Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore predao je danas u sjedište Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori pismo za ambasadora Johana Satlera u kom ga pozivaju na sastanak kako bi mu predstavili pravo stanje u javnoj upravi. Predaja pisma uslijedila je nakon održanog drugog protesta ispred zgrade Vlade u Podgorici na kojem su iz Sindikata ponovo zatražili uvećanje zarada, rješavanje stambenih problema, kvalitetnije uslove rada, ali i smjenu ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog staranja Naide Nišić koju optužuju za nezakonit i nestručan rad. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D48J5_uBKF4c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> U pismu upućenom Satleru, navedeno je da je Sindikat uprave i pravosuđa najveći Granski sindikat u Crnoj Gori koji ima oko 10.000 članova, a posredno zastupa 23.000 zaposlenih u javnoj upravi i pravosuđu. U Sindikatu ističu da je problematika ove djelatnosti trenutno najveća u odnosu na sve radnike drugih djelatnosti koji egzistiraju u Crnoj Gori. - Prošle godine, kao i ove organizovali smo proteste, kao posljednji vid i način kako bismo bar malo unaprijedili socijalni položaj, standard, a generalno unaprijedili stanje u javnoj upravi i pravosuđu koja nikada nije bila na nižem nivou. Argumenti, dokazi i informacije koje imamo u ovom trenutku nam prištižu svaki dan, o stanju javne uprave i radnjama na svim nivoima u velikom broju organa i ustanova, nagovještavaju nam, ne samo neizvjesnu budućnost, već konkretne nagovještaje da ćemo se teško vratiti sa stranputice kojom je država krenula - stoji u pismu koje potpisuje predsjendik Sindikata Nenad Rakočević. Deklarativne, fingirane i fiktivne informacije koje se često mogu čuti kako kroz javnost, tako i direktno sa najvećih nivoa vlasti predstavljaju, naveo je Rakočević, ozbiljan problem približavanju članstvu u Evropkoj uniji. Ubijeđeni su, kako kažu, da je i ambasador Satler upoznat sa ovim stanjem.&nbsp; - Naša namjera je iskrena i patriotska. S tim u vezi želimo da u domenu svojih mogućnosti damo svoj doprinos poboljšanju stanja i kvalitetu javne uprave, pa Vam se ovim putem i obraćamo zvanično, kako bi nam omogućili sastanak u što skorijem roku, na kojem bi Vam makar u najkraćoj suštinskoj formi prezentovali našu i opštu situaciju, kao i mogućnost prevazilaženja problema iz našeg ugla - navedeno je u pismu. Rakočević je istakao da mu je bila čast i zadovoljstvo da, 7. marta, učestvuje u prezentovanju izvještaja na sjednici Savjeta za reformu javne. - To nam je dalo elan i volju da nastavimo u našoj namjeri, ovaj put nadamo se zajedno sa Vama i članovima Vaše delegacije, ka pravom putu ozdravljenja i pravoj reformi javne uprave kao krucijalnom dijelu svake države - zaključeno je u pismu. <h2>"Vlast da omogući pravo na dostojanstven život i rad"</h2> Prethodno je Rakočević okupljenima ispred Vlade kazao da su tu kako bi pokušali da ubijede izvršnu vlast da moraju omogućiti pravo na dostojanstven život i rad, socijalnu pravdu i jednakost. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdzqmTSh70fk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Ugroženi smo. Javna uprava je veoma socijalno ugrožena, naši radnici su stigmatizovani, brojne dezinformacije se plasiraju preko onlajn botova. Zaposleni javne uprave su najugroženija kategorija ne samo u Crnoj Gori, nego i regionu. Mi ćemo se boriti da se ostvare sva naša prava - poručio je Rakočević. Stanje u javnoj upravi, prema njegovim riječima, nije na potrebnom nivou. - Evropa nas opominje. Kako očekujete da javna uprava bude efikasna i na najvišem nivou kada se ne cijeni radnik? Mi insistiramo na optimizaciji, ali da se krene od najvećih funkcija, pa da vidimo koji ministri ne rade u skladu sa zakonom i propisima, pa da vidimo ko je primljen ali ne u skladu sa vještinama i stručnom spremom, ko ne dolazi na posao - istakao je Rakočević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250324150328_b0212018f17595b55afbd14b93d0d6bda237a7e4b2b84b256e07002b6878a7bd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250324150328_b0212018f17595b55afbd14b93d0d6bda237a7e4b2b84b256e07002b6878a7bd" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Sa protesta ispred Vlade"> <figcaption>Sa protesta ispred Vlade(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</figcaption> </figure>  Dodaje da je državna uprava kompleksan i hetoregen sistem koji nije adekvatno cijenjen i nagrađen. - Ako želimo efikasnu javnu upravu, moramo biti nagrađeni i poštovani - rekao je Rakočević. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dg_mdH3MNqMs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Opstruira se, kako dodaje, povećanje plata, rješavanje stambenog pitanja, donošenje kvalitetnog zakona.&nbsp; - Dan danas se zapošljavaju novi kadrovi, znamo na koji način i kako. Insistiramo da zakoni budu dugoročno kvalitetni, a ne samo ad hoc za uske krugove i njihove interese - poručio je Rakočević, zaključujući da su o ovoj situaciji informisali Brisel. O ovome su, dodao je Rakočević, obavijestili Brisel. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjpYY_r_5DzI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>Mušović: Prisiliti Vladu da sjednemo za sto</h2> Potpredsjednik Sindikata Edin Mušović kazao je da su zatražili angažovanje Delegacije Evropske unije kako bi prisilili Vladu da sjednu za sto i konačno počnu rješavanje nagomilanih problema koji se tiču zaposlenih u javnoj upravi i pravosuđu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250324160316_dd38056c27306ed709042056fa9e37ee86e8e1eae2fe18576b3f94c97b1e193d.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250324160316_dd38056c27306ed709042056fa9e37ee86e8e1eae2fe18576b3f94c97b1e193d" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Edin Mušović"> <figcaption>Edin Mušović(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</figcaption> </figure>  - Prvenstveno mislimo na ono što nije ispoštovano, a to je uvećanje zarada po odnovu GKU za 2024/2025. godinu. Zaposleni u upravi i pravosuđu umjesto da budu nagrađeni zbog istorijskog rezultata i dobijanja pozitivnog IBAR-a, njihove zarade nisu čak ni korigovane u mjeri u kojoj je bilo obećano i Programom Evropa sad 2 - kazao je Mušović novinarima ispred sjedišta Delegacije EU u Podgorici, dodajući da je izvještaj koji se tiče reforme javne uprave pkazao poražavajuće rezultate Vlade po tom pitanju. Tokom trajanja današnjeg protesta, zgrada Vlade bila je zaštićena metalnim ogradama, a zatvoren je bio i dio Bulevara Stanka Dragojevića. Sa prošlog protesta, okupljeni su, pored ostalog, pozvali glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića i vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića da promptno reaguju na njihove prijave protiv ministarke Nišić. Tražili su i nedvosmislen odgovor od predsjednika Jakova Milatovića jesu li njihovi zahtjevi opravdani i je li opravdano poštovanje zakona i Granskog kolektivnog ugovora.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

(FOTO i VIDEO) Rakočević traži hitan sastanak sa Satlerom: Fiktivne informacije sa najvećih nivoa ozbiljan problem na putu ka EU, zajedno ka pravoj reformi javne uprave

Tražimo samo jedan način boljeg socijalnog standarda, tražimo bolje i dostojanstvenije uslove života i rada na radnim mjestima. Prvenstveno su to zahtjevi materijalne prirode, male zarade, nerješavanje stambene problematike, netransparentnost u donošenju okvira nacrta zakona, koji su i nekvalitetni. To je mnogo veći problem, jer nam nagovještava lošu situaciju u državnoj upravi i pravosuđu - kazao u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore Nenad Rakočević.
Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore danas u 15 sati &nbsp;i 30 minuta organizuje protest ispred zgrade Vlade, a sa namjerom da se ukaže na to, kako oni kažu, neprihvatljive uslove rada, na niske zarade zaposlenih u javnoj upravi i pravosuđu , kao i na ozbiljan nedostatak institucionalne podrške u rješavanju ključnih pitanja i problema od značaja za ovu kategoriju zaposlenih.&nbsp;
Kao i prethodne godine, kaže Rakočević, na protestu, zahtjevi su suštinski ostali isti. Imaju, prema njegovim riječima, mnogo zamjerki, glavni su zahtjevi ipak materijalne prirode, transparentnost u donošenju zakona i poštovanje zakona.
Jedan od prethodnih zahtjeva Sindikata uprave i pravosuđa je bio i smjena ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naide Nišić, koja je, prema riječima Rakočevića, sprovodila niz nezakonitih i nestručnih radnji u odnosu na sindikalni pokret.
- Ona je nastavila rad prethodnika, isključujući socijalni dijalog, nedostavljanje dokumentacije za koju osnovano sumnjamo da je nezakonita, da je sadržajna u dijelu falsifikovanih potpisa, odnosno ležerne dokumentacije. Mi samo tražimo da se istraži, odnosno sa njom smo na jednom sastanku dogovorili da će nam ona prezentovati to u tačno dogovorenom roku, naravno nije ispoštovala ništa, tako da smo tog trenutka krenuli i kako je vrijeme odmicalo mi smo dobijali neke razne &nbsp;druge informacije njenih nezakonitih radnji, postavljenja, odnosno rada na najvišim pozicijama u njenom ministarstvu ljudi kojima je istekao mandat, radili su kao nezaposlena lica, donosili odluke, rješenja, potpisivali, primali zaradu, a bili su nezaposlena lica. Zatim imamo tu predloge za nezakonita postavljenja ljudi u upravnim odborima, osoba koje ne mogu da budu u upravnim odborima, zato što već postoji neko na tom mjestu. U odnosu na nju imamo niz anomalija, i mi samo tražimo da dobijemo dokumentaciju - istakao je Rakočević.
Prvi protest Sindikata uprave i pravosuđa bio je organizovan 1. februara 2024, podsjeća on, i od tada nije bilo odgovora Vlade jer je Vlada "inertna i pasivna po svim pitanjima".
- Da li je bilo susreta, da li smo razgovarali? Jedan se trenutak dogodio, skoro, moja malenkost je prisustvovala po defaultu Savjetu za reformu javne uprave, čiji &nbsp;sam član, gdje je pored premijera i još nekoliko &nbsp;resornih ministara prisustvovali predstavnici Evropske komisije iz dijela SIGMA/ OECD koji su prezontovaki izvještaj o uspješnosti reformi javne uprave. Taj trenutak jeste bio postavljen da se diskutuje, da se iznose sve kritike od dijela Sindikata, i mene kao predstavnika, upravo pred relevantnim činiocima ne samo kod nas u našoj državi, to su bili i predstavnici EU, koji su imali kritički narativ u odnosu na reformu, ili suštinu reforme kod nas. Mnogo negativnih ocjena, mnogo kritika i preporuka, oni su govorili o stanju u javnoj upravi, odnosno i državi. Nešto nije kako treba čim i Evropa to problematizuje - zaključio je Rakočević.

Portal ETV

Rakočević: Glavni zahtjevi materijalne prirode, netransparentnost u donošenju zakona ukazuje na lošu situaciju u državnoj upravi

U Budilniku na Televiziji E analiziramo hoće li zahtjevi Sindikata uprave i pravosuđa konačno biti ispunjeni i što donosi nastavak njihove borbe.
Preko 2.000 đaka otišlo je iz Berana u posljednjih deset godina, pitamo što su uzroci i kako zaustaviti taj trend.
Razgovaramo i o predlogu Ministarstva ekologije o poskupljenju ulaznica za Nacionalne parkove i analiziramo kako će to uticati na turizam i građane.
Povodom Nedjelje solidarnosti govorimo o borbi protiv rasizma i diskriminacije, a na kraju donosimo i priču iz Bemax teretane o tome kako izgleda idealan jutarnji trening za uspješan početak radne sedmice.
U emisiji Srećan dan, od devet do 11 sati, o manifestaciji More znanja govori Ivana Kurtović, direktorica OŠ "Mirko Srzentić".
Proljeće u Crnoj Gori je u znaku mode, pa Srđan Lubarda govori o novom izdanju Montenegro Fashion Week-a.
Gledaoci Televizije E će moći da ćuju šta će sve biti u programu, kao i koja je tema u fokusu ovogodišnjeg izdanja. U srcu šume bjelopoljskog sela Potrk, u trošnoj kolibi živi 83-godišnja Olga Drljević.
Život je nije mazio, no ona uprkos svim nedaćama ne gubi duh. Priča o njoj podsjetnik je na to koliko život može biti surov, a gledaoci TV E mogu je pogledati u sjutrašnjem Srećnom danu.

Budilnik na TV E: Borba Sindikata uprave i pravosuđa, poskupljenje ulaznica za Nacionalne parkove...

Zbog dana žalosti kojeg je za sjutra, ponedeljak 17. marta proglasila Vlada Crne Gore usled velike tragedije mladih ljudi u našoj prijateljskoj državi Sjevernoj Makedoniji, Glavni odbor Sindikata uprave i pravosuđa Crne goreG je na svojoj hitnoj sjednici odlučio da se protest koji je zakazan za sjutra odloži, navedeno je u saopštenju. &nbsp;
Protest, kako navode, koji je zakazan za sjutra, u 15 i 30 sati ispred zgrade Vlade, prvenstveno zbog obaveza koji su osnovni postulati sindikalnog pokreta solidarnost, empatija, pijetet i humanost, odlaže se do narednog termina o kojem će odlučiti Glavni odbor sindikata.
O narednom datumu i vremenu organizovanja protesta javnost i članstvo će biti naknadno obavješteni.
- Saosjećanje koje osjećamo sa građanima Sjeverne Makedonije i našim bratskim sindikatima iz te države, obavezuje nas da budemo solidarni, a onda i obavezujeće odgovrni zbog proglasa dana žalosti u državi u Crnoj Gori - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Protest Sindikata uprave i pravosuđa zakazan za sjutra odložen zbog Dana žalosti

Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore podsjeća da će drugi protest na kome zahtijevaju uvećanje zarada, rješavanje stambenih problema i kvalitetnije uslove rada, biti održan 17. marta, u 15:30 sati ispred zgrade Vlade u Podgorici.
- Za postizanje efikasnog sistema uprave i pravosuđa, od presudnog je značaja da zaposleni imaju dostojanstvene uslove rada, kako bi imali i efikasniju javnu upravu i efikasnije pravosuđe. Dostojanstveni uslovi rada podrazumjevaju odgovarajuće radne uslove, adekvatnu organizaciju, i priznanje truda svih zaposlenih koji čine temelj funkcionisanja javnog sektora - navedeno je u saopštenju Sindikata uprave i pravosuđa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fclanovi-sindikata-uprave-i-pravosuda-se-okupljaju-ispred-vlade-ceka-se-pocetak-protesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Sindikat snažno podržava optimizaciju radnih mjesta i poziva Vladu da pokrene procese koji će omogućiti efikasniju organizaciju rada. Međutim, napominju da ovaj proces mora biti zasnovan na detaljnoj analizi radnih mesta, kako bi se identifikovala fiktivna radna mjesta, kao i zaposleni koji ne ispunjavaju svoje radne obaveze.&nbsp;
- Zajednička analiza radnih mjesta je ključna za stvaranje sistema koji će služiti interesima svih građana Crne Gore - kazali su u Sindikagtu.
U fokusu njihove borbe je izgradnja partnerskog odnosa sa Vladom, koja, kako kažu, treba da postane simbol socijalne pravde i odgovornosti prema svojim zaposlenima.&nbsp;
- Socijalni dijalog je mehanizam za postizanje tog cilja, jer samo uz međusobno povjerenje možemo graditi stabilnije društvo i bolje radne uslove - naglašavaju u saopštenju.
Sindikat se protivi donošenju zakona koji ugrožavaju prava radnika i insistira na sindikalnom učešću u svim važnim procesima.
- Ako Vlada nastavi da ignoriše naše zahtjeve, zaštitu svojih prava potražićemo na međunarodnom nivou, preko relevantnih institucija Evropske unije - kažu iz Sindikata.
Poručuju da nagomilani problemi u državnoj upravi i pravosuđu moraju postati prošlost, a da dostojanstveni uslovi rada, efikasnija uprava i pravosuđe i zadovoljni građani predstavljaju budućnost.
- Ponedjeljak, 17. mart, sa početkom u 15 i 30 časova ispred zgrade Vlade Crne Gore. Za bolju javnu upravu i bolje pravosuđe, za bolju Crnu Goru. Krajnje je vrijeme da se svi uozbiljimo - poručuju iz Sindikata uprave i pravosuđa.

Novi protest Sindikata ispred Vlade: Borba za dostojanstvene uslove rada i kvalitetniju javnu upravu i pravosuđu

Anja Ivanović

Sindikat uprave i pravosuđa traži reakciju Novovića, Markovića, Milatovića i svakog ministra i ministarke: Jasno je da smo diskriminisani i najmanje plaćeni

Sindikat prave i pravosuđa održače danas protest ispred zgrade Vlade tražeći ispunjenje zahtjeva, među kojima su početak izgradnje stanova za zaposlene, uvećanje koeficijenata, uvođenje sedmočasovnog radnog vremena, hitna smjena ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naide Nišić...
Iz Sindikata su premijeru Milojku Spajiću 7. februara uputili odluku, koja se odnosi na ispunjenje sedam zahtjeva. Kako nijesu dobili pozitivan odgovor na njih, odlučili su se na izlazak ispred Vlade. Protest će početi u 15:30 sati.
Kako su više puta naznačili iz Sindikata, njihov zahtjev je hitno potpisivanje usaglašenog Aneksa ugovora Stambene zadruge „Odgovornost“, konstituisanje njenih organa i otpočinjanje rada, kako bi zaposleni konačno dobili priliku za rješavanje stambenog pitanja.
- Sindikat uprave i pravosuđa je potpisao sa Vladom Ugovor o osnivanju Stambene zadruge Odgovornost, potpisan je Sporazum o godišnjem finansiranju Stambene zadruge, gdje se njen način budućeg funkcionisanja u potpunosti razlikuje od modela rada postojećih stambenih zadruga. Nije nam poznat razlog zašto Vlada kao osnivač opstruira konstituisanje i početak rada Stambene zadruge Odgovornost, jer kroz istu Vlada ima mogućnost da rješi i svoje potrebe za stambenim jedinicima i poslovnim prostorima, ali pretpostavljamo da je u pitanju politički projekat poznat kao Velje brdo, gdje se zbog uskih partijskih interesa i političkih poena otvoreno ugrožava najbrži i najisplativiji način rješavanja stambenih potreba za sve zaposlene u javnoj upravi i pravosuđu u svakom gradu Crne Gore - navedeno je u jednom od saopštenja Sindikata.
Traže i pokretanje pregovora o izmjenama i dopunama Granskog kolektivnog ugovora, s ciljem povećanja koeficijenata složenosti poslova za 10 odsto u 2024. i dodatnih 10 odsto u 2025. godini.&nbsp;
U Sindikatu podsjećaju da su sa gotovo istovjetnim normama Granskog kolektivnog ugovora uvećani koeficijenti zaposlenima u obrazovanju.
Jedan od zahtjeva je povlačenje Prijedloga zakona o zaradama, Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Zakona o lokalnim službenicima i funkcionerima, obavezno učestvovanje svih predstavnika reprezetativnih granskih sindikata u radnoj grupi za izradu Zakona o reprezentativnosti sindikata i poslodavačkih udruženja, kao i usvajanje rješenja koja su usaglašena kroz sve radne grupe, uz punu transparentnost i eliminaciju autokratskog pristupa u donošenju odluka.
Takođe, u Sindikatu traže dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini i Zakona o zaštiti potrošača, s ciljem regulisanja marži na domaćem tržištu i zaštite ekonomske stabilnosti građana, ali i izmjenu Zakona o štrajku kako bi se zaposlenima u Crnoj Gori omogućilo pravo na štrajk koje im je trenutnim zakonskim rješenjem uskraćeno.
Jedan od zahtjeva je i smjena ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naide Nišić, zbog nezakonitog djelovanja, nepotizma i niza drugih nepravilnosti u radu.
Sindikat uprave i pravosuđa traži i uvođenje sedmočasovnog radnog vremena, u skladu s modernim standardima rada i zaštitom prava zaposlenih, kao i javno datim obećanjem.
Predsjednik Skupštine Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore Nenad Vučković nedavno je na protest, osim članova Sindikata, pozvao i sve zaposlene u javnoj upravi i pravosuđu koji smatraju da zaslužuju mnogo bolji prvenstveno materijalni status.
- Naši problemi su suštinski problemi svih radnika Crne Gore, dobrodošli su svi radnici na protest, jer će se podržavajući nas boriti i za sebe i svoje porodice - kazao je Vučković.
Ukoliko ni danas na protestu ne bude pozitivnog odgovora, iz Sindikata uprave i pravosuđa su najavili novo okupljanje na istom mjestu u ponedeljak, 17. marta u 15:30 sati.

Danas protest Sindikata uprave i pravosuđa: Traže veće plate, stanove za zaposlene, smjenu Nišić...

Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima predviđeno je uvođenje merit sistema, koji uvodi jednakost između VI i VII stepena stručne spreme. Time na legalan, ali ne i legitiman način, uvodi rukovodioce koji će legalno, ali ne i legitimno, biti manje obrazovani nego oni koji izvršavaju njihove naloge - kazala je potpredsjednica Skupštine Sindikata uprave i pravosuđa Milene Đuričić.
Izmjene ovog akta, kako navodi, usvojene su na sjednici Vlade održanoj 20. februara, kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, a mimo preporuka ministra javne uprave Maraša Dukaja, koje ne idu u korist državnog sistema, u korist opštih interesa države Crne Gore i interesa zaposlenih javne uprave i pravosuđa.
- Ni za ovaj, kao ni brojne druge prijedloge zakona koji čekaju da ih usvoji Skupština Crne Gore (što će biti lakše, nego isključiti TV dok se budu izglasavali) niko od stručne i kompetentne javnosti, a kamo li tamo neki Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore, nije mogao imati učešće u izradi zakonskog rješenja, da makar ukaže na negativne efekte koje će izazvati u našem društvu - ističe Đuričić. 
Dodaje da se u Vladinom saopštenju povodom, kako je kazala, sramnog prijedloga zakona makar pet puta ponavlja "šarmantan izraz, anglosaksonskog porijekla - merit".
- Za trenutak bi pomislili da je pisac inspirisan nekim kazinom, ali ne - merit sistem, o tome se zapravo radi. Crnogorski jezik, članom 13 stavom 1 Ustava Crne Gore propisan zvaničnim službenim jezikom u našoj zemlji, prilično je oskudan izrazima koji bi ubijedili ionako sluđenu i slučaju, iliti Vladi prepuštenu javnost, da je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima uveo krucijalni kriterijum, od vitalne važnosti za rapidni progres kvaliteta, te profesionalizaciju državne uprave - merit sistem - rekla je Đuričić.
Merit sistem, prema njenjim riječima, uvodi jednakost između VI i VII stepena stručne spreme,
- Tako zahvaljujući merit sistemu dobijamo jednu afirmativnu poruku - ne učite. Nemojte učiti, jer što manje znate, manje ćete da se sjekirate. Sjedite, razmislite i pođite do neke partije, na vama je da dobro birate, što bolje izaberete, bolje su vam šanse za dobar plasman u državnoj upravi, za one koji imaju malo više sreće radiće rodbinske i kumovske veze. I tako. Sve je isto, samo njega nema. Dobro birajte, srećno - poručila je Đuričić.

Đuričić o uvođenju merit sistema u javnoj upravi: Nemojte učiti, što manje znate, manje ćete da se sjekirate

Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore započeće proteste, jer su njihovi zahtjevi upućeni Vladi da se započnu pregovori u smislu ispunjavanja zahtjeva, a neki od njih su početak izgradnje stanova, uvećanje koeficijenata, hitna smjena ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naide Nišić zbog, kako je saopšteno, nezakonitog i nestručnog djelovanja, a jedan od zahtjeva je i uvođenje sedmočasovnog radnog vremena.
Predsjednik Skupštine Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore, Nenad Vučković, kazao je, na pres konferenciji, da su Vladi 7. februara poslali Odluku Skupštine Sindikata, koja se odnosi na ispunjenje sedam zahtjeva, a ukoliko do 20. februara ne počnu razgovori o njihovom ispunjenju uslijediće protesti, a rok je istekao.
- Prvi će biti održan ispred zgrade Vlade u četvrtak 6. marta u 15 i 30 časova. Ukoliko ni tada ne bude pozitivnog odgovora, naredni protest zakazan je na istom mjestu u ponedeljak 17. marta u 15 i 30. Nakon toga javnost će biti obavještena o terminu trećeg, četvrtog i narednih protesta dok se ne ispune zahtjevi - rekao je Nenad Vučković predsjednik Skupštine Sindikata uprave I pravosuđa.
Zahtjevi su, kako je naveo, hitno potpisivanje usaglašenog Aneksa Ugovora Stambene zadruge „Odgovornost“, konstituisanje njenih organa i početak rada, kako bi zaposleni dobili priliku za rješavanje stambenog pitanja na teritoriji čitave Crne Gore, pokretanje pregovora o izmjenama i dopunama Granskog kolektivnog ugovora, s ciljem povećanja koeficijenata složenosti poslova za 10 odsto u 2024. i dodatnih 10 odsto u ovoj godini.
- Tražimo povlačenje Predloga Zakona o zaradama, Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Zakona o lokalnim službenicima i funkcionerima, obavezno učestvovanje svih predstavnika reprezetativnih granskih sindikata u radnoj grupi za izradu Zakona o reprezentativnosti sindikata i poslodavačkih udruženja, odnosno Zakona o štrajku, kao i usvajanje rješenja koja su usaglašena kroz sve radne grupe. Očekujemo i izmjene i dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini i Zakona o zaštiti potrošača, s ciljem regulisanja marži na domaćem tržištu i zaštite ekonomske stabilnosti građana - saopštio je Vučković.
Jedan od zahtjeva je i izmjena Zakona o štrajku, kako bi se radnicima u Crnoj Gori omogućilo pravo na štrajk koje im je trenutnim zakonskim rješenjem uskraćeno. 
- Tražimo smjenu ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Naide Nišić, zbog nezakonitog djelovanja i niza drugih nepravilnosti u radu, kao i uvođenje sedmočasovnog radnog vremena, u skladu s modernim standardima rada i zaštitom prava zaposlenih, kao i javno datim obećanjem - istakao je Vučković. 
Na protest je, osim članova Sindikata, pozvao i sve zaposlene u javnoj upravi i pravosuđu koji smatraju da zaslužuju mnogo bolji prvenstveno materijalni status.
- Naši problemi su suštinski problemi svih radnika Crne Gore, dobrodošli su svi radnici na protest, jer će se podržavajući nas boriti i za sebe i svoje porodice - kazao je Vučković.
Potpredsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Edin Mušović, podsjetio je da je 2023. godine Sindikat uprave i pravosuđa sa Vladom potpisao ugovor o osnivanju Stambene zadruge “Odgovornost”, kao i Sporazum o finansiranju. 
- Promjenom vlasti, formiranjem nove Vlade na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem zaustavljena je sva procedura, koja se odnosila na konstituisanje ove zadruge. Sve naše zahtjeve i dostavljanje sa njima usaglašenog Aneksa ugovora, kako bi se ispoštovala zakonska procedura, Ministarstvo finansija, odnosno Vlada Crna Gore su ignorisali - rekao je Mušović.
Pojasnio je da bi tim modelom bilo omogućeno i što je ugovorom obavezujuće da se svim zaposlenima u javnoj upravi i pravosuđu na terirtoriji cijele države stvori mogućnost da riješe stambena pitanja.
Mušović je naglasio da se Vlada oglušila o Granski kolektivni ugovor za oblast uprave i pravosuđa, kojim je predviđeno uvećanja koeficijenata od po 10 odsto za 2024. i 2025. godinu. Sa gotovo istovjetnim normama Granskog kolektivnog ugovora , uvećali su koeficijente zaposlenima u obrazovanju.
- U prethodnoj godini smo organizovali proteste zbog nepoštovanja članova Granskog kolektivnog ugovora. Vlada je bila u obavezi da sa predstavnicima Sindikata ispregovara dodatno povećanje. Prilikom svakog traženja razgovora sa resornim ministrom i premijerom bili smo odbijeni - istakao je Mušović.
Prema njegovim riječima, kroz izmjene Zakona o zaštiti potrošača i Zakona o unutrašnjoj trgovini treba stvoriti bolje uslove za sve građane.
- Predlažemo da kroz izmjene ta dva zakona pokušamo da regulišemo ograničavanje marži velikih trgovinskih lanaca, a ne kroz projekte Vlade o limitiranim cijenama gdje se omogućava velikim lancima da sami kreiraju cijene proizvoda, koje će biti navodno limitirane, a u pitanju su proizvodi B klase - objasnio je Mušović.
Predsjednik Sindikata Uprave i pravosuđa, Nenad Rakočević, pojasnio je da je razlog zahtjeva za povlačenje predloga Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kao i Zakona o lokalnim službenicima i funkcionerima, netransparentan odnos i jednostrane odluke predstavnika Vlade u odnosu na radne grupe i obavezujući socijalni dijalog.
- Tražimo da predstavnici svih sindikata, između ostalog i Sindikata uprave i pravosuđa učestvuju u radnim grupama i oblikovanju predloga Zakona o štrajku i predloga Zakona o reprezentativnosti sindikata i poslodavačkih udruženja - kazao je Rakočević.
Prema njegovim riječima Zakon o zaradama je usaglašen bez i jednog prihvaćenog prijedloga predstavnika sindikata.
- Instalirana su određena zvanja koja ne postoje, a pored njih stoje koeficijenti. Toliko o stručnosti i kvalitetu predloga. Zakon o državnim službenicima i namještenicima omogućava da politika i partijski interesi budu prioritet u odnosu na kvalitet rada državne uprave. Predlog da mjesta visokorukovodnog i ekspertskorukovodnog kadra pokrivaju bečelor diploma ili šesti stepen stručne spreme u okviru predloženog Zakona je glavni pokazatelj upliva politike i partijskih interesa u opšte državne interese - smatra Rakočević.
Istakao je da traže hitnu smjenu ministarke Nišić jer je, kako je rekao, nezakonitim, nestručnim i lošim radnjama dovela u pitanjene kredibilitet čitave Vlade. Ovo je samo jedan dio navedenih razloga zbog kojih tražimo od premijera Spajića da smjeni ministarku Naidu Nišić, jer isti premijer je javno izjavio da oni ministri koji ne rade kako treba, bit će smjenjeni.
- Ministarka Nišić na nezakonit način štiti počinioce krivičnih djela. Otvoreno štiti Savez sindikata, odnosno njihove visoke predstavnike u djelima falsifikovanja potpisa i predaji lažirane dokumentacije. Osnovano sumnjamo da štiti i NN lica zaposlena u Ministarstvu, koja su učestvovala u ovim radnjama, kao i donosioce raznih nezakonitih odluka i rješenja. Na bezboroj zahtjeva o slobodnom pristupu informacijama nijednom nam nije omogućila uvid u spornu dokumentaciju iako je to bilo obavezujuće, svjesno kršeči zakone Crne Gore - saopštio je Rakočević.
Nišić je predložila Vladi, a Vlada postavila za člana Upravnog odbora Zavoda za zapošljavanje lice koje je delegirao Savez sindikata, a isto je nezaposleno lice koje nije niti može biti član bilo kojeg sindikata. To nezaposleno lice je dobilo otkaz jer je zaposlen na nezakonit način u vrijeme 41 Vlade. Lice koje je učestvovalo u nezakonitim radnjama treba da se bavi problematikom zakonitosti zapošljavanja, apsurdno.
Tvrdi da Nišić nije tražila od Vlade razrješenje i novo postavljenje četiri VD predstavnika viskorukovodnog kadra iz Ministarstva, već je tim nezaposlenim licima, kako je dodao, omogućila da odlučuju, potpisuju i donose rješenja i dala im zaradu za taj mjesec iako im je zvanično istekao mandat na tim pozicijama.
- Ministarka Nišić je koristila službeno vozilo i vozača za lična putovanja u inostranstvu, a takođe je na visokorukovodne pozicije u ministarstvu postavila bliske prijatelje što je klasični primjer nepotizma na štetu kvaliteta državne uprave. Ministarka socijalnog dijaloga svjesno odbija socijalni dijalog sa jednim takvim brojnim sindikatom kao što smo mi, što je osnov njenog poziva kao prve osobe resornog ministarstva za socijalni dijalog - poručio je Rakočević.
Smatra da javna uprava i pravosuđe kao najmnogoljudnija djelatnost predstavlja veliki izdatak, pa, kako je dodao, iz tog razloga, “svakodnevno stigmatizovana javna uprava, ona bez koje država ne može da funkcioniše niti da postoji, predstavlja teret”.
- Vlada prema 23 hiljade zaposlenih javne uprave i pravosuđa, odnosno zaposlenih u javnim ustanovama i preduzećima ima potpun odnos pravnog i opšteg diskontinuiteta i diskriminacije, prosto ne želeći, kroz jedan otvoren maćehinski odnos, uz odsustvo bilo kakve empatije, da poboljša status i standard najugroženije kategorije radnika u Crnoj Gori. Naše zarade su u prosjeku, srednja stručna sprema sa 20 godina staža 620 eura, a visoka stručna sprema 830 eura. Značajan podatak je da novo zaposleni sa mjesec dana staža i osnovnim obrazovanjem ima 600 eura platu. Prema istovjetnom pravnom osnovu ili čak povoljnijem prema nama, Vlada je naravno zasluženo uvećala zarade radnicima prosvjete koji sada imaju najmanje 150 eura veću platu od nas, zatim svo vrijeme Vlada i poslanici izdvojili su radnike Skupštine Crne Gore koji su kao i mi državni službenici i namještenici, sa koeficijentima, odnosno većom platom za najmanje 200 eura: povećali su plate vojsci, ubrzo će socijalnoj djelatnosti, zdravstveni radnici istih nivoa obrazovanja kao naši zaposleni već godinama imaju značajno veće zarade, funkcioneri će veoma brzo sebi zasluženo ili ne uvećati zarade za najmanje 30 odsto itd. Pominjanje optimizacije i otpuštanje 20 odsto zaposlenih u javnoj upravi je samo jedan promotivan i potpuno neutemeljen medijski balon. Hoćemo meritokratiju i ravnopravan odnos prema nama u odnosu na druge, u odnosu na inflaciju, na kvalitet i nivoe obrazovanja, u odnosu na slovo zakona - jasan je Rakočević.
Poručio je da su sindikati u opisu posla i djelovanja potpuno odvojeni od politike, bave se isključivo socijalnom politikom, ali ne smiju da ćute kada dnevna politika direktno utiče i ugrožava standard i prava radnika.
- Nećemo partijsko političke planove, hoćemo kvalitetne i izvjesne socijalne projekte koji će doprinjeti urgentnom poboljšanju standarda i prava svih radnika, odnosno građana Crne Gore. Nije nam poznat razlog zašto Vlada kao osnivač opstruira konstituisanje i početak rada Stambene zadruge Odgovornost, jer kroz istu Vlada ima mogućnost da rješi i svoje potrebe za stambenim jedinicima i poslovnim prostorima, ali pretpostavljamo da je u pitanju politički projekat poznat kao Velje brdo, gdje se zbog uskih partijskih interesa i političkih poena otvoreno ugrožava najbrži i najisplativiji način rješavanja stambenih potreba za sve zaposlene u javnoj upravi i pravosuđu u svakom gradu Crne Gore. Da li je Velje brdo imaginaran projekat ili nije, nas to ne interesuje, nas interesuje poštovanje potpisanih akata, gdje ističemo, Vlada će morati u najskorijem periodu prekinuti sa ignorisanjem, jer naredni korak je procesni epilog koji će sa sobom neupitno donijeti pojedinačnu odgovornost onih kojih su donijeli odluku o opstruiranju početka rada Stambene zadruge - poruka je Rakočevića.
Potpredsjednik Sindikata Uprave i pravosuđa, Milan Ilibašić, kazao je da Zakon o štrajku nije mijenjan od 2015. godine.
- Dolazim iz sindikalne organizacije i u vrijeme kada je dogovoren ovaj Zakon, htjeli smo da organizujemo štrajk, ali smo došli u situaciju da nismo mogli da ga organizujemo, jer je ispalo da od 500 službenika mogu da štrajkuju samo dva, što nam govori da ovaj Zakon nije dobar - rekao je Ilibašić.
Pojasnio je da se sindikalne odrganizacije i sindikat na štrajk ne odlučuju odmah, već je to jedan od zadnjih koraka, ali “u slučaju da dođe do toga da treba da štrajkujemo, želimo da imamo mogućnost da možemo da štrajkujemo i ostvarimo to pravo”.
- Po Zakonu koji je trenutno aktivan i po kojem možemo da štrajkujemo, mi zapravo ne možemo da štrajkujemo, jer smo odmah preglasani - kazao je Ilibašić.
Potredsjednica Skupštine Sindikata Uprave i pravosuđa, Milena Đuričić, istakla je da inisistiraju na uvođenju sedmočasovnog radnog vremena, kojim bi se doprinijelo optimizaciji i racionalizaciji ljudskih i tehničkih resursa kojim raspolaže javna uprava i pravosuđe, a ujedno bi se doprinijelo efektu uštede.
- Sedmočasovno radno vrijeme je pompezno najavljivao premijer Milojko Spajić u predizbornoj kampanji uoči parlamentarnih izbora, tvrdeći da je to vrlo lako implementirati u praksi, ali do danas ovo obećanje nije ispunjeno - ustvrdila je Đuričić.
Naglasila je da se Vlada na čelu sa premijerom Spajićem pokazala kao nedosljedan i nepouzdan socijalni partner u odnosu na djelovanje Sindikata uprave i pravosuđa, koji ima oko 10 hiljada članova, a reprezentuje cjelokupnu državnu upravu i pravosuđe.
- Inkluzija Sindikata uprave i pravosuđa je apsolutno isključena. Nemamo nikakvu mogućnost da kao učesnici učestvujemo u donošenju najvažnijih odluka i izradi zakonskih rješenja, koja će osnažiti kvalitet i integritet rada u državnoj upravi. Vlada pokušava da nipodaštava sav kvalitet sadržine državne uprave i pravosuđa Crne Gore, koja je najzaslužnija za pozitivne kritike i zaključke Evropske unije. Ni zdravstvo, ni školstvo, ni policija, iako su im uvećane zarade, nisu doprinijeli pozitivnim kritikama, već je tim ocjenama doprinijela državna uprava i pravosuđe - uvjerena je Đuričić.

Sindikat uprave i pravosuđa najavio proteste: Traže smjenu Nišić i sedmočasovno radno vrijeme

Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore najavio je protest ispred Vlade za 6. mart zbog &nbsp;potpunog izostanka socijalnog dijaloga i kontinuiranog ignorisanja njihovih zahtjeva i traže ostavku ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Naide Nišić, zbog nezakonitog djelovanja i niza drugih nepravilnosti u radu.
U saopštenju navode da su primorani na preduzimanje radikalnih koraka, zbog čega na sjednici Skupštine donijeta Odluka o uslovnom organizovanju niza protesta od kojih će se prvi održati 6. marta 2025. godine u 15:30 časova ispred zgrade Vlade, ukoliko odgovorni činioci Vlade ne započnu pregovore u cilju postizanja dogovora najkasnije do 20. februara.
Iz Sindikata zahtijevaju hitno potpisivanje usaglašenog Aneksa Ugovora Stambene zadruge „Odgovornost“, konstituisanje njenih organa i otpočinjanje rada, kako bi zaposleni konačno dobili priliku za rješavanje stambenog pitanja.
Traže i pokretanje pregovora o izmjenama i dopunama Granskog kolektivnog ugovora, s ciljem povećanja koeficijenata složenosti poslova za 10% u 2024. i dodatnih 10% u 2025. godini.
Zahtijevaju i povlačenje Prijedloga zakona o zaradama, o državnim službenicima i namještenicima i o lokalnim službenicima i funkcionerima, uz obavezno učestvovanje svih predstavnika reprezetativnih granskih sindikata u radnoj grupi za izradu Zakona o reprezentativnosti sindikata i poslodavačkih udruženja, kao i usvajanje rješenja koja su usaglašena kroz sve radne grupe, uz punu transparentnost i eliminaciju autokratskog pristupa u donošenju odluka.
Zahtijevaju izmjene i dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini i Zakona o zaštiti potrošača sa, kako navode, ciljem regulisanja marži na domaćem tržištu i zaštite ekonomske stabilnosti građana.
Kako bi se zaposlenima u Crnoj Gori omogućilo pravo na štrajk koje im je trenutnim zakonskim rješenjem uskraćeno, iz Sindikata zahtijevaju i izmjene Zakona o štrajku, te uvođenje sedmočasovnog radnog vremena, u skladu sa "modernim standardima rada i zaštitom prava zaposlenih, kao i javno datim obećanjem".
- Veliko nezadovoljstvo zaposlenih najbrojnije javne oblasti je kulminiralo i neravnopravnim odnosom u dijelu visina zarada između službeničkih zvanja koje je uzrokovano pogramom Evropa sad 2, a onda i drastično umanjenom kupovnom moći prioritetno uzrokovanoj devalvacijom vrijednosti eura. Bojazan i nagomilani strah svih radnika javnog sektora je nevjerovatno ogromno zaduživanje države i buduća likvidnost, ali kada vidimo gdje se sve troši novac građana i nas radnika, tvrdimo da sredstva za sve naše materijalne zahtjeve moraju da se obezbjede - zakljuuju iz Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore.

Sindikat uprave i pravosuđa traži ostavku Naide Nišić i najavljuje proteste

U okviru muzičkog programa KIC-a „Budo Tomović”, u Multimedijalnoj sali u sjutra u 19 sati, predavanje će održati ugledni poljski muzikolog iz Krakova, profesor Jerži Stankevič, a tema predavanja je „Novi aspekti nastanka Kvarteta za kraj vremena” Olivijea Mesijana - kompozicije nastale tokom njegovog zatočeništva u logoru Stalag VIII A u Gorlicu.&nbsp;
- Ovim ekskluzivnim predavanjem vraćamo se remek djelu Olivijea Mesijana, kroz istraživački rad muzikologa Jeržija Stankeviča, nakon zapaženog koncertnog izvođenja „Kvarteta za kraj vremena” održanog u KIC-u, krajem januara- kazali su iz KIC-a.
&nbsp;Nakon predavanja, poručili su iz KIC-a, biće organizovana projekcija francuskog dokumentarnog filma „Le charme des impossibilites" (Čar nemogućnosti, 2006) reditelja Nikolasa Buonaventure Vidala, u produkciji „Les Films du Rat”, „Gloria Films” i Nacionalnog audiovizuelnog instituta, Francuska, 2006. Originalna verzija je na francuskom, njemačkom i poljskom, sa titlom na engleskom jeziku.
&nbsp;Govoreći o gostu i predavaču, iz KIC-a ističu da je Jerži Stankevič muzikolog i istoričar, profesor emeritus i predsjednik Saveza kompozitora Poljske/odsjek u Krakovu.&nbsp;
- Specijalizovao je muzikologiju i analizu djela na Pariškom konzervatorijumu u klasi Olivijea Mesijana 1977. godine. Ostajući u bliskim odnosima sa slavnim mentorom, kreirao je ciklus emisija posvećen Mesijanu na Poljskom radiju i inicirao izvođenje njegovih djela u Poljskoj. Istraživao je nastanak „Kvarteta za kraj vremena” tokom kompozitorovog zarobljeniištva u Gorlicu, vezu s djelovanjem poljskih ratnih zarobljenika u ovom logoru i prijem njegove muzike u savremenom svijetu- navodi se u njegovoj biografiji.
&nbsp;Dokumentarni muzički film, koji će takođe biti prikazan sjutra, ilustruje hipoteze o nastanku „Kvarteta za kraj vremena” Olivijea Mesijana (Olivier Messiaen), krajem 1940. i početkom 1941. godine, u zarobljeničkom logoru Stalag VIII A u Gorlicu (danas u Poljskoj, u Zgoželecu u Donjoj Šleskoj), i predstavlja svjedočenja ljudi koji su učestvovali u događajima: kompozitora Olivijea Mesijana, podoficira Zdislava Nardelija (poslijeratni direktor krakovske radio stanice Poljskog radija i istaknuti tvorac poljskog radio teatra), tri muzičara-interpretatora i francuskih ratnih zarobljenika. Predstavljene su potresne činjenice i razmišljanja o zatočeništvu u logoru, događajima iz svakodnevnog života, njihovoj kulturnoj djelatnosti i pokušajima nemogućeg.&nbsp;
- Muzičari istražuju mogućnosti koje su postojale u zimskim uslovima u logoru za prvo izvođenje djela, koje je održano 15. januara 1941. godine u Gerlicu. U filmu se pojavljuju istaknuti francuski solisti tokom usklađene rekonstrukcije Mesijanovog djela u čuvenom cistercitskom manastiru Klervo u Šampanji: violinista Režis Paskije (čiji je stric bio violončelista Etjen Paskije, učesnik u događajima), klarinetista Pol Mejer, violončelista Rolan Pidu i pijanista Fransoa-Rene Dišabl- navodi se u saopštenju KIC-a.
Kompozicija Olivijea Mesijana, podsjećaju iz KIC-a, napisana u nacističkom logoru za ratne zarobljenike, danas je naširoko priznata kao remek djelo muzike 20. vijeka i izvodi se sa zapanjujućom učestalošću na pozornicama najvećih svjetskih koncertnih dvorana.&nbsp;
- Film je prikazan u Karnegi holu u Njujorku 2021. gdje je bilo napisano: “Ovo je priča o tome kako je, uprkos nezamislivim uslovima, uspio da stvori djelo neprolazne ljepote, dokazujući da se ljudski duh može uzdići iznad najsurovijih trenutaka”. Ovaj film potresa i izaziva duboka razmišljanja kod gledaoca, noseći poruku nade i vjere u održivost temeljnih humanističkih vrijednosti. Film je prikazan u Francuskoj, Poljskoj, Italiji, Njemačkoj, Republici Češkoj, kao i u Ukrajini, Litvaniji, Bjelorusiji i SAD- poručili su iz KIC-a.

Sjutra u KIC-u: Predavanje poljskog muzikologa Jeržija Stankeviča

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je večeras da prijevremeni parlamentarni izbori koje studenti zahtijevaju sada nijesu potrebni, a uvjerena je da će ih biti “kad im bude vrijeme”.
- Ne vidim da su nam potrebni. Vidjela sam da jedina nadležna institucija nije previše oduševljena time da izlazi u susret njihovim (studentskim) zahtjevima, navela je ona- rekla je Brnabić u emisiji “Hit tvit” na TV Pink.
Brnabić je rekla da je predsjednik Srbije Aleksamdar Vučić „jedina nadležna institucija“ za „ultumativni zahtjev studenata blokadera”, a to su prijevremeni parlamentarni izbori.

Ana Brnabić o vanrednim izborima: Ne vidim da su nam potrebni

Bivšem američkom predsjedniku Džo Bajdenu dijagnostikovan je „agresivan oblik“ raka prostate, navodi se u saopštenju njegovog ličnog kabineta, a bolest se proširila i na kosti, piše CNN. 
 
- Prošle nedjelje, predsjednik Džo Bajden je pregledan zbog novonastalog čvora na prostati nakon što je imao pojačane urinarne simptome. U petak mu je dijagnostikovan rak prostate, sa Gleasonovim skorom 9 (Grupa 5 po stepenu), uz metastaze na kostima- navodi se u saopštenju.
Dalje se navodi: „Iako je riječ o agresivnijem obliku bolesti, rak izgleda da je osetljiv na hormone, što omogućava efikasno liječenje.“
Bajden i njegova porodica „razmatraju opcije liječenja sa njegovim ljekarima“, dodaje se u saopštenju.

Bajdenu dijagnostikovan „agresivan oblik“ raka

Potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens izjavio je danas u Rimu da je Evropa “važan saveznik”, ali je priznao da postoje neslaganja oko trgovine, tokom sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.
Taj razgovor, prvi na tako visokom nivou od povećanja carina Donalda Trampa biće početak dugoročnih trgovinskih pregovora i dugoročnih trgovinskih koristi između Evrope i SAD”, rekao je Vens na početku sastanka koji se održava usred carinskog rata između Evropske unije (EU) i SAD.
- Evropa je važan saveznik SAD, pojedinačne evropske zemlje su važni saveznici SAD, ali naravno imamo neka neslaganja, kao što ponekad imaju i prijatelji, oko pitanja poput trgovine- istakao je Vens u sjedištu italijanske vlade u prisustvu premijerke Đorđe Meloni, prenosi Beta.
Predsjednica Evropske komisije kazala je da cijeni odnos sa SAD.
- Svi znaju da je đavo u detaljima, ali ono što nas ujedinjuje jeste da na kraju zajedno želimo da postignemo dobar dogovor za obje strane- rekla je Ursula fon der Lajen.
Vens i Ursula fon der Lajen danas su prisustvovali u Rimu prvoj misi novog poglavara Rimokatoličke crkve, pape Lava XIV.

Džej Di Vens sa Fon der Lajen o carinskim mjerama

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: sindikat-uprave-i-pravosuda