilo usmjereno na novinarke, pet na njihove muške kolege, dok su u preostalim slučajevima žrtve bile grupe medija - rekli su iz SMCG.
Prema njhovim riječima, podatak o tome da je tri puta bilo više napada na žene u odnosu na muškarce, ne smije biti ignorisan.
Govoreći o položaju novinara, iz SMCG su naveli da vide određene pomake u posljednjih nekoliko godina kada je u pitanju zaštita novinara od pravosudnih organa.
- Tu je prije svega uvođenje kvalifikovanog oblika (ugrožavanja sigurnosti, teškog ubistva, teške tjelesne povrede i prinude) više krivičnih djela u Krivičnom zakoniku, na inicijativu SMCG i Akcije za ljudska prava. Obavezujuće uputstvo vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića u slučaju napada na novinare - kazali su iz SMCG.
Upitani o potpisivanju Granskog kolektivnog ugovora (GKU) u svijetlu najavljenog zatvaranja svih poglavlja u pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom do kraja godine, iz SMCG su podsjetili da je to bitna obaveza u okviru pristupnih pregovora.
- Pritom, situacija sa Opštim kolektivnim ugovorom (OKU), koji nije usvojen već samo produžen do 31. marta, ukazuje na hitnu potrebu usvajanja GKU u oblasti medija, kako bi zaposleni bili dugoročnije zaštićeni i kako ne bi zavisili od drugih dokumenata poput OKU za koji je potrebna šira saglasnost socijalnih partnera - kazali su iz SMCG.
To udruženje, kako su istakli, od početka ima konstruktivan pristup tom procesu.
Oni su rekli da na pregovorima ne traže ništa što medijskim radnicima već ne pripada, niti insistiraju na nerealnim ili neodrživim zahtjevima.
- Tražimo dostojanstvene uslove rada i minimalnu sigurnost za ljude koji rade u medijima, ali nailazimo na nerazumijevanje poslodavaca, koji čak i elementarne zahtjeve predstavljaju kao biznis prepreku - naveli su iz SMCG.
To, kako su dodali, pokazuje da se rad medijskih radnika i dalje posmatra kao trošak koji treba minimizirati, a ne kao ono što jeste - temelj kvalitetnog i održivog medijskog sistema.
- Očekujemo da će u narednom periodu poslodavci početi da sagledavaju širu sliku i interes države, koja već izdvaja značajna sredstva kroz Fond za pluralizam kako bi mediji mogli da funkcionišu - rekli su iz SMCG.
Kako su istakli, ta sredstva nijesu namijenjena samo opstanku medija kao preduzeća, već i unapređenju uslova rada onih koji u tim medijima proizvode sadržaj od javnog interesa.
- Poslodavci bi, upravo kroz GKU, trebalo da pokažu spremnost da zadrže kvalitetne kadrove i da mladim ljudima ponude jasnu perspektivu u novinarstvu. U suprotnom, suočavamo se sa realnim problemom odlaska najboljih novinara u druge sektore - kazali su iz SMCG.
Govoreći o zaštiti od onlajn /online/ prijetnji, iz SMCG su kazali da je rješenje za to jasan pravni okvir, ali i njegova dosljedna primjena i spremnost institucija da reaguju brzo i ozbiljno.
- Strože kazne same po sebi nijesu rješenje, ali imaju snažan odvraćajući efekat, naročito u društvu u kojem je onlajn nasilje dugo bilo tretirano kao nešto što je „manje ozbiljno“ od prijetnji u fizičkom prostoru - rekli su iz SMCG.
Oni su dodali da je iskustvo pokazalo da medijski radnici nijesu ugroženi samo na radnom mjestu ili tokom izvještavanja sa terena, već i u privatnoj sferi, posebno u onlajn prostoru.
- Društvene mreže su postale produžetak radnog okruženja novinara, ali bez ikakvih jasnih granica i bez osjećaja sigurnosti, naročito za novinarke koje su, kako smo napomenuli, često meta brutalnijih i ličnijih prijetnji - kazali su iz SMCG.
Oni su naveli da je važan primjer da sistem može da funkcioniše kada postoji politička i institucionalna volja, slučaj prijetnji upućenih novinarki televiziji E Itani Kaluđerović putem Fejsbuka.
- Osoba koja joj je prijetila osuđena je na devet mjeseci zatvora za kvalifikovani oblik krivičnog djela ugrožavanja sigurnosti - rekli su iz SMCG.
Oni su pojasnili da je riječ o odredbi koja predviđa strože kazne kada je žrtva novinar, a koja je, na inicijativu SMCG-a i Akcije za ljudska prava, uvedena u Krivični zakonik 2022. godine.
- Takve presude šalju jasnu poruku da prijetnje novinarima nijesu bezazlene i da neće ostati nekažnjene - kazali su iz SMCG.
Oni su istakli da je važno ohrabriti i same medijske radnike i radnice da prijavljuju prijetnje, jer se u suprotnom jača osjećaj nekažnjivosti.

SMCG: 28 prijavljenih napada na medijske radnike u 2025.

Ukupno 360 novinarskih udruženja, sindikata, medija, javnih institucija, organizacija civilnog društva, kao i pojedinačnih novinarki/novinara i stručnjaka/kinja širom regiona potpisalo je Deklaraciju o unapređenju bezbjednosti novinarki na Zapadnom Balkanu.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, dokument je nastao na inicijativu mreže SafeJournalists s ciljem stvaranja bezbjednog i podsticajnog okruženja za novinarke iz regiona.
Deklaracija je usvojena na konferenciji „Novinarstvo na udaru: Doba neslobode i nepokolebljivosti profesije“, koja je održana od 29. septembra do 1. oktobra u Beogradu, a donedavno je bila otvorena za potpisivanje.
Potpisnici su prepoznali da je bezbjednost novinarki ključni uslov za zaštitu slobode izražavanja, jačanje demokratije i garantovanje prava građana na informisanje.
U tekstu Deklaracije ističe se da se novinarke širom regiona i dalje suočavaju sa nesrazmjernim rizicima, uključujući onlajn uznemiravanje, fizičko zastrašivanje, diskriminaciju na radu i rodno zasnovano nasilje.
- Slabi institucionalni te fragmentirani pravni okviri i ukorijenjene rodne norme stvorili su okruženje u kojem se nasilje i uznemiravanje često umanjuju ili ostaju nekažnjeni, primoravajući mnoge novinarke na autocenzuru - navodi se u Deklaraciji.
Dokument propisuje obaveze državnih institucija koje će, između ostalog, usklađivati nacionalni pravni okvir sa standardima UN, EU i Savjeta Evrope, ali i jačati kapacitete organa za sprovođenje zakona i pravosuđa, te obezbjeđivati djelotvorne institucionalne odgovore.
S druge strane, medijska udruženja, sindikati i organizacije civilnog društva potpisivanjem su se obavezali da zagovaraju sprovođenje pravnih i regulatornih okvira, obezbjeđujući da zakoni i institucionalne mjere ne budu samo usvojeni, već i djelotvorno primijenjeni. 
- Obavezali su se se i da kod medija promovišu i zagovaraju usvajanje i primjenu rodno senzitivnih protokola bezbjednosti u redakcijama, ali i da pružaju usluge podrške novinarkama koje su ugrožene - pojasnili su u Sindikatu medija.

Deklaraciju o bezbjednosti novinarki na ZB potpisalo 360 udruženja, sindikata, medija...

Crnogorski mediji su u 2024. ostvarili ukupan prihod od više od 56,6 miliona eura dok su ukupni rashodi iznosili nešto više od 56 miliona, pa je cjelokupni sektor godinu završio sa ukupnim profitom od nepune 603 hiljade eura, pokazalo je istraživanje Sindikata medija Crne Gore (SMCG).
U istraživanju, koje već četvrtu godinu analizira poslovanje javnih i komercijalnih medija, navodi se da je na crnogorskom tržištu, koje broji oko 630 hiljada medijskih konzumenata, tokom 2024. godine poslovalo više od 200 medija.
- Iako su ukupni prihodi porasli u odnosu na prethodnu godinu kada su iznosili nešto više od 52 miliona, neto dobit je gotovo prepolovljena - 2023. ukupno je iznosila oko 1,2 miliona eura. Glavni razlog je u rastu troškova poslovanja koji su, kao i prihodi, u 2024. premašili 56 miliona eura - navodi se u istraživanju.
Dodaje se da je u istom periodu, broj medijskih radnika i radnica blago porastao - sa oko 2.000 na 2.041, iako stvarna brojka vjerovatno premašuje taj iznos, s obzirom na to da podaci nisu dostupni za sve medije.
- Više od polovine zaposlenih, njih 1.187, radi u javnim medijima - Radio-televiziji Crne Gore (RTCG) i u 15 lokalnih javnih emitera. U privatnim medijima zaposleno je malo više od 850 radnika što pokazuje da je javni sektor i dalje dominantan poslodavac u medijskoj industriji države - pokazuje analiza.
Kao i ranijih godina, RTCG, koji se dominantno finansira od države, ostvarila je najveću dobit.&nbsp;
- Ukupni prihodi javnog servisa premašili su 22,7 miliona eura, od čega čak 20,5 miliona potiče iz državnog budžeta. RTCG je godinu završilo s neto dobiti od 1,11 miliona eura. Pozitivan rezultat ostvarili su i lokalni javni emiteri, koji su tokom 2024. prihodovali 8,43 miliona eura, uglavnom iz lokalnih budžeta, te godinu završili s dobiti od 143 hiljade eura, što je značajan napredak u odnosu na prošlogodišnji minus. Tome je najviše doprinijelo usvajanje novog Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama, čiji se puni efekat očekuje tokom 2025. godine, a kojim je značajno povećan obavezan iznos finansiranja ovih medija od strane opština, kao njihovih osnivača - precizirano je u analizi.
U štampanim medijima, koji pritom imaju svoje internet publikacije, zbirno gledano, zabilježeno je stabilno poslovanje.
- Ukupni prihodi iznosili su 8,9 miliona eura, rashodi 8,46 miliona, pa je konačna dobit iznosila 447,7 hiljada eura. Tri od četiri štampana medija, sa izuzetkom Pobjede, poslovala su pozitivno, a u ovom sektoru su bila zaposlena 293 medijska radnika. Najslabiji, ujedno i jedini negativni rezultat, ponovo su imale privatne televizije, koje su zbirno poslovale s gubitkom od 1,47 miliona eura, što je za oko 543 hiljade eura lošije nego godinu ranije. Ukupni prihodi privatnih TV stanica iznosili su 9,84 miliona eura, dok su rashodi dostigli 11,32 miliona a u njima je bilo zaposleno 335 radnika. &nbsp;Od ukupno četrnaest privatnih TV stanica, samo pet su godinu završile pozitivnim rezultatom i to: TV Vijesti, TV Prva, TV Teuta, TV Boin i Wow Montenegro - navodi se u saopštenju.
Bolji rezultat zabilježile su privatne radio stanice, koje su prihodovale 2,32 miliona eura i ostvarile neto dobit od 99 hiljada eura, ali i portali koji su sve važniji akteri na medijskom tržištu.&nbsp;
- Internet mediji su 2024. prihodovali blizu 3 miliona eura a godinu su završili s neto dobiti od preko 200 hiljada eura. Više od polovine registrovanih medija u Crnoj Gori čine internetske publikacije, odnosno portali. Kako su Sindikatu medija kazali iz Ministarstva kulture i medija u novembru 2025. godine, u njihovu Evidenciju medija upisano je tek 58 internetskih publikacija. Međutim, ukupan broj portala je znatno veći pa sabiranjem portala čije smo poslovne rezultate u ovoj publikaciji analizirali i drugih medija koji imaju sopstvene veb stranice, procjenjujemo da ih ima oko 120. Crna Gora se, dakle, i dalje suočava sa ozbiljnim izazovom neregistrovanih internet medija. U njima je radilo 99 zaposlenih, što je blagi rast u odnosu na 2023. godinu - precizirano je u saopštenju.
U agencijama koje se bave novinskim izvještavanjem ali i medijskom produkcijom i distribucijom sadržaja medijima ostvareni su prihodi od 735,8 hiljada eura, dok su rashodi iznosili 688 hiljada, pa je zbirna dobit bila 47,7 hiljada eura.&nbsp;
- Sličan trend zadržala je i periodična štampa – magazini i nedjeljnici – koji su prihodovali 578 hiljada eura, imali troškove od 550 hiljada i ostvarili simboličan plus od 27,6 hiljada eura. Koha Javore, nedjeljnik na albanskom jeziku koji se finansira iz budžeta Skupštine Crne Gore i u 2024. je poslovao uravnoteženo – prihodi i rashodi iznosili su po 150 hiljada eura a rezultat je bio nula, uz četiri zaposlena - piše Sindikat medija.
Sveukupno posmatrano, crnogorski mediji su 2024. godinu završili u plusu, ali sa znatno manjom dobiti nego godinu ranije.&nbsp;
- Rast troškova, posebno u televizijskom sektoru, uz ograničene izvore tržišnih prihoda i veliku zavisnost od javnog finansiranja i dalje ograničavaju stabilnost medijskog sistema. Više od polovine zaposlenih radi u javnim servisima – nacionalnom i lokalnim – dok se u privatnom i online sektoru bilježi umjeren porast zaposlenosti - zaključili su u saopštenju.

Sindikat medija: Crnogorski mediji u 2024. imali profit od 600 hiljada eura

Evropska komisija (EK) je, u Izvještaju o Crnoj Gori, ponovo naglasila nedostatak socijalnog dijaloga i loše uslove rada u medijima kao značajne probleme u tom sektoru, saopštili u iz Sindikata medija (SMCG).&nbsp;
&nbsp;Kako su kazali iz SMCG, u Izvještaju se navodi da je medijska industrija, pored bankarskog sektora, jedna od najznačajnijih grana koje još nemaju granski kolektivni ugovor, odnosno tu vrstu dodatne zaštite za zaposlene.
&nbsp;Iz SMCG su ukazali na navode iz Izvještaja u kojima se konstatuje da sektorski kolektivni ugovor još nije potpisan i da to otežava radnicima u medijskoj industriji ostvarivanje radnih prava pod jednakim uslovima kao i radnicima u drugim sektorima.
&nbsp;U Izvještaju je, kako su kazali iz SMCG, navedeno i da su plate novinara i dalje su ispod nacionalnog prosjeka.
&nbsp;- Izvještaj bilježi i zabrinjavajući primjer koji su predstavnici sindikata u Radio-televiziji Crne Gore iznijeli u javnost: u njemu se pominju slučajevi pritisaka uprave, diskriminacije sindikalno aktivnih radnika i odlaganja kolektivnog pregovaranja - navodi se u saopštenju SMCG.
&nbsp;Prema njihovim riječima, posebno je ohrabrujuće to što je Izvještaj EK prepoznao napore nacionalnog Sindikata u medijima i profesionalnih organizacija u oblasti unapređenja socio-ekonomskih uslova, profesionalnih standarda i bezbjednosti medijskih radnika.
&nbsp;- Iako je EK medijskim reformama dala ocjenu da je Crna Gora „umjereno spremna u oblasti slobode izražavanja, uz određeni napredak u sprovođenju reformi”, u izvještaju su istaknuti ozbiljni izazovi - naglasili su iz SMCG.
Oni su pojasnili da se kao centralna briga s pravom naglašava izostanak izbora preostala dva člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU), koji od decembra prošle godine ne odlučuje u punom sastavu.
- Podsjećamo da Skupština Crne Gore, ni nakon tri objavljena poziva za izbor preostalih članova Savjeta, nije sprovela izbor, kao i da je u toku četvrti poziv - naglasili u iz SMCG.
Oni su ukazali na navode iz Izvještaja prema kojima to ometa punu primjenu zakonodavnog okvira i može imati implikacije na Poglavlje 10.
Iz SMCG su kazali da je poruka EK u Izvještaju jasna, a to je da Crna Gora mora hitno imenovati preostale članove Savjeta AMU.
Pored toga, kako su dodali, EK naglašava da, ukoliko bude potrebe za izmjenama zakonskih rješenja u tom dijelu, one moraju biti sprovedene uz konsultacije sa svim relevantnim akterima i ne smiju „narušiti dosadašnji napredak, posebno kada je riječ o očuvanju političke nezavisnosti javnog servisa RTCG i AMU, uključujući zaštitu njihove uređivačke, institucionalne i finansijske nezavisnosti od bilo kakvog oblika neprimjerenog uticaja“.
- U Izvještaju se podsjeća da je i dalje u toku sudski postupak kojim se osporava zakonitost imenovanja generalnog direktora RTCG, što nastavlja da otvara pitanja o nedostatku transparentnosti i mogućem kršenju zakonskih procedura - naveli su iz SMCG.
Kako su dodali, pominje se i postupak protiv članova Savjeta RTCG zbog zloupotrebe službenog položaja tokom izbora generalnog direktora, koji je nedavno okončan osuđujućom presudom u prvostepenom postupku.
- Iako se u Izvještaju pohvaljuje ažurnost institucija u rješavanju novih slučajeva napada, i ove godine ponavlja se da se bilježe slučajevi oštrih verbalnih napada na medije i predstavnike civilnog društva od strane javnih funkcionera i političkih partija, uključujući i visoke zvaničnike iz sektora bezbjednosti i odbrane - istakli su iz SMCG.
Oni su podsjetili da već duže vrijeme ukazuju na nedostatak razumijevanja nosilaca političke moći o ulozi medija u jednom demokratskom društvu.
- U Izvještaju se preporučuje da se nacionalno zakonodavstvo usaglasi sa Evropskim zakonom o slobodi medija (European Media Freedom Act), kao i sa Aktom o digitalnim uslugama (Digital Services Act), Aktom o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Zakonom o vještačkoj inteligenciji (Artificial Intelligence Act) - &nbsp;rekli su iz SMCG.
Oni su podsjetili da je Ministarstvo kulture i medija nedavno formiralo Radnu grupu za implementaciju Evropskog zakona o slobodi medija i Akta o digitalnim uslugama u crnogorsko zakonodavstvo, čiji je SMCG član.

Sindikat medija: Izvještaj EK naglašava nedostatak socijalnog dijaloga i loše uslove rada u medijima

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je, od 2021. do ove godine, registrovao 32 incidenta u kojima su žrtve bile novinarke, dok je samo u 2024. zabilježeno 11 napada na medijske radnice.
Na konferenciji za novinare povodom predstavljanja istraživanje SMCG o bezbjednosti novinarki, saopšteno je da je u istom četvorogodišnjem periodu napadnuto 36 novinara - dok je još 28 napada bilo usmjereno na grupe medija, pa je ukupan broj napada iznosio 96.&nbsp;
Samo u 2024. žrtve napada u pet slučajeva bili su muškarci, u 11 žene a u osam grupe medija.
Autorka istraživanja i potpredsjednica SMCG Marijana Camović-Veličković rekla je da je riječ o prvom istraživanju ove vrste, dodajući da se analiza oslanja na statističke podatke iz baze napada SMCG - Safe Journalists.
Ona je kazala da su od 2021. do ove godine, novinarke u Crnoj Gori doživjele razne oblike napada.&nbsp;
- Bilo je slučajeva ozbiljnih fizičkih napada, kao i prijetnji po život, ali ubjedljivo najučestaliji obilk napada na novinarke u protekle četiri godine su uznemiravanje i ostali oblici prijetnji - rekla je Camović-Veličković.
Prema njenim riječima, napadnute su novinarke većih medija čije je sjedište u Glavnom gradu, ali i u manjim sredinama i iz manjih medija.&nbsp;
- Tokom istraživanog perioda zabilježena su 32 incidenta u kojima su žene bile žrtve i to je cifra koja je registrovana u Safejournalists.net bazi napada. Iz sumiranih podataka za ove četiri godine može se vidjeti da je u posljednje dvije godine, odnosno 2023. i 2024, nasilje prema novinarkama povećano u odnosu na novinare - rekla je Camović-Veličković.
Ona je navela da su tokom prošle godine u SafeJournalist bazi zabilježena ukupno 24 incidenta, od kojih su u pet slučajeva žrtve bili muškarci, a u 11 žene, dok su u preostalih osam slučajeva napadnute novinarske ekipe ili mediji.
- Opšte je mišljenje među intervjuisanim i novinarkama koje su učestvovale u fokus grupama da su najranjivija kategorija novinarke koje žive i rade u manjim sredinama i one koje se bave temama iz crne hronike - rekla je Camović-Veličković.&nbsp;
Kako je kazala, nakon njih isticane su mlađe novinarke, samohrane majke, a i generalno žene jer su „lakša meta“ u odnosu na muškarce i lakše ih je diskreditovati kroz mizogine i seksističke napade i omalovažavanje pomoću rodnih stereotipa.
Ona je kazala da su trenutno tri novinarke pod stalnom policijskom zaštitom, te da više od 60 odsto zaposlenih u medijima čine žene.

Za četiri godine 32 incidenta u kojima su žrtve bile novinarke

Crna Gora je treću godinu zaredom zabilježila pad u indeksu bezbjednosti novinara, dok broj incidenata nad novinarima ostaje zabrinjavajuće visok.
To su pokazala istraživanja Sindikata medija Crne Gore (SMCG) - Indikatori nivoa medijskih sloboda i Indeks bezbjednosti novinara za 2024. godinu koja su danas predstavljena na pres konferenciji za medije.
Predsjednik SMCG Radomir Kračković podsjetio je da se prvo istraživanje sprovodi već devet godina, dok se Indeks bezbjednosti novinara danas predstavlja po peti put. Broj slučajeva napada tokom prošle godine u odnosu na 2023. je povećan.&nbsp;
- Nefizičke prijetnje i uznemiravanje registrovane su u 11 slučajeva, pet više nego godinu ranije, dok je u četiri slučaja podnijeta krivična prijava zbog ugrožavanja bezbjednosti - naveo je on.
Registrovana su, kako je kazao, četiri slučaja u kojima su nosioci vlasti bili inicijatori.
- Prijetnje po život i fizičku bezbjednost brojane su s četiri slučaja. Tokom prošle godine zabilježena su i četiri fizička napada - u kontrastu s 2023. kada takvih napada nije bilo. Najozbiljniji napad bio je u novembru, kada je Ana Raičković napadnuta od Zorana Bećirovića i njegovog obezbjeđenja; reakcija nadležnih bila je efikasna i dovela do prvostepenog okončanja postupka - rekao je Kračković.
SMCG je ukupno registrovao 24 slučaja, dok je policija evidentirala 16. Za 2025. godinu, kako je navedeno, do sada je zabilježeno 19 napada različitih vrsta.
Potpredsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković je posebno istakla i slučajeve pokušaja pritisaka putem tužbi (SLAPP): prijava Jelene Perović protiv Jelene Jovanović, prijava supruge gradonačelnika Saše Mujovića protiv Vesne Radjković Nenadić, prijava protiv Brana Mandića koja je odbačena poslije pritiska javnosti i NVO, kao i tužba Andreja Vučića protiv Vijesti.
- Smatramo da i ove vrste pritisaka moraju biti evidentirane, jer doprinose ukupnoj slici nesigurnosti i otežavaju rad novinara - poručila je Camović Veličković.
Kračković je upozorio da pad u indeksu bezbjednosti novinara i rast broja incidenata pokazuju da donositelji odluka moraju preispitati kuda ide sloboda medija u Crnoj Gori.
- Rast broja ovakvih incidenata, pad Crne Gore u indeksu bezbjednosti novinara ZB, govori o tome da donosici odluka moraju dobro da se zamisle kuda ide sloboda medija u Crnoj Gori i ovo je očigledno jedno nazadovanje, što znači da crnogorski novinari i mediji posljednjih godina rade u nesigurnijim uslovima u odnosu na ranije godine - rekao je Kračković.
<h2>NAJGORA OCJENA ZA BEZBJEDNOST</h2>
Naglasio je da su za istraživanje indikatora ocjene davali deset medijskih eksperata. Anketirani su medijski profesionalci - novinari, urednici, dopisnici i druga novinarska zanimanja; ukupno je učestvovalo 81 ispitanik, od kojih je 60 odsto žena, a 40 odsto muškaraca.
- 29,6 odsto ispitanika je u starosnoj grupi od 30 do 39 godina, skoro svaki peti je između 18 i 29 godina, 17,2 odsto je starosti od 50 do 59 godina, a svega 6,2 odsto ima preko 60 godina. Više od 63 odsto radi u medijima duže od deset godina, skoro 20 odsto između pet i deset godina - rekao je Kračković.
Prosječna ocjena Crne Gore na skali od jedan do sedam iznosi 3,15 za 2024. godinu, što je niže nego 2023. (3,33) i 2022. (3,35).
- To je treća godina zaredom da bilježimo pad. U regionu je Sjeverna Makedonija prva sa 3,85, Hrvatska 3,19, Crna Gora 3,15, Albanija 2,95, Srbija 2,70 i BiH 2,61 - naveo je Kračković.
Najgore je, kaže, ocijenjena stvarna bezbjednost novinara - 2,79.
- Dok su pravno i organizaciono okruženje ocijenjeni sa 3,73, prevencija sa 3,76, a proces sa 3,24 - istakao je Kračković.
Zaključna ocjena za segment prevencije je 3,63.
<h2>PLATE I DALJE ISPOD PROSJEKA</h2>
Tokom 2024. godine uslovi rada nijesu se bitnije mijenjali ali je došlo do povećanja zarada u dijelu medija. No, plate su i dalje ispod državnog prosjeka.
- 66,6 odsto zaposlenih primilo je zaradu ispod prosjeka. Na pitanje o promjeni socio-ekonomskog položaja u posljednje tri godine, 42 odsto ispitanika navelo je poboljšanje, dok je svaki četvrti osjetio promjenu na gore - rekla je potpredsjednica SMCG Marijana Camović Veličković.
Camović Veličković je objasnila da su povećanja plata pripisana programima Evropa sad 1 i 2, te da su pojedinim ljudima zarade porasle i za 200 eura.
- I dalje su plate nezadovoljavajuće, iako je došlo do realnog povećanja, ali se ono nije osjetilo. Za 84 odsto ispitanika plata je fiksna, skoro 10 odsto prima kombinaciju fiksnog i varijabilnog dijela, dok 3,7 odsto prima platu zavisnu od učinka. Za svakog petog ispitanika redovna plata nije sigurna - precizirala je Camović Veličković.
<h2>PREKOVREMENI, ALI NEISPLAĆENI RAD</h2>
Prekovremeni rad je, kaže, rasprostranjen.
- 92 odsto ispitanika radi ponekad ili često prekovremeno, a u 60 odsto slučajeva taj rad nije plaćen - naglasila je Camović Veličković.
Rad nedjeljom u 42 odsto slučajeva nije, ističe ona, dodatno plaćen.&nbsp;
- Zbog organizacionih potreba, 44,4 odsto radi za dvije i više redakcije unutar jednog medija, a 11 odsto za više medijskih kuća. 6,2 odsto ispitanika navodi da nema regulisan status u redakciji jer je angažovano honorarno - navela je Camović Veličković.
<h2>CENZURA I PRITISCI</h2>
Postoji, ustvrdila je ona, značajan problem cenzure i pritisaka.
- 30,9 odsto anketiranih navodi da je bilo slučajeva cenzurisanja, a 37 odsto osjetilo je neku vrstu miješanja ili pritiska tokom rada. Glavni izvori uticaja su urednici, vlasnici medija, političari, cenzura i biznis sektor, a najmanji uticaj imaju vladini zvaničnici. Antisindikalna diskriminacija ostaje prisutna. Oglašavanje državnih institucija i preduzeća u medijima i dalje je netransparentno - dodala je Camović Veličković.
Kračković je istakao da su u julu prošle godine izmijenjena tri medijska zakona, uključujući Zakon o audiovizuelnim uslugama, što je poboljšalo situaciju u lokalnim emiterima. Prema njegovim riječima, gotovo svi lokalni mediji izmirili su dugovanja prema zaposlenima, a zbog novog zakona o medijima porastao je broj ombudsmana i nivo samoregulacije - ombudsman postoji u 18 medija.

SMCG: Crna Gora treću godinu zaredom bilježi pad u bezbjednosti novinara

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) zatražio je od nadležnih institucija da saopšte da li su identifikovali propuste i sankcionisali policijske službenike koji 8. avgusta u Gornjem Zaostru nisu reagovali blagovremeno kada su napadnuti fotoreporteri Vijesti Boris Pejović i i Pobjede Stevo Vasiljević.
Dopis su, kako se navodi u saopštenju, uputili ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću, vršiocu dužnosti direktora Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, kao i rukovoditeljki Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama Jadranki Mićović, pozivajući se na član 417 stav 1 Krivičnog zakona Crne Gore - nesavjestan rad u službi.
- Taj član eksplicitno propisuje da je to krivično djelo počinilo službeno lice "koje kršenjem zakona ili drugih propisa ili opštih akata, propuštanjem dužnosti nadzora ili na drugi način očigledno nesavjesno postupa u vršenju službe, iako je bilo svjesno ili je bilo dužno i moglo biti svjesno da usljed toga može nastupiti teža povreda prava drugog ili imovinska šteta" - citirali su iz Sindikata medije.
Podsjećaju da su i ranije iskazali duboku zabrinutost što policija nije reagovala blagovremeno kako bi spriječila incident, iako je bilo jasno da bi tenzije na ovakvom događaju mogle eskalirati.
- Smatramo da bi nespremnost nadležnih da utvrde odgovornost policije narušila povjerenje u javne institucije, oslabila sistem zaštite medijskih radnika i ohrabrila one koji nasiljem pokušavaju da uguše kritičko izvještavanje. Pored odgovornosti policijskih službenika, SMCG je pitao i koje mjere su preduzete u cilju sankcionisanja osoba koje su onemogućile Borisu Pejoviću i Stevu Vasiljeviću da fotografišu četnički skup i nedozvoljeno postavljanje i otkrivanje spomenika Pavlu Đurišiću - navodi se u saopštenju.
Prema njihovom svjedočenju, kako ističu, više destina osoba čak sat i po mimo njihove volje držalo kao taoce, da im je uništena oprema vrijedna između 10 i 15.000 eura, da su Vasiljevića i udarali.&nbsp;
- Koja krivična djela su tim ljudima stavljena na teret i da li su identifikovani i saslušani svi koji su učestvovali u tom napadu - upitali su iz Sindikata medija.
Očekuju od nadležnih da hitno rasvijetle sve okolnosti, procesuiraju sve odgovorne i jasno stave do znanja da će svaki napad na slobodu medija biti sankcionisan bez izuzetka.

Sindikat medija nadležnima: Jesu li identifikovani propusti i sankcionisani policajci koji nisu reagovali kada su napadnuti fotoreporteri Pejović i Vasiljević

Sindikat medija Crne Gore uputio je pismo predsjedniku Vlade, ministarki kulture i medija, ministru vanjskih poslova i poslanicima Skupštine Crne Gore, u kojem izražava duboku solidarnost sa civilima i novinarima pogođenim humanitarnom katastrofom u Gazi, saopšteno je iz ove organizacije iz koje su pozvali nadležne da se jasno odrede prema zločinima koji se dešavaju u Pojasu Gaze.
- Svjedoci smo sistemskog, namjernog izgladnjivanja stanovništva Gaze – ljudi koji danima nemaju pristup hrani, vodi, medicinskoj pomoći ni skloništu. Ovo nije posljedica prirodne katastrofe – već politička odluka, oblik kolektivnog kažnjavanja koji sprovodi Vlada Izraela. Ono što se danas dešava u Gazi predstavlja ratni zločin i zločin protiv čovječnosti: glad se koristi kao oružje, a uskraćivanje osnovnih uslova za život – uključujući ljekove i pijaću vodu – dešava se pred očima svijeta. I pred našim očima- upozorili su iz Sindikata medija.
 Iz Sindikata medija ističu ulogu novinara i reportera koji neprestano rizikuju živote kako bi svijetu predočili šta se dešava u Gazi.
- Jedini preostali svjedoci zločina i patnje su lokalni novinari. Pod blokadom, bez prisustva stranih novinara koji su eksplicitno spriječeni da uđu, oni svakodnevno rizikuju živote kako bi svijetu prenijeli istinu- kazali su iz SMCG.
Iz Sindikata medija su podsjetili da međunarodna i Evropska federacija novinara (IFJ i EFJ) upozoravaju da su novinari u Gazi dovedeni do fizičke iscrpljenosti: gladuju, gube svijest, snagu – a s njom i sposobnost da rade svoj posao. 
- Prema podacima IFJ-a, najmanje 187 novinara i medijskih radnika ubijeno je od početka rata u Gazi. Njihove smrti šalju opasnu poruku: da istina ne smije da se čuje. Zatvaranjem Gaze za strane novinare, izraelska vojska guši slobodu izražavanja i pravo javnosti da zna. Svjedočimo doslovnom utišavanju glasova istine – novinara – izgladnjivanjem do smrti- navode u saopštenju.
Stoga, SMCG zahtijeva od Vlade Crne Gore da jasno definiše stav o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti u Gazi, te da prestane da se krije iza neutralnih formulacija i da više ne izbjegava konkretno djelovanje.
- Zahtijevamo da Crna Gora javno i zvanično podrži: hitnu evakuaciju civila koji su u neposrednoj opasnosti, međunarodne pozive za omogućavanje pristupa stranim novinarima Gazi, zaštitu lokalnih novinara i pokretanje međunarodne istrage o sistematskom izgladnjivanju kao ratnom zločinu- poručeno je iz Sindikata medija.
Iz SMCG ističu da Crna Gora mora stati na stranu istine, humanosti i međunarodnog prava. 
- Očekujemo da Vlada Crne Gore odlučno podrži principe međunarodnog prava i zaštite ljudskih prava- zaključuje se u saopštenju.

SMCG: Zahtijevamo od Vlade da jasno definiše stav o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti u Gazi, i da prestane da se krije iza neutralnih formulacija

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) najoštrije osuđuje izjavu šefa poslaničkog kluba Demokratske Crne Gore Borisa Bogdanovića u kojoj je iznio optužbe na račun novinara tri crnogorska medija, tvrdeći da se nalaze na platnom spisku kriminalnih klanova.
- Bogdanović bi, kao nosilac javne riječi i funkcioner vlasti, trebalo da zna da takve optužbe, ako su izrečene bez dokaza, predstavljaju grubo targetiranje novinara i medija. Takva retorika nije samo neprihvatljiva, već i krajnje neodgovorna, jer dolazi sa pozicije koja zahtijeva uzdržanost, argumentovanost i poštovanje prema slobodi medija - navode iz SMCG-a.&nbsp;
Ističu da ovo nije prvi put da iz redova Demokratske Crne Gore dolaze verbalni napadi na novinare pojedinih medija.&nbsp;
- Ti napadi mogu narušiti profesionalni integritet novinara i dodatno oslabiti slobodu izražavanja u društvu koje se i dalje bori sa pritiscima na nezavisno novinarstvo - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Podsjećaju, kako kažu, poslanika Bogdanovića da njegova javna riječ ima težinu i posljedice, te da bi, ako je nezadovoljan izvjestavanjem medija, trebalo da civilizovano izrazi neslaganje – kroz konkretne, argumentovane i transparentne demantije i reagovanja a ne kroz pokušaje diskreditacije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbogdanovic-targetirao-novinare-televizije-e-m-portala-i-portala-analitika-tvrdi-da-kriminalni-klanovi-placaju-po-tekstu-i-do-8-000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Pozivamo ga da prekine sa targetiranjem novinara i da umjesto podsticanja nepovjerenja i neprijateljstva prema medijima, doprinese stvaranju ambijenta u kojem su sloboda izražavanja i medijski pluralizam zaštićeni - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

SMCG osudio optužbe Bogdanovića: Neodgovorno targetiranje novinara ugrožava slobodu medija

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće sjutra i prekosjutra (4. i 5. februara) u Vašingtonu, gdje će, na poziv američkih kongresmena, prisustvovati 74. Nacionalnom molitvenom doručku, jednom od najznačajnijih godišnjih političkih okupljanja u Sjedinjenim Američkim Državama, navedeno je u saopštenju njegovog Kabineta.&nbsp;
Događaj tradicionalno okuplja američke političke lidere i visoke zvaničnike iz više od 140 zemalja svijeta.
Nacionalni molitveni doručak, podsjeća se, već decenijama predstavlja mjesto na kojem se, kroz neposredne razgovore i susrete, učvršćuju politički odnosi i otvaraju kanali saradnje među državama.
- U skladu sa tradicijom ustanovljenom još 1953. godine, skupu će se obratiti i aktuelni predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp, što potvrđuje značaj događaja u američkom političkom i međunarodnom kontekstu. Ovogodišnji Nacionalni molitveni doručak održava se u godini obilježavanja 250 godina od potpisivanja Deklaracije nezavisnosti SAD, čime skup dobija dodatnu simboličku dimenziju - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Kako se naglašava, tokom boravka u Vašingtonu, Milatović će imati i niz bilateralnih sastanaka, koji su nastavak diplomatskih napora Predsjednika da se dodatno osnaže partnerski odnosi Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država, kao i da se potvrdi pouzdanost Crne Gore kao saveznika i relevantnog sagovornika

Milatović sjutra i prekosjutra na Nacionalnom molitvenom doručku u Vašingtonu

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici naložilo je službenicima Uprave policije da utvrde autentičnost video-snimka na kojem se navodno nalazi odbjegli Miloš Medenica, prvostepeno osuđen na deset godina i dva mjeseca zatvora, saopšteno je<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/pekic-za-pobjedu-deepfake-sadrzaji-kompleksan-fenomen-na-takve-izazove-odgovarati-strucno-i-odmjereno"> Pobjedi</a> iz Tužilaštva. 
- Dežurni državni tužilac u Podgorici dao je obavezujući nalog službenicima Uprave policije da utvrde autentičnost video-snimka i sve okolnosti vezane za njegovu objavu, kao i distribuciju istog - kazali su Pobjedi iz ODT.
Doktor nauka bezbjednosti Ivan Pekić za Pobjedu kaže da tzv. deepfake sadržaji predstavljaju kompleksan fenomen te da na takve izazove treba odgovarati stručno i odmjereno.
Odluka ODT-a uslijedila je nakon što je preksinoć na društvenoj mreži Iks objavljen jedan, a neposredno nakon toga i drugi snimak na kojem se navodno nalazi Medenica, za kojim je raspisana crvena Interpolova potjernica.
Na prvom snimku, za koji je Uprava policije utvrdila da je riječ o proizvodu vještačke inteligencije, Medenica navodno zahvaljuje ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću i direktoru Uprave policije (UP) Lazaru Šćepanoviću zbog, kako je navodno rekao, sramne presude kojom je „nevin osuđen na veliku kaznu zatvora“.
- I što su mi omogućili da me sklone na sigurno – poručio je navodno Medenica uz poruku „nema stresa i besa“.
Ubrzo su se iz policije oglasili saopštenjem, navodeći da je taj video-zapis sintetički generisan, odnosno izrađen korišćenjem alata zasnovanih na vještačkoj inteligenciji (tzv. AI-generisani ili deepfake sadržaj).
Međutim, poslije ovog snimka objavljen je još jedan, na kojem se Medenica navodno obraća lideru Demokratske narodne partije (DNP) Milanu Kneževiću, koji je i komentarisao prvu AI objavu, ironično poručujući policiji da „ga traže kod bazena crvena mulja, da se ne bi tamo sakrio“.
- Brate Milane, neka si napustio Vladu gej aferaša. Podrška velika za tebe i za Botun. Ako te krenu opet hapsiti, imaš mjesta kod mene, samo ponesi malo pipuna i paprika. A dako i Ljubo nešto pomogne - kaže navodno Medenica, koji je na „novom“ navodnom snimku obučen u drugačiju garderobu.
Uprava policije još se nije oglasila povodom drugog navodnog snimka na kojem se vidi odbjegli šef organizovane kriminalne grupe, ali se pretpostavlja da je riječ o još jednom AI proizvodu.
<h2>AI IZAZOVI</h2>
Razvojem tehnologije vještačke inteligencije, kako pojašnjava Pekić, posebno u oblasti generisanja audio-vizualnog sadržaja, otvoren je niz novih pitanja za savremene bezbjednosne sisteme. 
- Iz ugla bezbjednosnih nauka, takozvani deepfake sadržaji predstavljaju kompleksan fenomen, koji može imati različite implikacije - od ugrožavanja privatnosti, reputacije pojedinca do izazova u pogledu pouzdanosti tih digitalnih dokaza - objašnjava doktor nauka bezbjednosti.
Upravo zbog toga, dodaje, u savremenim bezbjednosnim praksama sve veći značaj dobija digitalna forenzika i razvoj kapaciteta naših institucija da prepoznaju i analiziraju ovakve materijale, što je dobro jer su ih ubrzo i prepoznali. 
Naveo je da se procjena policije da postoje indikacije da je određeni snimak Miloša Medenice generisan uz pomoć te vještačke inteligencije, po pravilu zasniva na stručnoj analizi tehničkih karakteristika materijala.
- Tu mislim i da to može obuhvatiti pregled Meta podataka, strukturu fajla, vizuelnih i zvučnih obrazaca kao i upotrebu specijalizovanih alata za detekciju sadržaja - naveo je Pekić.
Napominje da se radi o tehnički zahtjevnoj oblasti, čija metodologija se stalno unapređuje i nekako uvijek idu korak prije službe bezbjednosti.
- Transparentna komunikacija u mjeri koja je kompatibilna sa interesima istrage i zaštitom prava učesnika doprinosi uvijek, kao što i sami znate, u očuvanju povjerenja javnosti i stabilnosti sistema bezbjednosti koji je trenutno poljuljan - istakao je on.
Kaže i da savremeni trendovi ukazuju na potrebu saradnje policijskih organa sa akademskom zajednicom, ali i nezavisnim stručnjacima u oblasti digitalne forenzike i vještačke inteligencije, kakav se razvija danas i na Univerzitetu Crne Gore. 
- Ključno je da se na te izazove odgovara stručno, odmjereno i u skladu sa važećim pravim profesionalnim standardima, uz kontinuirano unapređenje znanja i praksi u oblasti digitalne bezbjednosti - poručio je Pekić za Pobjedu.
<h2>POLITIČKA PREPUCAVANJA</h2>
Snimci objavljeni na društvenim mrežama poslužili su i kao poligon za politička prepucavanja. Nakon Kneževićeve objave, reagovao je poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić koji je predsjednika DNP optužio da dijeli lažne narative o postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda, rekonstrukciji Vlade, stotinama hiljada turskih migranata koji okupiraju Crnu Goru, tajnim dilovima sa opozicijom, te „AI deepfake snimke koji se plasiraju preko Iks naloga kojima upravlja kavački klan“. 
Odmah nakon toga, uslijedio je odgovor Kneževića uz koji je objavio fotografiju Čarapića u društvu bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, pitajući ga je li to on ili AI tehnologija.
- Vaso, znam da si stručnjak za kupovinu pica Ranku Uboviću, prevoz dušeka službenim autom, ali je novo da si postao ekspert za AI. Poslije svega, Upravi policije ne vjerujem ni kada bi napisali koji je danas dan - rekao je Knežević.
Sa druge strane, reagovali su i poslanici Demokrata Momčilo Leković i Boris Bogdanović. Leković je, između ostalog, ocijenio da su lažni snimci zapravo pokušaj napada organizovanih kriminalnih grupa na „državu, njene institucije i časne profesionalce poput Lazara Šćepanovića“.
Bogdanović tvrdi da je Miloš Medenica znao će biti osuđen na više godina zatvora i da se zbog toga opredijelio na bijeg. Problematizovao je mjere koje im je sud izrekao uoči i nakon presude kao i izostanak podrške za usvajanje izmjene Zakona o krivičnom postupku u dijelu povećanja pritvora sa tri na pet godina.
<h2>BJEKSTVO</h2>
Miloš Medenica pobjegao je nakon što je 28. januara osuđen na deset godina i dva mjeseca zatvora. Prvostepenom presudom Višeg suda označen je kao organizator mreže šverca cigareta.
Prema navodima izvora Pobjede iz bezbjednosnog sektora, Miloš Medenica je Crnu Goru napustio preko ilegalnog graničnog prelaza i otišao u Srbiju, gdje će, kako se navodi, najrealnija je opcija, pomoć dobiti od uticajnih ljudi u toj državi sa kojima njegova majka ima konekciju.
Iz obimne sudske dokumentacije i materijalnih dokaza proizilazi da je Miloš Medenica imao ključnu ulogu u organizovanju i finansiranju kriminalne grupe koja je tokom 2019. i 2020. godine krijumčarila velike količine cigareta iz Slobodne carinske zone Luke Bar, koristeći lažnu dokumentaciju, korumpirane carinike i razrađenu logistiku.
Prema navodima optužnice i dokazima Uprave prihoda i carina, Medenica je, zajedno sa više saizvršilaca, organizovao produženo krivično djelo krijumčarenje, obezbjeđujući novac, logistiku i uslove za nesmetan prolaz kamiona sa kontejnerima punim cigareta, koji su formalno prikazivani kao roba namijenjena reeksportu, dok su faktički nezakonito napuštali carinsku zonu.
Ključni dokazni materijal za sud je bila Skaj komunikacija, koja detaljno razotkriva način funkcionisanja grupe.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fnedopustiva-greska-policije-medenica-najvjerovatnije-planirao-bjekstvo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pekić: „Deepfake“ sadržaji kompleksan fenomen, na takve izazove odgovarati stručno i odmjereno

Izložba „NoConcept 4” biće otvorena u petak 6. februara u holu Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović" u 19 sati.
"NoConcept" je izložba mladih akademskih umjetnika koja se već četvrtu godinu zaredom realizuje kao platforma za savremeno umjetničko stvaralaštvo.
- Ovogodišnju postavku NoConcept 4 čine radovi 13 mladih umjetnika, predstavljeni kroz različite medije i savremene umjetničke prakse. Na izložbi učestvuju: Aleksandra Božović, Bosiljka Bakočević Delić, Dijana Lazović, Draško Karadžić, Edin Ćeranić, Iva Stanišić, Jelena Todić, Jovana Ivanović, Kristina Lalatović, Marija Vemić Abramović, Maša Ratknić, Rosanda Cvijić i Sofija Miljkovac - precizirano je u saopštenju.
Organizator izložbe je Sekretarijat za sport i mlade Opštine Nikšić, dok organizacioni tim čine Stevan Kilibarda, Miloš Nenezić i Vladana Mirković.

Izložba „NoConcept 4” u KIC-u

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 14 saobraćajnih nezgoda, a dvije osobe povrijedjene su teže.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da su u Podgorici i Herceg Novom evidentirane po četiri nezgode, a u Nikšiću tri.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Cetinju, Baru i Budvi.
&nbsp;Izdato je 487 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 54 prekršajne prijave.
&nbsp;Policija je oduzela deset pari registarskih tablica.

Tag: sindikat-medija-crne-gore