Predsjednik Sindikata sudstva Dejan Đukić i Ministarstvo pravde na čelu sa Bojanom Božovićem potpisali su sporazum o prekidu štrajka sudske administracije.
Beneficije toga, kako je Đukić kazao Vijestima, zaposleni će osjetiti već sljedećeg mjeseca, kada prime novembarsku zaradu.
On je kazao da je ispunjeno 90 odsto njihovih zahtjeva, čime je zadovoljan, kao i da se uvećanje zarade "primaklo prvobitnom zahtjevu za povećanje od 30 odsto".
Đukić je Vijestima rekao i da je sa Božovićem dogovoreno da jedan predstavnik tog Sindikata učestvuje u radnoj grupi pri izradi Zakona o zaradama u sudskoj administraciji, nakon čega će biti potpisan i Granski kolektivni ugovor (GKU) za oblast sudstva.
Od 6. oktobra u pojedinim sudovima trajao je jednosatni prekid rada zbog višegodišnjeg nezadovoljstva primanjima, a bio je najavljen i generalni štrajk za 3. novembar.
Zaposleni u sudskoj administraciji tražili su povećanje plata od oko 30 odsto, kao privremeno rješenje dok se ne uspostavi dugoročni model koji bi uredio zarade i koeficijente u pravosudnim organima.&nbsp;
Pored toga, zahtijevali su donošenje posebnog propisa koji bi regulisao napredovanje, zvanja i materijalni položaj službenika i namještenika u sudovima i tužilaštvima, a neki od njih zahtijevaju i potpisivanje novog GKU-a za oblast pravosuđa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Potpisan sporazum o prekidu štrajka zaposlenih u sudstvu, ispunjeno 90 odsto zahtjeva

Advokat Damir Lekić reagovao je na saopštenje Sindikata sudstva u kojem se navodi da je u incidentu koji se dogodio juče, tokom štrajka upozorenja u Osnovnom sudu u Podgorici, pokušao nasilno da uđe u prostorije suda, ali da do tuče nije došlo.
Njegoovo reagovanje prenosimo integralno:&nbsp;
" Opet se javnost u Crnoj Gori pokušava dezavuisati iznošenjem neistinitih činjenica. Rekoh ja da će se od svega ovoga, a naročito zbog ovih plasiranih neistina koje se konstantno iznose na moj račun, napraviti serija u smislu “španske sapunice” sa više epizoda, što ja svakako ne mogu da dozvolim nikako.
Nije istina da sam pokušao da nasilno uđem u prostorije Osnovnog suda u Podgorici i da sam se bahato i drsko ponašao na bilo koji način – naprotiv. Ovdje se od strane ovog sindikata pokušava pružiti zaštita i opravdanje za postupanje jednog od svojih štrajkača, kao i za jednog policajca koji nije radio svoj posao iz nekog razloga, uz namjernu zamjenu teza.
Inače, jedan sam od prvih advokata koji je podržao štrajk zaposlenih u sudovima, što se lako može provjeriti uvidom u moju javnu izjavu datu na televiziji “PG” dana 6.10.2025. godine, i to na prvi dan kada je ovaj štrajk počeo. Link ove televizijske emisije nalazi se ovdje: <a href="https://youtu.be/ZFPzS6uU2j8?si=74U7lbIEYIRAZuBC" target="_new">https://youtu.be/ZFPzS6uU2j8?si=74U7lbIEYIRAZuBC</a>. 
 Pored ove izjave, u vezi sa ovom temom i podrškom štrajkačima, postoji još nekoliko mojih javnih istupa, ali ova je, po mom mišljenju, značajna jer se radi o prvoj javnoj podršci datoj od strane advokata, i to na dan početka štrajka.
Kao osoba koja itekako podržava štrajk, jer sam i sam skoro sedam godina bio zaposlen u sudu – i to u Osnovnom sudu u Podgorici – kada sam se suočavao sa izuzetno lošim i teškim uslovima rada i izrazito niskim i ponižavajućim zaradama, posebno sam osjetljiv, oprezan i obazriv prema ovoj temi, štrajkačima i njihovim zahtjevima, koji su u svemu opravdani.
Međutim, to zapravo nije suština problema. Ovdje nije riječ o kršenju pravila štrajka, kako se to neosnovano pokušava predstaviti, već o zaštiti i prikrivanju nedoličnog i nezakonitog postupanja određenog štrajkača, kao i o neradu i nepostupanju određenog policijskog službenika koji je svjedočio svemu, ali nije reagovao niti preduzeo radnje na vrijeme. Sve je snimljeno i zabilježeno na video-nadzoru sa sigurnosnih kamera koje se nalaze na licu mjesta.
Od kada je počeo ovaj štrajk, ja se – kao i obično – zbog svog posla svakodnevno nalazim u sudovima, uglavnom u Višem sudu u Podgorici i Osnovnom sudu u Podgorici, pa čak i u periodima obustave rada pojedinog sudijskog kadra koji štrajkuje. U nekoliko rijetkih situacija u tom vremenu su se čak i održavala pojedina suđenja (npr. „okr Katnić“ i druga), a nigdje nije propisano, niti je usmeno ili pismeno dato bilo kakvo obavještenje da se u prostorijama sudova ne može boraviti tokom trajanja jednosatne obustave rada pojedinog sudijskog kadra.
Treba istaći da sudije ne štrajkuju, a nama advokatima i građanima su u ovom periodu već ranije zakazana ročišta. Htjeli mi to ili ne, ipak imamo obavezu da se na te zakazane termine, pa i tokom obustave rada, pojavimo, jer često nemamo informaciju da li će se suđenje održati ili ne. Tu je sudija glavni – sud kao institucija, niko drugi.
Zato je za mene „potpuno novo“ da se u ovom periodu ne može ući u zgradu suda, i to ne samo zato što sam prethodno redovno ulazio u tom vremenu radi raznih obaveza, već i zato što sam upravo izašao iz zgrade Višeg suda u Podgorici, gdje sam se neposredno nalazio tokom trajanja jednosatne obustave rada, i došao ispred zgrade Osnovnog suda u Podgorici. U konkretnom slučaju ne postoji nikakav pravni osnov na osnovu kojeg bi štrajkači mogli bilo kome da zabrane ulazak u zgradu suda – osim nezakonito. Sud nije njihovo privatno vlasništvo.
Dakle, mi moramo da se pojavimo u sudnici, moramo proći pored štrajkača, a onda po ulasku u sudnicu sudije daju obavještenje da li se suđenje odlaže ako njihov stručni kadar štrajkuje.
Ono što je u ovom slučaju posebno neprimjereno i degutantno jeste ponašanje jednog od štrajkača. Ja sam, bez ikakve namjere da ikoga uvrijedim, ometam ili omalovažavam, došao ispred zgrade Osnovnog suda u Podgorici u 11:57 časova – a obustava rada je trajala do 12:00 časova. Na prvi ulaz Osnovnog suda u Podgorici jedan od štrajkača mi je otvorio vrata (koja su inače bila otključana), prošao sam pored njega pozdravljajući ga srdačno i bez problema, da bih nakon nekoliko metara, na drugom ulazu, naišao na problem.
Taj problem sam, uz dužno poštovanje, puno uvažavanje, lijepe riječi, srdačan pozdrav i izraze podrške štrajku, pokušao da riješim, ali, nažalost, nisam uspio. Čak sam, pored prisutnog policajca koji se nalazio na dužnosti, doživio upotrebu sile u smislu onemogućavanja i zabrane ulaska, što je nedopustivo i nezakonito.
I ono što je u konkretnom slučaju ironično, imajući u vidu i prethodni tekst MUP-a i saopštenje sindikata, jeste to da sam zapravo ja bio taj koji je insistirao da se o ovom događaju, zbog nezakonitog postupanja štrajkača i nepostupanja prisutnog policajca, obavijesti policija i da se podnese prijava – na čemu sam i istrajavao".

500x500

Lekić: Pokušavaju da me prikažu nasilnim, a ja sam prvi podržao štrajk

Sindikat sudstva Crne Gore saopštio je da je incident koji se dogodio tokom štrajka upozorenja u Osnovnom sudu u Podgorici 10. oktobra pogrešno predstavljen u medijima, ističući da je riječ o nepoštovanju štrajkačkih pravila, a ne o fizičkom obračunu.
Povodom objava koje su se pojavile u medijima u vezi sa incidentom u Osnovnom sudu u Podgorici, iz Sindikata sudstva ističu da je događaj pogrešno predstavljen u svim medijima.
U saopštenju Sindikata sudstva koji potpisuje predsjednik Dejan Đukić navodi se da je 10.10.2025.godine u svim sudovima u Crnoj Gori, kao i Osnovnom sudu bio u toku štrajk upozorenja u trajanju od 11.00h do 12.00h o čemu su korisnici suda bili pravovremeno obaviješteni, kako putem medija, tako i putem pisanih obavještenja istaknutih na ulazu u zgradu, a tokom trajanja štrajka upozorenja, ulazak u prostorije suda nije bio dozvoljen.
- Uprkos tome, advokat Damir Lekić je i pored vidnog upozorenja i usmenog objašnjenja članova štrajkačkog odbora Željka Radulovića i Nikole Berilaža, pokušao nasilno da udje u prostorije suda, pri čemu je rekao istom "Skoni se, ko si ti", pri čemu je isti zaustavljen od strane člana štrajkačkog odbora Željka Radulovića. Dakle, nije riječ o medjusobnom fizičkom obračunu, već o incidentu izazvanom nepoštovanjem štrajka i pravila koja su tada bila na snazi - ističe se u saopštenju.
Prema njegovim riječima, važno je napomenuti da u ovom momentu dok se bore za svoja prava i bolji standard svih u sudskoj administraciji, koji je, kako se navodi, ispod svih standarda, da im je potrebna podrška advokata da bi se ostvarili njihove zahtjeve i od njih očekuju da imaju najviše razumijevanja.
- Štrajkački odbor osuđuje svaki oblik nasilja, ali ističe da se mora poštovati pravo zaposlenih na štrajk i obustavu rada u skladu sa zakonom. Molimo gradjane na razumijevanje - poručuje se u saopštenju.

Sindikat sudstva: Nije bilo fizičkog obračuna u Osnovnom sudu

Već duže vrijeme zaposleni u sudstvu ukazuju na veoma loš materijalni status. Zato traže od Vlade da se ispravi nepravda napravljena izuzimanjem sudija iz Granskog kolektivnog ugovora, ističe predsjednik Sindikata sudstva Dejan Đukić.
- Sindikat ukazuje na nezadovoljstvo zarada sudija, sekretara, savjetnika, samostalnih referenata, jer sudstvo funkcioniše kao jedinstvena cjelina i svi zaposleni su podjednako važni za funkcionisanje sudstva - kazao je Đukić.
Ministar pravde Bojan Božović kazao je da Vlada radi na pronalasku privremenog, ali i trajnog rješenja za sudije.
Ističe da je neophodno poboljšati materijalni status nosilaca pravosudnih funkcija.
- Radna grupa, odnosno radni tim je započeo rad, blizu smo određenog nacrta i nadamo se da ćemo nastaviti jednakom ili još i većom dinamikom. Pokušavamo da nađemo i prelazno rješenje i želim da istaknem da ta spremnost i volja da ova pitanja rješimo se oslikala i kroz usvajanje zakona u budžetu - naveo je Božović za Radio Crne Gore.
Prije nekoliko dana, kako podsjeća Božović, otvoren je novi dijalog Vlade i Sindikata pravosuđa i sudstva, koji će, kako napominje, biti nastavljen.
- Mi, apsolutno, imamo puno povjerenje u nastavak i dijaloga i komunikacije i sa Vrhovnim sudom i Vrhovnim državnim tužilaštvom. Nadam se da ćemo uskoro imati i prelazno, ali i dugoročno rješenje za bolji status svih sudija i državnih tužilaca u Crnoj Gori, a isto tako, uporedo sa tim, radimo i na poboljšanju materijalnog statusa i za sve ostale zaposlene u pravosuđu - rekao je ministar pravde.&nbsp;
I Đukić vjeruje da će se uz dijalog, odnosno zajedničkim naporima, postići cilj.
- Sindikat sudstva Crne Gore aktivno radi na poboljšanju materijalnog statusa svih zaposlenih u sudovima Crne Gore. U prethodnom periodu intenzivni je dijalog Sindikata sudstva sa Ministarstvom pravde za izradu novog, granskog kvalitetnog ugovora za oblast sudstva - ističe Đukić.&nbsp;
Ranije je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić uputila dopis predsjedniku Vlade Milojku Spajiću, ministru pravde Bojanu Božoviću i ministru finansija Novici Vukoviću povodom potrebe za hitnim privremenim rješenjem po pitanju zarada sudija.

1250x600

1084x550

Božović: Nadam se skorijem rješenju za bolji status sudija i državnih tužilaca

Ustav i zakon moraju biti iznad dnevne politike, a država iznad ličnih i partijskih interesa, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović danas na otvaranjuizložbe izložbe „Ustav Crne Gore iz 1905. godine – temelj crnogorske pisane ustavnosti“, na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore.&nbsp; - Tim činom Crna Gora je ušla u red evropskih ustavnih država, ne samo simbolično, već suštinski - kazao je Milatović.&nbsp; On je podsjetio da je Ustav iz 1905. uveo podjelu vlasti, priznao građanska prava i prepoznao Narodnu skupštinu kao izraz volje građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212121256_619662233dacb620428931b2f4278f7dee25a6549ecb11cbed0983b558b0c9b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212121256_619662233dacb620428931b2f4278f7dee25a6549ecb11cbed0983b558b0c9b3" data-rendition-name="original" width="1920" height="1281" loading="lazy" alt="Ustav iz 1905"> </figure>  Milatović je istakao da vladavina prava, stabilne institucije i pravna sigurnost nijesu samo međunarodne obaveze već temelji našeg ustavnog identiteta. „- Najvažnije je da u što kraćem roku izaberemo nedostajuće sudije Ustavnog suda i obezbijedimo punu funkcionalnost te institucije - kazao je. Govoreći o sadašnjim izazovima, predsjednik je kazao da je ustavna demokratija živa kada se štiti u praksi i kada institucije rade nezavisno, zakonito i efikasno. - Poštujmo Ustav, njegujmo tradiciju ustavnosti i branimo slobodu i dostojanstvo svakog građanina Crne Gore - poručio je Milatović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212121256_505196d57eaf037bf944cec883174e6b407d58b74a4b6806e4eaf341fe6ed181.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251212121256_505196d57eaf037bf944cec883174e6b407d58b74a4b6806e4eaf341fe6ed181" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Milatović i Radulović"> <figcaption>Branislav Radulović i Jakov Milatović (Photo: Predsjednik Crne Gore )</figcaption> </figure>  Prilikom obilježavanja jubileja, kako se navodi u saopštenju, potpisan je Memorandum o saradnji između Službe predsjednika Crne Gore i Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore koji je usmjeren na osnaživanje uloge mladih u društvenim procesima kroz angažovanje studenata na pitanjima od značaja za državnu politiku.

Milatović: Ustav i zakon moraju biti iznad politike, a država iznad ličnih i partijskih interesa

U Skupštini Crne Gore danas je održana konferencija „Berlinski proces Omladinski forum – Zaključci i preporuke u kontekstu Crne Gore“, organizovana u saradnji sa Lokalnom kancelarijom Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO) i Misijom OEBS-a u Crnoj Gori.
Otvarajući skup, potpredsjednik Skupštine Boris Pejović naglasio je da Crnu Goru 2026. godine očekuje predsjedavanje Berlinskim procesom, što predstavlja i veliku odgovornost i priliku za jačanje regionalne agende, posebno u segmentima koji se tiču mladih.
Pejović je istakao da je potrebno ojačati parlamentarnu dimenziju Berlinskog procesa, jer upravo parlament predstavlja prostor u kojem preporuke mladih mogu dobiti konkretan institucionalni oblik. „Današnja konferencija organizovana je s ciljem da otvori nova vrata i nove mogućnosti za uključivanje mladih u regionalne procese i dijalog sa zakonodavnom vlašću“, poručio je on.
Potpredsjednik Skupštine Nikola Rakočević podsjetio je da je njegov prvi govor u parlamentu bio posvećen ratifikaciji sporazuma o osnivanju RYCO-a. U obraćanju je naglasio da su mladi kroz generacije pokazivali sposobnost da stvaraju ravnotežu i budu nosioci promjena. Istakao je da Crna Gora i region danas imaju istorijsku šansu, te da mladi moraju ostati snažni zagovornici evropskih vrijednosti i standarda.
- Crna Gora će biti prva sljedeća članica Evropske unije. Vi ćete mladima iz ostalih država kandidata biti svjetionik – dokaz da naporan rad, reforme i posvećenost donose istorijske rezultate - poručio je Rakočević.
Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori, ambasador Jan Haukas, ocijenio je da je Deklaracija o posvećenosti regionalnoj saradnji i pomirenju, koju su potpisali svi poslanički klubovi, važna prekretnica.&nbsp;
- Danas smo ovdje da tu Deklaraciju sprovedemo u djelo – slušajući mlade, njihove potrebe i glasove. Odluke koje se tiču mladih ne smiju se donositi bez njih - poručio je ambasador.
Šef lokalne kancelarije RYCO-a, Edin Koljenović, naglasio je da skup predstavlja važan institucionalni korak ka stvaranju inkluzivnih, strateški usklađenih politika za mlade. Istakao je da nijedno ključno pitanje u regionu – od mira i bezbjednosti, preko ekonomskog razvoja, do migracija – ne može biti riješeno bez aktivnog učešća mladih.
Koljenović je upozorio da istraživanja ukazuju na zabrinjavajuće trendove, te da programi RYCO-a dokazano doprinose smanjenju predrasuda i izgradnji povjerenja kroz interkulturalna iskustva mladih.
Konferenciju su svojim prisustvom podržali i predstavnici diplomatskog kora – ambasador Njemačke Peter Felten, ambasadorka Ujedinjenog Kraljevstva Dawn McKen i ambasadorka Francuske Anne Marie Maskay – potvrđujući posvećenost svojih država jačanju regionalne saradnje i omladinskih politika.
Skup je okupio poslanike, predstavnike Vlade Crne Gore, međunarodnih organizacija i omladinskog sektora. Učesnici su razgovarali o zaključcima Omladinskog foruma Berlinskog procesa 2025. godine i razmatrali mogućnosti njihove primjene u crnogorskom kontekstu, sa posebnim fokusom na teme mladih, mira i bezbjednosti.
Skupština Crne Gore poručila je da će nastaviti da podržava inicijative koje omogućavaju mladima aktivno učešće u javnom životu, jačaju njihovu ulogu u procesu evropskih integracija i doprinose kreiranju kvalitetnih i održivih javnih politika.

U Skupštini održana konferencija o omladinskim politikama u okviru Berlinskog procesa: Mladi ključni partneri u regionalnoj saradnji

Kralj Tajlanda Maha Vadžiralongkorn prihvatio je ponudu premijera Anutina Čarnvirakula da se raspusti parlament te zemlje, što otvara put održavanju prijevremenih izbora u februaru, prenio je Rojters (Reuters).
Anutin Čarnvirakul je po objavi kraljevskog glasnika tokom noći saopštio da "vraća vlast narodu".
Novinarima je rekao da odluka o raspuštanju parlamenta neće uticati na rješavanje sukoba sa Kambodžom.
Njegov potez dolazi u trenutku kada je oružani granični sukob između Tajlanda i Kambodže ušao u peti dan, sa najmanje 20 poginulih, blizu 200 ranjenih i stotinama hiljada raseljenih.
Odluka o raspuštanju Predstavničkog doma donijeta je manje od stotinu dana nakon što je položio zakletvu kao šef manjinske vlade.
Anutina je parlament izabrao za premijera u septembru nakon što je sud smijenio Paetongtara Šinavatru sa funkcije.
Izbori moraju da se održe u roku od 45 do 60 dana.
Uspon donedavnog premijera bio je moguć zahvaljujući dogovoru koji je postigao sa Narodnom strankom da ga podrži, pod uslovom da započne proces izmjene ustava, a zatim raspusti Predstavnički do kraja januara, navodi Rojters.

Premijer Tajlanda raspustio parlament

Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje dao je zeleno svjetlo za Predlog zakona o budžetu za 2026. godinu.
Generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija (MF) Bojan Paunović kazao je da je za Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (MPŠV) opredijeljeno 40,6 miliona eura, za Ministarstvo turizma (MT) 5,2 miliona, za Nacionalnu turističku organizaciju (NTO) 3,5 miliona, za Upravu za gazdovanje šumama i lovištima 7,2 miliona eura, a za Agenciju za plaćanje 18,95 miliona.
Kako je dodao, predlogom zakona predviđena je i mogućnost potpisivanja namjenskih kreditnih aranžmana za finansiranje niza projekata.
Projekti za razvoj ribarstva i poljoprivrednog prehrambenog sektora, kao i otpornosti na klimatske promjene, biće kreditirani sa 33 miliona eura, a sa Međunarodnim udruženjem za razvoj poljoprivrede (IFAD), za potrebe finansiranja projekta "Gora plus", biće podignut kredit od sedam miliona eura. Za potrebe povrata akciza dijela troškova goriva poljoprivrednicima predviđen je milion eura, koliko i za osnivački kapital za Upravu za gazdovanje šumama.
Direktor Direktorata u Ministarstvu poljoprivrede Miroslav Cimbaljević rekao je da u tom resoru nisu zadovoljni predviđenim budžetom. Iako predviđeni državni proračun nije dovoljan za sve podsticajne mjere, on je kazao da je sa resorom finansija dogovoreno da će biti omogućeno finansiranje određenih mjera i projekata.
– Zabrinjavajuće je da nećemo moći da kreiramo nove mjere agrarne politike koje se kreiraju u zemljama Evropske unije. Tu prije svega mislim na agroekološke mjere, na jačanje podrške za male, mlade poljoprivredne proizvođače, tako da ovaj budžet sa tog aspekta nije zadovoljavajući – saopštio je Cimbaljević.
Dodao da će ministarstvo biti prinuđeno da koriguje određena direktna davanja, ali su uspjeli da ispregovaraju dovoljan iznos podrške iz EU fonodova.
Državni sekretar u Ministarstvu turizma Vuk Žižić kazao je da je najznačajnije povećanje u odnosu na 2025. godinu 1,9 miliona za nabavku softvera za jedinstvenu evidenciju turističkih informacijskih sistema. Najavio je da će taj resor u narednoj godini završiti izradu strategije razvoja turizma za period od 2027. do 2036. godine, te da će za podsticanje konkurencije u turističkoj ponudi biti izdvojeno 730 hiljada eura.
Ukida se otkup jagnjadi
Ministarstvo poljoprivrede utvrđuje probleme u otkupu jagnjadi, kazao je Miroslav Cimbaljević. Odgovarajući poslanici Aleksandri Despotović, on je rekao da je do do zastoja u otkupu jagnjadi došlo najvjerovatnije zbog nelegalnog uvoza.
On je saopštio da će od 2026. godine biti ukinute podsticajne mjere u živinarstvu i svinjarstvu, kao i otkup jagnjadi, jer nisu po mjerilima EU zakonodavstva u oblasti poljoprivrede.
– Razrađuje se regulisanje ove mjere na drugi način – kazao je Cimbaljević.
On je najavio novi javni poziv za otkup jagnjadi.

Poljoprivredi budžet smanjen za 25 miliona

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: sindikat-sudstva